4-05 - Divrej Tora - Korah 5783

Divrej Tora

Divrej Tora

Paraša Korah

Torah Bytes

Korah je potaknuo pobunu protiv Mojsijevog vodstva. Odakle je potekla ta njegova zapanjujuća drskost?

Midraš kaže da je nekoliko stotina godina ranije, kada je Egipat zgrnuo svo bogatstvo civiliziranog svijeta, veliki dio tog blaga naposljetku došao do Koraha.

Upravo je to veliko bogatstvo, objašnjavaju komentatori, navelo Koraha da ospori Mojsijevo vodstvo. Bogatstvo je divan resurs. Ali kao i sve, može se zloupotrijebiti. Bogata osoba ponekad može imati osjećaj moći i prava na nešto - što se potom očituje na neprimjeren način. Sjećam se da sam jednom vidio popularnog zabavljača kako bezobzirno uništava imovinu, a zatim se s ushitom nasmiješio pomislivši kako ga je njegova slava nekako učinila imunim na normalne standarde ponašanja.

Učenjaci kažu da je bogatstvo jedan veliki ispit u životu, možda čak i veći nego što je to siromaštvo. Izazov koji donosi bogatstvo je iskoristiti ga za boljitak čovječanstva i izbjeći koristiti ga kao rekvizit svog ega. U tome je bila Korahova fatalna pogreška.

(Bamidbar 16,1 - 18,32)

Korah potiče svađu i dovodi u pitanje Mošeovo pravo na vođenje naroda i Aronovo na položaj Velikog svećenika. Uz njega su Datan, Aviram i 250 uglednih članova zajednice. Oni prinose posvećeni ketoret da dokažu kako su dostojni svećeničkog položaja. Ali, zemlja se otvara i guta pobunjenike, a vatra proždire prinesenu mirisnu žrtvu.

Aron prinosi kao žrtvu ketoret i tako

zaustavlja pomor. Njegov štap na čudesan način procvjeta i na njemu rode bademi. To je bio dokaz da je postavljanje njega za Velikog svećenika bila b-žanska zapovijed.

B-g zapovijeda da se teruma od svakog prinosa žita, vina i ulja, svake prvorođene ovce i stoke i drugih posebnih darova, prepusti svećenicima

Prevela Dolores Bettini

Zagreb, šabat 24. lipnja 2023. - 5. tamuza 5783. http://twitter.com/DivrejTora

Rabbi Shraga Simmons

B’’H

OU

Israel's Torah Tidbits Alija po Alija

Kohen - prva alija - 13 p'sukim (16,1-13)

"I uze Korah".

Komentatori predlažu drugačija značenja za ovaj izraz:

Korah uze sa sobom Reuvenovce u pobuni protiv Mošea.

Korah "uze riječima" (tj. uvjerio je, nagovorio) druge da mu se pridruže u pobuni.

Korah "rastavi" - razdvoji ljude između sebe i Mošea.

Koraha se identificira kao sina Jicharova, unuka K’hata, praunuka Levijeva. Prilično je neuobičajeno biblijsku ličnost identificirati na ovaj način. Raši ukazuje da se obiteljska loza navedena u pasuku zaustavlja prije Jaakova Avinu koji je unaprijed vidio Korahovu zloću i zatražio B-ga da ne bude uključen u to kada Tora spominje Korahova djela. S druge strane, ona seže unatrag do Levija jer je to što je Korah Levi bio glavni element za cijelu tu epizodu.

Korah, Datan i Aviram te On ben Pelet (koji se na vrijeme povukao) osporavali su Mošeov autoritet. Korah je angažirao 250 muškaraca da razglase njegovu/svoju "parnicu".

Korah je bio najbliži rod Mošeu i Aharonu. Osjećao je nezadovoljstvo zbog toga što su obje najviše pozicije - vodstvo i kohengadolstvo - otišli dvojici sinova njegovog strica Amrama, a vodstvo obitelji K'hat otišlo drugom rođaku, sinu mlađeg brata Korahovog oca - Elicafanu ben Uzielu. Korah je suosjećanje pronašao u Reuvenovom plemenu zbog toga

što je i Reuven sam bio preskočen u vodstvu (koje je otišlo Jehudi), prvenačkom pravu (Josef je primio prvenački dvostruki dio u obliku dvaju plemena Efraima i Menašea) i kehune/Levija.

Moše predlaže test – i Aharonovi i Korahovi ljudi prinijeti će tamjan pred B-gom, a B-g će pokazati tko je od njih Njegov izbor. Moše pokušava odgovoriti Koraha od sukoba govoreći mu kako je biti Levi nešto izvanredno – i zašto tražiti više? Moše zatim poziva Datana i Avirama (odavdje učimo da sud šalje izaslanika - šotera - da dovede optuženog), a oni drsko odbijaju Mošeov poziv.

Izvori kažu da je Korah podbadao Mošea Rabeinu s dva podrugljiva pitanja – da li talit u potpunosti načinjen od t'heleta, mora imati cicit (s t'heletom)? Mora li kuća puna svitaka Tore imati mezuzu? Oba su pitanja ukazivala na istu pritužbu: jesu li naciji svetih ljudi, ljudi koji su čuli B-žji glas na Sinaju, potrebne svete vođe? Temelj za postavljanje pitanja o talitu je to što se epizoda s Korahom nalazi uz odlomak o cicitu na kraju prošlotjedne sedre. Kli Yakar sugerira da se na pitanje o mezuzi aludira opisom Datana i Avirama koji su drsko stajali na vratima njihovog šatora i ismijavali B-žje za-

povijedi i Mošeovu čelnu ulogu.

Levi - druga alija - 6 p'sukim (16,14-19)

Datan i Aviram, dvije osobe s podugačkom listom pokvarenog ponašanja, udružile su svoju zloću s nepobitnim uvredama za zemlju Izraelovu, navodeći Egipat kao "zemlju kojom teče mlijeko i med" iz koje nas je Moše izveo da nas "ubije u pustinji".

Moše ljutito traži od B-ga da ne prihvati prinos tamjana Korahove skupine. Moše zatim ponavlja izazov Korahu. Korah okuplja ljude da svjedoče "obračunu" - 250 ljudi i Aharon će imati posebnu posudu na koju će staviti užareni ugljen, i na njega staviti tamjan, a svi će stajati na ulazu u Ohel Mo'ed. B-žja "slava" se otkrila ljudima.

Gemara nam govori da kada je Korah osporio Mošeove ovlasti, Sunce i Mjesec su stali pred B-ga i rekli: "Ako staneš uz sina Amramova (tj. Mošea), onda ćemo nastaviti sjati, a ako ne, prestat ćemo sjati. Kakvo značenje imaju ove izjave Gemare? Jedan komentator ističe da su Sunce i Mjesec izvorno bili jednake veličine, no Mjesec je bio smanjen jer "dva kralja ne mogu vladati jednom krunom". Upravo to je bio jedan od problema u Korahovom dokazivanju, tako da su Sunce i Mjesec potpuno primjereno sudjelovali u ovom pitanju. Zapazite da nije samo sunce uvidjelo postojeću situaciju, već isto tako i mjesec.

Korahova propast došla je zbog njegovog nedovoljnog prihvaćanja uloge mjeseca.

Šliši - treća alija - 24 p'sukim (16,20-17,8)

B-g kaže Mošeu i Aharonu da se odvoje od ostatka naroda, tako da ga On uništi. Moše - čak i dok je krajnje uzrujan osporavanjem njegove vlastite čestitosti – zauzima se za narod pred B-gom, tražeći od njega da ne kažnjava mnoštvo zbog grijeha pojedinca. Moše upozorava ljude da se odvoje (fizički i psihološki) od Koraha i njegovih sljedbenika kako i njih ne bi zahvatila kazna koja će doći. Moše izjavljuje da će svi znati da ga je B-g poslao da čini sve to što čini. Ako će ti zli ljudi umrijeti na način sličan onome kako umiru ostali, onda B-g nije poslao Mošea. Ali ako B-g "pribavi" novo stvorenje, te zemlja otvori usta i proguta Koraha i njegovu družinu i sve što im pripada, onda će svi znati da su se ovi ljudi doista pobunili protiv B-ga. Dok je Moše završavao ove riječi, zemlja se pod njima razdijelila, otvorila i progutala sve s Korahom. (Dublji smisao iz p'sukim je da ljudi zapravo nisu umrli nego su napustili ovaj svijet na ovaj neobičan i čudesan način.)

Korah i društvo bili su kažnjeni "mjerom za mjeru". Sagriješili su svojim ustima, iznoseći čudnovate tvrdnje i govoreći laži protiv Mošea. Zemljina Usta koja su ih progutala stoga su bila primjerena kazna.

Narod je u panici vikao, kada su vidjeli što se dogodilo. B-žanska vatra progutala je 250 prinosa tamjana. B-g kaže Mošeu da kaže Elazaru ben Aharonu da sakupi kadionice i isipa žeravice. Bakar od kadionica treba upotrijebiti da se nji-

me oploči žrtvenik, kao podsjetnik da ne-kohen ne smije pokušati uzurpirati autoritet kohena.

Sutradan se narod, u strahu od odmazde, žalio na Mošea zbog toga što je pobio (dio) B-žjeg naroda. B-žji oblak spustio se na Ohel Mo’ed i Moše i Aharon su otišli tamo po upute.

Zemlja nije samo progutala Korahovu družinu, već i ono što su posjedovali. Poruka je, kaže Imrei Shefer, da imućnost često čovjeka čini uobraženim. To, pak, ponekad dovodi do osporavanja autoriteta.

Imovina ljudi nije bila tek nedužni promatrač, recimo to tako, Korahove pobune.

iznenađeni kada to nije uspjelo! Njihov grijeh je bio to što su posegnuli previše visoko ka božanskom. I njihova je kazna bila da ih je pogodila božanska vatra (kao i Nadava i Avihua).

Rabi Yaakov Moshe Poupko ima jednu vrlo zanimljivu teoriju koja objašnjava Korahovu pobunu. Ona se odnosi na Datana i Avirama i njima slične – oni bi osporavali B-ga i Mošea iz bilo kojeg razloga čak i potpuno bezrazložno. No Korah, (možda) i 250 istaknutih osoba koje su mu se pridružile, moguće su razmišljali na sljedeći način:

Primijetite da kod Korahove pobune ne vidimo samo dvije kazne, već i dvije vrlo različite vrste kazni, koje su, pak, odraz vrste grijeha. Datan, Aviram i njihovi ljudi sručili su se u utrobu Zemlje. Ali 250 onih koji su prinosili k’toret, bili su časni ljudi. Oni su bili pobožni. Tora o tome svjedoči kada ih prvi puta spominje. Oni su iskreno vjerovali da čine prikladnu žrtvu B-gu. Inače oni ne bi riskirali svoje živote. Mora da su bili

Moše je bio od B-ga izabran da vodi narod. Istina. I on će uvijek biti na višoj razini od nas ostalih. Mi smo, a ne B-g, uzdigli Mošea još više. Mi smo odlučili da ne želimo više čuti "B-žji Glas" i mi smo zatražili da nam Moše govori ono što B-g od nas želi, a mi ćemo se toga pridržavati. B-g je govorio čitavom Izraelu. To je bio plan. I to je dovelo čitav Izrael na razinu proroštva. S Mošeom kao glavnim prorokom. Mi smo se odrekli svoje izravne komunikacije s B-gom, i mi smo učinili Mošea jedinim prorokom. (Nećemo ovo pitanje zakomplicirati sa 70 starješina koji su imali udjela u Mošeovom proroštvu, poput svijeće koja pali druge svijeće.)

Gemara kaže da je "pogodba" koju je narod Izraela sklopio kod Sinaja o tome da neće imati izravnu komunikaciju s B-gom, bila neopoziva, pogodba za trajna vremena. Korah se želio predomisliti. Možda više nije bio siguran da će Moše stvarno dovesti narod u Erec Jisra’el, nakon

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

fijaska s meraglim. Vrijednost ove teorije je u tome što ona odmjerava motivacije Korahove družine. Datan i Aviram su bili pokvareni. Oni koji su prinosili k’toret nisu nužno bili takvi. Vjerojatno nisu.

R’vi’i – četvrta alija – 7 p’sukim (17,9-15)

Još jednom B-g "navodi" da će uništiti narod. Ovog puta Moše se ne zalaže kod B-ga za njih već smjesta daje uputu Aharonu da zapali tamjan na ugljevlju sa žrtvenika i da prođe među narodom kako bi zaustavio pomor koji je već započeo. Ovaj je hitri postupak zaustavio pomor koji je već bio odnio 14.700 života, ne brojeći one koji su umrli u incidentu s Korahom.

Ponekad, u vrijeme nevolje, Moše se moli B-gu dugačkom molitvom. Njegova molitva nakon grijeha sa zlatnim teletom primjer je duge molitve. Možemo čak reći da je to bila molitva koja je trajala 40 dana. Kada je Miriam pogodila cora’at, Moše je izgovorio kratku molitvu od 5 riječi (11 slova) za njeno ozdravljenje – Kel na r’fa na la. A u ovom trenutku u Korahu Moše osjeća da molitva neće djelovati – traži

se brzo djelovanje.

Tora govori o 10 puta kada smo mi "iskušavali B-žje strpljenje" u Midbaru. To je jedna od stvari kojih bismo se uvijek trebali sjećati. Pirkei Avot (5. perek) navodi je na popisu od deset kušnji. Bacimo pogled na tri od tih 10 puta – grijeh zlatnog teleta, grijeh uhoda, i Korahova pobuna.

Het ha’egel rezultirao je smrću stvarnih počinitelja (3.000 muškaraca), no ostatku naroda je u osnovi bilo oprošteno nakon Mošeovog zauzimanja. Sami špijuni su bili ubijeni, odraslim muškarcima je bio zabranjen ulaz u Erec Jisrael, i trebali su pomrijeti tijekom 40-godišnjeg lutanja. Možda ne zvuči tako, ali narodu je i za ovo u osnovi bilo oprošteno (no uz težu kaznu).

Za razliku od toga, 250-oricu koji su prinosili tamjan progutala je vatra, Korah, Datan i Aviram i njihovi ljudi, kućanstva, i ono što su posjedovali progutala je Zemlja, a zbog prigovaranja nakon Korahove pobune, izbio je pomor i uzeo 14.700 života "na licu mjesta". Pomor je bio "suzbijen" Mošeovim hitrim postu-

pkom. Visoka cijena bila je plaćena za Korahov fijasko.

Sklapajući različite ideje u komentarima, možemo ukazati na sljedeće: Grijeh sa zlatnim teletom predstavlja grijehe protiv B-ga. On je možda, i često puta i jest, najviše sklon oprostiti tu vrstu grijeha. Grijeh uhoda bio je uvreda za Erec Jisrael. Ovo, nazovimo to tako, B-g smatra težim grijehom, i manje je sklon oprostiti. Korahova pobuna bila je usmjerena protiv Mošea. To je bila stvar ben adam l’havero. Ovo je vrsta grijeha koju je B-g najmanje sklon oprostiti.

Isto opažanje nalazimo kada usporedimo Potop, koji je došao kao rezultat sloma društva, s Babilonskom kulom, kod koje su se ljudi ujedinili da podignu bunu protiv B-ga. Kazna je u ovom slučaju bila mnogo manje težine.

Hamiši – peta alija – 9 p’sukim (17,16-24)

B-g kaže Mošeu da govori narodu i da uzme štap od svakog od plemenskih vođa, a na štap treba napisati ime vođe. Aharonovo ime bila je napisano na štapu Levijevog plemena. Štapove je trebalo staviti u Ohel Mo’ed. Od one osobe koju će B-g odabrati, njen štap će procvjetati; ova manifestacija B-žjeg izbora, nadamo se, učinit će kraj pritužbama i pomutnji kod naroda. Narod je učinio kako je bilo naloženo i štapovi su bili stavljeni preko noći u "Šator svjedočanstva". Sutradan je Aharonov štap procvjetao. Moše je pokazao štapove narodu i svako je pleme uzelo natrag svoj štap.

G’matrija sa L’Ora shel Torah, R. Yaakova Auerbacha z ”l

Evo numeričke potvrde uloge kohanim kao predstavnika čitavog Izraela. Šmot 28,1 – Približi si Aharona, svojega brata, i njegove sinove s njim, između naroda Izraela, da Mi služe. G’matrija tog pasuka je 3166. Jednaki gematrijski zbroj imaju imena 12 sinova Jaakovljevih –Reuven, Šimon, Levi, Jehuda, Jisahar, Zevulun, Dan, Naftali, Gad…

Šiši – šesta alija – 24 p’sukim (17,25-18,20)

B-g kaže Mošeu da Aharonov štap vrati u Miškan kao podsjetnik narodu da ne diže bunu ili da se ne žali. Moše učini kako mu je rečeno. Narod iskazuje svoje osjećaje malodušnosti i straha od božanske kazne za svoje različite propuste. B-g ponovo ističe da kohanim i levijim imaju posebno mjesto i nose odgovornost da ne dovedu u opasnost svoje živote prelazeći postavljene granice. Levijim su imali dužnost da čuvaju Mikdaš. (Počasna straža)

[Zapravo, postajala su 24 stražarska mjesta, 21 od njih zauzimali su Levijim; tri su bila unutar Hrama i njih su zauzimali kohanim.]

Kohanim i levijim je zabranjeno da jedni drugima vrše njihove svete zadaće. Ne-kohen/Levi ne može raditi u Hramu. Zabranjeno je odbaciti obavezu hramske počasne straže.

Tora zatim navodi popis nekoliko darova koji se daju kohenu – meso određenih korbanot, t’ruma, bikurim, posvećeni predmeti, prvo od košer domaćih životinja te otkup/zamjena za prvoopuljenog magarca.

Prvorođenu djecu treba otkupiti za 5 srebrnih šekela.

Prvo od krava /koza/ovaca ne može se otkupiti, već mora biti doneseno kao korban unutar prve godine (ukoliko je nepodesno za žrtvenik, b’hor je vlasništvo kohena bez ikakvih ograničenja). Svi darovi kehune (24 ukupno) su za Aharona i njegove potomke, trajno. Međutim, kohen ne dobija dio zemlje u Izraelu. (Ovo je temelj složenog, isprepletenog odnosa između kohena i ne-kohena.)

Zapazite da je ovdje spomenuto više micvot nego li ih ima među 613. One koje nisu ubrojane, broje se na nekom drugom mjestu u Tori, a ovdje se spominju u kontekstu onoga na što kohen ima pravo u zamjenu za svoju službu i životnu ulogu.

Kada govorimo o prvorođencima…

Tri su vrste provorođenaca. Prvorođenci čovjeka moraju se otkupiti. I mada tekst Pidjon habena poziva kohena da upita oca djeteta za što se opredijelio, za svog sina ili srebrne novčiće, otac ne može izabrati novac.

Prvoopuljeno od magarca treba otkupiti, ali postoji i zamjenska micva, naočigled neprihvatljiva ali svejedno je u knjigama i stoji na raspolaganju.

Prvooteljeno/ojareno/ojanjeno od

košer domaćih životinja (krave, koze, ovce) ne može se otkupiti.

Nijedno od ostalih prvorođenih nema svetost i micvot povezanih s njima. Ni konj, ni kamila, ni jelen niti antilopa, ni mačka niti pas ili pak ptica, itd. Drugim riječima, mi ne generaliziramo ove micvot na način da kažemo da Tora ovdje daje samo primjer.

Š’vi’i – sedma alija – 12 p’sukim (18,21-32)

Levi treba dobiti desetinu (1/10 uroda) od svih Izraelaca. (Tih 10% treba uzeti nakon što je oduzeta t’ruma za kohene, što je oko 2%.) To je njegovo pravo u zamjenu za njegov posao u Mikdašu

Levijim također ne dobivaju zemlju; njihova uloga je uloga duhovnih službenika. Oni primaju ma’aser umjesto dodjele zemlje. (Oni su također imali 48 gradova koje su im odvojila Plemena, da žive u njima.) Služba Levijim u Mikdašu čini pozitivnu micvu. Tako je i sa micvom da se ma’aser rišon daje Leviju. Zauzvrat, Leviju je zapovijeđeno da daje 1/10 svoje desetine kohenu. Ovo je poznato kao t’rumat ma’aser ili ma’aser min hama’aser. Ova se micva tehnički danas vrši u Erec Jisraelu kako bi nam se omogućilo uravnoteženje uroda.

Posljednja 3 p’sukim čitaju se ponovo za Maftir.

Aharonov štap urodio je š’kedim, bademima.

300+100+4+10+40=454. Hašmona’im = 8+300+40+6+50+1+10+40 =455. Oni su proizašli od Aharona. (Baal HaTurimu ne smeta ±1)

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

Tarjag - 613 zapovijedi

388. Noć u Muzeju: Obaveza čuvanja hrama Ti i tvoji sinovi bit ćete pred Svetištem ... (Brojevi 18,2)

389. Zamjena mjesta: Zabrana levitu da radi kohenov posao (i obratno)

... ali oni neće pristupati svetom posuđu i žrtveniku ... (Brojevi 18,3)

390. Tako je govorio Zar: Zabrana da služe oni koji nisu koheni

... stranac se neće približiti ... (Brojevi 18,4)

391. Pazi da ne ostane otključan: Zabrana da se Hram ostavi bez nadzora

Čuvajte stražu Svetog ... (Brojevi 18,5)

392. Otkupnina: Obaveza da se otkupi prvorođene sinove

... svakako ćete otkupiti svakog prvorođenog od ljudi ... (Brojevi 18,15)

393. Ne brzaj!: Zabrana da se otkupljuje prvorođene košer životinje

... prvo od krave ... od ovce ili koze ... nećete otkupiti ... (Brojevi 18,17)

394. Leviti se dobro uklapaju: Obaveza Levita da rade u hramu

Levit će obaviti posao ... (Brojevi 18,23)

395. Ja sam deset posto: Obaveza da se odvoji desetinu za levite

... darovao sam je kao dar Levitima ... (Brojevi 18,24)

Desetina je deset posto. Od vlastitih usjeva oduzimalo se nekoliko desetina, točno određenim redoslijedom. Prva od njih je prikladno nazvana maaser rišon (doslovno "prva desetina"), koja se davala levitu.

Sefer Hamicvot Hakacar

Za razliku od terume, dijela koji se daje kohenu, maaser rišon se smatra hulinom, što znači potpuno svjetovnom hranom. Takvu hranu mogao je jesti bilo tko, čak i u stanju ritualne nečistoće. Baš kao što je svaki Izraelac odvajao teruma od svog uroda, levit je također morao odvajati teruma od maasera koji mu je dan, kao što ćemo kasnije vidjeti. Ne samo to, iako su kohanim i Levijim primali desetine i druge darove od Izraelaca, oni su također imali obavezu da odvajaju desetine od njihovih vlastitih uroda.

Razlog za tu micvu je to što je B-g zemlju dao svim plemenima izuzev Levija; Leviju je dao službu u Hramu. Iako je ovo važan posao, on Levijim ostavlja bez izvora prihoda. To uistinu ne bi išlo da leviti, koji služe u ime naroda, prose po ulicama. Umjesto toga, B-g je organizirao njihovo uzdržavanje kroz desetine.

Za predano davanje desetine se kaže da osigurava bogatstvo. To jest, onaj tko je pedantan u ovoj micvi bit će uspješniji od onoga koji je uzima olako (vidi Mišna Avos 3,13). Zapravo, mada nam nije dopušteno "testirati" B-ga, u ovoj stvari nam je to dopušteno, kao što je izričito navedeno u Knjizi Malahije, "Donesite cijelu desetinu u spremu ... i testirajte me putem nje, kaže B-g" (3, 10).

Ova se micva primjenjuje na muškarce i žene, podjednako na kohanim, Levijim i Jisraelim. U Mišni, ona je predmet traktata Maaseros. Kodificirana je u Mišne Tora u prvom poglavlju Hilhos Maaser. Ova je micva 127. od 248 pozitivnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 12. od 26 micvi koje se mogu ispuniti u Izraelu prema popisu Steipler Gaona.

396. I vi isto: Obaveza levita da odvoji desetinu svojih desetina

... odvojit ćete od njega dar B-gu, desetinu od desetine ... (Brojevi 18,26)

■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Negativne zapovijedi

47. Negativna je zapovijed ne varati jedan drugoga pri kupnji i prodaji

kao što Pismo kaže, A ako prodaš nešto... ili kupiš iz ruke svoga bližnjeg, nećete dovesti u zabludu jedan drugoga (Va-jikra 25,14). Bez obzira da li je osoba prevarila namjerno, ili nije znala da je previše naplatila pri ovoj prodaji, ona je to dužna nadoknaditi.

kako za muškarca tako i za ženu.

48. Negativna je zapovijed ne tlačiti svoga bližnjega riječima

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, ■

jer Pismo kaže, I nećete nanositi štete jedan drugome (Va-jikra 25,17). [To znači] da ne smijemo reći osobi koja se kaje, "Sjeti se što si napravio", ili sinu onoga koji se preobrati na judaizam, "Sjeti se što su tvoji praoci činili"; ili tražiti nešto mudro od onoga koji ne zna nikakve mudrosti, kako bi ga se ožalostilo – i jednako tako bilo koju sličnu stvar nanošenja štete riječima.

Rabbi Jack Abramowitz:

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Proročka pogrešivost i B-žanska nepromjenjivost

Usred Korahove pobune Hašem zapovijeda Mošeu da se odvoji od

ד" " (eda, zajednice) prije nego li je uništi. Moše odgovara: "Ako je jedan čovjek sagriješio, hoćeš li uništiti cijelu ד" ", na što Hašem odgovara rekavši Mošeu da odvoji ד" " od domova Koraha, Datana i Avirama. Zbog dvojakog identiteta ד" " u svakoj od gore navedenih izjava, ovaj kratki dijalog otvara čitav niz pitanja:

• Kolektivno kažnjavanje - Je li Hašem stvarno prijetio izricanjem kolektivne kazne cijelom narodu zbog zločina jedne manjine? Kada je kolektivna kazna legitimna?

• Proročke pogreške - Je li moguće da je Moše pogrešno razumio Hašemovu namjeru, pa kad je Hašem u početku upotrijebio riječ ד" ", On time nije podrazumjevao cijeli narod, već samo Korahove sljedbenike? Mogu li proroci

pogriješiti i da li oni ponekad pogrešno shvate B-žanske informacije? Ako je tako, je li tako bilo i s Mošeom?

• B-žanska nepromjenjivost - Je li Hašem promijenio svoj pravac djelovanja nakon Mošeovog posredovanja? Da li to ukazuje da su Hašemove prvotne misli bile pogrešne? Ako je B-g nepromjenjiv, kako On može promijeniti svoje mišljenje?

• Raspravite o tim pitanjima uz vaš šabatni stol.

Pobunjeničke frakcije

Ibn Ezra sugerira da je pobunjenički tabor bio sastavljen od različitih frakcija nezadovoljnika koje je ujedinjavalo njihovo razočarenje izborom plemena Levi za svećenike i Levite. On tvrdi da su ד ״מאמשנ " " bili prvorođenci koji su bila nezadovoljni zbog gubitka svog svećeničkog statusa, dok je također postojala i skupina samih Levita koji su bili ljuti zbog toga što su morali služiti Aharonu.

• Mislite li da bi te dvije skupine ljudi mogle stvoriti uspješnu koaliciju? Postoji li u tekstu ikakav dokaz da su velik postotak pobunjenika činili prvorođenci ili da se pobuna sastojala od različitih skupina, od kojih je svaka imala drugačije interese?

• Ibn Ezra pretpostavlja da su Leviti odabrani neposredno prije naše priče koju on datira na početak druge godine. Koji tekstualni dokazi postoje za njegovu tvrdnju? Kakav utjecaj to ima na datiranje drugih događaja u Tori?

• Prema onima koji se ne slažu s Ibn Ezrom, što bi još moglo potaknuti pobunu? Na što bi mogla ukazivati pritužba Datana i Avirama?

Korah u umjetnosti

Kao uvod u raspravu o sljedećim pitanjima, usporedite različite likovne prikaze kažnjavanja Datana i Avirama:

• Kakva je bila priroda čuda otvaranja zemlje? Je li to bio potres, ponor, ili dosad nepoznati fenomen?

• Je li zemlja progutala samo Datana i Avirama s njihovim obiteljima ili je Korah poginuo zajedno s njima? Koji stihovi bi mogli podupirati svako od ovih gledišta?

• Koja je bila uloga cijelog naroda u pobuni? Jesu li oni bili samo nevini promatrači, ili su aktivno ili pasivno podržavali Koraha?

Prevela Tamar Buchwald

Kook:

Svetost usred zajednice

Potreba za minjanom

Judaizam ima zanimljiv koncept koji se naziva minjan, molitveni kvorum. Posebne molitve posvećenja B-žjeg Imena (poput molitava keduša i kadiš) mogu se izgovoriti samo ako je prisutno deset muškaraca. Pojedinac može moliti sam, ali bez minjana neki dijelovi liturgije moraju se preskočiti.

Talmud izvodi zahtjev za molitvenim kvorumom iz B-žjeg proglasa, "Ja ću biti posvećen među Izraelcima" (Lev 22,32). Što točno znači riječ 'među' (Izraelcima)?

Tu riječ nalazimo ponovo u slučaju kada B-g upozorava ljude koji su živjeli u blizini sudionika Korahove pobune: "Odvojite se iz sredine ove eida (zajednice)" (Bamidbar 16,20). Iz toga mudraci uče da je B-g posvećen usred zajednice (eida).

A koja je definicija zajednice? Tora desetoricu uhoda koji su podnijeli negativan izvještaj o zemlji Izrael naziva eida ra'a, zlom zajednicom (Bamidbar 14, 26). Tako vidimo da je B-g posvećen u zajednici od barem deset članova.

Zahtjev za određenim brojem članova potrebnih za molitvu, i način na koji je on izveden, otvara dva

pitanja:

Čini se da je molitva privatna stvar između duše i njenog Stvoritelja. Zašto bi nam trebao minjan od deset sudionika kako bismo mogli moliti cijelu službu?

Zašto je zahtjev za minjanom izveden baš iz dva klasična primjera pobune i sramote – primjera uhoda i Koraha?

Usavršavanje zajednice

Svetost se temelji na našim prirodnim težnjama za duhovnim rastom i usavršavanjem. Međutim, želja da se usavršavamo – čak i duhovno –nije prava svetost. Naš cilj ne bi trebao biti ispunjavanje naših osobnih potreba, već slavljenje i posvećivanje našeg Stvoritelja. Istinska svetost je altruistična težnja za dobrim zbog same činjenice što je to dobro, a ne iz vlastitih interesa.

Srž uzvišene službe B-gu je kada ispunjavamo Njegovu volju na način da pomažemo i uzdižemo društvo. Stoga se molitvu keduša ne može izgovarati privatno. Bez zajednice koja će od toga imati koristi i rasti, pojedinac ne može zaista postići više razine svetosti.

Posebna povezanost između po-

jedinca i društva predstavljena je brojem deset. Deset je prvi broj koji je ujedno i skupina, zbroj jedinica koje postaju nova jedinka. Stoga, minimalni broj članova kvoruma mora biti deset.

Učenje od zlikovaca

Zašto ove lekcije učimo od zlih ljudi? Upravo je kazna za zle ono što širi svjetlo nagrade za pravedne. Ako bi jedini rezultat zla bio da su zlikovci naštetili sami sebi, zakon ne bi trebao biti toliko oštar prema onome tko povređuje samo sebe. Međutim, dio je ljudske prirode da utječemo na druge te da smo pod utjecajem vlastite okoline. Na nesreću, zli ljudi imaju negativan utjecaj na cijelu zajednicu i iz tog su razloga tako strogo kažnjeni.

Razumijevanje toga zašto su zli kažnjeni razjašnjava i pitanje zašto su pravedni nagrađeni. Kao što su ovi prvi kažnjeni zbog negativnog utjecaja na zajednicu, tako su ovi drugi nagrađeni zbog svog pozitivnog utjecaja. Sada postaje jasno da istinska svetost postoji samo u kontekstu organske cjeline. A molitva kojom posvećujemo B-žje Ime može se izgovarati samo u prisutnosti deset predstavnika zajednice.

Rav

(nastavak s 8. stranice) Rav Kook: Svetost usred zajednice

Uključenost i izbor

"Korah je bio pametan čovjek – što je to on vidio da ga je odvelo u ludost? Njegov um ga je obmanuo. On je u proročkoj viziji vidio da će od njega poteći loza velikih ljudi, uključujući i proroka Samuela koji je bio jednak kao Moše i Aharon zajedno." (Midraš Tanhuma 5)

Iako midraš naizgled umanjuje Korahovu svađu etiketirajući je kao ludost, argument koji je Korah dao – "Cijela je zajednica sveta i B-g je usred nje" (Bamidbar 16,3) – uopće ne djeluje ludo. Zar Korah ne kaže ono što je B-g rekao narodu, "Bit ćete sveti jer sam Ja, vaš B-g, svet" (Lev 19,2)? Što je bilo toliko pogrešno u toj tvrdnji? Zašto je Moše inzistirao na tome da samo Aharon i njegovi potomci mogu služiti kao svećenici?

Korahova pogreška ukorijenjena je u nerazumijevanju dvije različite razine b-žanske promisli: uključenosti (kirva) i izbora (behira). Tijekom nekih perioda, B-žja je služba uključivala svakoga, bila je dostupna svima. U drugim je pak vremenima, B-g odabrao određene ljude ili mjesta kako bi donio višu razinu svetosti i uzdigao ostatak svijeta kroz njih.

Hram i Bamot

Jedan primjer razlike između tih dvaju pristupa je status bamot, privatnih žrtvenika za prinošenje žrtava B-gu.

Sve dok nije bilo podignuto svetište u Šilou, pojedincima je bilo dozvoljeno prinositi žrtve na privatnim žrtvenicima diljem zemlje. Tijekom 369 godina koliko je Svetište stajalo u Šilou, takvi su žrtvenici bili zabranjeni i sve su se žrtve morale prinositi u Šilou. Nakon uništenja Svetišta u Šilou, bamot su ponovno bili dozvoljeni. Međutim, izborom Jeruzalema i izgradnjom Hrama na

Moriji, bamot su zauvijek zabranjeni. Dok su bili dozvoljeni, ti su se privatni žrtvenici mogli postavljati bilo gdje. Oni su svima omogućavali pristup B-gu; čak i oni koji nisu bili svećenici mogli su prinositi žrtve. Periodi u kojima su bamot bili dozvoljeni odražavaju uključiv oblik služenja B-gu koji svima omogućava da služe B-gu i da Mu se približe.

S druge strane, za službu u Svetištu i u Hramu, izabrani su samo Aharonovi potomci. Kada je Šilo, i kasnije Jeruzalem, izabran da bude mjesto na kojem će počivati Kovčeg Saveza, b-žanska je služba postala ograničena na te gradove i njihove svete građevine. Za razliku od bamot, koji su bili dostupni svima, Svetište i Hram bili su zatvorene građevine odvojene zidovima i zastorima. Različite razine svetosti bile su prostorno ograničene. Zato Talmud (Joma 54a) uči da je Šehina (B-žja prisutnost) prebivala u prostoru između dva kraja Kovčega.

Služba stubova

Drugi primjer kontrasta između tih dvaju pristupa možemo vidjeti u upotrebi obrednih stubova (maceivot) za službu B-gu. Takvi su stubovi bili oblik javne službe koja je mogla okupiti ljude, bez zidova i ograničenja. Takva je služba bila prikladna za vrijeme Abrahama koji je pokušao proširiti svijetom koncept monoteizma.

Međutim, u Mošeovo vrijeme, služba B-gu pomoću takvih stubova je zabranjena. Nakon izbora židovskog naroda, postalo je potrebno najprije uzdići narod Izraela. Tek nakon toga ostatak svijeta može postići spoznaju B-ga. B-žja služba stoga zahtijeva ograničenja – zidine Svetišta i Hrama – kako bi svetost bila sačuvana unutar njih.

Proroštvo samo u Izraelu

Sličan proces dogodio se vezan uz proroštva. Sve do objave na Sinaju, fenomen proroštva postojao je u svim narodima. Međutim, na Sinaju je Moše tražio od B-ga da Njegova prisutnost prebiva samo među narodom Izraela: "Ako budeš išao s nama, ja i Tvoj narod bit ćemo različiti od svih drugih naroda na licu zemlje" (Šemot 33,16; vidi Berahot 7a).

Iako će ograničenja stvorena izborom Jeruzalema i židovskog naroda uvijek postojati, izbor Aharonovih potomaka kao svećenika nije trajan. U budućnosti će cijeli Izrael biti uzdignut do razine svećenika. Vezano uz tu budućnost, B-g je rekao Izraelu, "Bit ćete kraljevstvo svećenika i Moj sveti narod" (Šemot 19,6).

Korahova vizija

Kao što midraš objašnjava, Korah je bio zaveden svojom proročkom vizijom. On je rekao istinu, "Cijela je zajednica sveta i B-g je usred nje."

No, vrijeme njegove vizije pripada dalekoj budućnosti. Korah je vidio samo privatnu viziju – ruah hakodeš, a ne univerzalno proroštvo prema kojem se valja ponašati.

Moše je aludirao na prirodu Korahove vizije vrstom žrtve koju je odredio za test. Posvećenje kohanim i Hrama uključivalo je žrtve za grijeh i žrtve paljenice pa bi bilo logično da je Moše odredio da Korah i njegovi ljudi prinesu slične žrtve. On je, međutim, rekao da prinesu tamjan. Time je dao do znanja da Korahova vizija izražava istinu, ali istinu za daleku budućnost kada žrtve za grijeh više neće biti potrebne kako bi njima pokrili svoje prijestupe.

■

Prevela Anja Grabar

Rabbi Berel Wein:

Hipokrizija

U knjizi Bamidbar slijedi tragedija za tragedijom. Neopravdane pritužbe naroda u vezi hrane u pustinji i neistinit izvještaj o zemlji Izraela o kojem se raspravljalo u prošlotjednoj parši, završavaju s pošasti, kaznom i uništenjem. Ovotjedna parša opisuje pobunu Koraha i njegove grupe protiv Mošea i vrhovne vlasti Tore u Židovskom društvu.

Čini se kao da unutar Židovskog društva vreba latentna želja za smrću, koja mu ne dopušta da se riješi stalnog ponavljanja užasnih pogrešaka. Naraštaj iz pustinje gledao je čuda, čak i B-žju prisutnost, da tako kažemo, redovito, no njegov prkos i pobuna protiv njegove posebne uloge u ljudskoj civilizaciji svejedno neprestano jača.

To je zapravo predstavljalo izraz žaljenja od strane mnogih Židova u pustinji što su Toru na Sinaju prihvatili bez ograničenja. Ova skupina nije imala namjeru postati izabrani narod. Tugaljiv krik "samo daj da se vratimo u Egipat" u stvarnosti je vapaj "želimo biti poput svih drugih

naroda!" I to je situacija koja se ponavlja u gotovo svakoj generaciji Židovskog postojanja.

Borba koja se odvija u nutrini Židova i Židovske zajednice u svim vremenima jest da li prihvatiti svoju b-gomdanu ulogu kao "blaga među svim narodima" ili se nekako odreći svakog znaka da budemo poseban narod. Odluka zapravo nije prikazana kao da u sebi nosi toliku težinu. Umjesto toga, ona se odražava u nastavljanju Židovskog bogoštovlja, pridržavanja židovskih vrijednosti i spremnosti da se ostane ponosan kao Židov u svijetu koji je neprijateljski raspoložen prema Židovima, Židovskoj državi i samom Židovstvu.

Korah svoj osobni animozitet prema Mošeu i svoju frustraciju zbog toga što ne dobiva priznanje za koje smatra da mu pripada, zaodjeva u odoru svetosti i altruizma. Licemjerje uvijek posebno vri među onima koji osuđuju druge. Zbog onih koji su pravični po svom osobnom uvjerenju pravednost gubi

Zahtjevi koje Korah iznosi u ime demokracije, da je sav narod svet i dostojan da vodi, odjekuju kao klasičan primjer onoga što je ispravno. Tome je teško protusloviti, i to svakako ima snažan odjek i privlači javnost. Problem s Korahovom žalbom i riječima je u tome što su one u osnovi lažne.

Mošeov status je odredio B-g, i dokazao se kroz stoljeća Židovske povijesti. Na svijetu doista nema ljudi bez predrasuda. No, ima onih koji, u najmanju ruku, prepoznaju svoju pristranost i pokušavaju se s njom nositi iskreno i inteligentno. Licemjerje je pokušaj da se pristranost prikrije lažnom plemenitom svrhom i neiskrenom nesebičnošću.

Ta je karakterna osobina za svaku osudu, i potencijalno je daleko razornija od otvorenog neprijateljstva. To je ono zbog čega je Korah predstavljao toliku opasnost i zašto je Mošeova odlučnost da ga javno razotkrije i kazni bila toliko oštra i postojana. Korahova tragedija ne

očituje se samo u njegovom osobnom padu, nego i u razaranju i pomutnji koju je izazvao u Židovskom društvu. To je situacija koja se ponavlja i danas.

Dovesti ego u ravnotežu

U cijeloj biblijskoj pripovijesti o boravku Židovskog naroda u pustinji Sinaj, Levijevo pleme se ne spominje kao sudionik u bilo kojoj od pobuna Židovskog naroda protiv B-ga i Mošea. Levijevo pleme čvrsto je stajalo u svojoj vjeri i odanosti tijekom velike nesreće sa Zlatnim teletom, i stali su uz bok Mošeu kako bi se zaustavio taj val idolopoklonstva.

U montiranoj optužbi protiv Mošea i B-ga u vezi vode i hrane, ne nalazimo Levijevo pleme. Levijevo pleme nije sudjelovao niti u misiji uhoda i istraživača zemlje Izraela i postoji mišljenje da ono nije bilo uključeno u odredbu da će onaj naraštaj umrijeti u pustinji i da nikada neće vidjeti Zemlju Izraelsku. Pa ipak, ova naizgled besprijekorna evidencija okaljana je događajima opisanim u ovotjednoj parši.

guta zemlja.

Jedna od mojih omiljenih fraza u životu je da čovjek nikada ne smije podcijeniti moć ega. Prvi svjetski rat 1914-1918. u velikoj je mjeri bio izazvan i vođen egoističnim hirovima nekih od glavnih europskih monarha koji su tada bili na vlasti. Talmud nam bilježi da je zlom, ali potencijalno velikom kralju Izraela, Jeravamu ben Nvatu, B-g ponudio, da tako kažem, da prošeta rajem uz kralja Davida i samog B-ga, i opet kažem, nazovimo to tako.

Ovdje je, očito, Levijevo pleme, kroz Koraha i njegove pristaše, predvodnik vrlo ozbiljne pobune protiv Mošeova autoriteta. I sam Moše je levit, pa kada kritizira ponašanje plemena Levijeva"zar vam nije dovoljno to što ste izabrani da budete sluge Vječnoga u svom levitskom statusu, nego morate inzistirati da budete i svećenićka klasa Izraela?!", on to zasigurno čini teška srca i s puno gorčine. U stvari on zahtijeva da sazna što se to dogodilo što je preobratilo sveto Levijevo pleme u buntovnu skupinu čija će kazna biti da ih pro- ■

Talmud nam kaže da je Jeravam ponudu odbio, jer bi kralj David u toj šetnji Nebom imao bolje mjesto od njega. Poruka i pouka koju nam Talmud želi ovom pričom prenijeti je koliko opasan i tragičan po čovjeka može biti napuhani ego, a ako je taj na vodećoj poziciji i autoritet je, on može utjecati i na druge.

Korah i Levijevo pleme postali su žrtve svog napuhanog ega. Način na koji doživljavaju sebe sada je daleko od realnog i odgovornosti. Čovjek ne može biti bez ega i vlastitog ponosa. Ipak, ove osobine moraju biti ublažene perspektivom, logikom i osjećajem odanosti i poslušnosti B-žjoj riječi. To je, po mom mišljenju temeljna pouka ovotjedne parše.

Mošeov prevladavajući osjećaj skromnosti umanjuje nagone njegovog vlastitog ega pa je on u stanju reći "kada bi mi se sva B-žja zajednica mogla pridružiti kao proroci." Korah, prožet svojim neopravdano napuhanim egom, uništava sebe i mnoge druge u svojem zahtjevu za pozicijom koja mu ne pripada njemu, niti je on nje dostojan.

Šabat šalom

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein: Hipokrizija

Priča o dvije loše karakterne crte: ljubomori i svadljivosti

Ljubomora

Ovotjedna parša – parša Korah –ističe zlo dviju groznih osobina: ljubomore i svadljivosti. Prva koju susrećemo je ljubomora. Raši kaže da je Korahova motivacija za pobunu protiv Mošea bila ljubomora. On je bio ljubomoran što je njegov mlađi bratić postao knez Korahovih potomaka.

"Što je Koraha uvelo u raspravu sa Mošeom? Bio je ljubomoran zbog toga što je Moše, prema B-žjoj riječi, postavio Elizafana, Uzielovog sina, na položaj kneza Kehatovih sinova. Korah je rekao: Bila su četvorica braće (uključujući mog oca), kako je rečeno 'Kehatovi su sinovi bili: Amram, Izhar, Hebron i Uziel'. Amram je bio prvorođeni i njegova dvojica sinova dobila su visoke pozicije: jedan je postao kralj, a drugi Veliki svećenik. Tko bi trebao dobiti sljedeću poziciju po važnosti i postati knez? Nisam li to ja koji sam sin Iz

hara, koji je drugi po redu, odmah iza Amrama? Pa ipak je Moše za kneza postavio sina njegovog najmlađeg brata. Ja ću se sporiti s njime i poništiti njegovu odluku." (Raši o Bamidbar 16,1)

Unatoč činjenici da hazal kažu da je Korah bio mudar i pronicljiv čovjek, on je zbog ljubomore izgubio kontrolu nad sobom. Svaki čovjek koji promatra život može uvidjeti da ljubomora ljude odvodi u lude ekstreme. Baš kao što želja za čašću i slavom može dovesti čovjeka do toga da čini lude, pa čak i zle stvari, tako bi čovjek trebao ovladati svojom ljubomorom kako ga ne bi odvela u autodestruktivno ponašanje. Hazal kažu u Avos (4,21): Zavist, pohlepa i častoljublje odvode čovjeka sa svijeta (prema prijevodu R. Š. Freibergera). To se ne odnosi samo na 'svijet koji dolazi'. Ljubomora, požuda i težnja za slavom mogu jednako tako uništiti i čovjekov

'Olam haze' (ovaj svijet). To je priča o onome što se dogodilo Korahu.

Gemara (Šabos 152b) izvlači stih "…ljubomora donosi trulež kostima" (Mišlei 14,30). Sudbina ljubomornog čovjeka je da će mu kosti istrunuti - suprotno tome, onome tko je bez ljubomore kosti neće istrunuti. U normalnim situacijama, kada čovjek umre, tijelo istrune, ali ne i kosti. Zato postoje kosturi. Čak i dugo vremena nakon što koža i tijelo istrunu, kosti ostaju netaknute. Međutim, Talmud iz ovog stiha u Izrekama izvodi zaključak da će čak i kosti čovjeka koji je tijekom života gajio ljubomoru u svom srcu, istrunuti.

Možda je sljedeća ideja "mjere za mjeru" razlog ovakve b-žanske kazne. Ako postoji nešto što predstavlja srž čovjek (acmius), onda su to njegove kosti (acamos). Hebrejska riječ ecem znači i 'kost' i 'srž'. Stoga čovjekove kosti predstavljaju njegovu srž. Kada ljubomora obuzme čovjeka, on ne želi biti ono što jest. On želi biti netko drugi. Čovjek koji želi tuđi posao, kuću, ženu, novac ili moć – time daje do znanja da nije sretan s onim što on jest i što posjeduje. Kina (ljubomora, zavist) predstavlja ozbiljan nedostatak vjere. Ljubomoran čovjek ne shvaća da Svemogući želi da on ima baš tu kuću, taj novac, tu djecu, tu poziciju, itd. Ljubomora predstavlja nijekanje vlastite srži. Stoga, uči nas Talmud, kazna za ljubomornog čovjeka po principu "mjere za mjeru", postaje da njegove kosti istrunu.

Vidio sam odličnu primjenu te

Rabbi Yissocher Frand:

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

ideje u ime Maharala Diskina: Gemara (Nazir 45a) kaže na stih "I Moše je ponio Josefove kosti sa njim" (Vajikah Moše es acmos Josef imo) (Šemot 13,19) – "ono što 's njim' znači – znači s njim u njegovim granicama (imo – b'mehicaso)."

Maharal Diskin komentira da bismo stih zapravo trebali čitati "Vajikah Moše es acmos Josef ito" To je stoga što je Josef prije svoje smrti dao uputstvo "uzmite moje kosti sa vama (ithem)" Prema tome bi ispravna zamjenica kojom bi označili Mošea koji ispunjava Josefove upute bila ito, a ne imo. Maharal Diskin objašnjava da riječ imo uvijek podrazumijeva jednakost, dok riječ ito koja također znači 's njim' ne mora nužno podrazumijevati jednakost. Tora nam tako daje do znanja da je Moše uzeo Josefove kosti s njime, kao da su bili jednaki. Što to znači?

Josef je rekao Izraelcima "Uzmite moje kosti sa sobom" – što znači "moje kosti neće istrunuti". "Moje će kosti ostati netaknute jer, unatoč svemu što su mi braća učinila, nikad nisam bio ljubomoran na njih i nikad ih nisam mrzio. Dokaz za to bit će da će kosti onih koji pate od ljubomore, istrunuti. Moje kosti neće istrunuti", obećao je Josef. Moše Rabenu tu je lekciju uzeo sa sobom (imo). Drugim riječima, Moše Rabenu je također imao težak put sa židovskim narodom u pustinji. Mnogo je puta Klal Jisrael napadao Mošea. Medraš na ovotjednu paršu kaže da su muškarci Klal Jisraela čak upozoravali svoje žene da ne ostaju nasamo sa Mošeom kako on ne bi s njima počinio preljub. Bilo bi logi-

Priča o dvije loše karakterne crte

čno da je Moše osjećao ljubomoru ili mržnju prema članovima Klal Jisraela. Međutim, "on je uzeo Josefove kosti sa njim". On je uzeo sa sobom – kao jednaki partner – Josefovu lekciju da ne dopusti da ga obuzmu zle karakterne crte ljubomore i mržnje.

Destruktivna moć svadljivosti

Druga negativna osobina opisana u našoj parši je destruktivna moć svadljivosti. To je bez sumnje glavni primjer te osobine u cijeloj Tori. Ljudi su izgubili svoje živote, svoju imovinu pa čak i svoju djecu zbog svadljivosti. Raši primjećuje da je mahlokes (svadljivost) jedini grijeh zbog kojeg Svemogući kažnjava žene, djecu pa čak i nevinu nejačad. Svadljivost je poput vatre – uništava sve na svom putu – bila na tome krivica ili ne. Vatra ne pravi razliku – ona spaljuje sve na svom putu.

Razmislite o tome koliko su ludi bili ti ljudi. Moše Rabenu ih je zapravo izazvao na duel. Šanse su bile 250:1 da nitko od njih neće biti izabran. Nitko se ne igra s takvim stvarima. Pa ipak, oni su to učinili samo zato jer ih je obuzela svadljivost.

Jednom sam čitao o sljedećem incidentu u koji je bio uključen Hofec Haim: Jedan je Židov živio u malom mjestu i bio je susjed židovskog gradonačelnika tog mjesta. Ušli su u spor i tendencija svadljivosti rasla je i rasla sve dok im nije došla do grla. Susjed je rekao gradonačelniku da će otići ruskim vlastima i reći im kako je on iskoristio svoj utjecaj da bi izvukao neke momke od služenja u carskoj vojsci. (Služiti u carskoj

vojsci bilo je gotovo jednako smrtnoj kazni – duhovna smrt je bila neizbježna – i ljudi su pokušavali sve i svašta ne bi li se iz toga izvukli). Gradonačelnik je očigledno ilegalno koristio svoj utjecaj u zajednici kako bi spriječio da neki momci odu u vojsku.

Ovaj je susjed rekao svojoj ženi što namjerava učiniti, a ona mu je na to rekla, "Jesi li lud? Jedan od tih momaka koje je gradonačelnik ilegalno oslobodio od vojske je i naš sin! Ako ga prijaviš vlasti, našeg će sina odvesti u vojsku!" Rekla mu je da je ono što želi učiniti poput bušenja rupe u brodu ispod sjedala kolege koji ti se ne sviđa. Potonut će cijeli brod i svi njegovi putnici!

Čovjek je u svojoj ljutnji prema susjedu odvratio svojoj ženi: "Nije me briga ako uhite mog sina, nije me briga ako uhite mene. Nije me briga ni ako uhite tebe – sve dok to podrazumijeva da će njega dopasti kazna!" Ljudi uvijek rade sebi u korist. Nagon za preživljavanjem najosnovnija je ljudska emocija. Međutim, čovjek može biti spreman žrtvovati sebe i svoju djecu samo zato da bi pokorio drugog čovjeka. To je moć svadljivosti.

Parša Š'lah prikazuje što čovjeku može učiniti želja za časti, za slavom. Parša Korah pokazuje nam što ljubomora i svadljivost mogu učiniti čovjeku. Zato Tora bilježi te priče. One bi trebale na nas ostaviti dojam. Ako ne vodimo računa o tim lošim osobinama i ako ih ne popravljamo kada je to potrebno, tada ćemo – ne dalo Nebo – platiti kaznu za to.

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Svađaš se uvijek sam sa sobom

Ovotjedna parša govori o svađi koju je Korah, Mošeov bratić, pokrenuo protiv Mošea i Aharona. Cijela stvar bila je samo početak napada na Mošea, a završila je time da je Koraha i njegove sljedbenike doslovno progutala zemlja u potresu –vrlo djelotvoran način da se svađa privede kraju, ali nemojte to pokušavati kod kuće sa svojom djecom.

Ovo je parša o svađama. Korah izabire svađati se s Mošeom i zaista, ta svađa nastaje – bar u Korahovu umu. Iz Mošeove perspektive, svađe nikada nije ni bilo. On je bio voljan dopustiti događajima da se sami odigraju onako kako je B-g to zamislio. Suprotno uobičajenom mišljenju, za svađu je potrebna samo jedna osoba.

Dozvolite mi da kažem nešto više o tome.

Postoji razlika između neslaganja i svađe, a ta razlika je u osjećaju. Jednostavno rečeno, neslaganje sa samim sobom donosi dobar osjećaj, dok svađa sa sobom donosi nemir. Nije stvar u naravi problema, niti u različitim mišljenjima, već u tome što svaka osoba dodaje situaciji, a što neslaganje može pretvoriti u svađu.

Moja žena i ja svađamo se rijetko i, kada do toga dođe, svađa traje vrlo kratko. Mi se u mnogočemu ne slažemo – svakodnevno. No, budući da u većini slučajeva nijedno od nas

Ponekad bude situacija u kojoj se ja svađam sa svojom ženom, no ona se samo ne slaže sa mnom. Za mene je ta situacija neugodna, ali ne i za nju. Ima i situacija kada se ona svađa sa mnom i uzrujana je – a ja se ne slažem s njom, ali svejedno uživam u životu. I naravno, postoje vremena kada se oboje uzrujamo i uđemo u poštenu svađu!

Moše je zasigurno bio razočaran Korahovim napadom. Ali on nije bio uzrujan. Čak je učinio pravu stvar i ponizno pokušao riješiti problem sa Korahom. S druge strane, Korah je gorio iznutra – bio je usred svađe, sam sa sobom.

ne pridaje preveliku važnost činjenici da se ne slažemo, to se rijetko razvije u svađu. Svako neslaganje nosi u sebi potencijal da preraste u svađu. Zapravo, svako osobno mišljenje može se pretvoriti u svađu, ali samo ako si čovjek dozvoli da se zbog toga uzruja.

'Zao čovjek koji iskreno daruje u dobrotvorne svrhe bit će primljen u B-žju prisutnost' (Tanhuma 17,14)

Ovo je malo proturječno, znam. Ali, možeš imati osobu koju proždiru njene strasti i koja je izgubljena u njima, ali kad vidi siromašnog čovjeka, srce joj duboko suosjeća s njime. Dragocjenost tog trenutka iskrene brige i ljubavi, i njezina reakcija pružanja ruke i davanja čini cijeli njezin inače besmisleni život vrijednim življenja.

Problem sa svađom, osim činjenice da se čovjek osjeća loše, jest što taj loš osjećaj neizbježno vodi do loših prosudbi, a loše prosudbe vode do loših izbora – koji čine da se još više uzrujamo. Svađa je zlobni začarani krug.

Čak ni Moše, najponizniji od svih ljudi, nije mogao izbjeći svađu sa ljudima poput Koraha koji su odlučni u tome da pronađu žrtvu s kojom će se svađati. No, ono što je Moše mogao učiniti i što je učinio –a isto vrijedi i za nas – jest da je izrazio neslaganje bez da sam potpadne pod duh svađe. Osjećaj uzrujanosti nikad neće ojačati tvoju poziciju. Samo će zamagliti tvoju prosudbu i odvesti te dalje putem razdora.

■

Prevela Anja Grabar

Šabat šalom

Nesuglasice

"I Korah uze ..." (Brojevi 16,1)

Jesu li nesuglasice pozitivna ili negativna pojava? Budući da je ideal mira toliko bitan za Židovski ideal - u tolikoj mjeri da se čak međusobno pozdravljamo i opraštamo hebrejskom riječju šalom, mir - očekivao bih da će naši povijesni izvori iznijeti sveopću osudu nesuglasica. Ali očito, postoji način na koji se može raspravljati i način na koji se ne može raspravljati. Mišna u Avot (Rečenice otaca 5,20) razlikuje dvije vrste rasprava: "Raspra ….koja se vodi u Ime B-žje, poput one Hilela i Šamaja, na kraju će opstati; raspra koja nije u Ime B-žje, poput svađe Koraha i njegovih skupina, neće opstati."

Pored problematičnog pitanja pozitivnog opisa "raspre ...u Ime B-žje", teško je razumjeti zašto Mišna o jednoj vrsti rasprava govori kao o raspravi Hilela i Šamaja, dvojice protivnika, a o drugoj kao raspravi Koraha i njegovih skupina, a ne, kako bismo očekivali, raspravi Koraha i Mojsija.

Vjerujem da se odgovor na naša pitanja nalazi u dvije legitimne definicije hebrejske riječi za raspravu, mahloket: Da li ona znači podijeliti (lehalek) ili razlučiti (la’asot hiluk), razdvojiti ili razlikovati? Prva ukazuje na nepremostivi jaz, veliki procjep koji razdvaja, poništava viđenje drugoga, dok druga ukazuje na analizu svake strane kako bi se postiglo bolje razumijevanje svakog gledišta, a možda čak i kako bi se na kraju postigla sinteza, spajanje misli ili diskurs, razgovor, rješenje za oba stajališta!

I ovi i oni [obje škole] su riječi živoga B-ga. Ako je tako, zašto je onda zakon određen u skladu sa Hilelovom školom? Zbog toga što su oni ugodni i prihvaćaju, uvijek podučavaju svoje gledište zajedno s gledištem škole Šamajeve, te čak gledište Šamajeve škole navode prije nego što navedu svoje vlastito gledište. (Eruvin 13b)

Prema ovom stajalištu, "ovi i oni [oprečna mišljenja] su riječi živoga B-ga", Svemogući je u početku i namjerno ostavio mnoga pitanja usmene predaje otvorenima kako bi omogućio različita mišljenja, od kojih svako može biti ispravno kada se promatra iz b-žanske perspektive. Zapravo, Mišna u Edujot uči da je razlog zašto je naša Usmena tradicija zabilježila manjinska kao i većinska mišljenje taj što kasniji Sanhedrin (Židovski vrhovni sud) može poništiti odluku ranijeg Sanhedrina, makar nije veći od ranijeg po mudrosti ili brojnosti, sve dok postoji zabilježen stav manjine na koji se kasniji Sanhedrin može pozvati za svoje poništenje ranije odluke; a većina se halahičkih odluka oslanja na odluku manjine u slučajevima stresnih uvjeta i izvanrednih situacija (Mišna Edujot 1,5; Maimonides i Ra'avad ad loc.). U svijetu halahe, drugačija stajališta manjina nikada se ne poništavaju; ta su mišljenja također dio religijsko-pravne slike i mogu postati normativnim zakonom za većinu u nekom drugom vremenskom razdoblju ili u slučaju drugačijih i teških pojedinačnih situacija u istom tom razdoblju.

Talmud isto tako snažno i odlučno potvrđuje važnost suprotnih stavova kako bi se preispitalo i pomoglo razjasniti alternativno mišljenje. R. Johanan i Reš Lakiš bili su šogori i partneri u učenju koji su raspravljali o svojim oprečnim mišljenjima u gotovo svakoj grani talmudskog zakona. Kad je Reš Lakiš umro, R. Johanan je bio jako pogođen i nesretan. R. Elazar b. Pedat, veliki učenjak, pokušao je utješiti R. Johanana time da mu bude zamjena za Reš Lakiša kao njegov partner u učenju.

je napao: "Ti li si poput Lakiševa sina? Nimalo! Prije, kad god bih iznio mišljenje, Lakišev sin bi mi postavio dvadeset i četiri pitanja i ja bih mu odgovorio s dvadeset i četiri odgovora; na takav je način pravna rasprava bila proširena i poboljšana. A ti mi daješ samo dokaze koji podržavaju moje mišljenje. Misliš li da ne znam da su moja mišljenja utemeljena?" R. Johanan je besciljno hodao, trgao svoju odjeću i plakao bez prestanka. Jaukao je: "Gdje si, sine Lakišev, gdje si sine Lakišev", sve dok nije izgubio razum. Ostali mudraci su zatražili b-žansku milost, i R. Johanan je umro. (Bava Mecia 84a)

Ovo poštovanje prema propitivanju alternativnih mišljenja - toliko elementarno talamudskom umu –svoj korijen ima u drugoj Mišni (Sanhedrin 37a), koja B-žju veličinu vidi u razlikama među pojedincima i pluralizmu ideja. "Za razliku od onoga koji kuje kovanice iz jednog kalupa, i svaki je novčić posve jednak, Sveti je, neka bi bio blagoslovljen, oblikovao svako ljudsko biće nalik Adamu, a opet nijedno ljudsko biće nije potpuno jednako svom bližnjem!… I baš kao što izgled ljudskih bića nije jednak, tako ni ideje ljudskih bića nisu iste." Upravo u jedinstvenosti svih vidimo veličinu Stvoritelja.

Ova velika istina bila je jedno od učenja Rabbi Avrahama Yitzchaka HaKohena Kooka, koji je tvrdio da je zapravo mnoštvo ideja ključ za razumijevanje B-žje istine:

"Učenjaci umnažaju mir u svijetu." Višestrukost mira znači da se sve strane i sva gledišta moraju uzeti u obzir; tada će se razjasniti kako svako od njih ima svoje mjesto, svako u skladu sa svojom vrijednošću, svojim mjestom i svojim specifičnim problemom…. Jedino sakupljanjem svih dijelova i svih pojedinosti, svih onih ideala koji se čine različitima i svih različitih stručnih mišljenja, jedino će se time otkriti svjetlo istine i pravde, i mudrost G-spoda i Njegova ljubav i svjetlo istinske Tore. (Ein Ayah, na kraju Beraknot)

Takvim poimanjem, Rašijev početni komentar riječi kojima započinje ovaj dio Tore, "I Korah uze", postaje nedvojbeno jasan. "On je otišao na drugu stranu da bi izašao iz sredine zajednice." Budući da je Korah načinio veliku podjelu između sebe i Mojsija, Mišna u Avot definira njegovu raspravu kao onu Koraha i njegovih skupina; njega je zanimalo poništavanje, umjesto pokušaja razumijevanja Mojsijeve strane. S druge strane, kada Talmud opisuje rasprave između Hilela i Šamaja, on smatra da: ■

Na svako mišljenje koje bi R. Johanan iznio, R. Elazar bi ga potvrdio tanaitskim izvorom. R. Johanan ga

Šabat šalom

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shlomo Riskin:

Svi za jednog: i jedan za sve

"Vi previše prisvajate za sebe, iako je cijela zajednica - svaki od njih - sveta" (Brojevi 16,3).

"Svi koji naporno rade u ime zajednice trebaju s njima naporno raditi u ime Neba" (Avot 2,2).

Kome ćete vjerovati? Ovo nije teoretsko pitanje. To je doslovno pitanje života i smrti, kako su nam pokazali Korah i družina. I to je staro pitanje. Kada razmišljaju o putu, načinu svog života, skupu vrijednosti i praksi po kojoj živjeti, ljudi moraju odabrati usporedbom između Avrahama/Nimroda, Jichaka/ Jišmaela, Jaakova/Esava.

Primjetite pomak. Avraham Avinu (naš praotac) i zli car Nimrod očito su bili ljudi različitih sredina i povijesti. Jichak Avinu i Jišmael su bili polubraća, dijelili isti očinski primjer. Jaakov Avinu i Esav su dijelili isti dom, pa čak i istu utrobu. Dok kandidati i izbori postaju sve sličniji, zbunjenost raste i postaje sve teže otkriti: gdje je istina?

Što se događa kada se pomutnja

uvuče među Židove? Ovo, također, nije teoretsko pitanje. Svi znamo da je Rebe Nahman uvijek iznova naglašavao apsolutnu potrebu za povezivanjem s cadikom. U Rebeovim učenjima, nečija pripadnost ima najsnažniji utjecaj na njegovu vječnu sudbinu. Pronalaženje i održavanje veze s pravim cadikom uvijek se nalazi na najvažnijem mjestu u popisu stvari za koje se molimo. (U svojoj zbirci molitava Reb Noson se stalno moli da pronađe cadika. Zašto? Iako možete znati tko je cadik, zapravo ne znate tko je cadik!)

Rebe nam govori da nije jedini koji je svjestan koliko je ključno odabrati pravog cadika kao vodiča. Naš stalni pratilac, jecer hara (zao nagon, sklonost zlu) to također zna. I on će učiniti sve što može kako bi nas odvratio od povezivanja s pravim cadikom. Pri kraju Likutey Moharana II, 78, Rebe podučava: Čuvajte se rabina - i bilo koga drugoga! – koji daje političke izjave. Maharal iz Praga piše da onaj čiji je rad za zajednicu motiviran željom za promoviranjem

samoga sebe ili svoje slave, ne radi za zajednicu, makar zajednica od toga imala koristi (Derekh Chaim na Avot 2,2). Služenje zajednici znači brigu o tome što ona treba jer ona je društvo, a ne samo "puno ljudi", neka gomila pojedinaca.

Suština židovske zajednice toliko je značajna da je B-g automatski povezan s njom, a rad učinjen za nju je zbog Nebesa. Zato je dopušteno na šabat održati javni skup da bi se raspravljalo o zajedničkim pitanjima zajednice (Šabat 150a) - projekti zajednice su Nebeski interes. Ali političari, zbog svoje važnosti i poštovanja, drže se odvojenima od nas i nisu dio zajednice. Oni ne rade u ime Nebesa.

* "Ne molite i ne zamarajte svog Stvoritelja kad to možete učiniti sami" (Aleph-Bet Book, Tzaddik A,71). "Nemojte zamarati B-ga kad vam se može pomoći na neki drugi način" (isto, A,106).

A Gutn Shabbos!Šabat šalom!

■

Prevela Tamar Buchwald

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

radi

Josefova braća počela su shvaćati (posljedice) očeve smrti. "Što ako Josef još uvijek gaji srdžbu protiv nas?", rekli su. "Vjerojatno će nam vratiti sve zlo koje smo mu učinili."

Naložili su glasnicima da kažu Josefu: "Prije nego što je umro, tvoj otac nam je dao zadnje upute. Rekao je: 'Ovo je ono što morate reći Josefu: Oprosti zlodjelo i grijeh koje su tvoja braća počinila kad su ti učinila zlo.' Sada oprosti zlurado djelo koje smo učinili [mi] sluge B-ga oca tvojeg." (Berešit 50,15-17)

Prema Gemari iz ovih stihova proizlazi da bi se zbog mira moglo odstupiti od činjeničnog integriteta, jer Jakov nikada nije sumnjao u Josefa i nije im dao takvu zapovijed. Gornji stih nas uči da bi se takav navod mogao izreći čak i ako se nije dogodilo još ništa što bi izravno prijetilo miru. Iako su braća prodala Josefa u ropstvo, to se dogodilo prije mnogo godina, a tijekom mnogih godina koje su prošle od ponovnog ujedinjenja Josef nije pokazivao nikakav

znak da će im nauditi. Pa ipak, budući da su se braća bojala da se Josef možda obuzdavao zbog Jakova, sada kada je njihov otac umro, bilo im je dopušteno da kažu što god smatraju potrebnim za očuvanje mira.

Opći način na koji se primjenjuje ovo pravilo jest da žena može izreći laskavu pohvalu ljepoti mladenke, čak i ako je nitko nije tražio za mišljenje. Moglo bi se smatrati da je bolje samo šutjeti ako netko ne uviđa ljepotu mladenke, no mudraci smatraju da bi šutnja u takvom slučaju uskratila dio radosti

paru na njihovoj svadbi. Međutim, naši mudraci su utvrdili da je u takvom slučaju potrebno reći samo "nevjesta je šarmantna i lijepa", jer u tome ima elemenata istine. Svaka mladenka je lijepa u očima supruga, jer kada ne bi tako bilo on je ne bi oženio.

Pogledamo li iz drugog kuta, ne može biti štetnih posljedica ako joj se kaže da je lijepa, a osim toga, to je prihvaćen oblik izražavanja. Zbog toga nevjestu treba pohvaliti zbog njezine ljepote i šarma, čak i ako je netko osobno ne smatra lijepom.

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Daniel Travis: Mira

TJEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Korah govori o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavamo kada doživimo emocionalne reakcije koje nas čine slijepima i tjeraju nas da se ponašamo na način koji će proturječiti našim stvarnim interesima.

Veći dio ove paraše bavi se pokušajem Koraha (jednog od najvažnijih učenjaka među Izraelcima) i njegovih sljedbenika da ospore vodstvo Mošea i Arona.

Paraša počinje riječima "Vajikah Korah" (Korah je uzeo), ali se ne spominje što je uzeo, gdje je uzeo i zbog koje potrebe. Komentatori kažu da je uzeo loš savjet od nekoga, to je zato da nas nauči da bez obzira koliko velik, pametan i mudar čovjek može biti, svatko ima slabu točkuego.

Zohar objašnjava da Veliki svećenik Aron predstavlja Merkava (kola) sefire Hesed, koja je moć Desne Kolone, moć ljubavi, dobrote, suosjećanja i dijeljenja dobrote. Korah, koji je bio Levit, predstavlja sefiru Gevura koja je moć Lijeve Kolone - želje za primanjem. Svatko od nas ima ove strane, i ono što je Korah zapravo htio je da stavi moć Lijeve kolone ispred Desne kolone. On bi mogao biti u pravu, jer je svrha stvaranja bila da s nama podijeli beskrajno zadovoljstvo i ispunjenje; zato bi moglo izgledati da je Lijeva Kolona, koja je odgovorna za našu želju za primanjem, puno važnija. Međutim, u trenutku kada pomislimo o primanju samo za sebe mi smo u stanju razdvojenosti od Stvoritelja i snage života - dijeljenja i ljubavi. To je vrlo paradoksalno, a rješenje je razviti želju za primanjem u svrhu djeljenja - "Volite svog bližnjeg kao

što volite sebe".

Midraš objašnjava da moramo koristiti Desnu Kolonu (ljubavi i dijeljenja) kako bi vladali nad Lijevom Kolonom (željom samo za sebe) - to bi stvorilo frekvenciju koja će nas povezati s obiljem, srećom i blaženstvom – Centralnom Kolonom. To je fina ravnoteža na kojoj smo stalno, između toga da smo Aron - Hesed i Korah - Gevura. U svima nama postoji mješavina svjetla i tame, dobra i zla, dijeljenja i sebičnosti, Kohen i Levi. Moramo shvatiti da u svrhu

Chanoch Ben Yaakov, Yeshshem

Svatko tko vas živcira uči vas strpljenju

Svatko vas napusti, uči vas da počnete stajati na svojim nogama.

Sve što vas razljuti, uči vas praštanju i suosjećanju.

Sve što ima moć nad vama uči vas kako da povratite tu moć.

Sve što mrzite uči vas bezuvjetnoj ljubavi.

Sve čega se bojite uči vas hrabrosti da prevladate svoje strahove.

Sve što ne možete kontrolirati, uči vas da prepustite.

uspjeha u životu moramo odustati od našeg pokušaja da dokažemo koja je od navedenih suprotnosti u nama ispravna, a koja pogrešna. Ta unutarnja borba između Arona i Koraha se događa u svakome od nas i to je naša veza sa Stvoriteljem.

A kao kazna već je rečeno da "onoga koji bježe od veličine i poštovanja, oni će ga slijediti", i kada ćemo shvatiti suštinu dijeljenja i zajedništva kao uzvišen princip (bezuvjetnu ljubav) onda je samo nebo granica, kako je rečeno u Talmudu: "Onome koji moli za svog prijatelja prvom će se odgovoriti". Znači, naše pitanje nije što je pravo ili krivo, nećemo stalno tražiti pravdu, i kako Zohar podučava: "za osobu koja je u svađi nema egzistencije".

Paraša Korah završava pitanjem o desetini - doprinosa desetine od onoga što smo zaradili. Očito, zašto bismo željeli dati ono što je naše i za što smo naporno radili? Ali, u svrhu ispunjenja svoje sudbine i povezivanja sa Svjetlosti stvaranja i obiljem naše Desno mora gospodariti nad Lijevim – brinuti se o našem bližnjem prije nego li pomislimo na sebe.

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Biseri hasidske mudrosti

Voli bližnjega svoga

Reb Zev Volf iz Zbaraža primijetio je jedne noći da su lopovi provalili u njegovu kuću i počeli, onako nasumice, trpati u vreće sve što im je došlo pod ruku. On je sve to mirno promatrao iz svoje sobe, ne pokušavajući ih zaustaviti.

Prije nego što su lopovi namjeravali pobjeći, pokupili su još nekoliko sitnica, među njima i jednu čašu iz koje je baš nekoliko trenutaka prije toga pio jedan bolesnik. Vidjevši to, rebe potrča za njima vičući: "Dobri ljudi, što god da ste našli u mojoj kući, slobodno zadržite kao poklon; meni zaista ništa od toga neće nedostajati. Jedino vas molim, budite oprezni s tom čašom: pripadala je bolesniku i lako biste se mogli zaraziti."

aučite voljeti svoju obitelj na nov način. Nemojte ih voljeti samo zato što su oni vaša krv i meso, već zato što su B-žja djeca. Prije spavanja, poljubite svoju djecu na nov način, poljupcem koji je ispunjen žarom vaše b-žanske duše. Razgovarajte s njima o ljubavi i o tome kako da brinu jedni o drugima. Vidjet ćete kako se ta nova svijest o ljubavi prenosi na sve ostalo što radite.

Gledano s tehnološkog stanovišta, mi danas živimo u vremenu nezapamćenog jedinstva. Pa ipak su naše osobne veze lošije nego ikada. Prihvatimo bezuvjetnu ljubav i učinimo je pozivom naše generacije. Volimo jedni druge kako bismo stvorili jedinstvo između čovjeka i čovjeka, između čovjeka i B-ga. Pokušajmo tehnološko jedinstvo shvatiti kao priliku da potaknemo ljubav u svima – prvo unutar nas samih, onda u našim obiteljima, zajednicama, nacijama i konačno u čitavom svijetu. Najavimo dan kada neće biti zavisti ni borbe, kad će ljubav i jedinstvo prevladati.

Nakon tog događaja, svake večeri prije nego bi krenuo na počinak, rebe je glasno izgovarao: "Odričem se svega što posjedujem." Tako je, u slučaju da se lopovi opet vrate, bio siguran da ih nitko ne može optužiti za krađu. ■

Naučit ću vas kako je najbolje učiti Toru. Morate prestati biti svjesni samih sebe. Morate se pretvoriti u uho koje pomno osluškuje što svijet riječi neprestano govori u vama.

U trenutku kad počnete slušati što vi sami govorite –morate prestati!

Magid iz Mezriča ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Učinkovit život

"Iskrivljavanje" istine

U prethodnom sam poglavlju

iznio primjedbu da izjava koja se često čuje, "Dozvoljeno je lagati u svrhu održavanja šalom bajisa" nije sasvim točna. Talmud kaže da u svrhu šalom bajisa "mutar lešanos," tj. čovjek može malo iskriviti istinu, ali ne kaže "mutar lešaker." Izravna laž nikada nije dozvoljena.

Ali netko može upitati, "Nije li Aron, Veliki svećenik, lagao kako bi stvorio mir između dvoje ljudi?" Rečeno nam je da je Aron, kada bi vidio dvoje zavađenih ljudi, otišao do Shimona i rekao mu, "Chaim se grize zbog toga što te uvrijedio. Želi ti se ispričati, ali ne može smoći hrabrosti da to učini." Zatim bi otišao do Chaima i njemu rekao, "Shimon se grize zbog toga što te uvrijedio. Želi ti se ispričati, ali ne može smoći hrabrosti da to učini." Kad bi se njih dvojica susreli, zagrlili bi se. Sada, nije li Aron izmislio cijelu stvar? Nije li to bila izravna laž?

Halaha je da određene stvari zahtijevaju iskrenu i voljnu namjeru, poput prinošenja korbana (žrtvenog prinosa). Ako je čovjek dužan učiniti to, ali odbije, beis din može izvršiti na njega pritisak do točke u kojoj on kaže, "Ja to činim dobrovoljno." Pitanje je, kakva je to vrsta voljnosti ako je učinjena pod prinudom?

Rambam objašnjava da je srž čovjeka nešama, a nešama cijelim srcem želi biti poslušna halahi. Problem je što guf ima želje koje su suprotne

nešami. Ako je čovjek stavljen pod pritisak kako bi poslušao halahu, to čini stvari toliko neugodnima za guf da se ostavlja oponiranja nešami, i kada čovjek kaže, "Ja to činim dobrovoljno," to govori istinska suština.

B-g je udahnuo u čovjeka, i kao takva, ona je dah B žji, da tako kažemo. B g je apsolutno jedinstvo i ne može biti razdijeljen. Stoga su sve u osnovi jedno. Razlog zbog kojeg smo drugačiji jedni od drugih je to što se naša tijela razlikuju. Mi smo jedno u nešama, a mnogi samo u gufu.

Budući da smo svi jedno u nešama, mi zapravo volimo jedni druge na razini nešame. Aron je govorio istinu. Chaimova nešama je zaista žalila što je povrijedila Shimona i željela se ispričati, i obratno. Njihovi neprijateljski osjećaji proizašli su iz njihovog gufa, ali stvarna suština željela se ispričati.

Taj koncept je dalekosežan. Svi prepoznajemo koliko je ahdus (je-

dinstvo) vitalno za naš opstanak. Ako naglašavamo našu nešamu, mi jačamo onaj dio nas koji nas može povezati. Ako naglašavamo guf traženjem fizičkih zadovoljstava, mi pojačavamo onaj dio nas koji uzrokuje podijeljenost i odvajanje.

Ako činimo micvos i izgrađujemo svoje midos, mi ulažemo u nešamu, što će rezultirati jedinstvom. Ako zanemarujemo micvos i ne izgrađujemo svoje midos, mi ćemo uzrokovati nejedinstvo. Za naše vlastito dobro i za dobro Klal Jisraela, mi trebamo činiti ono što će nas ujedinjavati.

■

Ogromna važnost istine može se vidjeti iz izjave Pri Megadim, koji citira Talmud koji kaže da će čovjek doveden pred Nebeski sud na dan suda biti upitan, "Jesi li poslovao pošteno? Jesi li si odredio vrijeme za učenje Tore?" (Šabos 31a). Zašto pitanje o poštenom poslovanju dolazi prije pitanja o učenju Tore? Zato što za čovjeka koji je nepošten u poslovanju učenje Tore nije ni od kakve vrijednosti. Suprotno tome, učenje Tore u tom slučaju može rezultirati sa hilul Hašem (skrnavljenjem B-žjeg imena), jer će ljudi klevetati Toru ako je onaj koji je uči nepošten.

Također je zabranjeno potaknuti drugu osobu na laž. Pele Yo'etz kaže, "Ako sumnjate da će čovjek oklijevati da vam posudi neku stvar, nemojte ju tražiti, jer time ga možete potaknuti da slaže i kaže, 'Nemam to.'" Jedan učenjak Tore rekao je da se nakon svog vjenčanja suzdržao

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

od toga da kaže svojim prijateljima, "Nisam te vidio na svom vjenčanju," jer bi ih to vjerojatno navelo da lažu i traže isprike, poput "Imao sam druge obveze," ili "Zaboravio sam," pa bi on bio kriv jer ih je potaknuo na laž.

Grijeh je obećati čovjeku da ćete dovršiti posao do određenog datuma, a zatim to ne učiniti. Slično tome, ako posudite sefer i kažete, "Treba mi samo na dan-dva," a zatim ga zadržite duže, i to je također kršenje istine. Nažalost, izgleda da smo institucionalizirali praksu da ljude zovemo na događaj koji počinje u 20 sati, znajući da neće početi prije 21 sat, ili reći da će hupa (ceremonija vjenčanja) započeti u 19:30, dok zapravo znamo da neće početi prije 20

bude košer. Društveno prihvatljiva laž je i dalje laž. Ako se složimo, "Lažimo svi," time nećemo laž pretvoriti u istinu.

Jednom je objavljeno da će Chofetz Chaim govoriti u 20 sati. Točno u 20 sati, Chofetz Chaim je započeo svoj govor, iako se okupilo vrlo malo ljudi.

Musaf za Roš Hašanu i Jom kipur započinje time što hazan kaže, "Ovdje sam, osiromašen od djela, u strahu i drhtanju pred Njim koji stoluje u hvalama Izraela."

Kada je Rav Eliyahu Lopian služio kao hazan, on je preskočio tu frazu. Rekao je, "Kako mogu reći da sam u strahu i drhtanju, kada to nije istina? Mogu li pristupiti molitvi B

Postoje slučajevi u kojima čovjek može iskriviti istinu, kao u slučaju da zaštiti šalom bajis, ili da izbjegne isur, npr. ako sumnjate da ponuđena hrana ne odgovara vašim standardima kašruta, možete reći, "Hvala, ali već sam jeo." No, moramo biti na velikom oprezu da ne širimo takve heterim kako bismo opravdali laganje.

Vidjeli smo kako nevjerojatan naglasak literatura Tore stavlja na istinoljubivost. Postoji i dodatna vrijednost: duševni mir. Morate imati savršeno pamćenje kako biste zapamtili svoje laži, a kada vaše pamćenje počinje zapinjati, laganje vas može dovesti u ozbiljne nevolje. Ali ako se držite istine, nikad nećete morati brinuti o tome što ste možda rekli. duševni mir.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: Učinkovit život

Srce smješteno u umu

musarsko učenje kako transformirati svoj život

Voljeti B-žja stvorenja

Ohev et ha'brijot

Voljet ćeš svog bližnjega kao sebe

Levitski zakonik 19,18

MALOPRIJE smo se fokusirali na ljubav prema B-gu, a sada svoju ljubav okrećemo prema zemaljskim bićima. Ako imamo poteškoća u razumijevanju kako voljeti B-ga zato što B-ga ne poznajemo dovoljno dobro, upravo suprotan problem bismo mogli imati kod ljubavi prema B-žjim stvorenjima - jer ih previše dobro poznajemo.

To bi moglo važiti za ljude, no ljubav prema B-žjim stvorenjima zapravo je kategorija koja uključuje više od toga i ne započinje s ljudskim bićima. Rav Kook piše: "Ljubav prema svim bićima prethodi svemu ostalom. Potom dolazi ljubav prema čitavom čovječanstva. Nakon toga dolazi ljubav prema narodu Izraela"!

I doista, ljubav na koju nas se potiče da je razvijamo prema B-gu izravno je povezana s ovom trenutnom metodom transformacije. Maharal je napisao: "Ljubav prema svim stvorenjima također je ljubav prema B-gu, jer tko god voli Njega taj voli sva djela koja je B-g stvorio. Kada netko ljubi B-ga, nemoguće mu je ne voljeti B-žja stvorenja. A i suprotno je istina. Ako netko mrzi stvorenja, nemoguće mu je voljeti

B-ga koji ih je stvorio.

Živimo na lijepoj i raznolikoj planeti i naše vlastito razvijanje našeg duhovnog potencijala ovisi o ljubavi prema stvorenjima među kojima živimo. Kao što Rabbi Samson Raphael Hirsch tako jasno kaže: "A što se tiče čovjeka..., njegovo je srce stvoreno tako nježnim da osjeća cijeli organski svijet... tako da, ako ništa drugo, sama ga priroda njegovog srca mora podučiti da je iznad svega ostalog dužan osjećati se srodnim sa svim bićima i prepoznati pravo svih bića na njegovu ljubav i dobročinstvo."

Svi ti izvori ukazuju na ljubav koju trebamo njegovati prema vjevericama i vrapcima, pitonima i majmunima. Ljudi suviše često na prirodni svijet ne gledaju s nježnom ljubavi, već s perspektive koliko je mogu iskoristiti, kalkulirajući koliku korist i vrijednosti mogu izvući iz njenih neljudskih stanovnika. Taj je stav doveo do toga da su neke vrste izlovljene do izumiranja, a druge ugnjetavane opresivnim životnim uvjeti-

ma, poput gusaka koje se masovno natiska u kavez i prisilno šopa za proizvodnju guščje jetre ili pak proizvodnju teletine, što obično uključuje odvajanje teladi od njihovih majki ubrzo nakon što se otele te ih se uzgaja u posebnim kavezima koji ograničavaju kretanje pa će meso biti puno nježnijeg okusa.

Aktivistička usredotočenost na dobrobit životinja ili očuvanje vrsta je, gledajući izvana, usmjerena na dobrobit životinja, mada nalog da volimo druga bića s kojim se ovdje susrećemo poziva također na usredotočenost prema unutra, zabrinut zbog učinka koje naš tretiranje drugih bića ima na naša vlastita srca. Kada se prema životinjama odnosimo tek kao prema resursu kojeg treba iskoristiti, mi ne samo da štetimo tim životinjama, mi činimo i da srce koje je u nama postane usahlo i otvrdlo. Ono će se suprotstaviti učinku poticanja na ljubav prema drugim stvorenjima. Jedino je nježno srce prijemčivo za mogućnost preobražaja koja se naziva stjecanje Tore.

Od iskazivanja ljubavi prema životinjama, prelazimo na veći izazov ljubavi prema B-žjim ljudskim stvorenjima. Mnogima od nas to je teško jer svi ljudi imaju mane, svi imaju jecer hara, svi rade stvari koje nam se ne sviđaju. Pa ipak, Tora nas uči "Ljubi bližnjega svojega kao sebe", a o ovom stihu Rabi Akiva kaže: "Ovo je veliko načelo Tore." Voljeti ljudska bića možda neće biti lako i up-

Alan Morinis:

ravo to je ono što ga čini tako velikom i djelotvornom duhovnom praksom za kultiviranje srca ispunjenog ljubavlju kojem težimo.

Kao i kod ljubavi prema B-gu, pomaže imati praktični savjet o tome kako to učiniti. Rav Kook daje jedan. On piše: "Sve se ove vrste ljubavi iskazuju aktivnošću: voljeti druge tako da im činimo ono što je dobro za njih i da ih unapređujemo."

U židovskoj tradiciji ljubav je nepotpuna ako je samo sentiment. Potrebna su djela da bi je se ostvarilo, kako u svijetu tako i u našim vlastitim srcima. Nije dovoljno gajiti dobre misli za mladenku i mladoženju, na vjenčanju moramo zaprašiti petama dok plešemo kako bismo ih razveselili. Nije dovoljno poslati utješne vibracije nekome tko je u žalosti, trebamo ispeći kugel i zatim ga svojeručno odnijeti u kuću u kojoj se tuguje. Ako nekoga doista volimo, mi mu želimo najbolje. Ponekad je "najbolje" nahraniti ih ili im dati odjeću koju mogu nositi, ali to jednako tako može biti i pomoći im da duhovno rastu ili jednostavno

biti s njima. Ljubav hrani postupke, a i sama se njima hrani.

Naš uzor ljubavi na djelu je Aharon, veliki svećenik (kohen gadol) čiji je zadatak bio ujediniti cijeli Izrael u služenju B-gu. Mišna uči: "Budi među Aharonovim učenicima, voli mir i idi za njim, ljubi ljude i približi ih Tori." Za njega to nije bilo samo pitanje osjećaja u njegovom srcu, to je zahtijevalo djelovanje, što vidimo iz dvostrukog izraza u stihu "ohev šalom [voli mir] v'rodef šalom [i traži mir]". Voljeti druge u svom srcu nije dovoljno, svoju ljubav morate izraziti i djelima.

Midraš nam oslikava kako je Aharon sklapao mir među zavađenima. "Kada bi išao ulicom i naišao na neku zlu osobu, on bi je prijateljski pozdravio. Rezultat toga bio je da kada bi ta zla osoba došla u iskušenje da počini grijeh, rekla bi si: "Kako mogu to učiniti? Kad sljedeći put susretnem Aharona i on me srdačno pozdravi, bit će mi tako neugodno!"

Isti izvor kaže nam da kada bi se dvije stranke svađale, Aharon bi prišao jednoj od njih i rekao: "Pogledaj koliko je ova druga osoba uzne-

mirena, toliko da je rastrgala odjeću u tuzi." Tada bi otišao kod druge osobe i rekao joj istu stvar. Svaka od njih bi se osjećala toliko loše zbog nanošenja takve boli da bi se poljubile i pomirile. Aharona je poticala toliko snažna ljubav prema ljudima da je bio spreman čak i iskriviti istinu radi uspostavljanja mira među njima.

Suviše često su ljudi zainteresirani za velika djela spašavanja planete ili unapređenja čovječanstva, ali njihov osobni život nije u skladu s vrijednostima koje propovijedaju. Kada je u pitanju ljubav prema B-žjim stvorenjima, naša nutrina mora biti jednaka našoj vanjštini. Moramo ih u svom voljeti srcu kako bismo gajili srce ispunjeno ljubavlju kojem težimo, ali tu ljubav moramo izraziti i u aktivnom, opipljivom ponašanju. Na taj način i svijet u kojem živimo i svijet u nama postaju cjelovitiji (šalem), te mi i svijet možemo živjeti u miru (šalom).

PRAKSA

Pronađite nekoga koga volite ili smatrate da biste ga mogli voljeti. Usredotočite se na tu osobu i stvarno osjetite svoju želju da ga volite.

Onda zaposlite svoj um da smisli nešto što možete učiniti kako biste pokazali svoju ljubav prema toj osobi. Nahraniti je? Pokazati da vam je stalo? Potaknuti njezino duhovno prakticiranje? Ponuditi joj društvo? Ovaj dio ovisi o vama samima i vašoj vlastitoj procjeni onoga što ta osoba treba, a vi joj možete pružiti.

Sada to učinite!

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis: Srce smješteno u umu

Tamuz je prvi ljetni mjesec, i jedan je od tri mjeseca u kojima, prema kabali, čovjek treba postupati vrlo oprezno. Zohar to uči iz ovog stiha "... ona ga je skrivala tri mjeseca" (Izlazak 2,2), koji kodira činjenicu da se tijekom tri mjeseca, tamuza (Rak), ava (Lav) i teveta (Jarac), nad svijetom nalazi presuda. To znači da u svemiru postoje sile koje stvaraju pritisak i izlažu nas opasnostima i pogrešnom funkcioniranju. To je razlog zašto tijekom ovih mjeseci trebamo pokazati veliki oprez.

Trebamo razumjeti zašto je mjesec tamuz predviđen za katastrofu, i kako se obraniti.

Unutarnji DNK Raka

Prema učenjima kabale, zodijak je podijeljen u četiri godišnja doba koja se podudaraju s Tetragramom, B-žjim četveroslovnim Imenom -

J-H-V-H. Prvo slovo - jud predstavlja proljeće (nisan [Ovan], ijar [Bik], sivan [Blizanci]) i element vatre. Drugo slovo - he, predstavlja ljeto (tamuz [Rak], av [Lav], elul [Djevica]) i element vode, odnosno, energiju davanja i dijeljenja. To je razlog zašto ljudi rođeni u znakovima Raka, Lava i Djevice imaju ogromnu potrebu dijeliti, i moraju to izraziti, no to mora biti na uravnotežen način. Poznato je da ljudi rođeni pod znakom Raka imaju tendenciju da ispadnu iz ravnoteže u nekom području (toplini, ljubavi, vezama, novcu, itd), što im obično iscrpljuje energiju.

Rak je prvi znak ljetnih mjeseci (kojima vlada voda), i snažno domi-

nira nad elementom vode, i to je jedini znak zodijaka kod kojeg se neki element ponavlja tri puta.

Prvo, on spada u skupinu znakova koji predstavljaju element vode (ljeto).

Drugo, svaki od tri mjeseca svakog godišnjeg doba predstavlja jednu od tri kolone, odnosno, duhovne snage - desnu (pozitivni element vode), lijevu (negativan element, predstavljen vatrom), centar (ravnoteža, element zraka). Rak je prvi ljetni znak; stoga on ima energiju elementa vode.

Konačno, horoskopski znak Raka je vodeni znak po zapadnoj astrologiji.

Sve to daje sliku prekomjerne dominacije elementa vode, koji simbolizira osjećaje i osjetljivost. U mjesecu tamuzu svi mi dolazimo pod utjecaj znaka Raka i imamo tendenciju da postanemo pretjerano emo-

tivni i previše snažno reagiramo.

Još jedan znak neravnoteže koji postoji u ljudima rođenima u znaku Raka može se naći kod životinje raka koja je i simbol znaka. Rak nikada ne ide ravno, nego postrancelijevo ili desno. To je razlog zašto Rakovi imaju sklonost da na svijet oko sebe gledaju polarizirano; u potrazi za apsolutnom istinom i pravdom, stvari vide kao crno-bijele. Poput rakova, ljudi rođeni u znaku Raka izvana su kruti, ali iznutra vrlo nježni i osjetljivi. Zbog svoje velike osjetljivosti, Rakovi će uložiti puno energije u izgradnju ljuske, štita i oklopa protiv nestabilnog vanjskog svijeta. Ovaj oklop poprimit će mentalni i fizički oblik pronicljive naravi i usredotočenosti vlastitog života na stjecanje svjetovne sigurnosti i stabilnosti.

Zbog svoje sklonosti prema pravdi Rakovi će biti vrlo iskreni, pristojni i odgovorni. Da bi postigli materijalnu sigurnosti oni ulažu trud i vrijeme u naporan rad i odanost obiteljskim vrijednostima. Oni su poznati kao vrlo svjesni svog fizičkog izgleda.

Najosjetljiviji organ u njihovom tijelu je želudac i to diktira da proces donošenja odluka postane vrlo emocionalan, a ne racionalan. To može biti velika prednosti, jer je ova vrsta osjetljivosti rijetka. To je sposobnost da se uzme bilo koju misao ili osjećaj i pretvori ih se tako da budu za druge. Budući da je intuicija bitna za poslovanje i uspjeh, mnogi od njih uspjevaju u poslu i u poslovnom rukovođenju. Izvor njihovog uspjeha uglavnom dolazi iz njihove

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Tamuz

prirode davanja i dijeljenja te emocionalne topline koja zrači iz njih. Ova osjetljivost, koja je gotovo mistična, daje ljudima u znaku Raka prednost u predviđanju problema, čak i prije nego li se pojave.

Sile koje vladaju Rakom

Kao što je navedeno u prethodnim tekstovima, Sefer Jecira (Knjiga stvaranja) nas uči da su 22 slova hebrejskog alfabeta građevni blokovi svemira. Oni predstavljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir.

Znakom Raka dominira slovo het, koje prema Knjizi stvaranja nije osobito pozitivan znak. Slovo het se izgovara poput riječi het - "grijeh". Grijeh zlatnog teleta desio se 17. tamuza, i razaranje Jeruzalema je počelo na taj datum tisuću godina kasnije.

Zanimljivo je da mjesec, koji je vladajući planet Raka, ima dvije vidljive boje - crnu i bijelu, s jasnim granicama između ta dva područja, upravo kao što Rakovi percipiraju stvarnost. Budući da se život uglavnom odvija u sivim područjima relativne istine, kompromisa i nagodbi, svatko tko je u potrazi za apsolutnom istinom i pravdom bit će razočaran.

Baš kao što lunarni ciklus predstavlja ekstremne emocionalne promjene uspona i padova, plime i oseke, tako i Rakovi, s pojačanom emocionalnom sklonosti koju imaju od elementa vode, imaju tendenciju da stalno doživljavaju emocionalne plime i oseke; nakon radosti i en-

tuzijazma uslijedit će depresija i ogorčenost. Ovo stanje emocionalne nestabilnosti može dovesti do bipolarnog poremećaja ličnosti.

Dakle, što nam je činiti?

Pokazalo se da u sklopu "problema" Raka leži i "rješenje". To jest, ne smijemo zanemariti velike kvalitete dijeljenja i osjetljivosti; trebamo koristiti te sjajne kvalitete kako bi preinačili presudu u milost. Ljudi rođeni u znaku Raka, i svi mi, tijekom ovog mjeseca, trebamo koristiti ovu osjetljivost kako bi osjetili drugu osobu i s njom podijelili srdačnost, toplinu. To je način da se pobjegne od naše unutarnje osjetljivosti i boli. Kada promijenimo našu sebičnost mi se spajamo sa životom i Svje-

tlom. Dakle, kao u bilo kojem intelektualnom izazovu, Rakovi trebaju učiniti ono što je teško, a to je da se usredotoče na ono što drugi ljudi osjećaju i kako im mogu biti od pomoći, umjesto da se fokusiraju na ono što sami osjećaju. Kada ljudi dijele na duhovan način onda ih to ne iznuri niti ne iscrpljuje. Naprotiv, bezuvjetna ljubav i dijeljenje je duhovna nagrada budući izazov postaje sam po sebi cilj. Svjetlost Stvoritelja bezuvjetno daje i dijeli, pa kada mi dijelimo i volimo poput Njega, približavamo Mu se i to je način na koji stječemo vezu sa izvorom života. To je najbitniji uvjet za povezivanje s istinskim ispunjenjem, srećom i stvarnom zaštitom.

Prevela Tamar Buchwald

■

ZORNO UPOZORENJE

Stiže izum koji će zaustaviti čak 99 posto komaraca?!

“Prvo, to je mehanička zaštita od komaraca. Drugo, ovaj polimer celuloze djeluje kao kemijska kamuflaža”, objasnio je dr. Jonathan Bohbot, vodeći istraživač s Fakulteta za poljoprivredu, hranu i okoliš Hebrejskog sveučilišta pa dodao:

“Radi na način da sprečava miris koji privlači komarce, a zatim vrlo sporo otpušta naš sprej. Ukratko, tako se produljujetrajanjezaštite.”

Poslovni.hr,9.6.2023. Znanstvenici s Hebrejskog sveučilišta u Izraelu tvrde da ćenjihov izumodvratiti 99 posto komaraca nakon što se nanese na kožu, prenosiEuronews. ■

Prema Bohbotu, tipični lokalni sprejevi i drugi proizvodiprotiv komaraca koji se nanose na kožu djeluju da tako da

sprečavaju ugrize komaraca. Ovaj sprej pak djeluje tako da prije svega sprečava komarce daseuopćepribliže “meti”.

Formula kojom se to postiglo jestkombinacijadvijuprirodnih komponenti – indola, mirisne tvari koja se nalazi u cvijeću, i polimerazvanogceluloza.

Istraživači otkrili tanke kosti ptica nalik flauti stare

12.000 godina

B92,10.6.2023.

Tanke kosti praistorijskih ptica pronađenih u severnom Izraelu identifikovane su kao flaute stare 12.000 godina, saopštili su istraživači.

Jedna od teorija je da je na kostima mogla da se svira muzika,preneojeBBC.

"Ukolikosuflautekorišćenjeza lov,ondajeovonajranijidokaz korišćenja zvuka za potrebe lova", rekao je doktor Hamudi

Kalajli iz Izraelske službe za antikvitete (IAA). Uzorci su pronađeni na lokaciji Einan/Ain Malaha u dolini Huleh, u močvaramakojekoristemilioni ptica koje putuju između Evrope, Azije i Afrike tokom migracija.

Einan/Ain Malaha je naselje iz natufijskog razdoblja zajednica lovaca-sakupljača u regionu Levanta. Prema otkrićima objavljenim u žurnalu "Nejčr sajens riport", jedna od teorija je da su se lovci pozicionirali blizu vodenih ptica i koristili

flaute da bi oponašali poziv ptica grabljivica. Kada su se grabljivice pojavile, vodene pticebipoletele u različitim pravcima, dajući lovcima i veću šansu da ih uhvate.

"Jedna od flauta je otkrivena celovita, bez oštećenja. Koliko je poznato, ovo je jedini primerak na svetu u ovakvom

Leteći taksiji u Izraelu počeli s probnim letovima za putnike

N1,6.6.2023.

Izraelske vlasti pokrenule su prve probne letove tzv. taksi-dronova u sklopu svojeInicijativezadronove (INDI), s ciljem da u budućnosti omoguće prijevoz putnika i tereta ovimletjelicama.

Ovaj dvogodišnji pilot-projekt imazaciljstvaranjenacionalne mreže dronova koji će se koristiti za prijevoz putnika, pišeizraelski24News.

Smanjenjegužvenacestama

Glavniciljprojektajeomogućiti brziefikasanprijevozputnikai tereta te smanjiti gužve na cestama diljem Izraela. Također, projekt ima za cilj unaprijediti komercijalnu i javnuusluguprijevoza.

Ministrica prometa Miri Regev istaknula je da je ovo

prva inicijativa te vrste u svijetu koja ima širok i multidisciplinaran pristup ispitivanju novih tehnologija, uključujući transport tereta i kasnijeljudi.

U razvoj infrastrukture uloženo oko60milijunadolara

Projekt također istražuje sve aspekte, uključujući zakonsku regulativukojaćebitipotrebna zakomercijalniraddronova.

Druga faza izraelskog projekta letećih taksija započela je u siječnju i uključivala je ulaganje od oko 60 milijuna dolara u razvoj droninfrastrukture.

“Nacionalni projekt razvoja dronova planira testirati i aktivirati desetke dronova čiji će rad biti analiziran jednom tjedno. Izrael je jedan od svjetskih lidera u ovoj oblasti,

a eksperiment proveden u ponedjeljak predstavlja važnu prekretnicu u ovoj inicijativi”, navodiizraelski24News.

Uspostavit će se nadzor zračnogprostorazadronove

Kako bi dronovi mogli sigurno letjetizračnimprostorom,INDI planira uspostaviti nadzor zračnog prostora za dronove, koji će funkcionirati na sličan

način kao postojeća kontrola letova.

“Sustav će omogućiti paralelno letenje različitih vrsta dronova u različite svrhe. Na tom području surađujemo s drugim subjektima, uključujući izraelske zračne snage”, izjavili su iz organizacije INDI, prenosiIndex.

■

stanju", rekli su doktor Loran Dejvin sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu i doktorKalajli.