Međimurske novine 1446

ANKETA POD VUROM

Zaziru li Međimurci od second hand trgovina?

Brza moda, osim što ju neki obožavaju, neki s čežnjom gledaju jer im je preskupa i nedostižna, postala je naša svakodnevica. Trendovi se nisu nikad brže mijenjali, a iz sezone u sezonu izlaze novi komadi odjeće. Priznajte, kad otvorite svoj ormar, koliko odjeće zapravo nosite? Ili čuvate li omiljene hlače iz mladosti jer možda smršavite. Ili ona košulja s rasprodaje od prije par sezona koju još uvijek niste obukli, ali bila je jeftina? Svi mi imamo takve komade u

svom ormaru, no jesmo li se kad zapitali je li odjeća koju nosimo problem za okoliš?

I gdje ona završi nakon što ju bacimo. Procjenjuje se da je na globalnoj razini modna industrija odgovorna za čak 10 % svih ispuštenih stakleničkih plinova. Posljednjih godina sve su popularniji postali second hand shopovi. Razgovarali smo s našim Međimurcima kupuju li u second hand trgovinama te što misle o njima. (pt, foto: Zlatko Vrzan)

Mario Novak, Čakovec – Ne kupujem odjeću u second hand trgovinama. U tim trgovinama mogu teško naći svoju veličinu s obzirom na to da sam visok. Mislim da su te trgovine dobre za ljude koji si ne mogu priuštiti odjeću, neku markiranu ili skroz novu. Čak razmišljam da višak svojih stvari odnesem u second hand.

Stjepan Balog, Pribislavec –Uglavnom ne kupujem novu odjeću. Ono što nosim imam već dosta dugo, pa nemam potrebe kupovati novo. Nekad sam znao tu u Čakovcu u second handu kupiti odjeću, ali sad već stvarno dugo nisam bio. Ne znam kakva je ponuda trenutno.

Željka Varović, Palinovec –Odjeću u second hand trgovinama kupujem jako slabo. Inače imam dobro mišljenje o tim trgovinama. Smatram da je odjeća tamo u redu, ali i takve trgovine same po sebi. Tko hoće, može naći i dobrih stvari, naravno.

Matija Košak, Strahoninec –Ja ne kupujem odjeću u takvim trgovinama. Inače mislim da su takve trgovine skroz u redu. Možda žena kupuje, ne znam, ali ja ne kupujem tamo. Mislim da se svakako isplati tamo kupovati.

Katarina Janušić, Čakovec – Znam navratiti u second hand trgovinu, uglavnom tu u Čakovcu. Zna se naći jako dobra odjeća i po jako dobroj cijeni, baš da se ugodno iznenadiš. Ima čak i markiranih stvari. Treba samo dobro pogledati ponudu.

Petra Mišić i Monika Jurišić, koktel-majstorice!

Duo Hill Petra Mišić i Monika Jurišić pobjednice su natjecanja u izradi koktela koje se održalo protekle subote u jezeru Starog grada u Čakovcu. Naše domaće djevojke, iz Podturna, osvojile su 18 bodova i nakon miksanja brojnih koktela, prema ocjenama žirija odnijele pobjedu! (dv)

CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ipak kreće

Napokon stavljen potpis na gradnju COO

SLABIJA PRODAJA na Danima grada

Inflacija posjetitelje stavila “pod ručnu”

Sajam jagoda, cvijeća i tradicije u centru Čakovca održao se tradicionalno povodom Dana grada. Ovo je ujedno veći događaj koji se održao nakon dolaska eura. Kako smo već i navikli, glavna čakovečka Ulica kralja Tomislava bila je rezervirana za brojne OPG-ovce koji prodaju svoje domaće proizvode. Osjeća li se inflacija među našim građanima, provjerili smo po štandovima. Pčelar Trupković kaže kako je primjetio da mu je prodaja manja sigurno 40 posto.

- Da, osjeća se da je prodaja manja nego prije dola-

ska eura. Primjerice, na mojem štandu se manje kupuju rakije, kao i ulja od maka i slično. Med još kupuju, ali i to manje. Jednostavno su došla takva vremena. Ono što sam još primijetio, oni koji imaju jaču platežnu moć, spojili su produženi vikend i otišli na more, a oni su, recimo, moji najveći kupci kada prodajem na placu, rekao nam je Trupković.

Što se tiče cvijeća, prodavači su nam samo usput rekli kako im je prodaja slična kao i proteklih godina. Tina Držanić godinama izlaže na čakovečkim manifestacijama i kaže kako osjeća da je

prodaja manja nego lani, no ništa pretjerano značajno. Što kažu organizatori cijele manifestacija provjerili smo u Turističkoj zajednici Grada Čakovca.

- Jako smo zadovoljni s raznolikošću programa koji je ponuđen i količinom posjetitelja koji su manifestacije posjetili, od novo ponuđenih pjenušaca i jagoda pa do ponovo oživljenih koncerata kod fontane. Bilo je za svakoga ponešto i jako nam je drago da je Čakovec prepoznao da ima kvalitetnih sadržaja u gradu, kazao je predsjednik TZ-a Grada Čakovca Filip Horvat. (dv)

Eto, i to se dogodilo pa službeno mogu krenuti sve potrebne radnje za izgradnju, tako dugo najavljivanog i očekivanog Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu. Naime, Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca i Matija Posavec, međimurski župan, potpisali su Sporazum o sufinanciranju izgradnje Centra s ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom te ministrom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marinom Piletićem, u prisustvu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića. Nositelj investicije je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, a Grad i Županija su također osigurali dio sredstava u svojim proračunima. Potpis na Sporazum čekao se gotovo dvije godine. Centar je prvi puta u državni proračun ušao još u 2022. godini, no nije se ništa dogodilo. U proračun je ušao i za ovu godinu i samo se čekalo finaliziranje, odnosno potpis na sporazum o sufinanciranju kako bi se mogli raspisati natječaji koji će dovesti do krajnjeg cilja. Za sada je planirano otvaranje novog centra 2025. godine.

Novi “kroj” daje HDZ-u

šansu za pobjedu i u našoj izbornoj jedinici

Važnije je pitanje koliko će Međimuraca sada biti u Saboru jer se izborne liste dogovaraju u središtu stranaka i guraju svoje zastupnike na vrh

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Na sljedeće parlamentarne izbore iduće godine izlazimo u prekrojenim izbornim jedinicama. Međimurska županija ostala je cjelovita u III. izbornoj jedinici uz Varaždinsku i

Krapinsko-zagorsku županiju kojima je pridodano šest općina iz Zagrebačke županije: Bistra, Dubravica, Jakovlje, Luka, Marija Gorica i Pušća. U novopridodanim općinama prema dostupnim podacima živi oko 17.700 stanovnika, dakle nešto više nego u Čakovcu.

Što o prekrajanju izbornih jedinica kažu zastupnici

Andreja Marić (SDP):

Može se dogoditi manje zastupnika iz Međimurja

Naša treća izborna jedinica zadržala je dosadašnje tri županije, ali su pripojeni i dijelovi Zagrebačke županije koje će vjerojatno predstavljati ljudi za koje je pitanje koliko će ih naši građani poznavati i u kojoj će mjeri brinuti za našu regiju. Stoga bi se moglo lako dogoditi da Međimurje više nema dosadašnji broj zastupnika u Saboru. Uz navedeno, tome može pridonijeti i izgled izbornih lista, hoće li vodstva stranaka omogućiti pravednu zastupljenost kandidata iz svih županija u izbornoj jedinici, tu je i pitanje zastupljenosti žena, a najvažnije je da naši

Većinsko raspoloženje u tim općinama na prošlim izborima bilo je “plavo”, naginjalo je HDZ-u i njegovu spektru partnera, što bi zbog metode računanja izbornog praga i ulaska u Sabor moglo donijeti laganu prevagu. Naime rezultati prošlih izbora u III. izbornoj jedinici bili su mrvicu više na strani “crvenih”. Izgledali su ovako: 37,67 SDP i partneri, 29,48 HDZ i partneri, Domovinski pokret 6,23, HNS 5,78 i Reformisti 5,46.

Do sada smo uglavnom imali četiri zastupnika

Liste za Sabor kao i raspored na listama kroje se u središnjicama stranaka. Dva su faktora presudna za ulazak zastupnika u Sabor. Čim je položaj na listi viši, tim je izvjesniji ili broj preferencijalnih glasova kandidata s liste.

Međimurci su u pravilu do sada imali četiri zastupnika u Saboru. Na prošlim izborima u III. izbornoj jedinici najviše mandata dobila je lista SDP-a s partnerima, njih šest i od toga troje iz Međimurske županije.

Andreja Marić, saborska zastupnica SDP-a građani dobro prouče tko su kandidati na listama, što su do sada učinili za našu sredinu, što mogu očekivati od njih, istakla je zastupnica Andreja Marić.

Dražen Srpak (HDZ): Promjene neće utjecati na broj zastupnika iz Međimurja

- Vjerojatno ste uočili kroz razne analize da su izmjene Zakona o izbornim jedinicama samo u toj mjeri da se zadovolji kriterij jednakog broja birača, temeljene po odluci Ustavnog suda.

U našem slučaju dodano je nekoliko općina koje se naslanjaju na dio III. izborne jedinice, tj. na Krapinsko-zagorsku županiju i to svakako nije takav broj da bi mogao mijenjati trendove u glasanju u III. izbornoj jedinici.

Uz to uvijek postoji mogućnost izbora i na temelju preferencijalnih glasova.

Dražen Srpak, saborski zastupnik HDZ-a

Stoga smatram da ove minimalne promjene neće imati utjecaj na broj zastupnika iz Međimurja, kazao je zastupnik Dražen Srpak.

Matija Posavec, premda drugi na toj listi, ulaz u Sabor je izborio kao prvi zbog najvećeg broja preferencijalnih glasova. U Sabor je poslao kao svoju zamjenu Bošku Ban Vlahek. Stjepan Kovač je bio četvrti na listi, a Andreja Marić peta na listi. I s to troje spomenutih su naši zastupnici s “crvene” liste u Saboru, premda je Kovač crvenu promijenio u zelenu, HSS.

S HDZ-ove liste u Sabor iz Međimurske županije ušao je samo jedan zastupnik i to Darko Horvat koji je bio drugi na listi. Kao tadašnji ministar svoje mjesto prepustio je da ga dijele svaki po polovicu mandata Ljubomiru Kolareku koji je bio 6. na listi i Draženu Srpaku koji je bio 9. na listi. Nijedan od njih dvojice zbog vlastitog položaja na listi ne bi vidio Sabor. Naime s HDZ-ov liste u trećoj izbornoj ušlo je 5 kandidata u Sabor, od čega samo jedan međimurski zastupnik.

Ono što nas prije svega zanima je kako će se pripajanje birača iz Zagrebačke županije odraziti na broj zastupnika u Međimurskoj županiji, jer će na sljedećim parlamentarnim izborima međimurske saborske zastupnike birati i stanovnici Zagrebačke županije i mi njihove.

Ulaz u Sabor garantira velika popularnost ili vrh liste

Poučak s prošlih izbora glasi: ako je riječ o manjim strankama koje imaju određenu vidljivost i popularnost, za zeleno svjetlo za Sabor je najvažnije biti na prvom, eventualno drugom mjestu liste. Na listama većih stranka najvažnije je biti pozicioniran na prvoj polovici liste, jer obično se kocka zaustavlja na broju šest. S nižih mesta u Sabor se ulazi kao zamjena ako nositelj liste odlazi na izvršnu funkciju u Vladu.

Liste najvećih stranka se u pravilu slažu tako da se na najviša mjesta na listi postavljaju naizmjence kandidati iz svake županije. S liste HDZ-a Darko Horvat je za Sabor bio na drugom mjestu, a prvi Darko Tušek iz Krapinsko-zagorske županije. Dakako postavlja se pitanje i što će biti s oslabljenim SDP-om s čije liste su u Sabor ušla tri zastupnika u Sabor.

Trećoj izbornoj jedinici koja slovi kao “crvena” pridodavanje “plavih” zagrebačkih općina pokušaj je da se popravi izborni rezultat HDZ-a u trećoj izbornoj jedinici. No opet se postavlja pitanje kako će na njihovoj listi za treću izbornu jedinicu biti pozicionirani međimurski HDZ-ovci. Naime Andrej Plenković, kao predsjednik HDZ-a, ne želi jake, nego lojalne ljude oko sebe. Zbog toga su i kod nas nestali političari s jakim osobnim integritetom.

Nekad jaki SDP je u Međimurju oslabio, također nije rasadnik osoba s jakim, političkim integritetom, niti na mjestima načelnika, gradonačelnika i župana, pa je lako moguće da naši kandidati neće biti pri vrhu te liste.

Crni scenarij je da ostanemo na jednom ili dva umjesto četiri ili više zastupnika.

Iznimno je važan i broj preferencijalnih glasova. Za ilustraciju, Matija Posavec koji je bio drugi na listi SDP-a za Sabor na prošlim izborima dobio je najviše, 16.379 glasova, a zamijenila ga je u Saboru Boška Ban Vlahek s 284 glasa. Istovremeno Siniša Hajdaš Dončić na istoj toj listi je dobilo 14.485 preferencijalnih glasova i kao kandidat iz Krapinsko-zagorske županije ušao u Sabor premda je bio zadnji, 14. na SDP-ovoj listi.

ŽELJEZNIČKI MOST preko Drave Juri, juri vlak

preko Drave 20 na sat!

Svi koji putuju vlakom na liniji Čakovec-Varaždin mogli su primijetiti da u posljednje vrijeme vlak preko mosta na rijeci Dravi vozi sve sporije. Također, ako se pažljivo zagledate kroz prozor, vidjet ćete pukotine na mostu koje nikome ne ulijevaju povjerenje. Upravo to bio je povod za naš upit HŽ Infrastrukturi.

Odgovorili su nam da se na mostu provodi redoviti stručni nadzor i da je siguran za željeznički promet. Dodaju i da je trenutno na snazi ograničena vozna brzi-

na od 20 km/h i da će ona biti dopuštena do konačne sanacije mosta, odnosno do zatvaranja, ne bi li se popravila oštećenja. Doznajemo i da su trenutno u fazi pripreme natječajne dokumentacije radi ugovaranja izrade tehničke dokumentacije za sanaciju mosta Drava Varaždin. Još uvijek nije poznata vrijednost radova kao ni odakle će se �inancirati.

S istim smo se upitom javili i na Županiju, gdje su nam rekli da nemaju nikakvih saznanja o stanju mosta. (pt)

OPĆINSKO VIJEĆE Štrigova

Novi predsjednik

Ivan Frlin

Blaženka Heric iz Reformista, dosadašnja predsjednica Općinskog vijeća Štrigova, dala je ostavku na tu funkciju, a zamijenit će ju dosadašnji HNS-ov vijećnik Ivan Frlin iz Železne Gore. Potvrđeno je to jednoglasno na sjednici Općinskog vijeća Štrigova koja je bila održana protekle srijede, 31. svibnja.

- Praksa je da da stvaramo koalicije kada se ide na izbore. Tako je u okviru koalicije SDP – HNS – Reformisti bila dogovorena suradnja da HNS i Reformisti imaju svog predsjednika Općinskog vijeća, s tim da su Reformisti bili prvi na redu. Zbog toga se događa ta promjena, pojasnio je

Ivan Frlin, novi predsjednik Općinskog vijeća Štrigova načelnik Stanislav Rebernik (SDP).

Tako će naredne dvije godine funkciju predsjednika vijeća obnašati Ivan Frlin, koji je inače već dugi niz godina u političkim vodama. (sh)

III.

IZBORNA JEDINICA od Međimurja do Zagrebačke županije

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Second hand više nije tabu, nego baš suprotno. Polovno, rabljeno, iz druge ruke – sve je popularnije. U doba in�lacije, kad je sve skupo, rijetko kome biznis ide dobro. Ali pokazalo se da ide second hand trgovinama.

Ako ste ikad ušli u takvu trgovinu, sjećate se oduševljenja koje ste osjetili. Traperice za 2 eura, majice, duge, kratke, košulje – sve po svega par eura. Kao da ste u nekom drugom svijetu. Jer to zaista i je tako. No, treba u startu iz glave izbaciti predrasudu.

To je većinom roba koju su trgovine kao svoj višak stavile u kontejnere, koje potom otkupljuju oni koji tu istu robu prodaju pod “rabljenom”. Zato se u second hand trgovinama često nađe i nova roba.

Pronaći pravu stvar koja ti odgovara iziskuje malo više vremena. Treba dobro pretražiti, ali zato se trud na kraju isplati. U trgovinama u kakvima smo navikli kupovati, sve ima svoje mjesto. Kolekcije su složene po bojama i sezoni, a ovdje to baš nije tako, pa tako potrebno dobro otvoriti oči i pronjuškati.

To dobro zna naša sugovornica Elvira Bratko iz Čakovca, koja unatrag četiri godine većinom kupuju upravo u second handu.

Elvira Bratko:

Za pričest sam se obukla za 2 eura

U Čakovcu postoje dvije second hand trgovine, jedna se nalazi preko puta dm-a, Textile house, a druga je Bar Cod u prostoru takozvanog Mercatora kod Galerije Sjever. Svaka ima svoju robu i svoje kupce.

- Većina mojeg ormara je upravo iz second hand trgovine. Najviše kupujem tu

kod placa u Textile houseu. Najbolji je izbor kad im stigne nova kolekcija, uglavnom je to jednom tjedno. Prve cijene su uvijek najskuplje, a kako tjedan odmiče, tako cijene padaju, govori nam naša sugovornica i dodaje kako u novoj kolekciji ima i najviše izbora.

Nekad je u trgovini 5 minuta, nekad pola sata. Dogodi se da kupi 2 hlače, 2 majice i torbu za što ukupno izdvoji 5 eura, a zna izaći i praznih ruku. Ulogu malo igra i sreća.

- Kupujem sve, osim grudnjaka i gaća naravno. Znala sam naletjeti i na ganc nove tenisice, isto tako puno je robe koja je nova, nikad nošena. Jako se isplati kupovati za djecu koja odjeću najlakše prerastu ili strgaju. Ovako hlače za euro nikome nije žao ako se poderu tijekom igre, nastavlja naša sugovornica.

Govori nam kako se za pričest proteklog tjedna obukla za svega 2 eura. Suknja koju je kupila koštala je euro, isto kao i elegantna bluzica. U bilo kojem drugom dućanu, to bi isto platila minimalno 20 eura. I to po odjevnom predmetu.

Em je eko, em je vintage

Slično razmišlja i Eva Trstenjak, koju smo zatekli u drugom second hand shopu

Odakle sva ta roba uopće dolazi?

Kako nam kaže vlasnica

Second Hand Bar Coda Sandra Novak, robu nabavljaju isključivo iz veleprodaje u Njemačkoj i Austriji.

- Kad sam radila u Njemačkoj, upoznala sam djelatnice u second handu koje mi objasnile na koji način to funkcionira i gdje se roba nalazi. Upoznala sam vlasnika koji snabdijeva robom od Mađarske do Poljske. Svi oni dolaze u veliki distributivni centar u Njemačku s kamionima i uzimaju robu. Postoji razlika, prva klasa robe, uzima li se na kile ili pak je u pitanju potpuno nova roba, pojašnjava Sandra.

– Second baru. Ona isključivo u Čakovcu kupuje baš u tom, a kako kaže, razlog je što taj imaju vintage robu koja najviše odgovara njenom stilu.

- 90 posto ormara mi je second hand. Ili su to mamine stvari, bakine ili pa baš kupljene u second handu. Razlog je održivost, a i retrovibe koji nosim pa takvu robu najlakše nađem u takvim trgovinama.

Uz to je i cjenovno prihvatljivo. Makar, odvojila bih čak i više za rabljenu robu koja je retrostil. Dosta sam bila po Erasmusu u Europi, pa sam i tamo dosta kupovala u second handu, govori nam Eva Trstenjak.

A kako funkcionira second hand, upitali smo 57-godišnju Sandru Novak iz Strahoninca koja uz supruga Romea Novaka Second Hand Bar Cod u Čakovcu vodi već sedam godina.

- Mi smo zapravo butik second hand. Imamo ciljanu robu, prvu klasu, potpuno novu ili jako malo nošenu. Uzimamo najskuplju robu koja je na tržištu, a koja snabdijeva second hand trgovine.

Zamislili smo to kao vremeplov, tako kod nas možete kupiti robu, stilski iz doba 20-ih, pa sve do današnjih, modernih vremena. Orijentirali smo se na razne partije koji su sve popularniji, od gatsbyjevskog stila, pin-upa, pa sve do kafanske večeri, govori nam vlasnica Sandra. Imaju odjeću i za kazalište. Tako je HNK Varaždin čest gost upravo te trgovine u Čakovcu.

- Prije rata, bavili smo se veleprodajom tekstila. Nabavljali smo robu iz Turske te smo imali dva butika, u Nedelišću i Varaždinu.

Kad je počeo rat, sve je naglo nestalo. Naravno, ljudi su kupovali osnovno, a ne odjeću i tako se sve ugasilo.

Ostali smo bez posla, a ja sam trbuhom za kruhom otišla raditi u Njemačku, gdje sam se u Stuttgartu zaposlila u hotelu.

SECOND HAND trgovine sve popularnije i među Međimurcima

Da, moguće obući se od do pete za

U Njemačkoj, kada je sezona na kraju, oni tu robu vraćaju. Onu koja se ne rasproda. Dakle, taj vlasnik robu otkupljuje, pa ju prodaje ostalim distributerima second hand trgovina. Zato se često događa da je u pitanju nova, nenošena odjeća, koja se jednostavno u glavnim kolekcijama u trgovinama nije prodala.

- Nije im isplativo imati ogromno skladište za robu koju će čuvati do sljedećeg ljeta da se proda. Jeftinije im je te se robe riješiti. A kod nas je drugačija politika, ta se roba čuva i onda dalje prodaje.

Do dolaska u Njemačku nikad nisam čula za second hand, govori nam Sandra.

Kako bismo se i sami uvjerili u cijene i ponudu, upu�li smo se u second hand trgovinu u Čakovcu. Pronašli

U Čakovcu postoje dvije second hand trgovine, jedna se nalazi preko takozvanog Mercatora kod Galerije Sjever. Svaka ima svoju robu i svoje

Elvira Bratko veliki je fan kupovine “iz druge ruke”

Sandra Novak, vlasnica Second Hand Bar Coda u Čakovcu

je od glave za 5 eura!

Trebale su joj rezervne košulje za rad u hotelu i u razgovoru s kolegicom na poslu, otkrila joj je kako postoje second hand trgovine koje imaju jeftinu, a dobru robu. Jer, Sandra u tom trenutku nije imala plaću za nove, skupe košulje, a bila je naučena da roba naravno i košta. Od onda kupuje samo i isključivo u second handu. Dakle, već više od 25 godina.

- Vlasnik hotela, dakle bogati Njemac, sa suprugom se oblačio isključivo u second hand trgovini. Pitala sam ga kako to, s obzirom na to da im novci nisu problem. Mi smo u ono doba u socijalizmu imali skroz drugačije razmišljanje. Za jedan kostim davali smo cijelu plaću. I onda me vlasnik pitao cijenim li ja sebe kao radnika, na što sam pozitivno odgovorila. Rekao je ono što i dandanas pamtim, zašto bi cijeli tjedan morala raditi za jednu stvar, ako to isto mogu kupiti puno povoljnije, govori nam Sandra.

Nakon 10 godina života i rada u Njemačkoj, Sandri je bila velika želja otvoriti second hand trgovinu. U to doba preplavili su nas kineski dućani, pretežno s robom od jeftinih, prerađenih materijala. Sandra kaže kako u to vrijeme nije bilo pravo vrijeme za second hand. No, to je vrijeme ipak stiglo.

- Zbog zdravstvenih razloga više nisam mogla raditi u kafiću, a bila sam premlada da ne radim. U tom se trenutku vratila i dozorila je ideja da otvorimo second hand butik. Mama je bila krojačica, a i ja sam oduvijek voljela

odjeću i obuću. Zapravo sve je vodilo do toga da se bavimo ovim poslom, kazala je Sandra i dodala kako se oduvijek voljela oblačiti drugačije od drugih. Prednost second handa je upravo u tome što ne postoje duple stvari. Dakle, neće se dogoditi da u gradu sretnete nekoga tko ima isti odjevni predmet kao vi.

- 90 posto ormara mi je second hand. Ili su to mamine stvari, bakine ili pa baš kupljene u second handu. Razlog je održivost, a i retrovibe koji nosim pa takvu robu najlakše nađem u takvim trgovinama, kaže

Eva Trstenjak

Ne, to nije roba koju su nosili mrtvi No, mišljenja su podijeljena. Ima onih koji zaziru od kupovine u second handu jer im je ideja o nošenoj robi jednostavno odbojna. No, Sandra objašnjava:

- Kod nas ljudi još danas misle da kod nas dolazi roba kad netko umre i da se tu oblači sirotinja. No, to je daleko od istine. Kod nas ku-

puju oni koji ne žele previše potrošiti na haljinu koju će primjerice obući na jedno događanje. Ili da uzmu odijelo od 500 eura, ako takvo isto ili slično mogu naći i za 30 eura, govori.

I dok ćete u Textile houseu zaista naći odjeću po euro ili dva, u Second Hand Bar Codu roba je nešto skuplja. Sandra govori kako ovisi o tome čiju robu imate. Vintage odjeća je sama po sebi rijetka, pa zato ima i drugačiju cijenu.

- Nije samo u pitanju vintage roba, već od kojih je materijala napravljeno. Pamuk i lan sigurno ne mogu imati istu cijenu kao poliester. Sva roba je kemijski očišćena i zapravo se može odmah nositi, govori.

Svaka roba ima svog kupca. Tako Sandra u svojoj trgovini ima različite vrste kupaca. Ima onih koji su došli kupiti odjeću za neki event, kao što je trash, s druge strane ima kupce koji traže specifične marke, a i onih koji kupuju “normalnu” odjeću za svaki dan.

Najmanje se kupuju, pogađate, cipele. Ljudi zaziru od toga da nose obuću koja nije nova. Sve ostalo kupuje se redovno. Pa čak i spavaćice. Uz to, možete kupiti torbe, remene, nakit. I to sve za po par eura.

Činjenica je kako je modna industrija jedan od glavnih zagađivača modernog doba, pa stoga bili u pitanju trend ili nostalgija, briga za budućnost ili borba protiv inflacije – koji god razlog bio – second hand je in.

kombinacije,

preko puta dm-a, Textile house, a druga je Second Hand Bar Cod u svoju robu i svoje kupce Eva Trstenjak obožava vintage robu

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

MEĐIMURSKE OPĆINE i gradovi nemaju prirez tako da zaposlene u Međimurju ta Vladina odluka ne tangira

Velika prekretnica napokon stigla

Svakog dana svijet je bogatiji za milijardu dolara uloženih u solarnu energiju, odnosno zelenu energiju.

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Niti z žepa niti v žep

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IKEA) ova je godina prekretna. Po prvi put nakon industrijske revolucije i novije ljudske povijesti ulaganja u solarnu energiju Sunca bit će ove godine veća od ulaganja u svijetu u fosilna goriva i plin. U solarnu energiju bit će uloženo oko 365 milijardi dolara, a u fosilna goriva za desetak posto manje. Ili drugačije, prije pet godina omjer novih ulaganja u fosilna goriva i čistu energiju iznosio je jednako, danas je to 1,7 dolara prema 1 dolaru u korist zelene energije dobivene od Sunca.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Dobro je znati da od ove godine naš svijet predvodi čista energija od Sunca i vjetra, koja tako postupno postaje najvažniji izvor energije ljudima.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Radi istine treba reći da su ukupna ulaganja u fosilna goriva još uvijek velika, ove godine porasla samo šest posto, pa su još uvijek dominantna energija koju trošimo. To je zapravo zabrinjavajući podatak jer govori u kojem omjeru još uvijek zagađujemo. Posljedice svi znamo, nagle promjene klime, zagrijavanje planeta, zagađenje vode i tla i podizanje razine mora.

Hrvatska se tek polako budi, postignut je napre-

POGLED ODOZDO

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

dak u ulaganjima u solarne elektrane i energiju vjetra, ali i u automobilskoj industriji, no on je obzirom na druge zemlje u Europi premali. Spašavaju nas vodotoci u hidroelektrane. Manje je poznato da niz hrvatski tvrtki globalno proizvodi sustave za napredne automobile na električni pogon, drugim riječima, da nemamo samo Rimca. Usprkos tome, uvozimo gotovo pola potrebne energije i skupo je plaćamo.

Prema Vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak. Kad je riječ o zaposlenima u Međimurskoj županiji, to je njima niti z žepa niti v žep, jer međimurske općine i gradovi ne ubiru prireze, a i oni koji su ih do prije nekoliko godina imali, sami su ih ukinuli mimo najnovije odluke Vlade. Općina Belica imala je jedan posto prireza, ali su ga ukinuli još prije nekoliko godina, a potom i Čakovc nakon njih, 2020. godine. Čakovec je imao prirez od 10 posto.

sto za višu. Tijekom četvrtog kvartala ove godine općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. Nadamo se da temeljem te druge mogućnosti, povećanja poreza na dohodak, neće za time posegnuti i međimurske općine i gradovi u slučaju pojave rupa u proračunu.

Sve samo radi pripetavanja sa Zagrebom

Do kraja lipnja trebale bi biti usvojene zadnje uredbe o ulaganjima u obnovljive izvore u Hrvatskoj, čime bi se napokon zaokružio zakonski okvir.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Tko čeka, taj dočeka, pa će napokon građani bez frustracija moći postavljati solare na krovove kuća i zgrada, dok bi porez na višak proizvedenih kilovata u sustavu samoopskrbe do određenog iznosa plaćao opskrbljvač energijom, u našem slučaju najčešće HEP. To znači da građani za samoopskrbu solarnom energijom neće trebati status proizvođača električne energije, što je do sada bilo sporno i zaustavilo mnoge manje privatne investicije i u Međimurju.

Ta olakšica zaposlenima u drugim gradovima i općinama u Hrvatskoj može biti gorki bumerang. Ostanu li njihovi gradovi i općine bez prihoda od prireza, mogu posegnuti u džep građana povećanjem cijena komunalnih usluga ili povećati poreze na dohodak što im je Vlada također omogućila.

Za Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, ali kad ga silom zakona ukine, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a na višu od 25 do 35,4 posto. Općine koje su do sada mogle odrediti prirez do 10 posto moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i od 25 do 33 po-

Bože ne daj da država iz bilo kojeg razloga ne uplati svoj dio u mirovinski fond

Kada je riječ o zahvatima u mirovinske doprinose, stopa i dalje ostaje 15 posto za prvi stup, no oni s bruto plaćama do 700 eura imat će fiksnu olakšicu od 300 eura, čiji trošak će preuzeti država. Za plaće od 700 do 1300 eura bruto bit će postupno smanjenje olakšice, a računa se 0,5 x (1300 – osnovica). Primjerice, ako ste samac, a bruto plaća vam je 1290 eura, onda će vaš poslodavac u mirovinski stup uplatiti pet eura manje, a vi na ime toga imati 0,75 eura veći neto iznos. Kad se zbroje sve navedene reforme, vaša će neto plaća na kraju biti veća tek 6,42 eura. U primjeru samaca s bruto plaćom do 700 eura i olakšicom od 300 eura, konačno neto povećanje plaće bilo bi 41,82 eura.

Država se igra šibicama s mirovinskim doprinosom

Država je preuzela dio troška mirovinskog na sebe. Međutim postavlja se pitanje kako će se to odraziti na buduće mirovine, koje se obračunavaju prema uplatama. Što ako u državnoj blagajni ponestane novca? Što će biti kad se promijeni vlast i odluči za se neku drugu politiku?

Takve stvari ne bi trebale biti

Hrvatska će uskoro biti zemlja za starce i strance

dio predizborne igre, nego konsenzusa svih političkih stranaka jer se radi o sudbinama ljudi neovisno o mandatu i političkoj boji vlasti. Bože ne daj da država iz bilo kojeg razloga ne uplati svoj dio u mirovinski fond. Naime, stariji građani pamte vremena kad je država bila najveći dužnik. Primorac umiruje da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine. Za samca s bruto plaćom od 700 eura to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura ona bi bila 6,42 eura. Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bila bi 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece 75 centi. Druga stavka porezne reforme je dizanje osobnog odbitka s 530,90 na 560 eura, a briše se pojam osnovice osobnog odbitka. Primjerice, ako vam je porez na dohodak 20 posto, onda bi ova razlika od nešto manje od 30 eura osobnog odbitka značila da će vam se samo na ime toga plaća povećati otprilike šest eura. No, to je ako računamo samo vaš osobni odbitak, a dižu se ujedno i osobni odbici za uzdržavane članove pa, ovisno o tome koliko imate djece, trebala bi vam rasti neto plaća. Smanjeni su koeficijenti za broj djece, no neto bi primanja rasla. Za uzdržavanog člana ili jedno dijete, prema novoj visini osobnog odbitka od 560 eura, osobni odbitak trebao bi se povećati za 48 eura, za drugo dijete 60 eura, treće 95, četvrto čak 154 eura, i tako dalje. Kad uračunamo porez na dohodak od 20 posto, dolazimo od neto povećanja plaća od 9,6 eura ako imate jedno dijete do 37 eura ako imate četvero djece. (BMO)

Župan Međimurske županije Matija Posavec donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode poplave za područje grada Murskog Središća te općina Donje Dubrave, Gornjeg Mihaljevca, Kotoribe, Selnice, Svetog Jurja na Bregu, Svetog Martina na Muri, Štrigove i Vratišinca nakon što su mu predstavnici lokalne samouprave dostavili prve procjene šteta nanesenih nedavnim obilnim padavinama te izlijevanjima rijeka i potoka, te na prijedlog jedinica lokalne samouprave Poplave i bujice uzrokovane dugim kišnim razdobljem u svibnju uzrokovale su na području navedenih općina te grada Murskog Središća štete na građevinskim objektima, cestovnoj infrastrukturi, ratarskim i povrtlarskim kulturama i krmnom bilju.

Zato su se zadužila gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda da konačnu procjenu štete prijave županijskom povjerenstvu u Registru šteta u roku od 50 dana od dana proglašenja te prirodne nepogode, kako bi županijsko povjerenstvo u zakonskom roku izradilo zbirno izvješće o šteti nastaloj na našem području. (sh)

VARAŽDINU, Gajeva 5

Iza nas je Dan državnosti, praznik zbog kojega bismo trebali pucati od ponosa, slaviti do neba, ali nije tako. I neću sada o tome kako se i taj datum dva puta u kratkoj povijesti selio sa svibnja na lipanj i s lipnja na svibanj, kao da pripada političkim elitama, a ne građanima. Nećemo ni o tome je li zastava bilo premalo i zašto ih nije bilo čak ni na svim javnim zgradama, tek iznimno na privatnim kućama.

Ali hoćemo o tome zašto je Hrvatska maćeha svojim građanima i zašto građani nikad nisu dospjeli u središte pažnje? Zašto im država nije servis? Zašto se premijer osjeća kao vladar, koji svojim podanicima milošću svojom “daje”? Zašto više ne znamo nabrojiti ni imena svih ministara u Vladi, jer se izmjenjuju kao na traci?

za specijalne i progresivne naočalne leće

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

Nemaju autoritet i integritet da bismo ih doživljavali kao važne. Politika se svodi na krug odabranih u užem sastavu. Kao da se mentalno

i politički ubrzano vraćamo u vrijeme jednopartijske države s komitetom na čelu koji jedini ima monopol na mišljenje, a sudom partije postavlja i razrješuje dužnosnike.

Srce boli koliko se time udaljavamo od demokracije. Pametni i stručni ljudi su isključeni, a ne traži se, a ni uvažava njihovo mišljenje. Živimo od novca koji se prelijeva iz EU fondova i stvara privid da BDP raste. Turizam nam sudjeluje u stvaranju BDP-a s 20 posto.

Strancima prodajemo more i naše prirodne ljepote. Naučili smo doduše sve skuplje prodavati zimmer frei i kave na terasama.

Hrvatska je postala preskupa zemlja svojim građanima za odmor, a sve manje poželjnija i za život i rad u njoj.

Teško je mladima doći do nekretnina, nezadovoljni su uređenjem države kao takve, žele bolji život i više plaće. Odlaze s cijelim obiteljima. Tako da će Hrvatska uskoro biti zemlje za starce

i strance. Stranci već sada značajno sudjeluju u kupnji nekretnina na najboljim lokacijama u Zagrebu i uz more. Kako domaći radnici više ne žele raditi uslužne poslove u svojoj zemlji, nego drugdje, postat ćemo čudna zemlja u kojoj su nekada živjeli Hrvati, a sad se njome za svoj odmor koriste bogati stranci koje poslužuju siromašni stranci iz trećeg svijeta.

Sve smo to uspjeli ostvariti u samo 33 godine od Dana državnosti.

Piše: Božena Malekoci-Oletić bozena.malekoci@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr GLOBALNO

ŽUPAN proglasio prirodnu nepogodu

Prijavite štete od bujice u roku od 50 dana

MURSKO SREDIŠĆE privremeno odustaje od proširenja

Gospodarske zone Brezje zbog visoke financijske odštete

Zašto bi platili šumsko

zemljište ako ga mogu dobiti besplatno

- U izmjene Zakona o šumama, koji u proceduru ide na jesen, ugradila bi se klauzula o neplaćanju obeštećenja za šumsko zemljište za gospodarsku namjenu

Lete, lete komarci

Došlo je do izlijevanja rijeka iz prirodnih korita što je uz oborine dovelo do stvaranja velikih poplavnih područja koja su u kombinaciji s povećanjem temperatura moguće leglo komaraca

Piše: Vlasta Vugrinec

Krvopije, napasnici ili kako već zvali dosadne komarce počeli su izvirati sa svih strana i time svima zagorčavaju život. Ne može se u vrt, dvorište niti pak sjediti na terasi u uživati u mirnoj večeri.

Napasnici se tretiraju, istina, kako i gdje, no ovih ih dana ima posebno puno. Razlog su naravno obilne kiše i voda koja je zaostala nakon nje. Kakva je točno situacija, pojasnio je za naše novine Marko Klemenčić, rukovoditelj djelatnosti za zdravstvenu ekologiju pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Prema njegovim riječima, dugotrajne kiše praćene poplavama povećavaju populaciju prijenosnika zaraznih bolesti kroz povećanje staništa i mjesta razmnožavanja prijenosnika zaraznih bolesti poput komaraca, krpelja i glodavaca, a time i pojavnost

bolesti koje prenose. S obzirom na količinu oborina na području Međimurske županije u ovoj godini, a posebice posljednjih mjesec dana, za očekivati je pojavu većih najezdi komaraca. S pojavom prvih larvi u

4. mjesecu na području više općina i gradova na području

Međimurske županije započelo se s provođenjem larvicidnih mjera (suzbijanje ličinki komaraca u vodi). S mjerama se nastavlja i tijekom ovog

mjeseca. No unatoč tome što se s larvicidnim mjerama rano počelo, za očekivati je pojavu većih najezdi komaraca zbog više razloga. Visoki vodostaji rijeke Mure i Drave uzrokovali su poplave u nekim dijelovima županije, došlo je do izlijevanja rijeka iz prirodnih korita te uz obilne oborine dovelo do stvaranja velikih poplavnih područja. Svako takvo područje u kombinaciji s povećanjem temperatura predstavlja moguće leglo

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

komaraca. Situaciju dodatno otežava da mjere suzbijanja komaraca ne provode sve jedinice lokalne samouprave na području Međimurske županije te prekogranično područje drugih država gdje se također ne suzbijaju komarci. Bitno je napomenuti da poplavne vrste komaraca za sada ne predstavljaju prijetnju zdravlju ljudi zato što za sad nije zabilježeno da prenose zarazne bolesti.

Veći je fokus na urbane vrste komaraca, tj. umjetna legla komaraca kao: otvorene posude s vodom u dvorištima i vrtovima (kante i bačve), različiti predmeti u dvorištu i u okolišu u kojima se nakuplja kišnica, gume na otvorenome u koje upada kiša, začepljeni slivnici i žljebovi, vaze na grobljima, voda u pliticama lonaca za cvijeće, nakupine vode na nepropusnim podlogama, odbačen krupni otpad, neodržavana jezerca i fontane te različite slične nakupine vode.

Zbog toga Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije neprestano provodi edukaciju od odgovornih ljudi iz jedinica lokalne samouprave do stanovništva o važnosti eliminacije takvih legla u svojoj neposrednoj okolini. (vv)

Mursko Središće želi proširiti Gospodarsku zonu Brezje za oko 13 hektara. Radi se o šumskom zemljištu koje se naslanja na sadašnju gospodarsku zonu. I prvi dio zone je izgrađen na šumskom zemljištu, za koje je plaćeno obeštećenje.

Prema važećem zakonu, Grad bi za nove hektare zemljišta da ga država prenese u gradsko vlasništvo trebao Hrvatskim šumama platiti 627.000 eura obeštećenja. Duže od dvije godine sređivali su papirologiju kako bi došli do zemljišta u Gospodarskoj zoni, a na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća na kraju su odbili prihvatiti obvezu spomenutog iznosa obeštećenja. Naime, zakonskim izmjenama ošumama priprema se mogućnost da zemljište dobiju besplatno, ako samo malo pričekaju.

Iznos od 627.000 eura za obeštećenje je Gradu velik novac

Spomenutih 627.000 eura je za gradski proračun velik novac, pogotovo ako se uzme u obzir da Grad čekaju velike �inancijske obveze za dogradnju dječjeg vrtića uz obvezu od milijun eura te su�inanciranje kanalizacije

u Štrukovcu i Križovcu, također u sedmeroznamenkastoj cifri, a i druge manje komunalne akcije.

No to ne znači da je Mursko Središće odustalo od proširenja Gospodarske zone Brezje. Kočnicu su pritisnuli zbog izglednih zakonskih izmjena koje se spremaju najesen. Po njima bi zemljište dobili besplatno, pa nisu htjeli trčati pred rudo, prihvaćanjem zemljišta uz obeštećenje, pošto-poto.

Srpak je kazao da je bio na sastanku s premijerom, ministricom poljoprivrede i direktorom Hrvatskih šuma na kojem je dogovoreno da se u izmjene zakona o šumama ugradi klauzula oslobođenja plaćanja obeštećenja Hrvatskim šumama, ako se to zemljište daje za gospodarsku namjenu.

- Vjerujem da ćemo s obzirom na to i s obzirom na promjenu Zakona o državnoj imovini koji će jako ubrzati prijenos imovine riješiti problem proširenja zone u 2024. godini, kazao je gradonačelnik Srpak.

Dodao je: - Navedene zakonske izmjene će osim za nas biti jako dobre i za buduće potrebe drugih jedinica lokalne samouprave.

Zakon o šumama na jesen ide u saborsku

proceduru s klauzulom o oslobođenju od plaćanja nameta ako se šumsko zemljište upotrebljava za gospodarsku svrhu.

Poduzetnici će malo pričekati

Tu inicijativu podupire i predsjednik Udruge gradova, a i osnažit će ju i članovi udruge zajedničkim pismom prema Vladi. Uz taj zakon idu i izmjene Zakona o državnoj imovini kojim će se pojednostavniti prenošenje državne imovine, a odlučivanje o raspolaganju državnom imovinom spustiti na razinu županija pa i većih gradova.

To znači da u postupku koji Grad Mursko Središće treba ponoviti da dođe do zemljišta za proširenje zone, obeštećenje Hrvatskim šumama više ne bi trebali platiti. - Došli smo do kraja postupka za dobivanje zemljišta, ali za 627.000 eura, koliko bismo platili obeštećenje, a ne moramo, spreman sam ponovno svaki tjedan obijati vrata u Zagrebu, kazao je Srpak i dodao: - Taj novac možemo umjesto za obeštećenje Šumama uložiti u vrtić, cestu u zoni, a naši poduzetnici će zbog toga još malo pričekati na građevinske parcele. (BMO)

OBILNE KIŠE donose veću najezdu komaraca

Priprema za boj pro�v komaraca

Marko Klemenčić, rukovoditelj djelatnos� za zdravstvenu ekologiju pri ZZJZ-u MŽ

VATRA NA KROVU nekadašnje Bidre iza glavnog čakovečkog Konzuma

Požar? Ma nema veze, ionako rušimo!

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Na praznični dan, Dan državnosti, stanari okolnih ulica, Vukovarske i Ivana pl. Zajca u Čakovcu, primijetili su požar koji je izbio na području nekadašnje Bidre, koja se bavila proizvodnjom i prodajom keramike. Taj je prostor trenutno ruševina, a kako su nam rekli vatrogasci, radnici su već dan ranije nešto palili i mislili da su sve ugasili, no vatra je polako tinjala tijekom noći i jutro pa je vrhunac vatre bio oko 13 sati 30. svibnja.

U istoj ulici dva požara u dvije godine

U toj istoj, Ulici dr. Ivana Novaka, praktički preko ceste, 29. lipnja 2021. godine izbio je stravičan požar drvenih baraka ko-

ji su vatrogasci mukotrpno gasili cijelo popodne, dok je požarište bilo pod prismotrom još danima. U obama požarima srećom vatra nije zahvatila skladište i prostor Konzuma koji se nalazi tik do dviju vatri koje su na bliskom području izbile u razmaku od dvije godine. No, kako nam govori vatrogasac JVP-a Leon Krišto�ić, ovaj požar nije bio ni približno dramatičan kao onaj prije dvije godine, dapače, nije se ni imao kamo proširiti.

Srećom, požar se nije mogao proširiti

- Problem nam je bio pristup jer je cijelo dvorište u ruševinama, a usred svega bager. No, uspjeli smo ući navalnim vozilom i nakon tri sata smo ugasili požar. U tom prostoru nalazila se i brojna papirologija, ćupici osigurani papirom, pa se

tako požar najvjerojatno i dogodio. Već dan ranije su nešto spaljivali. Sreća je ta da se vatra nije imala kamo proširiti, a na intervenciji je bio 21 vatrogasac iz JVP-a Čakovec, DVD-ova Čakovec, Mihovljan, Ivanovec i Gornji Vidovec, kazao je Krišto�ić.

Prostor Bidre kupio je poznati međimurski poduzetnik Duško Kanižaj, a prostor se u ovim tjednima ruši i čisti kako bi se u skorijoj budućnosti pretvorio u stambenu zonu.

- Vatrogasci su stigli i sve pogasili. Ni mi još nismo sigurni kako je došlo do požara, a srećom nitko nije ozlijeđen. Ovo je sad zona rušenja, tako da se ništa previše strašno nije dogodilo, rekao nam je vlasnik Duško Kanižaj.

Na dan 30. svibnja oko 13 sati u Čakovcu, Ulici dr. Ivana Novaka, izbio je požar na građevinskom objektu, koji

ČAKOVEC Posudila mu mobitel za poziv, a on joj ga ukrao!

U srijedu, 31. svibnja, oko 18 sati u Čakovcu, na raskrižju ulica Andrije Kačića Miošića i Antuna Gustava Matoša, počinjena je razbojnička krađa na štetu 20-godišnjakinje.

Tom prilikom oštećena djevojka srela je dvojicu mladića, koje poznaje od ranije. Jedan od njih zamolio ju je da mu posudi mobitel kako bi obavio telefonski poziv. Udovoljila je njegovoj molbi te mu predala mobitel koji je mladić spremio u svoju torbicu, a potom su obojica pobjegli s mjesta događaja.

oštećena je o tome obavijestila policiju.

TRI RAZBOJNIKA “operirala” u Prhovcu

Nemili događaj zbio se u srijedu, 31. svibnja, oko 21:30 sati u Prhovcu u općini Gornji Mihaljevec. Dvojica muškaraca pozvonila su na ulazna vrata 49-godišnjaka i 71-godišnjaka te su se predstavili kao policajci.

Kada im je oštećeni 71-godišnjak otključao te otvorio vrata, počinitelji su �izički nasrnuli na njega, a potom i na oštećenog 49-godišnjaka.

Dvojica napadača �izički su ograničavali kretanje ošteće-

nih, treći počinitelj pretraživao je razne prostorije kuće te pritom ukrao novac i druge vrijedne predmete.

Nakon što su završili svoju “operaciju”, napadači su se udaljili s mjesta događaja, dok su oštećene zaključali u kući te im onesposobili kućni telefon da nikoga ne mogu pozvati u pomoć.

U opisanom događaju oštećeni 49-godišnjak lakše je ozlijeđen, dok je oštećeni 71-godišnjak zbog zadobive-

nih teških ozljeda zadržan na daljnjem liječenju u čakovečkoj bolnici. Ukupna materijalna šteta procijenjena je

je trenutno u fazi rušenja, a vlasništvo je trgovačkog društva iz Čakovca, kazali su iz PU međimurske.

Kako je naknadno izvijestila policija, u požaru je izgorio dio krovne konstrukcije te djelomično i unutrašnjost objekta. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Čakovec i nekoliko dobrovoljnih vatrogasnih društava. Izlaskom na mjesto događaja inspektorica za zaštitu od požara utvrdila je kako je uzrok požara poduzeta ljudska radnja, dok će se materijalna šteta utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva.

Kriminalističko istraživanje se nastavlja kako bi se utvrdile sve okolnosti ovog događaja te otkrio počinitelj.

No, postavlja se pitanje ima li uopće materijalne štete, s obzirom na to da se cijeli objekt ruši, a u skorijoj budućnosti na ovom će mjestu, prema riječima vlasnika, niknuti nova stambena zgrada.

Oštećena ih je uspjela sustići te pokušala iz torbice izvaditi mobitel, ali ju je mladić �izički spriječio u tome te pobjegao s ukradenim mobitelom. Odmah nakon počinjenja kaznenog djela

U opisanom događaju oštećena 20-godišnjakinja lakše je ozlijeđena, dok je materijalna šteta procijenjena na više stotina eura. Kako saznajemo, svega dvadesetak minuta nakon opisanog kaznenog djela razbojničke krađe, čakovečki policajci na području grada pronašli su odbjeglog 18-godišnjaka te ga uhitili i priveli na kriminalističko istraživanje. Dovršenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je kako je 18-godišnjak s područja Kotoribe počinio kazneno djelo razbojničke krađe te će se protiv njega podnijeti kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

GOSPODARSKI KRIMINAL Muljali metalnim otpadom i utajili 150.000 eura

Policija je izvijestila proteklog tjedna da su dovršili kriminalističko istraživanje nad 61-godišnjakom i 54-godišnjakom, obojice s područja Čakovca, zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.

U izvješću su istaknuli da se sumnja kako je osumnjičeni 61-godišnjak u svojstvu direktora i odgovorne osobe u trgovačkom društvu sa sjedištem u Donjem Kraljevcu s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist, povrijedio dužnost zaštite imovinskih interesa pravne osobe o čijim se interesima bio dužan brinuti.

Konkretno, osumnjičeni 61-godišnjak od siječnja 2018. do prosinca 2022. godine, prema prethodnom dogovoru te uz pomoć osumnjičenog 54-godišnjaka, direktora i odgovorne osobe trgovačkog društva sa sjedištem u Belici, metalni otpad koji je nastao u proizvodnom procesu trgovačkog društva iz Donjeg Kraljevca u ukupnoj količini od oko 200 tona, isporuči-

vao je u više navrata trgovačkom društvu iz Belice.

Uime isporučenih količina metalnog otpada osumnjičeni 61-godišnjak od osumnjičenog 54-godišnjaka primio je novčana sredstva (gotovina) u ukupnom iznosu nešto većem od 150.000 eura. Spomenute isporuke metalnog otpada nisu evidentirane u poslovnim knjigama trgovačkih društava iz Donjeg Kraljevca i Belice, dok trgovačko društvo iz Donjeg Kraljevca nije izdalo račune za isporučeni metalni otpad. Primljena novčana sredstva osumnjičeni 61-godišnjak u svojstvu direktora i odgovorne osoba nije položio u blagajnu ili na račun trgovačkog društva iz Donjeg Kraljevca, čime je za sebe pribavio znatnu imovinsku korist te prouzročio znatnu štetu trgovačkom društvu iz Donjeg Kraljevca, i to za najmanje 150.000 eura.

Protiv osumnjičenog dvojca zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

KURŠANEC Provala u kampericu

Između 20. travnja i 29. svibnja ove godine u vikend-naselju uz hidroakumulacijsko jezero rijeke

na više stotina eura. Trenutno se provode intenzivne mjere traganja kako bi se pronašli počinitelji razbojništva. (sh)

Drave, nedaleko od Kuršanca, nepoznati počinitelj provalio je u kamp-kućicu, odakle je ukrao razni mo-

torni i električni alat te razni namještaj. Materijalni štetu 65-godišnja vlasnica procijenila je na više stotina eura. Protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Vatrogasci su hodali po ruševinama kako bi omogućili pristup objektu čiji je krov bio u plamenu

Duško Kanižaj, vlasnik parcele

Kuća mještanina Prhovca koji su bili na me� razbojnika

Fizički ih napali, zaključali i prerezali im žicu da ne zovu u pomoć

SVEČANA SJEDNICA Grada Čakovca u znaku izgradnje Rehabilitacijskog centra

Cividini zahvalila Vladi na sredstvima za Centar

Datum 29. svibnja svojevrsno je prolazno vrijeme na kojem Čakovec rezimira učinjeno te postavlja ciljeve za narednih 365 dana. To je učinila gradonačelnica na svečanoj sjednici koja se proteklog petka, 26. svibnja, održala u Centru za kulturu Čakovec.

Tako je završena obnova središnjeg čakovečkog parka, oko čijeg su se izgleda lomila koplja. Uvažene su želje građana pa je sačuvan određen broj stabala predviđenih za uklanjanje. Na temelju želja i prijedloga raspisan je javni natječaj i odabrano najbolje rješenje za uređenje Trga Republike. Otkupom potrebnog zemljišta započeo je proces koji će završiti otvaranjem nove, IV. osnovne škole. Ure-

đene su nove jaslice, dobiven europski novac za uređenje dvaju postojećih i izgradnju jednog potpuno novog dječjeg vrtića.

- Ranija bolna točka, nedostatak gotovih i za prijavu spremnih projekata, zbog kojih je Čakovec propuštao europske natječaje, danas je prošlost, a prvi uspješno prijavljeni projekti, poput rekonstrukcije Vatrogasnog doma u Savskoj Vesi, sunčane elektrane na bazenima ili sadnje drveća u realizaciji su ili završeni.

Osmislili smo i pokrenuli projekt zdrave školske užine, kojim učenici naših osnovnih škola od ove školske godine jedu kvalitetnije i uravnoteženije. Odradili smo niz manjih zahvata na cijelom gradskom području, od postavljanja javne rasvjete, uređenja kolnika do parki-

rališta. Njima je kvaliteta života u tim dijelovima primjetno poboljšana, a građani su dobili infrastrukturu koju su godinama opravdano tražili, rekla je Cividini.

U Čakovec stiže

18 milijuna eura za strateške projekte

Ipak kao najveću priliku koju je Grad dobio ističe pristupanje mehanizmu Integriranih teritorijalnih ulaganja.

- Naš grad u sljedećih nekoliko godina za veće projekte ima na raspolaganju bespovratnih 18 milijuna eura, što je više od zbroja svog europskog novca koji je u proteklih 30 godina uložen na području Čakovca. Preko njega obnovit ćemo navedeni glavni gradski trg, izgraditi kilometre biciklističkih staza, izgraditi zgrade za gospodarstvu po-

Ivanu Zrni zlatnik Grb grada Čakovca

Svečanost je poslužila da se dodijele javna priznanja i nagrade najzaslužnijima, koje su im uručili gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga. Godišnju nagradu Grada Čakovca za područje sporta povodom dugogodišnjeg aktivnog rada u sportskom životu grada dobio je Bojan Ružić. Godišnja nagrada Grada za područje znanosti i obrazovanja uručena je za višegodišnje aktivno promicanje znanosti te rada s djecom i mladima u području znanosti i obrazovanja Astronomskom društvu Vega, a nagradu je preuzeo predsjednik Zoran Novak.

Godišnja nagrada Grada Čakovca za područje rada udruga otišla je u ruke Zrinskoj gardi Čakovec, u povodu 20. obljetnice djelovanja te izuzetnih zasluga na

očuvanju i promociji nasljeđa velikaške obitelji Zrinskih. Nagradu su preuzeli predsjednik Đuro Bel i Mladen Obadić, dozapovjednik i član Predsjedništva, uz dakako prisustvo naših gardista. Nagrada Grada za životno djelo pripala je istaknutom Čakovčaninu, za dugogodišnji značajan doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa grada, Josipu Balogu, dok je zlatnik Grb grada Čakovca, za dugogodišnji

značajan doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa grada uručen Ivanu Zrni. Nagrada Adam Zrinski za mlade, za promicanje dramskog odgoja djece i mladih u lokalnoj zajednici u proteklih

25 godina rada s djecom i

mladima pripala je Dječjem gradskom kazalištu Čakovec, a uručena je voditelju kazališta Dejanu Buvaču te članovima

Muni Pavleković i Leonardu Reichu koji je ujedno imao čast

na svečanosti obratiti se u ime svih laureata. - Hvala vam od srca.

U kazalištu nas uče da uvijek moramo dati svoj maksimum i to ćemo nastaviti činiti. Na djeci ostaje svijet, rekao je u emotivnom obraćanju član Dječjeg kazališta, ujedno najmlađi među laureatima.

trebne potporne institucije, a novim sadržajima zaokružiti SRC Mladost u Čakovcu. I to je samo jedan fond od mnogih koji nam stoje na raspolaganju i koje ćemo, budite uvjereni, i iskoristiti, rekla je gradonačelnica.

Čakovcu su Dan grada dolaskom čestitali ministar znanosti i obrazovanja te savjetnica predsjednika RH za ljudska prava i civilno društvo.

- Suradnja Grada i Županije nikad u povijesti nije bila bolja, a kakve rezultate zajedno možemo postići, najbolje pokazuje potpisani ugovor o izgradnji Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra Čakovec, kojim se, nakon 15 godina, konačno završava saga oko nove škole za djecu s teškoćama, zaključila je i zahvalila svima koji su sudjelovali u dogovorima, a nadasve prisutnima izaslaniku predsjednika Vlade RH ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu i čakovečkoj zastupnici u Europskom parlamentu Sunčani Glavak, zahvaljujući kojima će najranjivija skupina društva dobiti prostore i uvjete primjerene 21. stoljeću. Ministar Fuchs iskoristio je priliku da Dan grada čestita u svoje, ali i u premijerovo

ime. Pritom je istaknuo Međimursku županiju i Čakovec.

Oči uprte u Centar za najranjiviju skupinu djece

- Mjere Ministarstva usmjeravamo na socijalno uključivanje, osiguravanje uvjeta za potpunu integraciju djece u sustav, prema njihovim mogućnostima, potrebama i interesima. Stoga sam posebno ponosan na jučerašnje potpisivanje sporazuma za izgradnju novog Regionalnog centra, radi se o jednoj posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi koja više od 50 godina vodi sustavnu brigu o djeci s teškoćama u razvoju. Procijenjena vrijednost investicije je 16,5 milijuna eura, od kojih je 13,7 milijuna osigurala Vlada iz svog proračuna. Drago mi je da smo pouzdanog sugovornika u kreiranju obrazovnih politika iz ovog segmenta našli u čakovečkoj školi, hvala na tome.

Svečanosti uz Dan grada Čakovca prisustvovala je i izaslanica predsjednika RH, savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić.

Predsjednik GV-a u svom je govoru rekao kako je Dan grada prilika da se ponovno

podsjetimo da svijet nije počeo s nama te da neće završiti ni kad nas više ne bude.

Svečanosti su prisustvovali još i saborski zastupnici Andreja Marić, Boška Ban Vlahek i Dražen Srpak, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, austrijski veleposlanik Josef Markus Wuketich, gradonačelnici Lipika – grada prijatelja Čakovca Vinko Kasana, Preloga Ljubomir Kolarek, Ivanca Milorad Batinić, Lepoglave Marijan Škvarić, načelnik Cestice Mirko Korotaj, predsjednik Uprave Hamag-Bicro Vjeran Vrbanec, predstavnici gradova prijatelja Nagykanizse i Szigetvara, gvardijan Franjevačkog samostana Čakovec fra Josip Grubišić, potpredsjednici Gradskog vijeća Grada Čakovca Renato Slaviček i Jurica Horvat, vijećnici Gradskog vijeća Grada Čakovca, predstavnici i predsjednici gradskih kotareva i vijeća mjesnih odbora, načelnici međimurskih općina, predstavnici tijela javne vlasti, ustanova i institucija koje djeluju na području Čakovca i Međimurske županije, predstavnici brojnih udruga koje djeluju na našem području i drugi.

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Ministar Fuchs u društvu gradonačelnice Cividini i predsjednika Gradskog vijeća Josipa Varge

Ivanu Zrni pripala je velika čast, a na čemu je i zahvalio

Josip Varga, Ivan Zrna, Josip Balog, Leonard Reich, Dejan Buvač, Muna Pavleković. Đuro Bel, Mladen Obadić, Zoran Novak, Bojan Ružić i Ljerka Cividini

INTERVJU POVODOM Dana općine Strahoninec s načelnikom Franjom

Lehkecom

Strahoninec je postao mjesto poželjno za život

Uz predviđeno otvaranje novih stambenih zona, završava se komunalna opremljenost otvorenih ulica, rekonstrukcija postojećih ulica te gradnja pješačko-biciklističkih staza u ulicama gdje ih još nema

Piše: Paulina Topolko

Foto: Zlatko Vrzan

- Iza nas je još jedna godina. S kakvim ste se izazovima susreli u proteklih 365 dana?

- Svaki novi radni dan je izazov sam po sebi za koji je potrebna umješnost u njihovu savladavanju. Prema proračunu Općine Strahoninec provode se projekti javnih potreba u sportu i kulturi, a na temelju predanih projekata i programa udruga. Strahoninec je prigradska općina, a prepoznatljivi smo po onome što je moja nit vodilja tijekom svih mojih mandata, a to je: Strahoninec, mjesto poželjno za život.

Svi predviđeni planovi i projekti ovog mandata teku svojim tokom, a predviđeno je otvaranje i komunalna opremljenost Vrtne ulice u Strahonincu, izgradnja pješačko-biciklističkih staza diljem mjesta, dogradnja

Dječjeg vrtića Suncokret, izgradnja sportsko-rekreacijskog parka pa se nadamo da ćemo u suradnji s osnivačem Osnovne škole Strahoninec, Međimurskom županijom, privesti kraju projekt dogradnje OŠ Strahoninec radi omogućavanja provedbe jednosmjenske nastave.

- U prošlogodišnjem intervjuu najavili ste izgradnju velikog sportskog parka. Kako napreduje taj projekt?

- Izgradnja sportskog parka prijavljena je na Javni poziv za urbana područja za provedbu ITU mehanizma u �inancijskom razdoblju 2021. – 2027. godine. Nedavno je stigla dobra vijest da su nam u okviru �inancijske omotnice koja je odobrena urbanom području Čakovca odobrena �inancijska sredstva za izgradnju parka.

- Strahoninec je sve privlačnije mjesto za život, a Međimurska ulica sve je naseljenija. Kada je u planu asfaltiranje te ulice i imate li u planu izgradnju još koje nove ulice?

- Tako je, Strahoninec je postalo mjesto poželjno za život. Asfaltiranje se planira ove godine, po izmještanju plinovoda u ulici. U planu je otvaranje stambene zone iza Poljske ulice, stambene zone između Ulice žrtava fašizma i Prvomajske ulice te stambene zone između Ulice Josipa Horvata Zdelara i Ulice žrtava fašizma. Uz predviđeno otvaranje novih stambenih zona, završava se komunalna opremljenost otvorenih ulica, rekonstrukcija postojećih ulica te gradnja pješačko-biciklističkih staza u ulicama gdje istih još nema.

- Dolaskom mladih obitelji u Strahoninec sve je veća potreba za smještajnim kapacitetima za djecu. Najavljena je i dogradnju Vrtića Suncokret. Kada kreću radovi?

- Općina Strahoninec je jedinica lokalne samouprave u kojoj je napredak, što socijalni, što ekonomski i infrastrukturni nit vodilja. Prema tome, kreće se u ponovnu dogradnju Dječjeg vrtića Suncokret, koji je, kao što svi već znate, dograđen 2019. godine. Sama potreba za ponovnom dogradnjom pokazuje koliko je Strahoninec mjesto poželjno za život u kojem mlade obitelji nalaze svoje mjesto pod suncem. Početak radova dogradnje vrtića planira se početkom iduće godine. Uskoro će se pokrenuti postupak javne nabave za odabir izvođača te nakon toga slijedi sklapanje ugovora.

- Na koje sve načine privlačite mlade obitelji da dođu i ostanu živjeti u Strahonincu?

- Na temelju socijalnog programa �inancira se školska užina za djecu Osnovne škole Strahoninec s prebivalištem u Strahonincu, su�inanciraju se i polaznici produženog boravka. U devetom mjesecu 2021. zapo-

čeo je s radom produženi boravak u Osnovnoj školi Strahoninec. Udio su�inanciranja iznosi 100 eura po djetetu, na dan 31. prosinca 2021. produženi boravak polazilo je četrnaestero djece. Također, Općina Strahoninec �inancira roditeljima nabavku radnih bilježnica za sve osnovnoškolce s prebivalištem na području općine Strahoninec.

Studentske stipendije isplaćene su u cijelosti za akademsku godinu 2020./2021. Isplaćene su stipendije za 51 studenta.

U sklopu Socijalnog programa Općina Strahoninec su�inancira specijalističke zdravstvene preglede na temelju ugovora sklopljenog s Poliklinikom Medikol, pomaže obiteljima slabijeg socijalnog statusa, sudjeluje u troškovima stanovanja, su�inancira djecu polaznike Dječjeg vrtića Suncokret za 2021. godinu i su�inancira vrtić za djecu koja polaze vanjske vrtiće.

Na temelju socijalnog programa također se �inan-

cira školska užina za djecu Osnovne škole Strahoninec s prebivalištem u općini Strahoninec. Za novorođenu djecu isplaćuju se jednokratne naknade.

- Osnovnu školu Strahoninec pohađaju i djeca iz okolnih mjesta. I ove je godine veliki interes za upis prvašića. Hoće li biti dovoljno mjesta za sve?

- Škola će upisati djecu prema svojim kapacitetima, kao i svake godine. U suradnji s osnivačem škole, Međimurskom županijom, dogradnja Osnovne škole Strahoninec prijavit će se na Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a čije raspisivanje već nestrpljivo čeka.

- Radi se puno toga za djecu i mlade. Što je sa našim starijim sumještanima, kako i na koji način njima pomažete?

- Općina Strahoninec brine za sve svoje mještane, od najmlađih do najstarijih. Svi umirovljenici i osobe starije od 75 bez mirovinskih primanja imaju pravo na uskrsnicu i božićnicu,

svim

Program povodom Dana općine Strahoninec

2. lipnja

• 15 sati – Likovna kolonija Hantlarija, Dječje igralište u Dravskoj ulici

• 16 sati – Svečana sjednica Općinskog vijeća Strahoninec, park u Dravskoj ulici

3. lipnja

• 13 sati – Gulašijada u Sportskom parku općine Strahoninec

su�inanciraju se dijagnostički pregledi u Poliklinici Medikol, jednom mjesečno organizirana je kontrola šećera u krvi te krvnog tlaka, a mjere se u prostorijama Općine Strahoninec svakog prvog četvrtka u mjesecu.

općine Strahoninec

Franjo Lehkec, načelnik općine Strahoninec

RAZGOVOR s načelnikom Pericom Hajdarovićem povodom Dana općine Podturen

Kanalizacija je financijski najveći zalogaj koji nas čeka u bliskoj budućnosti

- To je trenutno najveći problem koji muči mještane, a i mene, zašto već deset godina ne uspijevamo nastaviti gradnju kanalizacije za ostala naselja naše općine

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Uoči Dana općine Podturen razgovaramo s načelnikom Pericom Hajdarovićem o aktualnostima i budućim planovima koje očekuju Podturen u narednom razdoblju.

- Što biste istaknuli kao glavne projekte Podturna i najveće izazove u svom mandatu?

- Kao najveći izazov u ovom mandatu, svakako bih htio spomenuti projekt Aglomeracija Podturen. To je jedan od većih izazova koji me dočekao na početku prvog mandata. Naselje Podturen bilo je priključeno na sustav kanalizacije dok u ostalim naseljima nije bila ni započeta gradnja. Nažalost i dalje muku mučimo oko nastavka gradnje kanalizacije i u ostalim naseljima, te se nadam da ćemo konačno ove godine u suradnji s Međimurskim vodama to konačno riješiti. Općinsko je vijeće na sjednici donijelo odluku za prijavu na NPOO uz spremnost općine za �inanciranjem 10 posto cijene ukupne investicije koji bi prema procjenama, samo Općinu stajao od 10 milijuna kuna. Uz veliku vjeru da ćemo to uspjeti realizirati, moram spomenuti da sam sretan što smo neke druge stvari uspjeli realizirati. Tako smo od značajnijih projekta koji su završeni u dosadašnjim mandatima realizirali izgradnju sportskih školskih igrališta, postavljanje LED rasvjete, uređena su nogometna igrališta s pratećim objektima: navodnjavanje, rasvjeta, završena je prva faza uređenje Edukativno-sportskog parka Berek u Sivici, uređeno je groblje u Sivici, obnovljena ograda crkve i oko groblja u Podturnu, postavljena nova dječja igrališta u svim naseljima, postavljen je videonadzor

Bogat program za mještane Podturna

8. lipnja

• 7 sati – Ribički kup Mura Podturen

• 10 sati – Tijelovska misa s procesijom

9. lipnja

• 18 sati – Svečana sjednica OV-a

10. lipnja

• 17:00 – 19:00 – izložba umjetnika Mura Podturen

• 20 sati – Koncert Limene glazbe općine Podturen

11. lipnja

• 10 sati – Biciklijada Zdrav život uz Muru, početak kod ribičke kućice

na većini općinskih objekata, uređeni društveni domovi u Podturnu i Novakovcu te su uređene prostorije za vatrogasce.

- Što je sve u Podturnu realizirano u 2022. godini?

- Od protekle svečane sjednice ostvarena je većina planiranih aktivnosti. Tijekom 2022. godine radilo se na projektnoj dokumentaciji izgradnje općinskog dječjeg vrtića koji je kandidiran na NPOO, unutarnjem uređenju prostorija NK-a Dubrava Sivica, uređenju oborinske kana-

lizacije u Celinama, uređenju prostorija DVD-a Novakovec, izgradnji višenamjenskog objekta UNICEF-a u Lončarevu naselju gdje Općina su�inancira uređenje okoliša i priključke, unutarnjem uređenju prostorija NK-a Budućnost Miklavec, unutarnjem uređenju društvenog doma u Miklavcu, postavljanju rasvjete na groblju u Sivici, a uređen je i okoliš stare Mure u Podturnu.

Nadalje, kupljena je kuća sa 12.000 m2 zemljišta za potrebe širenja zone centra naselja Podturen. Radi se

o projektu uređenja centra naselja koji će sadržajno zaokružiti Osnovnu školu, Sportsko-rekreacijski centar i obuhvat izgradnje tržnice, trga, vrtića, te novog objekta NK-a Podturen. U ovom trenutku u izradi je idejni projekt, a nadam se i vjerujem, da će se iznaći sredstva za realizaciju projekta. Završena je novelacija projektne dokumentacije gradnje rotora na ulazu u Podturen, te su stvoreni uvjeti za početak gradnje, uređena je unutrašnjost društvenog doma u Novakovcu, kao i unutarnje i vanjsko uređenje prostorija NK-a Graničar. Započet je projekt uređenja raskrižja kod PŠ Novakovec, postavljen je drugi dio videonadzora nad općinskim zgradama, izrađen je projekt staze od Podturna do Murskog Središća zajedno sa Gradom Murskim Središćem i Turističkom zajednicom, nabavljena je oprema za sportske terene u Podturnu. Za potrebe održavanja javnih površina i održavanje groblja nabavljen je novi traktor s priključcima. Saniran je i uređen veći dio poljskih putova. Uz suradnju s Ministarstvom prometa uređena je skela u Podturnu.

- Kao i ostatak Međimurja i Hrvatske, i vas muči odlazak ljudi. Što planirate poduzeti kako biste zadržali mlade da ostanu živjeti i raditi u općini?

- U ovim zahtjevnim vremenima, Općina su�inanciranjem raznih aktivnosti nastoji pomoći svim dobnim skupinama na svom području, te trenutno stipendira 36 studenata u rasponu stipendija od 500 do 1.000 kuna, što mjesečno iznosi 4.700 eura.

Pročistač otpadnih voda izgrađen je prije punih dvanaest godina i Podturen dvanaest godina čeka nastavak gradnje kanalizacije

Jedan od većih izdataka je su�inanciranje smještaja djece u vrtiće, a samo u 2022. godini utrošeno je 1.1 milijun kuna za tu namjenu, ili 146.000 eura. Za učenike OŠ Podturen izdvojeno je 26.500 eura za prijevoz, dječje darove i školsku kuhinju.

Isto tako nismo zaboravili ni umirovljenike kojima je isplaćena uskrsnica. Također, Općina je za gradnju novih kuća oslobodila sve mlade plaćanja komunalnog doprinosa, a tijekom 2023. donesena je odluka o izdvajanju dodatnih sredstava za kupovinu starih kuća.

- Kanalizacija je i dalje glavni prioritet. U kojoj je fazi projekt?

- To je trenutno najveći problem koji muči mještane, a i mene, zašto već deset godina ne uspijevamo nastaviti gradnju kanalizacije za ostala naselja naše općine. Pročistač otpadnih voda izgrađen je prije punih dvanaest godina i Podturen dvanaest godina čeka nastavak gradnje kanalizacije.

Od protekle svečane sjednice održano je nekoliko sastanaka vezanih za nastavak radova, te vjerujemo da će nakon izbora nove direktorice Međimurskih voda, konačno krenuti radovi.

To je �inancijski najveći projekt koji nas čeka u bliskoj budućnosti, koji će iziskivati i značajna �inancijska sredstva za obnovu i uređenje ulica i vjerujem da ćemo to uspjeti realizirati bez većih zaduženja.

svim mještanima općine Podturen

Općinski načelnik i Općinsko vijeće

MURSKO SREDIŠĆE Sa Slovencima u borbu protiv komaraca

Komarci ne znaju što je granica i uz rijeku Muru legu se uz hrvatsku i slovensku stranu Mure i jednako grizu. Grad Mursko Središće svake godine u suradnji s Bioinstitutom provodi tretiranje larvi komaraca, a po potrebi i tretiranje odraslih jedinki. Iz godine u godinu pronalaze nove lokacije i tretiraju larve da građanima učine život ugodnijim. U tom nastojanju Grad Mursko Središće prijavio je projekt prekogranične suradnje sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije, občinom Beltinci, slovenskim Nacionalnim laboratorijem i Zavodom za turizem in Lendava te Mladim in-

MURSKO SREDIŠĆE će iz proračuna platiti oko 55.000 eura

formatičkim stručnjacima, radi zajedničkih napora na suzbijanju komaraca. Osim što su neugodni, mogu biti i prijenosnici raznih bolesti, što bi s klimatskim promjenama moglo biti još izraženije.

Zbog ovogodišnje poplave nastala su brojna nova mjesta na koja komarci mogu položiti svoje larve, pa će borba s njima ovog ljeta biti puno izazovnija nego prošlih godina.

- Učinit ćemo sve da se larve u novonastalim lokvama nakon poplave tretiraju na vrijeme i da život našim građanima učinimo ugodnim i ovog ljeta, poručio je gradonačelnik Srpak. (BMO)

Autobusno stajalište preseljeno u Selsku

Na novom autobusnom stajalištu u Selskoj ulici u Murskom Središću postavit će se nadstrešnica za putnike, koju je Grad naručio još prije mjesec i pol i čekao na njezinu isporuku.

Upravni odjel za gospodarstvo, graditeljstvo,

Novi šahtovi besplatni i za stare korisnike kanalizacije

Piše: Božena Malekoci-Oletić

zaštitu okoliša, stambene i komunalne poslove kontaktirat će autobusne prijevoznike i zatražiti da putnike iskrcavaju i ukrcavaju isključivo na novom autobusnom stajalištu u Selskoj ulici. (BMO)

Kome mala pomoć iz proračuna?

Društvu osoba s tjelesnim invaliditetom Čakovec odobrena je isplata 300 eura za podmirenje troškova prijevoza za članove s područja

Murskog Središća.

Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec i Grad

Mursko Središće potpisali su sporazum o su�inanciranju

Centra PRINOS u iznosu od

2.355,50 eura, a koje će Grad

Mursko Središće isplaćivati u tromjesečnim ratama.

Centar PRINOS zbrinjava

beskućnike i druge osobe u potrebi. Odjelu abdominalne kirurgije Županijske

bolnice Čakovec odobreno je pokroviteljstvo nad Simpozijem o zbrinjavanju traume abdomena s iznosom od 300 eura. Školi nogometa Rudar �inacirat će se troškovi prijevoza autobusom za odlazak na međunarodni turnir Crikvenica Cup.

Udruzi slijepih Međimurske županije odobrena je isplata 300 eura za odlazak na Međunarodno druženje slijepih i slabovidnih osoba u Okroglo u Sloveniji.

Međimurskoj grudi, udruzi za očuvanje kulturne baštine, odobreno je 100 eura za pokroviteljstvo 8. Festivala međimurskih slastica Bakini kolači.

Sva domaćinstva u obuhvatu Aglomeracije dobila su iz projekta �inanciran šaht koji se postavlja metar od vanjske ograde, dok je trošak spajanja od kuće njihov. No iz toga je bila izuzeto 265 domaćinstava na području naselja Mursko Središće, koji već od 1990. imaju kanalizaciju koju su platili iz svog džepa. Ispostavilo da se oni na zahtjev Međimurskih voda moraju ponovno priključivati na spomenuti šaht i platiti ga iz svog džepa, čime su dovedeni u nepovoljni položaj u odnosu na građane koji tek sada dobivaju kanalizaciju i to praktički besplatno.

Šahtovi za 265 domaćinstava iz starog sustava

eura po domaćinstvu. Ako broj domaćinstava kojima je potreban šaht bude i veći od procijenjenih 265, osigurat će se i dodatna sredstva.

SRD-u Verk Križovec isplatit će se 1.327,23 eura prema ugovoru o �inanciranju njihovih programa i projekata.

Grad Mursko Središće kao pokrovitelj pokrit će trošak korištenja sportske dvorane Radiju 105 za njihovo obilježavanje

30. obljetnice djelovanja, dok organizator snosi sve troškove čišćenja. Podružnici umirovljenika Mursko Središće odobrena je kupnja 100 komada trakica Freestyle Optimum za mjerenje razine šećera u krvi.

Košarkaškom klub

Rudar Mursko Središće povodom obilježavanja 50 godina kluba i održavanja Susreta generacija košarkaša daje se na upotrebu osam kompleta klupa i stolova, četiri komada suncobrana, razglas i mikrofon te kotao za kuhanje. Uz to se za pokroviteljstvo nad navedenim događajem izdvaja iznos od 200 eura.

Cedrus Forest iz Čakovca dobit će 1.658,75 eura iz proračuna za provođenje Programa zaštite divljači Murskog Središća od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. godine.

Da bi građane doveo u isti položaj, na prošlotjednoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Dražen Srpak uložio je amandman u visini 55.000 eura, za troškove šahtova kućanstvima koja bi ga inače morala platiti iz svog džepa. Sredstva su osigurana u rebalansu proračuna prihvaćenom na istoj sjednici.

Gradonačelnik je naglasio: -Trošak nije mali i zanemariv, međutim, ako smo već podnijeli troškove od nekih tri milijuna eura za su�inanciranje Aglomeracije, naći ćemo i tih otprilike 55.000 eura ili 200

Napomenuo je i za ona domaćinstva u obuhvatu Aglomeracije, a i ona koja to nisu, trošak spajanja do šahta je njihov. U idućim danima obavijestit će građane na koji način će ostvariti pravo na isplatu sredstava i koje dokumente će eventualno morati dostaviti da bi ostvarili to pravo.

Projekt Aglomeracije nakon tri i pol godine ide prema kraju. Tijekom provođenja projekta bilo je i dosta nepoznanica i krivih informacija, kazao je. Jedna od tih je bila da se u dijelu Murskog Središća u kojem se ne provodi Aglomeracija, ljudi neće trebati ponovo priključivati, već da će ostati postojeći priključci i miješani sustav odvodnje. No slijedio je obrat. Prije nekih dva mjese-

ca, Međimurske vode poslale su dopise građanima koji nisu bili u obuhvatu Aglomeracije u kojima je stajalo da se oni ipak moraju spajati i to tako da zaobiđu septičke jame, te da moraju u svom trošku ugraditi šaht koji je uvjet za spajanje. Čak je u dopisu stajalo da moraju i zatrpati septičke jame jer mnogi imaju spojenu oborinsku odvodnju preko njih. Grad se tome žestoko usprotivio pa su Međimurske vode povukle tu obvezu.

Međimurske vode dovele građane pred gotov čin

Već na prošlom Gradskom vijeću ta je tema bila na dnevnom redu, a na njoj su bili prisutni i predstavnici Međimurskih voda. Gradonačelnik je i tada tražio od Međimurskih voda, s obzirom na to da oni naplaćuju vodu i odvodnju te time ostvaruju prihode, da su�inanciraju šahtove, odnosno revizijska okna

domaćinstvima koja nisu bila obuhvaćena projektom Aglomeracije. A nisu bila predviđena jer ih Međimurske vode nisu prijavile kroz projekt. Odgovor Međimurskih voda bio je da oni ne mogu su�inancirati šahtove domaćinstvima. Gradonačelnik je istaknuo: - Grad nije imao utjecaja na projektiranje ni na bilo kakve uvjete iz natječaja, niti je bio kontaktiran želi li da u nekim dijelovima naselja ostane stari sustav i da se tamo ne gradi novi, već je to isključivo bilo u domeni naručitelja projekta, Međimurskih voda i projektanata.

Troškovi koje Grad mora snositi u projektu su veliki. Samo za udio u su�inanciranju Aglomeracije bilo je potrebno je oko 700.000 eura, a još oko dva i pol milijuna eura trebalo je osigurati za sanaciju cesta, sada i dodatnih 55.000 eura za šahtove kako bi se svi građani pod jednakim uvjetima priključili na kanalizaciju.

NISU ŠTETE od bujica po putovima i Mure razlivene na šetnicu u Murskom Središću 60.000, nego preko 400.000 eura

Gradonačelnik Srpak:

Malo sam se zaletio pri prvoj procjeni

Kako se voda povlačila, tako su na vidjelo izlazile goleme štete nastale od vodenih bujica nakon obilnih kiša na području Murskog Središća i Mure koja je preplavila šetnicu.

- U prvih mah nije izgledalo da će štete biti tako velike. Tako sam se početkom prošlog tjedna zaletio i kazao da su štete oko 60.000 eura. Međutim, pregledom terena pokazalo se da je to znatno više.

Čim se voda povukla, suze su mi došle na oko kad sam vidio što je ostalo od prekrasno utabane šetnice, kazao je gradonačelnik Dražen Srpak.

Na mjestima je nanesen mulj dubine preko gležnja, raskvašeno tlo i potrgani su putovi. - Na prvu, kad još nismo pregledali sve, ocijenio sam da su štete samo na šetnici oko 30.000 eura. Odmah sam nazvao Hrvatske vode koje su obećale da će nam pomoći u sanaciji.

No ističe: - Međutim, kada se voda sasvim povukla i kada smo obišli kompletni teren, pokazalo se da nisu od bujica zbog obilnih kiša potrgani i izraubani samo putovi uz rijeku Muru, već i svi drugi poljski putovi. Kada smo sumirali sve nastale štete nakon što su kiše prestale, a

Mura se povukla, došli smo do ogromne cifre od preko 400.000 eura.

Nastavlja: - U to je uključena i šteta koja je nastala zbog toga što se s veza potrgala i skela u Križovcu. Otplutala je prema Podturnu, gdje se najprije zaustavila na slovenskoj obali Mure ispoda dalekovoda.

Bilo je pitanje kako ju i pod koju cijenu odsukati i dovesti na hrvatsku stranu. Sreća je htjela da ju je bujica vode sama odsukala i nanijela oko 500 metara nizvodno na hrvatsku obalu gdje su ju HGSS-ovci ponovno učvrstili. No i dalje je neizvjesna njena

Dražen Srpak: Kad je riječ o skeli u Križovcu, razmišlja se i o tome da se nabavi nova, a stara završi u “rezalištu”

daljnja sudbina. Sve ovisi o visini troška za njezin popravak i izvlačenje.

Kad je riječ o skeli u Križovcu, razmišlja se i o tome da se nabavi nova, a stara završi u “rezalištu”. (BMO)

Bez novog šahta koji su odredile Međimurske vode nema priključenja ni za stare korisnike

NAFTA i dalje “zvira” u Selnici kod potoka Kamenica

Dnevno doteče oko 20 litara!

Preko potoka Kamenica nalaze se ostaci jedne od bušotine iz koje i dandanas teče nafta, a kojom se koriste u različite svrhe tamošnji stanovnici

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

- Berba vam počinje u četiri ujutro. Tada počinju hodati mještani i grabljati naftu koju potom voze doma. Pogledajte kako je danas sve okolo mokro. Ako se ne pokupi, onda ta nafta iz cijevi doteče van i namoči zemlju oko cijevi, ispričao nam je mještanin

Selnice Nenad Golubić, čija se obiteljska kuća nalazi preko potoka Kamenica i jedne od ostataka nekadašnjih bušotina selničkog kraja.

Ostaci jedne od selničkih brojnih bušotina

Takvim prizorima svjedoči svakog dana već sedam godina otkako se iz Murskog

Središća doselio u ovaj selnički kraj. U prvi mah su ga dobrano iznenadile te noćne aktivnosti sumještana, ali tada su mu objasnili o čemu je tu riječ.

- To su ostaci jedne od nekadašnjih bušotina. Nisu ju do kraja zatrpali, nego su ostavili ovako tu cijev da tekućina može teći van. Ovisno

kako kojeg dana, ali od 10 do 20 litara sigurno doteče svakog dana. Uz ovu bušotinu, dvije se još nalaze nedaleko od lovačkog doma, ispričao nam je mještanin Golubić, dok je vjetar oko nas širio miris nafte.

- Nekada su tu neprerađenu naftu upotrebljavali čak i za traktore jer je bila dobre kvalitete. A danas pretežno da njome boje drvo ili pak za potpalu. Mi se osobno njome ne koristimo, eventualno smo ju jedanput upotrijebili kada smo palili vuzmenku za Uskrs, dodao je u nastavku mještanin Selnice te dodao da je sada taj dio maleni dio zemljišta oko bušotine u općinskom vlasništvu.

Počeci eksploatacija u Selnici

ŠTRIGOVA Kreće sufinanciranje solaraca

Općina Štrigova najavila je da će uskoro najaviti natječaj za mještane općine za sufinanciranje solarnih panela na obiteljskim kućama za vlastitu proizvodnju u samostalnom ili mrežnom radu stupnja korisnog djelovanja fotonaponskih modula najmanje 18 posto.

Sufinanciranje po obiteljskoj kući moći će se ostvariti od najviše 2.500 eura. Ukupna raspoloživa sredstva u proračunu za tu poticajnu mjeru iznose 60.000 eura, a pregled pristiglih prijava provest će povjerenstvo, koje imenuje općinski načelnik i sastoji se od pet članova. (sh)

Svjetski centar pušipela

Kako saznajemo iz Općine Štrigove, u tijeku su pripremni dogovori sa susjednim općinama Sveti Martin na Muri, Razkrižje i Črenšovci, kako bi zajednički prijavili projekt na program prekogranične suradnje Interreg Slovenija-Hrvatska. Općina Štrigova tim pro-

SELNICA

podacima redovna eksploatacija počela je 17. studenog 1900. godine i održavala se sve do 50-ih godina 20. stoljeća.

Na području kod potoka Kamenice financijer V. Singer počeo je bušiti u 1895. godini. U tom je periodu izbušio 31 bušotinu

U tom periodu izbušio je 31 bušotinu kod potoka Kamenice, od kojih je bilo 6 negativnih. Godine 1901. dobio je rudarsku povlasticu pa je stavljanjem sonde br. 4. u proizvodnju 17. studenog 1900. godine počela redovna proizvodnja, a u 1901. godini u proizvodnji je već bilo 8 sondi s 1002,5 tona.

Nafta prvorazredne kvalitete

Ono što se ističe jest da je kvaliteta selničke nafte bila prvorazredna.

gramom planira realizirati Svjetski centar pušipela u Domu kulture u Štrigovi. Partneri u projektu su Turistička zajednica općine Štrigove, županijska razvojna agencija REDEA i Razvojna agencija grada Čakovca –Čakra te Prleška razvojna agencija. (sh)

Dolaze i Splićani, Vinkovčani te Bjelovarčani

U neposrednoj blizini

DV-a Selnički zvončići niknuo je ove godine novi poslovno-stambeni kompleks. Investitor je Milena gradnja iz Hlapičine, a jedan kvadrat cijeni se po 1300 eura. - Osim domaćih ljudi, stanove su kupile obitelji iz Splita, potom

iz Vinkovaca, iz Bjelovara te iz Slovenije. Rekli su nam da ne mogu vjerovati koliko je cijena niska pa su nas pitali u čemu je riječ. Prodali smo sve stanove, rekao nam je Zvonko Kristofić i dodao da useljavanje u nove stanove počinje krajem šestog mjeseca. (sh)

GORNJI MIHALJEVEC

Oko 30.000 eura za cestu

Ovako izgleda unutrašnjost cijevi iz koje izvire nafta

Cijela ova priča na koju smo sasvim slučajno naišli podsjetila nas je na same početke crpljenja nafte u Selnici. Već odavno se zna da je selničko polje jedno od najstarijih naftnih polja u svijetu, a prema dostupnim

BREŽNA PRIČAONICA

Naučena bespomoćnost

Nakon masakra u beogradskoj školi, u tamošnjoj su se javnosti pojavili psiholozi koji su odlučili javno progovoriti o izopačenim pojavama i devijantnostima u našem društvu. Jedna od njih je i klinička psihologinja Danijela Ostojić, koja je javno na društvenim mrežama govorila o pojmu naučena bespomoćnost. U ovom kontekstu ga je spomenula jer je za društva u tranziciji, posebice kod naroda

Balkana, ovaj fenomen itekako ukorijenjen u mentalitet ljudi. A što on zapravo znači? Naučena bespomoćnost označava stanje u kojem ljudi pasivno prihvaćaju ono što je loše i izopaćeno te vjeruje da se ništa ne može učiniti da se nešto promijeni. Direktna posljedica takvog života, kako navodi psihologinja Ostojić, jest nastanak depresije. Sam termin skovao je američki psiholog Martin Seligman

Prema podacima koje smo pronašli na stranici Općine, na području Selnice tih su davnih dana pronađena dva veća ležišta nafte. Jedno od njih je Singerovo polje, kod potoka Kamenica, gdje se glavni naftni horizont nalazio na dubini od 165 do 190 metara, a drugo mjesto je Rakyjev brijeg, gdje se glavni naftni horizont nalazio na dubini od 127 do 145 metara.

Na području kod potoka Kamenice financijer V. Singer počeo je bušiti u 1895. godini.

U prilog tome govori i činjenica da se mogla čak i u neprerađenom stanju upotrebljavati kao pogonsko gorivo kod dizelskih motora.

Takva pridobivena nafta u Selnici transportirana je prvo cisternama konjskom zapregom, a kasnije pumpom Worthington po 4 km dugom naftovodu do rezervoara za željezničku stanicu u Murskom Središću. Važno je za znati da je to bio naš prvi naftovod, izgrađen od 1901. do 1904. godine.

Lijepe vijesti stigle su u Gornji Mihaljevec. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odobrilo je 29.700 eura za cestu Gornja Dubrava-Badličan. - To nije

ZASADBREG

dovoljno, ali cestu moramo završiti, napomenuo je načelnik Goran Lovrec i dodao da će se ostatak pokriti iz općinskog proračuna. (sh)

Veća škola za bolje uvjete

Jedan od većih projekata na kojima se radi trenutno u Svetom Jurju na Bregu je rekonstrukcija i dogradnja Područne škole Zasadbreg za potrebe prelaska u jednosmjenski rad u suradnji s Međimurskom županijom.

Uskoro će raspisati javnu nabavu u vrijednosti 330.000 eura za prvu fazu radova. Najprije bi uredili prizemlje škole, a uz to plan je da se na katu izvedu građevinski radovi. U drugoj fazi radova uredili bi učionice na katu. (sh)

1965. godine na temelju eksperimenata sa psima. U sklopu eksperimenta napravljena su bila dva tipa kaveza za pse u kojima su psi dobivali elektrošokove. Prva skupina je stalno dobivala neizbježive elektrošokove, dok je druga bila u kavezima s pregradom gdje su se elektrošokovi mogli izbjeći. Tako su jedni naučili da u neugodnoj situaciji ne mogu ništa poduzeti i da su bespomoćni (naučena bespo-

moćnost), dok su drugi naučili da mogu promijeniti neugodnu situaciju ako nešto poduzmu.

Kada su sutradan prvu skupinu pasa premjestili u kaveze s pregradom, unatoč novim okolnostima koje bi im omogućile bijeg od bolnih šokova, ti psi nisu ni pokušali preskočiti barijeru. Dvije trećine njih samo su plakali i uopće nisu skakali pokazujući naučenu nemoć. Sve to može se preslikati i na naš mentalni

sklop, stoga nije ni čudno da toliko slušamo na jadikovke.

Zato svaki put kada čujete sljedeće konstatacije: “Kod nas je nemoguće nešto promijeniti”, “Gledaj svoja posla, džaba ti to sve”, “Ne vrijedi glasati, ionako se ništa neće promijeniti” ili “Ovo ti je Balkan, džaba ti tvoje filozofije”, zastanite i dobro razmislite tko vam to govori i nije li to upravo čista definicija tog pojma.

Prvi susjed do “aktivne” bušotine Nenad Golubić grablja naftu koja je dotekla tijekom prethodne noći

VIJESTI iz Preloga

Priločonci počastili Čakofčonce

Bograč, �inger food (smotanci i burgeri), slatki deserti, kokteli, kukuružnjača to go i zlevanke to go, jela su koja su preloški srednjoškolci pripremili na ovogodišnjoj Gastromaniji koja se održala minulog vikenda u Čakovcu. Uz to, učenici su organizirali i nagradne i jezične igre, igranje izazovnih situacija u turizmu i ugostiteljstvu, donijeli su sapunčiće i tinkture školske učeničke zadruge Drava, predstavili su svoj psihološki kutak, Erasmus i Receza projekte te radionicu Ekokrativaca..

Sve to radi promocije svoje Škole, ali i obogaćivanja turističke ponude na županijskoj razini. SŠ

Prelog je naime, vrlo jedinstvena škola, u njoj u slozi i sinergiji žive učenici kuhari, konobari, slastiča-

Dat ćemo mu 500 eura mjesečno na plaću

Prema dogovoru liječnik dr. Marko Šrajbek dobivat će poticajnu naknadu maksimalno dvije godine ili do dana kad mu Dom zdravlja da koncesiju za ambulantu obiteljske medicine

Piše: Vlasta Vugrinec

podijelio

ri, turističko-hotelijerski komercijalisti, pekari, mesari, pomoćni kuhari, slastičari, pomoćni konobari te gimnazijalci i ekonomisti. (vv)

Napravite svoju razglednicu

Grad Prelog odnedavno ima još jednu svoju posebnost. Riječ je o pokretnoj fototočki kraj koje se posjetitelji grada mogu fotogra�irati za uspomenu ili pak dobiti originalne razglednice koje će iz Preloga poslati

u svijet. Zamišljeno je da ona svakih nekoliko tjedana promijeni svoju lokaciju. Trenutno se nalazi na Trgu tako da se u pozadini nazire crkva sv. Jakoba, odnosno njen toranj.

(vv)

Skrite se od mroki

Plešite s vilama, istražujte s pesjanekom, sakrijte se od mroki i pričajte viceve s coprnicama! Dođite na festival LegenDra i osjetite čaroliju mistične rijeke Drave! Knjižnica i čitaonica grada Preloga u suradnji s partnerima organizira četvrti po redu festival mitova i legendi dravskoga kraja - LegenDru. Festival će se održati u nedjelju, 18. lipnja 2023., od 14 do 19 sati na novouređenom obalnom pojasu dravskog jezera kraj Preloga.

U bogatom programu za sve uzraste nastupaju profesionalne pripovjedačice bajki Sandra Vukoja, Ivanka Ferenčić Martinčić i Densi Radovan koje će svojim kostimima i scenskim nastupom posjetiteljima dočarati neobične svjetove i bića koja obitavaju u legendama. Ulazak na festival je slobodan, posjetitelje na informacijskom pultu očekuje karta manifestacije sa servisnim informacijama, a moguća je i nabava prve preloške baštinske slikovnice Pesjanek te gledi. (vv)

Dr. Marko Šrajbek novi je liječnik obiteljske medicine koji će voditi brigu o zdravlju mještana Svete Marije. Riječ je o mladom liječniku koji dolazi iz varaždinskog Doma zdravlja, točnije iz ambulante u Maruševcu koja će ostati upražnjena.

Ludo stanje u ambulanti

- Svaki put kad sam došla u ambulantu, dočekao me novi liječnik, naglašava Marija Frančić iz Svete Marije koja je dolazila liječniku zbog bolesnog supruga.

Nema ona ništa protiv bilo kojeg liječnika koji ju je primio, već ju “živcira” što je svakom morala sve ispočetka objašnjavati. A riječ je bila, dodaje, samo o operaciji kuka. Pa se pita kako je onim ljudima, pacijentima s kroničnim bolestima ili još gore, teškim poput onkoloških. Vlada ludo stanje koje nikome ne odgovara.

Svjesni takve situacije, u općini su krenuli u potragu za liječnikom koji bi ostao kod njih duže vrijeme. U dogovoru s čakovečkim Domom zdravlja i ravnateljicom, raspisan je natječaj u kojem se nudila i poticajna naknada od 500 eura mjesečno. Riječ je o neto iznosu jer je općina preuzela na sebe i obvezu plaćanja poreza i doprinosa na nju.

- Javio se samo jedan kandidat, kaže Đurđica Sla-

mek, načelnica Svete Marije. S njim je dogovoreno da kod nas ostane minimalno dvije godine. Ako ode prije tog roka, mora vratiti svu dobivenu poticajnu naknadu. Prema dogovoru liječnik dr. Marko Šrajbek u Svetoj Mariji poticajnu će naknadu dobivati dakle maksimalno dvije godine ili do dana dobivanja koncesije. Istina, kao sredstvo osiguranja za naknadu, prije njene isplate, mora općini predati bjanko zadužnicu solemniziranu kod javnog bilježnika na iznos od 12.000 eura.

Kronični nedostatak liječnika I dok primjerice naši gradovi i njihovo predgrađe nemaju velike probleme s popunjavanjem ambulanti primarne zdravstvene zaštite, u manjim međimurskim sredinama liječnika nema ni za lijek, odnosno izmjenjuju se kao na pokretnoj traci. Problem je to koji ne muči samo Međimurje već i ostatak zemlje. S jedne strane, malo se mladih liječnika odlučuje za specijalizaciju iz obiteljske medicine, a ako to i učine, radije bi radili u velikim i većim gradovima koji svojim sadržajima nude sve ono što mladom školovanom čovjeku, a posebno s obitelji treba. A u

našim mjestima, društveni se život praktički svodi na crkvu, lokalnu birtiju, nogometni klub i pokoju udrugu.

Svjesni su teškoća, ali i bombardirani negodovanjem svojih sumještana, stoga se načelnici dovijaju različitim mjerama kako bi svom mjestu osigurali liječnika s punim radnim vremenom i to dugoročno. Jedna od mjera je i poticajna naknada koja bi trebala riješiti problem barem na kratke staze. Prva općina koja je “kupila” svog liječnika bio je Goričan, a njen primjer sada slijedi i Sveta Marija koja je uspjela naći mladu osobu koja će doći u malu sredinu i tu raditi na neodređeno. Lako je mladima i pokretnima kojima nije problem potegnuti do Preloga ili Čakovca, odnosno

do drugog mjesta sa stalnim liječnikom. Problem su stariji i nemoćni koji niti voze automobil niti pak su u stanju to raditi. Njima treba liječnik, praktički svakodnevno, jedna osoba koja ih poznaje u dušu, koja zna svaku njihovu boljku, njihovu povijest bolesti, u koju će imati ili imaju povjerenja, a ne da se pri svakom dolasku u ambulantu susreću s novom, njima stranom osobom kojoj se ni ne usude sve reći. Dr. Šrajbek drugi je liječnik, rekli bismo, prebjeg iz Varaždinske županije koji prelazi Dravu i dolazi raditi u Međimurje. To i nije čudno jer, prema riječima Đurđice Slamek, tamošnji Dom zdravlja nije sklon mladim liječnicima davati koncesije za otvaranje ambulanti primarne zdravstvene zaštite pa se mladi nadaju da će im biti bolje u drugim sredinama. S druge strane, dobiti na plaću još 500 eura, redovno svaki mjesec i nije nešto što se zanemaruje samo tako u današnje vrijeme. Jedina je sada stvar našeg Doma zdravlja da te mlade ljude zadrži, odnosno da im ono što nisu mogli dobiti na prijašnjem radnom mjestu. Naravno, riječ je o koncesiji. Dakle, Međimurci su dobili, a Varaždinci izgubili liječnika obiteljske medicine.

Riješite gužvu u svom ormaru

Početak lipnja donosi novo druženje uz Sajam rabljene robe u Prelogu. Sajam se održava cijele godine svake prve nedjelje u mjesecu, od

8 do 13 sati. Pridružite se prodajući nešto od onoga što vam je višak u kućanstvu ili jednostavno dođite, pogledajte i kupite nešto korisno.

Po povoljnim cijenama ovdje

će se sigurno moći nabaviti dobro očuvana odjeća i obuća, kao i igračke, knjige, nakit i kućne potrepštine te brojne

druge zanimljive i nekome sigurno potrebne stvari. Novo druženje na Tržnici Prelog zakazano je za nedjelju, 4. lipnja 2023. godine. (vv)

Bograč se brzo

SVETA MARIJA privukla mladog liječnika poticajnom naknadom

U ambulantu s�že stalni liječnik, dr. Marko Šrajbek (slika u krugu)

Marija Frančić, Sveta Marija

Đurđica Slamek, načelnica Svete Marije

SAJAM RABLJENE robe u Prelogu

Kulisa koja poziva na fotografiranje

SAVJETI za poljoprivrednike

Cvjetne i travne trake za oprašivače

Intenziviranjem ratarske proizvodnje posljednjih desetljeća kojoj je cilj sve veća proizvodnja po jedinici površine dovela je do promjena u okolišu. Krčenjem rubnog raslinja na oranicama, šikara, šumaraka i pojedinačnog drveća oranične površine postaju veće. Na velikoj većini oranica tijekom proizvodnje upotrebljavaju se mineralna gnojiva i pesticidi, dok se stajsko gnojivo u proizvodnji upotrebljava neredovito i u rijetkim slučajevima. Na oranicama prevladava uglavnom tropoljni plodored u kojem dominiraju kukuruz i ostale žitarice, a nerijetko i dvopoljni (pšenica - kukuruz). U uzgoju prevladavaju samo visokoprinosne sorte ili hibridi. Takav proizvodni obrazac ima za posljedicu gubitak raznolikosti gena, biljnih i životinjskih vrsta, staništa i krajobraza na oranicama. S oraničnih površina su u potpunosti nestala staništa za brojne kukce, naročito oprašivače, kao i za ptice i male sisavce. Novi trend u poljoprivrednoj proizvodnji koji ima svrhu osigurati stanište za oprašivače i sve korisne kukce predstavlja uspostavu poljskih i cvjetnih traka na oraničnim površinama. Takav način proizvodnje osim dobrobiti za okoliš potiče se i Intervencijom 70.02. Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama. Formiranjem takvih traka na rubovima ili unutar poljoprivredne površine dovodi se do stvaranja prostora za oprašivače koji mogu doprinijeti povećanju ostvarenih prinosa. Provedba mjere Uspostava poljskih traka moguća je na poljoprivrednim površinama evidentiranim u sustav ARKOD koje su veličine minimalno 1 hektar. Korisnik preuzima petogodišnje razdoblje provedbe operacije. Ako korisnik uspostavlja cvjetnu ili

Novi trend u poljoprivrednoj proizvodnji

koji ima svrhu osigurati stanište za oprašivače i sve korisne

kukce predstavlja

uspostavu poljskih

i cvjetnih traka na oraničnim površinama

U ČAKOVCU OBILJEŽEN Svjetski dan pčela

Pčele nisu tu da bismo im mi pljačkali med

- Prava vrijednost pčelarstva je oprašivanje. Med se može uvesti, no oprašivanje ne. Insekti, među koje svrstavamo i pčele, oprašuju oko 80 % biljaka na Zemlji, naglašava prof. Lušić

Piše: Vlasta Vugrinec

travnu traku, svake druge godine uz rub parcele treba posijati traku široku najmanje 5 m i dugu najmanje 100 m koja se ne smije upotrebljavati kao put ili prolaz, traka može zauzimati najviše 30 % površine parcele ARKOD. Cvjetne trake trebaju sadržavati propisane cvjetne vrste iz Tablice 4. ili 4a. iz Priloga 4. Pravilnika o IAKS mjerama RR. Travne trake trebaju sadržavati propisane vrste trava iz Tablice 4b. iz Priloga 4. Pravilnika, moraju se kositi dva puta godišnje. Prva košnja obavlja se u prvoj polovici travnja (za jesensku sjetvu) ili u drugoj polovici travnja (za proljetnu sjetvu), druga košnja se obavlja u listopadu. Cvjetne trake moraju se kositi dva puta godišnje, umjesto jedne košnje dozvoljeno je malčiranje. Košnju ili malčiranje potrebno je obaviti u srpnju i nakon cvatnje (od 15. rujna do 15. listopada), a mogu se zaorati najranije 1. listopada. Primjena pesticida na cvjetnim trakama tijekom provedbe ove operacije nije dozvoljena, dok na travnim trakama nije dozvoljena primjena insekticida. Ovisno o vremenu sjetve cvjetne trake trebaju sadržavati različite biljne vrste u različitom odnosu smjesi za sjetvu. Biljne vrste koje treba sadržavati cvjetna traka za jesenski rok sjetve su: facelija, bijela gorušica, lucerna, esparzeta, inkarnatka, crvena i bijela djetelina i ozima grahorica. Tijekom proljetne sjetve smjesa treba sadržavati: suncokret, faceliju, bijelu gorušicu, smiljkita, esparzetu, inkarnatku, crvenu i bijelu djetelinu i heljdu. Kod sjetve travnog pojasa obavezne su sljedeće biljne vrste: klupčasta oštrica, vlasulja trstikama, vlasulja nacrvena, vlasulja livadna, mačji repak, oštrica busolika (vlažna tla) i talijanski ljulj (suha tla).

Svjetski dan pčela koji se obilježava svake godine 20. svibnja proglasili su Ujedinjeni narodi radi upozoravanja javnosti na smanjenje njihova broja i podizanja svijesti o njihovu značaju. Jer pčele ne postoje samo i isključivo zbog nas ljudi kako ni nam proizvele med. Pčele su puno više od toga, puno više od staklenke zdravog i �inog meda.

- Svjetski dan pčela je dan kada nam se pruža prilika da pčele sagledamo i iz drugog kuta kao i plemenitu djelatnost pčelara, naglasio je u Čakovcu na obilježavanju tog dana Dražen Lušić, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci i predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda.

Propolis, cvjetni prah, matična mliječ pa i pčelinji otrov, sve su to proizvodi koje nam daju pčele.

- Ali prava vrijednost pčelarstva, odnosno pčela je oprašivanje, naglašava prof. Lušić.

Med se može uvesti iz inozemstva, iz trećih zemalja, ako nemamo svoj domaći, no

oprašivanje ne. To moramo sami s našim pčelama.

Insekti, među koje svrstavamo i pčele, oprašuju oko 80 % biljaka na Zemlji.

Mehaničko oprašivanje pčelama ili bumbarima robotima za njega su još uvijek misaone imenice jer se puno razmišlja i radi na tome. I to jer pčele nestaju, a s njima i biljni svijet koji se bez oprašivanja teško može dalje množiti i širiti.

Istina, mehaničke pčele i bumbari već postoje u svijetu, na plantažama, no koji je njihov efekt, još nije poznato.

Svibanj nije slučajno odabran jer život naprosto buja, kako kod pčela tako i prirode. No, datum, 20. svibnja, vezan je za rođenje Antona Janše 1734. godine, slovenskog pčelara, pionira modernog pčelarstva i jednog od najvećih stručnjaka za pčele. Divila mu se i cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo. Svjetski dan pčela obilježava se u svibnju i jer se tijekom ovog mjeseca

odvija bujni razvoj pčela i prirode.

Život s pčelama je neprocjenjiv

- Uspjeh međimurskih

pčelara najbolje pokazuje činjenica da bez obzira na sve probleme, oni i dalje ostaju tu gdje jesu i dalje to rade, navodi Lušić koji je probao i analizirao mnoštvo međimurskih medova.

Svaka djelatnost, pa tako i pčelarstvo, ima svoje ulazne i izlazne troškove i kad se podvuče crta, mora postojati ekonomska računica. Ako je u tome i zadovoljstvo samog pčelara, onda je uspjeh još i veći. Očito je to tako, jer pčelari doista pčelare dalje i vrcaju med iznimne kvalitete potvrđene na brojnim natjecanjima.

Uz to što medare, pčelari su tu i da pomažu pčelama kako bi bile zdrave i mogle se razmnožavati. Poznato je, naime, da zbog urbanizacije i intenzivne poljoprivrede, ali i promjene klime nestaje pčelinja paša pa svaki od njih sadi i sije medonosno bilje. Međutim, napori pčelara su nedostatni jer pčele trebamo i mi u svom vrtu, voćnjaku, vinogradu, cvjetnjaku. Bez njih ne bi bilo �inih i sočnih jagoda, jabuka i krušaka, rajčice i paprike. Stoga i mi,

obični ljudi trebamo pomoći pčelama. Ne treba to biti neki veliki i impresivni zadatak. Dovoljno je primjerice da im u travnjaku ostavimo cvijeće, naročito maslačak, što duže, odnosno ne moramo kositi svaki tjedan. Bit će dovoljno ako na balkonima i prozorskim klupčicama zasadimo cvijeće. Lavanda, kadulja, kamilica, jorgovan sigurno će uspijevati u dvorištima, a na javnim površinama medonosne glicinije, lipe, divlje trešnje, lijeske… U Sloveniji, Austriji i Italiji posađeno je primjerice 14.000 stabala evodije 2016. U Mađarskoj su selekcionirane sorte bagrema koje ulaze u kasniju cvatnju, a daju i do 30 % više nektara po jedinici površine. U Njemačkoj je odavno praksa da se na javnim površinama orežu žive ograde tek nakon što ocvatu. U mnogim zemljama je standard za predkulturu postala facelija umjesto crvene djeteline.

Osim toga, uz malo truda, svatko može sam svojim rukama napraviti, danas tako popularni, hotel za kukce. Bit će to korisna, a ujedno i ukrasna tvorevina u dvorištu ili vrtu.

Zanimljivost za kraj Da bi sakupila 1 g meda, pčela dnevno obleti oko 5000 cvjetova. Oprašuje do 15 komada u minuti. Stoga, što su medonosne biljke bliže, to pčele troše manje vremena na let.

Cvijeće koje najčešće posjećuje je svjetložute, ružičaste i ljubičaste boje, dok im crveno i bijelo nije previše interesantno. Ipak ih najviše privlači miris cvijeta. Na biljkama bez mirisa oprašivači praktički nisu pronađeni.(vv)

Piše: Suzana Pajić

Dražen Lušić, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci

Nikad skuplji stari i mladi krumpir

Mladi krumpir po 10 kn za kilogram, a stari od 2 do 3 kune. Tako je bilo lani u ovo doba na čakovečkom sajmu. Danas pak se mladi krumpir cijeni od 2 do 3, a stari 1 euro s time da su cijene na placu uvijek nešto veće.

Ako je i mladi krumpir (pre)skup, što je naravno tipično za svaku prvu namirnicu po principu ponude i potražnje, pravo je pitanje zbog čega je takva cijena starog, lanjskog krumpira. Gledajući ostalu ponudu, došlo je do pada cijene mahuna pa sada stoje 6 eura, jagode se mogu kupiti već za 4 eura i to kilogram.

Ponuda voća postaje sve veća pa se uz jagode mogu

kupiti lubenica, marelice, breskve, a pojavile su se i prve domaće trešnje. Još uvijek se nude presadnice povrća i cvijeća. U kupovinu treba

ići ciljano jer je teško odoljeti bojama i mirisima. Što li pak tek reći za prve cvjetove kala koje se nude za 5 eura po komadu? (vv, foto: z. vrzan)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Crveno i bijelo meso

Piše: dr. med. vet. Berislav

Pizek

Meso je vrlo važna namirnica u zdravoj prehrani. Dijelimo ga na crveno i bijelo meso s obzirom na količinu mioglobina u mesu te što je on veći, meso ima jaču crvenu boju. Svinjetina, govedina, junetina, teletina, janjetina i jaretina spadaju pod crveno meso, a puretina i piletina u bijelo meso.

Crveno meso je vrlo važno za prehranu jer sadrži proteine, neophodne aminokiseline, minerale (željezo, fosfor, cink, selen) te vitamine B-kompleksa, naročito B3, B6 i B12.

Vitamine dijelimo na topive u mastima (A, D, E, K) te vitamine topive u vodi (B-kompleks i C-vitamin). Meso je najvažniji izvor sljedećih vitamina i minerala:

• Vitamin A – dostupan u mesu (retinol) i namirnicama biljnog podrijetla (beta-karoten) važan za zdravlje očiju, imunološki sustav i izgradnju crvenih krvnih zrnaca

• B2 – ribo�lavin, ključan u dobivanju energije

• B3 – niacin, pretvorba masti, ugljikohidrata i proteina u energiju

• B6 – važan za kožu i živčani sustav

• B12 – važan u enzimskim reakcijama i regulaciji anemije te kod neuroloških i gastrointestinalnih simptoma.

Minerali :

• željezo (Fe) – prenosioc kisika od pluća do svih stanica u organizmu, sinteza DNA i sprečavanje anemije

• kalcij (Ca) – rast i održavanje kostiju

• cink (Zn) – razvoj, imunološki odgovor, reprodukcija

• fosfor (P) – izgradnja zuba, važnost u metabolizmu masti i ugljikohidrata.

Crveno meso je vrlo važan izvor željeza koje je nezaobilazan sastojak u metabolizmu živih organizama i njegov nedostatak uz nedostatak vitamina B12 izaziva anemije koje su vrlo česte u svijetu.

Bijelo meso je također vrlo važan izvor proteina, vitamina A, B3, B9, B12, Cvitamina te željeza i cinka, selena i aminokiseline triptofana.

Bijelo meso u odnosu na crveno ima manju kalorijsku vrijednost, manji udio kole-

sterola i zasićenih masnoća te se preporučuje u prehrani osoba s povišenim masnoćama i kardiovaskularnim bolestima.

Meso je vrlo bogata namirnica jer je izvor mnogih makroelemenata i mikroelemenata koji su prisutni u obliku koji organizam lakše apsorbira nego iz nekih drugih namirnica.

Crveno i bijelo meso i namirnice životinjskog podrijetla vrlo su važne u prehrani te uz konzumaciju ribe doprinose pravilnom funkcioniranju organizma i zdravlju ljudi. Naravno, ne treba pretjerivati s unosom crvenog i bijelog mesa, već držati se raznolikosti u prehrani (meso, mliječni proizvodi, voće i povrće).

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ

radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

MURSKO SREDIŠĆE

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

Ivan Trupković iz Šenkovca ima već i krastavce

Josip Branilović iz Donjeg Hrašćana nudio je mladi krumpir

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

VRTLARICA

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

Čuvamo bioraznolikost u OŠ Vratišinec

Udruga Biovrt ove školske godine provodi projekt Očuvajmo bioraznolikost u školskom vrtu s dvjema partnerskim školama, OŠ Gornji Mihaljevec i OŠ Vratišinec, pa u objema školama kontinuirano provodimo edukacije na temu očuvanja bioraznolikosti. Učenici viših razreda obiju škola te učenici prvih razreda iz OŠ Gornji Mihaljevec tako su slušali edukacije o očuvanju starinskih sorti, o prehrambenom sustavu i što sve ugrožava bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsti, ali i kako svi mi svojim izborima možemo svakog dana djelovati za očuvanje planeta i za očuvanje bioraznolikosti na njemu. Edukatorica na projektu je Silvija Kolar-Fodor. Nakon volonterske akcije u OŠ Gornji Mihaljevec, prošli smo se petak okupili i u OŠ Vratišinec i uredili okoliš Škole i školski vrt. Školu smo u sklopu ovog projekta opremili skloni-

štem za ježa, pojilicom za ptice i kukce, kućicama za šišmiše i za ptice te nekoliko hranilica za ptice – koje su postavljene u okoliš Škole pa će tako pomoći u preživljavanju brojnih korisnih organizama. Velika ekipa učenika, školskog osoblja i roditelja posadila je ruže i ukrasno grmlje koji će osiguravati hranu i sklonište za brojne ptice i oprašivače.

Volonteri su uredili i školski vrt – pobojili ogradu vrta, a u vrt posadili sadnice rajčica, paprika i peruanskih jagoda. Naravno, ta akcija je bila i prilika da svi prošire svoje znanje o očuvanju bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na edukaciji uključenu u volontersku akciju.

Svi sadržaji postavljeni na akciji ostaju u okolišu Škole i tako će u OŠ Vratišinec širiti dobru praksu očuvanja bioraznolikosti brojnih biljnih i životinjskih vrsti u okolišu škole.

Bazga spada u najstariju

ljekovitu biljku

Cvjetovi mirisne, slobodno možemo reći divlje, biljke beru se i kuha se sirup, suše se za čajeve te se čekaju bobice od kojih je također moguće napraviti sirup, vino, liker, ali i pekmez

Piše: Vlasta Vugrinec Miris rascvjetane bazge širi se ovih dana na sve strane. Cvjetovi te mirisne, slobodno možemo reći divlje biljke beru se i kuha se sirup, suše se za čajeve te se čekaju bobice od kojih je također moguće napraviti sirup, vino, liker, ali i pekmez. Danas doduše postoje i kultivirane vrste koje se mogu kupiti u rasadnicima i odnjegovati u dvorištu ili vrtu. Kultivirane sorte mogu se i formirati prema želji kao stablo ili jednostavno pustiti da raste kao grm isto kao i samonikla bazga.

Dobrobiti cvjetova bazge

U branju cvjetova bazge sreli smo Ljubicu Miri iz Štefanca koja će od njih praviti fini sok. Cvjetove je brala podalje od ceste, na takoreći zapuštenom mjestu koje garantira da cvjetovi nisu onečišćeni ispušnim plinovima automobila te eventualnim tretiranjem okolnog bilja.

Dio cvjetova će i osušiti kako bi se iskoristili za čaj. Malo je poznato i da su pohani bazgini cvjetovi vrhunska delikatesa, laki su za organizam, pikantni i vrlo ukusni. Od bobica se čak može napraviti i domaće vino koje je idealno protiv akutnog bronhitisa, gripe i upale pluća.

Međutim, treba dobro paziti pri rukovanju s njom jer su joj listovi otrovni, a isto tako i sirove bobice u većoj količini. Međutim, prerađene više nisu. Naime, bobice daju intenzivnu tamnoplavu boju, odnosno ljubičastu, koja se koristi u prehrambenoj industriji. Dodaje se kao boja bombonima, a služi i kao boja za pečate kojima se obilježava meso.

Po svojim svojstvima svrstana je među najljekovitije biljke svijeta. Indijanci su ju upotrebljavali za liječenje infekcija, Egipćani pak za ljepši ten i zacjeljivanje rana. Na svijetu postoji čak 30 vrsta unutar porodice bazge, a u Europi se najviše koristi crna bazga, Sambucus nigra, i to njezini cvjetovi i plodovi.

Cvjetovi bazge prije svega spadaju u niskokaloričnu hranu, ali su prepuni korisnih tvari poput glikozida, tanina, flavonoida, karotenima, rutina te vitamina C. Bobice pak sadrže alkaloide, karotene, tanine, organske kiseline i vitamine A, B i C. Pretpostavlja se da su flavonoidi koje sadrži bazga odgovorni za većinu njezinih ljekovitih svojstava. Flavonoidi su moćni antioksidansi koji štite naše stanice od oštećenja.

Zbog toga se bazga upotrebljava u liječenju degenerativnih bolesti i kao prevencija karcinoma. Veliki je saveznik

u sprečavanju gripe i prehlade jer jača imunitet. Osim toga, bazga ima antivirusno i antimikrobno djelovanje. Može se stoga reći da pomaže kod ublažavanja simptoma gripe i prehlade, izlučivanja toksina iz limfnih žlijezda i bubrega, kod zdravlja srca i krvnih žila, olakšavanja disanja kod astmatičara, smanjenja simptoma peludne alergije, uklanjanju bakterijskih i virusnih infekcija, u zaštiti kože od štetnih UVA i UVB zraka, poboljšava probavu, može pomoći i pri smanjivanju visoke temperature, proljepšava kožu i smiruje organizam. Pomaže i pri upali sinusa i neprohodnih dišnih puteva, a najbolji način za otvoriti sinuse je inhalacija. U ljekovite svrhe upotrebljavaju se svi dijelovi bazge: cvijet, lišće, bobice, kora i korijen. Od lišća se radi čaj koji se upotrebljava kod nečiste kože, a pospješuje i izlučivanje mokraće. Od korijena i kore radi pak se mast protiv ekcema i psorijaze.

Nakon svega rečenoga, postavlja se pitanja zbog čega se bazga ne uzgaja više, već

se sve prepušta majci prirodi. Štoviše, bazga se čupa kao nešto neželjeno u šumarcima, na rubu šuma, ali i prvo je što se siječe na zapuštenim mjestima.

Prefini sok od cvjetova bazge

Za sve one koji do sada nisu probali kuhati sirup od bazge donosimo vrlo jednostavan i isproban recept.

Pedeset cvjetova bazge prelije se s pet litara hladne vode i ostavi stajati 24 sata. Nakon toga voda se procijedi, najbolje kroz gustu gazu, i stavi se kuhati uz dodatak 4 kg šećera. Voda mora prokuhati 5 – 10 minuta. Na kraju se doda 4 dag limunske kiseline. Tko voli kiselije, može i više. Isto tako može se smanjiti i količina šećera. Vrući sirup potom se ulije u vruće boce i začepi. Tako može stajati i godinama, naravno, ako se prije ne potroši.

Važno je napomenuti da se cvjetovi beru po suhom i sunčanom danu, kad ne puše vjetar jer su tada cvjetovi puni peluda.

Uređivanje školskog vrta u OŠ Vratišinec

BRALI SMO BAZGU s Ljubicom Miri iz Štefanca

Ljubica Miri uz grm rascvjetane bazge

Cvjetovi bazge namočeni u vodi za sok

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

Predavanje o pčelama (3)

Pogledajmo trutove. Trut razmatra stvari malo dulje. On ne smatra da je potpuno spreman nakon 21 dana, tako prije negoli je potpuno zreo ulazi u zemaljski razvoj. Trut je prema tome zemaljsko biće, dok je radilica u potpunosti dijete Sunca. Kako stoje stvari s maticom? Ona čak i ne prolazi cijelu Sunčevu revoluciju, već stoji iza i uvijek ostaje stvorenje Sunca. Zato je matica mnogo bliže stanju larve od ostalih, dok su trutovi mužjaci najviše odvojeni od stanja larve. Matica je pomoću toga sposobna leći jaja. Kod pčela se jasno može vidjeti što znači

izloženost zemaljskom utjecaju ili sunčevu utjecaju. Kao što znate, to u potpunosti ovisi o tome završi li pčela ili ne svoj Sunčev razvoj, tako da postaje matica, radilica ili trut. Matica leže jaja, a to je zato što uvijek

ostaje pod utjecajem Sunca i ne uzima ništa od Zemlje tako da ima tu sposobnost. Radilica ide malo dalje i razvija se još sljedećih 4 ili 5 dana, ona kuša Sunce u potpunosti. Ali tada, upravo kada

PLAN SADNJE

2. lipnja – Dan cvijeta do 17 sati

Odličan dan za rad s pčelama, odličan dan za košnju, sakupljanje maslačka i kamilice.

3. lipnja – Dan lista Pravi dan za paljenje rovaca, dinamiziranje pepela i izradu preparata D8 protiv rovaca.

4. lipnja – Dan lista Njegujemo biljke lista.

5. lipnja – Dan ploda Završava period za presadnju, još sadimo mahune, grašak i sijemo tikve.

6. lipnja – Dan ploda Do 11 sati žitarice i voćke prskamo preparatom 501, a od 11 sati nepovoljno za rad s biljkama.

7. lipnja – Dan korijena Njegujemo korjenaste biljke, Mjesec pred zviježđem Jarca, bit će manje novog korova.

njeno tijelo postaje dovoljno čvrsto ona ide dalje, samo na trenutak, u Zemljin razvoj. Dakle, radilica se ne može vratiti ponovo Suncu, jer je već apsorbirala njegove utjecaje. Stoga radilica ne može leći jaja.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazvati na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

KINO RASPORED

Četvrtak 1.6.

17:00 - Spider-Man (sink.) PREMIJERA

20:00 - Mala sirena (sink.)

PETAK 2.6.

17:00 - Mavka (sink.)

20:00 - Fast X.

CINE & PLAY reklamaw

IZLOŽBA MALIH ŽIVOTINJA i smotra hrvatskih pasmina peradi u Nedelišću

Igraonica sa životinjama za najmlađe i besplatni langoši!

Ove nedjelje, 4. lipnja, Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće na vanjskom prostoru ispred dvorane MESAP-a u Nedelišću održava pokazno-prodajnu izložbu. Početak je ujutro u 7 sati, a smotra hrvatskih pasmina peradi počinje u dvorani u 10 sati. Na smotri će biti predstavljene hrvatske autohtone kokoši kao što su hrvatica, međimurska kokoš, posavska kukmica, križevačka kukmica, hrvatska patuljasta kokoš – đurek i katica, dravska guska te zagorska

purica. Izložbi će se pridružiti i vrhunski golubari, koji će obogatiti smotru autohtonom međimurskom lastavicom, hrvatskim gušanom, dalmatinskom zimovkom, brodskim, sisačkim i zagrebačkim prevrtačima te virovitičkim golubom.

Upoznajte djecu sa životinjama

Dođite sa svojim mališanima kako bi se upoznali sa životinjama jer Udruga je za najmlađe osmislila igraonicu sa životinjama, pa će se,

SUBOTA 3.2.

10:00 - Drevna mišologija

13:30 - Spider-Man (sink.)

17:00 - Mala sirena (sink.)

20:00 - Fast X.

NEDJELJA 4.6.

PONEDJELJAK 5.6.

osim razgledavanja, moći i sa životinjama poigrati. Iz Udruge su pripremili zamorce, zečiće i kokice. Pridružit će im se i Udruga penzionera Nedelišće, koja će nastupiti sa svojim plesnim točkama. Program će trajati do 16 sati, a kako ne bi ogladnili, organizirali su besplatnu podjelu langoša, za sve izlagače gulaš, kolače i kroasane, pa će i gurmani moći doći na svoje. Pripremili su i osvježavajuća pića i puno zabave, pa vas pozivaju da dođete u nedjelju na MESAP. (SZ)

10:00 - Mavka (sink.)

13:30 - Mala sirena (sink.)

17:00 - Spider-Man (sink.)

20:00 - Love again

17:00 - Spider-Man (sink.)

20:00 - Fast X.

UTORAK 6.6.

17:00 - Mala sirena (sink.) (1+1 gratis)

20:00 - Devotion (1+1 gratis)

SRIJEDA 7.6.

17:00 - Drevna mišologija (sink.)

20:00 - Mala sirena (sink.)

Piše: Bernarda Orehovec

Bebe 2023.

TRGOVINA MARIS u Prekopi Čitateljica

Gordana čita

“da pa da”, a prvo provjeri zanimljivosti iz svoga kraja

Put nas je ovog puta odveo do Gornjeg Međimurja, u Prekopu, u poznatu ljubičastu kućicu gdje se nalazi trgovina Maris. Tamo smo zatekli ljubaznu djelatnicu Snježanu Kerman iz Svetog

Urbana koja voli prolistati

Međimurske novine, a prvo iščitava naslove. Posebnu pozornost obraća na članke poljoprivredne tematike, zanimaju ju i recepti koje često i sama isprobava kod kuće. I dok smo mi razmjenjivale dojmove o aktualnom broju, u trgovinu je ušla Gordana Kovačić iz Vugrišinca, redoviti kupac i naša čitateljica. Iako novine ne čita redovito, “da pa da” hiti oko na male oglase ili crnu kroniku, dok ju najviše vesele zanimljivosti iz njenog kraja, posebice

kada uključuju osobe koje poznaje.

Naše smo simpatične čitateljice obradovali prepoznatljivim crvenim

poklon-vrećicama kako bi spremne došle u novu kupovinu u svom omiljenom ljubičastom dućanu. (ib)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”

Briljanta i naših novina

Mirjana Sečan iz Svetog Križa odabrala naočale

Najviše sreće u izvlačenju 97. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Mirjana Sečan iz Svetog Križa koja je nagra-

du preuzela u ponedjeljak u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale ko-

je će joj savršeno pristajati. Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih novina, gospođa Mirjana jako se razveselila kad je pročitala da je osvojila naočale.

kupona skupi i naočale pokupi 3

Ime i prezime:

Adresa:

Dioptrijske naočale Mirjani Sečan odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.

Novo 98. kolo počinje u ovom broju

Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započinje u ovom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 16. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u

Dobitnica preuzela nagradu u Briljantu

centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe)

ili poslati poštom s naznakom

“Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K.

Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 27. lipnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 30. lipnja (mk, foto: z. vrzan).

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati,

Petar (24) i Melani (21) Krizman iz Totovca dobili su Lukasa rođenog 19. svibnja. Stariji Niko ima 3 godine.

Igor Magdalenić (34) i Bojana Sekovanić (34) iz Strahoninca dobili su Valtera rođenog 24. veljače. Imaju i Slavena starog 3,5 godine.

Čitateljice Gordana Kovačić i Snježana Kerman s novim platnenim poklon-vrećicama Međimurskih novina

MATURANTI generacije 1963. Ekonomske škole Čakovec proslavili veliki jubilej

Sastali se nakon 60 godina!

Veoma rijedak događaj zbio se proteklog četvrtka, 25. svibnja, u u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec. Maturanti generacije 1963. proslavili su i obilježili 60. godišnjicu od završetka svojeg srednjoškolskog obrazovanja.

- Uz izuzetnu gostoljubivost i veliki angažman ravnateljice Bosiljke Vinković-Kukolić i njezinih suradnica pedagoginje i tajnice, doživjeli smo nezaboravni školski sat. Uz riječi dobrodošlice te upoznavanjem sa sadašnjom organizacijskom strukturom, načinom rada i uspjesima Škole, emitirana nam je himna Škole i prikazan film 100 godina njezina postojanja, istaknuo je Andrija Fileš, jedan od organizatora obljetnice.

Proslavili

Stvari se trebaju dogoditi da bi se shvatila bit. Samo pričanje o tome može biti i nedostatno i biti na površini. Pa ipak čak i samo pričanje o tome da se doživi 55 godina od mature najčešće kod slušaoca dotakne neki emotivni nerv ganuća i divljenja…

Ali doživjeti to, zaista je ganutljivo, emotivno, duboko i pravi privilegij. Nažalost, nisu to doživjeli svi koji su zajedno s nama tijekom školovanja išli k cilju i želji da budemo promjena koju želimo vidjeti u svijetu (malo parafraziram Gandhija).

Mi smo, evo, ove subote 27. svibnja imali privilegij proslaviti 55. godišnjicu mature sastavši se zajedno sva 4 razreda u našoj školi, Gimnaziji

U donjem redu: Ana Pavlek, Marija Krznar, Đurđica Fric, Ružica

Magdalena Vugrinec i Oto Ivan; u gornjem redu: Branko Grabar, Stanko Križnić, Marta Petrović, Ružica Mališ, ravnteljica Bosiljka Vinković-Kukulić, Andrija Fileš, Vjera Potočnjak, Ana Žišković, Rudolf Panić i Ljubica Lazar

Na kraju školskog sata bili su ponuđeni sokovima i slasticama, a za uspomenu na to izuzetno druženje, svakom

GIMNAZIJA Josipa Slavenskog Čakovec

od bivših učenika darovana je prekrasna knjiga Stoljeće ekonomske i trgovačke škole Čakovec.

55. godišnjicu mature

Druženje maturanata nastavili su u restoranu Kristal, uz evociranje uspomena na školske dane i prisjećanja na

profesore i kolegice i kolege koji su ih prerano napustili, a koji su bili dio njihovih života u najljepšem i najbezbrižni-

jem dobu! Rastali su se sa željom ponovnog susreta za 5 godina. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

Kipke, Emil Filipić, Milan Horvat, Duško Todorović, Ljiljana Gedrich (Kovačić); srednji red: Krešimir Ivanek, Katica Stojko (Čukušić), Đurđa Kovač (Matotek), Jadran Bosnić, Slava Jelačić (Švenda),

Josipa Slavenskog u Čakovcu, i biti nekoliko trenutaka u razredu kao nekad. Doduše, s nama je

OSNOVNA ŠKOLA MALA SUBOTICA

bio samo jedan razrednik, prof. Ivan Šopar. Nažalost ostalo troje su pokojni: prof. Lucija Pavlović,

prof. Marijana Patkai i prof. Dragutin Toma. Naše je druženje nastavljeno duboko u noć u re-

storanu Bambino uz prisjećanja na školske dane i prepričavanja dogodovština, uz čvrstu odluku i

obećanje da ćemo se opet sresti već za dvije godine. (Vladimir Marciuš, foto: Vidović)

Obilježili 35 godina od napuštanja školskih klupa

Proteklog vikenda generacija bivših učenika tadašnje Osnovne škole Mala Subotica proslavila je 35. obljetnicu od završetka svog osnovnoškolskog obrazovanja. Njih 30-ak, od kojih je jedan došao čak iz Kanade samo na godišnju male mature, sastalo se u Kavani Kocka gdje su se uz glazbu, ples i nadasve dobro raspoloženje prisjećali dana rane mladosti. Svečanost je bila tim veća, što ove godine generacija obilježava i Abrahamovo, odnosno pedesetu godinu života. (sh, foto: Zlatko Vrzan)

Žganec, Ana Aleraj, Marija Šantek,

Gornji red: Ivan Bedić, Antun Antonije, Dražen

Mirjana Matuzović-Lonac, Teodora Šafarić, Aleksandar Makovec; donji red: Vladimir Marciuš, Anica Mislović, Marija Jungvirth (Hegeduš), Biserka Bubek (Posavec), Vesna Jelavić (Merlić), Slavica Vadlja (Črep), prof. Ivan Šopar, Đurđa Šalamon (Bratuša), Marija Milas (Tomić), Marija Bartolić (Goričanec) i Anica Debelec (Lončarić)

Donji red: Darko Blažona, Danijel Janković, Dejan Držanić, Ivan Novak, Željko Hrelja i Damir Pintarić; u srednjem redu: Verica Hrkač, Mirjana Cirkvenčić, Ivanka Vidović, Snježana Držanić, Anita Marodi, Ivanka Janković, Anica Krčmar, Dubravka Sklepić, Ivana Obadić, Snježana Matić, Ljiljana Habula, Mirjana Horvat, Sandra Hrgović, Danijela Ciglar; u gornjem redu: Kristijan Sirc, Siniša Križaić, Zdravko Barić, Božidar Horvat, Darko Križaić, Mladen Matić, Ivica Kovačić i Emanuel Vugrinec

LJUBAV

Početkom mjeseca uživate kod kuće u pomalo idilično-romantičnom raspoloženju. Vaš vrući vladar Mars vam je podigao razinu fizičke želje, a kad mu se u Lavu pridruži i seksi Venera (5.), samo mislite na ljubavne užitke ili zabavu. Pokazivanje strasti je dobro, no ipak se čuvajte izljeva ljubomore ili posesivnosti (5.-6.). Ako ste slobodni, ugodni kontakt ili upoznavanje nove osobe (17.18.), može završiti bolje nego ste očekivali. Oko 25. ipak trebate smanjiti troškove na uživanje.

NOVAC I POSAO

Sretni Jupiter je sada u vašoj zoni novca i prihoda,

pa možete ove godine ostvariti važan materijalni cilj: oko 4.-5. iznenadna šansa ili sjajna ideja zahtijevaju brzu reakciju. Prepuštate se hedonizmu (10.-12.), a u to ulazi i trošak na nešto luksuzno. Pažnjom prema detaljima ostvarujete uspješni plan (11.), a od 15.24. imate priliku radom iza scene poboljšati primanja. Kreativni napor vam zadaje muke (25.-27.), pa ne budite nagli u djelovanju. Kraj mjeseca donosi samo dobre vijesti.

ZDRAVLJE

Zadržite unutarnji mir, jer će vam u izazovnim trenucima trebati sabranost i hladno promišljanje. Discipliniranim pristupom možete donijeti dobre odluke na temelju intuicije, ali i logike.

LJUBAV

Sretni Jupiter će cijele godine biti u vašem znaku, pa će vam sve polaziti za rukom: šarmantni ste, duhoviti i veseli, no više vas zanima “opipljiv” uspjeh, pa tražite prilike za materijalno napredovanje. Očekujte neočekivano u privatnom životu, jer vas netko može oboriti s nogu sasvim iznenada. Dani 4.-5. i 30., mogu donijeti nove kontakte, iako je vjerojatnije riječ o prilikama za drugu vrstu uspjeha. Kod kuće posebno pazite na 25.-27., kako se pri nekim radovima ne biste ozlijedili.

NOVAC I POSAO

Do 20. ste orijentirani na prihode, a ovo je vrijeme i kad

možete raditi na planiranju godišnjeg budžeta – naročito nakon 11. Neko važno pitanje novčane obaveze na rasporedu je oko 4. Planovi oko karijere ipak zahtijevaju dodatnu prilagodbu i puno tihog rada iza scene, stoga je najbolje postaviti nove temelje 15.24. Novi osobni financijski ciklus započinje 18., u vrijeme Mladog Mjeseca. Planove ne bazirajte na maštanjima, već na realnom pristupu, a dobro je i revidirati ih. Od 27., komunikacije su brojnije i sve rješavate veoma uspješno.

ZDRAVLJE

Čuvajte se problema kod kuće (25.-27.) i zadržite trezvenost u planiranju i kontaktima s prijateljima. Disciplina pobjeđuje konfuziju.

LJUBAV

Do 20. traje vaše doba, jer je Sunce u Blizancima, a već 4., Pun Mjesec naglašava neko otvoreno pitanje s partnerom, koji možda traži više vaše pažnje, nakon što ste prethodna dva tjedna vi bili u prvom planu. Više ste orijentirani na druge životne teme, ali i ljubav može biti potaknuta, naročito oko 17.-18., kad neko upoznavanje izazove vašu blagoglagoljivost; šarmirani ste, pa rado prihvaćate izazov! Novu osobnu fazu započinjete u vrijeme Mladog Mjeseca u Blizancima (18.).

NOVAC I POSAO

Ovaj mjesec će profesionalni napredak zastati (od 17.) pa nastojte obaviti sve

važno u prva dva tjedna, a zatim se baciti na pripremanje poslova koje ćete pokrenuti najesen. Povremeno ste konfuzni, ali dobre ideje vam naviru iz podsvijesti i trebate ih brzo iskoristiti. Veliki mentalni pritisak osjećate oko 15., pa zadržite koncentraciju na poslu, a malo ste zbunjeni 18.19. Ostanite smireni u komunikacijama 25.-27. Nakon 21. i 27., fokusirani ste na planiranje budžeta.

ZDRAVLJE

Podsvijest vam ubrzano radi, dok na poslu teže ostajete sabrani. Sve se mijenja nakon 27., kad ostvarujete željeno. Čuvajte se nezgoda u prometu (25.-27.). Jupiter vas okreće duhovnosti i pozitivi cijelu godinu.

Veliki

lipanj

Vaga

LJUBAV

U prvih desetak dana još rješavate neke stvari iz prošlosti u ljubavnom životu ili se nosite s posljedicama problema u vezi, ali emocionalni i intimni život ipak daje puno razloga za optimizam, zahvaljujući sretnom Jupiteru u Biku cijele godine. Iznenadne susrete i ljubavne iskre možete očekivati 4.-5., kao i 17.-18., vjerojatno pri izlascima. Cijeli mjesec ljubavni par Venera i Mars druže se u Lavu, pa možete uživati s prijateljima i tom prilikom upoznati nekog veoma privlačnog.

NOVAC I POSAO

Nakon što Sunce i Merkur uđu u vašu zonu karijere (21., 27.), potpuno se posvećujete

Škorpion

profesionalnim aktivnostima. Dijeljenje financije i zajednički resursi imaju snažan poticaj cijele godine od Jupitera u Biku, pa možete podmiriti sve obaveze i dobro ulagati. Povremeno ste zbunjeni na poslu, a pokazuje se i da neke stvari morate ponovo odraditi do jeseni, no pametnom i discipliniranom pripremom sve ćete uspjeti riješiti. Zadnja tri dana donose opipljiv uspjeh i odlične novčane vijesti.

ZDRAVLJE

Bit ćete ponešto konfuzni i nerealni na radnom mjestu (18.-19.), a ni procjene vam nisu baš najbolje (25.). Opterećeni ste dodatnim obavezama, a možda i nekim kroničnim zdravstvenim problemima.

LJUBAV

Kao najsretniji znak u ljubavi ove godine, započinjete mjesec s Jupiterom u zoni partnerstva i najvažnijih veza, a neko iznenadno upoznavanje (4.-5.) može vam donijeti veoma zanimljivu osobu. Možda se zato prepuštate hedonističkim užicima (10.-12.), jer teško je odbiti sve te dobre prilike. Ako ste u vezi, to može izazvati ljubomoru, stoga radite na poboljšanju ljubavnog odnosa. Ne maštajte previše o idili, ipak budite s nogama na zemlji (18.-19.). Čuvajte se većih sukoba 25.-27.

NOVAC

I POSAO

Posvetite pažnju nekom većem trošku oko 4. Kreativnost vam može pomoći u profesio-

Strijelac

23. 11. - 21. 12.

nalnom napretku (2.-3.), a od 5. imate podršku pretpostavljenih i priliku za pokazivanje svih svojih sposobnosti. Od 11. više se bavite financijskim obvezama ili planirate ulaganja, što vam sve pomaže i u poslu. Početak nove financijske faze stiže u vrijeme Mladog Mjeseca (18.). Zadržite realnost u kreativnim projektima. Ne ulazite u svađe sa autoritetima na poslu (25.-27.), jer zadnji dani mjeseca pružaju priliku za osjetni napredak.

ZDRAVLJE

Pretjerani optimizam izaziva osjećaj superiornosti, ali trebate smiriti ego i zadržati mjeru u odnosima. Držite reakcije pod kontrolom jer ne treba izazivati vraga.

LJUBAV

Prvi dani donose idilične ljubavne trenutke kod kuće, a Pun Mjesec u Strijelcu (4.) stavlja naglasak na vaše potrebe u partnerstvu. Do 20. se bavite najvažnijom vezom, a od

11. vodite važne razgovore ili zajednički planirate. Slobodni Strijelci mogu upoznati vrlo interesantno osobu oko 17.-18., a nova faza u najvažnijem odnosu ili možda početak nove veze dolazi za Mladog Mjeseca (18.). Kod kuće ćete se morati ovaj mjesec baviti problemima koji su vas u prošlosti opterećivali, pa zadržite strpljivost i upornost.

NOVAC I POSAO

Od 11., vratit će vam se neki problemi u osobnim financija-

ma, stoga morate raditi na otkrivanju novih izvora prihoda, vjerojatno potpuno drugačijih od dosadašnjih. Srećom, vaš vladar Jupiter nalazi se u polju rada, pa ćete imati prilike za promjenu posla ili ostvarenje bolje pozicije na sadašnjem. Samo zauzdajte malo ponekad pretjerani optimizam, ali svejedno ostanite pozitivni. Izazova će biti od 18. do 27., no krajem mjeseca uspijevate sve dobro posložiti.

ZDRAVLJE

Čuvajte se brzopletosti i burnih reakcija. Ako ste krenuli s vježbanjem, zadržite disciplinu jer sada lakše ostvarujete zadane ciljeve, bez obzira je li riječ o kilogramima ili dobroj formi.

Ovogodišnji najmaturanti Karlo Beličanec u kostimu Mistera Bina i Stela Lovrec

kao bubamara

Foto: Zlatko Vrzan

VIKEND VODIČ

kamo za vikend

MJESEČNI VODIČ petak,

2. lipnja

Prelog

Ispred Doma kulture

Fes�val Kre Mure i Drove

subota,

3. lipnja

18:00

ATON

39. Smotra međimurske popevke

21:00

10.godišnjice banda

Muzičari Koji Piju

Meta bar

Čakovec

22:00

Dani šibe i ribe Kotoriba Koncert Lana Jurčević Predgrupa: Oaza

nedjelja,

4. lipnja

16:00

Dani šibe i ribe

NEDELIŠĆE domaćin 39. smotre Međimurske popevke

Okupit će se preko 250 solista

Ove subote, 3. lipnja, u Nedelišću će se okupiti preko 250 solista, na 39. smotri Međimurske popevke. Predsjednica Organizacijskog odbora Međimurske popevke u Nedelišću Jasna Hajdinjak o obavljenim pripremama kaže: - Međimurka popevka je jedan od najvećih kulturnih događaja za Nedelišće i Međimurje i svi mu se radujemo. Očekujemo veliki broj građana iz svih krajeva Međimurja te mnogobrojne goste, dok je samo izvođača i solista 250, što je doista veliki broj. Stručni žiri odabrao je za izvođenje 25 popevki, ukupno ih je bila prijavljena 71.

Izvođači ovogodišnje Smotre dolaze iz Međimurja, Varaždina i Slovenije, od onih najmlađih polaznika vrtića pa do onih s velikim životnim iskustvom koji nose izvornu međimursku popevku u srcu i rado je prenose na mlađe naraštaje. U ovogodišnje pripreme popevke u Nedelišću uključena je cijela Sloga iz Nedelišća, a najviše Organizacijski odbor Međimurske

30 DANA ZA 30 GODINA – program za Dane općine Nedelišće

Besplatni koncerti

Doris Dragović i Opće opasnosti!

Jasna Hajdinjak, predsjednica Organizacijskog odbora 39. Međimurske popevke u Nedelišću

popevke i svi folkloraši. Kao i svake godine do sada, najviše nam pomaže Općina Nedelišće.

20. IZDANJE festivala u Prelogu

Najavite događaj!

Sve informacije

šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

7. lipnja

20:00

Sportska dvorana

Mursko Središće 30 godina Radio 105 Selnica

16. lipnja

Dvorište MESAP-a Opća opasnost

17. lipnja

Dvorište MESAP-a

Doris Dragović

21. lipnja

21:00

Općina Nedelišće cijeli lipanj slavi svoje dane. Na blagdan svetog Vida, 15. lipnja, Nedelišće slavi svoj dan, a s obzirom na to da ove godine slave 30 godina od osnutka, program su nazvali 30 dana za 30 godina.

tradicionalnom smotrom

Međimurske popevke, a traje sve do kraja lipnja.

Najsvečaniji će biti Dan općine, 15. lipnja, kad će se održati svečana sjednica

Općinskog vijeća na kojoj

Park mlados� Prelog Koncert Let 3

1. srpnja

Od velikih izvođača dolaze Opća opasnost i Doris Dragović, a ulazak je besplatan. Program je počeo u četvrtak, 1. lipnja, izvođenjem najbolje predstave ovogodišnjeg KAM-a , Ministričin muž, u izvedbi Kazališne družine KUU-a Seljačka sloga, završnom svečanošću Dječjeg vrtića Zvončić i već

će biti dodijeljena i općinska priznanja zaslužnim pojedincima i udrugama.

Nedelska cenka – utrka

za sve generacije izazvala je već sad veliki interes, kao i predstavljanje Monogra�ije

Atletskog kluba Nedelišće, promocija knjižice 60 godina zaštite nedelišćanske platane i od kulture zbirke propovijedi Mihalja Šimunića.

Kre Mure i Drove, večer koja se ne propušta

Već dvadeset godina bogatu međimursku glazbenu škrinjicu puni Festival autorske i narodne tamburaške glazbe

Kre Mure i Drove u organizaciji radijske postaje Studio M. Prvo izdanje održano je sada već daleke 2004. godine, a prvotno ime festivala bio je Kre Mure i Drave. Nedugo zatim Drava je postala Drova, a

Posebno nas raduje što će po prvi put Međimursku popevku na internetu moći gledati cijeli svijet, odnosno naši Međimurci i Hrvati gdje god se nalazili. Moram reći da smo od početka svaku Međimursku popevku snimali, tako da imamo vrlo veliki broj zapisa. (JŠ) festival tamburaške i autorske glazbe kajkavskog govornog područja u potpunosti je postao odskočna stepenica za novu glazbu koja čuva drogu rečku ‘kaj’.

S godinama je prerastao u tradiciju i bez sumnje na nemjerljiv način obogatio kajkavsku glazbenu škrinjicu više od 400 novih pjesama.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - ARTHUR C. CLARKE: RAMA II

Najveće bogatstvo festivala je publika koja je njegovu vrijednost prepoznala od samog početka.

Jubilarno 20. izdanje festivala Kre Mure i Drove čeka nas u petak, 2. lipnja ove godine. Bit će to retrospektivna večer Festivala Kre Mure i Drove te lijepa prilika da se pogleda što je sve spremljeno

u prekrasnu škrinjicu uspomena.

„Grličice mile, klinčeki črleni“, svi ste dobrodošli. Ovogodišnje izdanje festivala Kre Mure i Drove održat će se na prostoru Trga slobode ispred Doma kulture u Prelogu, u slučaju lošeg vremena program će se održati u dvorani Doma kulture.

Dunjkovec 10. Dječja biciklijada od 21. do 23.srpnja

Brezje

Forestland od 17. do 20. kolovoza

Renesansni fes�val Koprivnica od 25. do 27. kolovoza

Jazz u vinogradu od 1. do 3. rujna

Fes�val balona

Prelog

Dobitnik knjige Budi kao Coco Chanel objavljene u prošlom broju je Bisera Zadravec iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1446

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Sažetak knjige: Stigao je drugi nastavak znanstveno-fantas�čnog klasika “Randevu s Ramom”. Početkom 21. stoljeća zagonetna svemirska letjelica Rama prohujala je kroz Sunčev sustav kao neporecivi dokaz da, osim na Zemlji, život postoji – ili je barem postojao –negdje u Svemiru. Taj savršeni valjak dugačak pedesetak kilometara, među�m, nije ni na koji način obra�o pažnju ni na Zemlju ni na njezine stanovnike. Prolazila su desetljeća, no u Sunčevo susjedstvo iz međuzvjezdanog svemira nisu dolazile nove ramanske letjelice. Sve do 2197. godine, kada se Rama II pojavila na zaslonima Excalibura, moćne postaje koja je osluškivala duboki svemir.

Spisatelj Arthur C. Clark dobro je poznat jer je zajedno sa Stanleyjem Kubrickom napisao scenarij za film “2001.: Odiseja u svemiru” koji se smatra jednim od najutjecajnijih filmova svih vremena.

Arthur C. Clarke: Rama II

Veliki open-air koncerti održat će se ispred MESAP-a

intervju tjedna

Najmaturanti su Karlo Beličanec i Stela Lovrec, a najrazred 4. c iz

Gimnazije J. Slavenskog

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Još jedna životna etapa završila je za ovogodišnju generaciju maturanata. Međimurski maturanti su 26. svibnja prode�ilirali centrom Čakovca, veseli, šareni i nasmijani, baš onakvi kakvi bi i morali biti. Za njih je to kraj jednog, a početak drugog životnog razdoblja.

Fućke kroz centar grada

Svoje su slavlje obilježili u izdanju Coolijade te se predstavili tradicionalnim mimohodom. Coolijadu je ove godine preuzela Gospodarska škola Čakovec, a

maturanti su tradicionalnom rutom prošetali, fućkali i zabavljali se u povorci.

U već poznatom programu na Sportsko-rekreacijskom centru Mladost izabrani su najbolji predstavnici generacije kao i najrazred.

Pljesak i cika za

Karla i Stelu

Tako se titulom najmaturantice okrunila Stela Lovrec iz Gornjeg Mihaljevca, učenica razreda 3. k iz Gospodarske škole kojoj je nagradu uručio gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak. Nosila je kostim bubamare, a njen razred nije mogao sakriti oduševljenje tom nagradom. Cika i podrška orile su se SRC-om Mladost.

Isto je tako bilo kada je najmaturantom proglašen Karlo Beličanec iz Podturna, učenik razreda 4. a iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec koji je nosio kostim legendarnog Mistera Beana. Grad Čakovec osigurao je nagrade za razredne odjele najmaturanice i najmaturanta, a nagradu im je predao Igor Mesarić, voditelj Odsjeka za društvene poslove Grada Čakovca.

Najoriginalniji razred ove je godine 4. c iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec kojem je nagradu uručila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje kulturu i sport Međimurske županije

Nives Kolarić-Strah. Svojim kostimima inspiriranima Ratovima zvijezda uz razrednika Damira Rodigera, posebno su se istaknuli među ovogodišnjim maturantima.

Ovogodišnji domaćin Dana maturanata – Coolijade 2023 bila je Gospodarska škola Čakovec koji su uz Policijsku upravu međimursku sudjelovali u organizaciji.

KAMO SUTRA Odmah smo živahni čim je ljepše vrijeme

Nakon kišurina koje nisu prestale padati skoro cijeli svibanj, kraj mjeseca ipak donosi olakšanje. Pogotovo za one koji su megadepresivni kada pada kiša i jedva su dočekali ovo lijepo, sunčano i toplo vrijeme. Ulazimo u lipanj, već se naveliko razmišlja o godišnjem odmoru. I dok se većina šlagirala kad je krenu-

la tražiti ponude vezane za ljetovanje na Jadranu, drugi su u glavama već odavno odustali od avanture zvane idemo na more. Osim onih koji imaju apartman u vlasništvu, pa ih takve odluke ne more.

Oni koji su neke eure ipak uspjeli staviti sa strane, traže druge destinacije. U razgovoru s ljudima koji

me okružuju ispada da je rentanje apartmana negdje u srednjoj Dalmaciji totalno out. Mladima više nije do ležanja na gradskoj plaži, gdje im pored glave skaču tuđa djeca, roditelji, ostala familija i pas. Ima istraživača koji traže skrivene plaže, ali kada se stavi sve u računicu, većina se ne odlučuje za ovakve skupe, a besciljne avanture.

Zato se često okreću drugim destinacijama, onima koji nisu na Jadranu. Mi to prakticiramo već duže vrijeme. E sad, jesmo li se zasitili svih naših plaža? Je li precijenjeno u Sukošanu dvije ribe i čašu vina platiti 100 eura? Ili jesti kuglicu sladoleda za 3 eura? Naravno da svatko odabire prema svojem a�initetu i mogućnostima, no te su se mo-

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 15.06.2023. u CineStaru Varaždin.

gućnosti uvelike promijenile. Eura je sve manje, a sve košta duplo nego proteklih godina.

Zato se moramo tješiti da je dobro što je došlo ljepše vrijeme, jer da po kiši moramo još planirati godišnji odmor, sigurno bismo birali neke daleke destinacije gdje sunce sija većinu godine. Čak bismo zažmirili i na cijene, stisnuli zube i odlučili.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Hipnotiziran

Dobitnica ulaznica za film

KAKO DO ULAZNICA?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja

E-mail: dora@mnovine.hr

COOLIJADA 2023. proslavljena tradicionalnom povorkom maturanata

Zajednička fotografija maturanata koji su pokupili nagrade na ovogodišnjoj Norijadi

Stela Lovrec

Lucija Šilec

Čakovečka špica

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Prekrasnoj Ani majica Gastronomije baš dobro stoji

Anita i Elizabeta, prijateljice u jarkim bojama koje prizivaju ljeto

Karmela i Tihomir na čakovečkoj špici Sve je bolje uz balon u ruci

Anja i bivša miss Međimurja Esmeralda Slaviček

Doris u cvjetnoj, plavoj haljini

Anita je fantas�čno iskombinirala crvenu boju

LJUBAV

Staro ljubavno pitanje ili partnerska veza mogla bi se vratiti kao tema od 11., jer postoje otvorena pitanja. Vrijeme je da se pozabavite repovima i riješite sve u sljedećim mjesecima kako biste mogli nastaviti dalje, s potpuno novim pogledima na to životno polje. Sada je društveni život puno bogatiji, pa izlasci s prijateljima mogu donijeti nove ljude (4.-5.) i veoma ugodna i vesela druženja. Od 21., Sunce je u Raku, pa započinje vaše doba, a tada ćete sjajiti punom energijom.

NOVAC I POSAO

Energičnom Marsu u zoni osobnih financija se pridružuje i ljupka Venera (5.) i sada mo-

žete potražiti i druge izvore prihoda, no tih dana se čuvajte zaostalih novčanih obaveza. Od 27., smišljate nove planove i odluke i kao detektiv otkrivate svaku tajnu. Ove godine radite na smišljanju i ostvarenju važnih planova i koristite nove tehnologije. Zadnja tri dana mjeseca donose samo pozitivne vijesti, a važnu odluku donesite 30., u vezi nekog plana, jer vam tada sve ide od ruke.

ZDRAVLJE

Prva tri tjedna vam je energija na nešto nižoj razini i puno razmišljate nasamo, dok se pripremate za doba Raka. Malo ste nemirni 15., ali ne zadugo. Od 21., krenite punom parom jer su vam baterije napunjene.

mjesecni horoskoP

Jarac

22. 12. - 20. 01.

LJUBAV

Ne može se poželjeti bolje od boravka sretnog Jupitera u zoni ljubavi cijele godine, a prilika za upoznavanje nove osobe dolazi već 4.-5. Samo se čuvajte izazivanja ljubomore ili posesivnosti (5.-6.). Od 15. do 24. možete raditi na poboljšanju komunikacija u ljubavnom kontaktu. Od 21. i 27., Sunce i Merkur stavljaju naglasak na najvažniji partnerski odnos i razgovore koje vodite s dragom osobom. Osjećaj sreće i optimizma je najjači zadnjih dana mjeseca.

NOVAC I POSAO

Pluton se vraća u vaš znak (11.) pa morate ponovo raditi na dubinskoj promijeni nekih

LJUBAV

Snažni Mars u Lavu pojačava apetite, a kad mu se pridruži u ljubavna Venera (5.), zavodljivim šarmom i magnetičnom energijom snažno privlačite poglede. Željni ste ljubavi i zadovoljstava, ali ne izazivajte nečiju ljubomoru. Za Punog Mjeseca (4.) tražite od partnera da vam posveti više pažnje ili trebate donijeti važnu odluku. Hedonistički užici vam nisu strani (10.-12.), ali ostanite umjereni. Ipak, od sredine mjeseca bit će manje strasti u emocionalnom životu.

NOVAC I POSAO

Od prošlog mjeseca sretni Jupiter je u vašoj zoni karijere, pa nastojte u profesionalnim

naporima napredovati što više. Odlične ideje iskoristite odmah, a unatoč manjim izazovima tijekom mjeseca, pripremajte dugoročne planove jer će vam se to najviše isplatiti. Budite oprezni u danima 25.-27., kako ne biste naglošću nešto pokvarili. Budite pažljivi u financijskim poslovima, jer vas maštanje i zbunjenost mogu koštati. Sve žete dobro posložiti samim krajem mjeseca, zahvaljujući dobro usmjerenim naporima.

ZDRAVLJE

Nakon 21., malo se povucite i usporite ritam jer vam je energija na nešto nižoj razini. Više planirajte nasamo i smišljajte nove poteze. Neki zdravstveni problem se može vratiti od 11. Odmarajte se.

LJUBAV

Moguće da vas je prethodno iskustvo opteretilo više nego mislite, pa će se pojaviti neki repovi, iako su prva tri dana mjeseca prožeta romantikom i idilom. No, od 17., morate riješiti nešto iz prošlosti ili se u glavnom partnerskom odnosu opet javljaju problemi ili udaljavanje. Srećom, imate prilike zajedno raditi na tome (15.24.), pa riješite to kako biste mogli krenuti dalje; treba puno stvari mijenjati, 28.-29. pokazuju put. Oko 4., u vrijeme Punog Mjeseca, situacija kod kuće zahtijeva vašu pažnju.

NOVAC I POSAO

Putovanja, strane zemlje, obrazovanje i pravni poslo-

vi sjajno su aspektirani ove godine, stoga uložite napor i poboljšajte svoju perspektivu. Možda vam se pruži prilika za iznenadni put (4.-5.). Od 11., posvećujete se poslovnom planiranju, pregovorima ili važnim projektima, no komunikacije će biti pune izazova, naročito s autoritetima. Nova poslovna faza započinje za Mladog Mjeseca (18.); unatoč preprekama, možete ostvariti neke od svojih planova, jer kraj mjeseca otvara sve horizonte i budi optimizam.

ZDRAVLJE

Podsvijest vam je uzburkana, no Venera će pomoći u pozitivnom razmišljanju. Možda je riječ i o uzbudljivim i strastvenim trenucima daleko od tuđih očiju.

Vodenjak

21. 01. - 19. 02.

Ribe

20. 02. - 20. 03.

karakternih osobina kojih se teško rješavate. Prva tri tjedna lipnja orijentirani ste na radne napore i planiranje projekata, a 18.-19. pokazujete znakove nerealnosti u razmišljanjima. Vaš daljnji razvoj ovisi o snalažljivosti pri svladavanju prepreka (25.-27.), kao i prihvaćanju neminovnih promjena. Uporan i disciplinirana rad i korištenje inteligentnih rješenja koristit će vam krajem mjeseca.

ZDRAVLJE

Imate dovoljno energije za obavljanje poslova, a Pun Mjesec (4.) stavlja naglasak na potrebu dobre psihološke pripreme za cijeli lipanj. Ne budite tvrdoglavi tamo gdje vam to nikako ne koristi. Novu radnu fazu započnite oko 18.

LJUBAV

U prva tri tjedna orijentirani ste na ljubavni odnos i slatke razgovore ili na kreativni projekt i sve što je povezano s njim. U zoni partnerstva odlično se druže energični Mars i seksi Venera, a neko upoznavanje može završiti s puno iskrica (17.-18). Mladi Mjesec (18.) može označavati početak nove ljubavi ili novog ciklusa u sadašnjoj vezi. Izgleda da se jako dobro slažete na intelektualnoj razini pa vam je komunikacija veoma zabavna. No, kod kuće može biti problema (25.-27.).

NOVAC I POSAO

Od 2. do 3. osjećate ispunjenost zbog ostvarenja novčanih

ciljeva, ali i ideala kojima se uvijek ponosite. Za Punog Mjeseca (4.), neki prijatelj traži vaš savjet. Od 17. ponovo pazite na novac i više štedite zbog brojnih prepreka, pomalo i konfuzije u razmišljanjima, ali do kraja mjeseca sve ćete uspjeti riješiti. Pomoći će vam sretni Jupiter preko člana obitelji, ali samo ako odbacite naglost i disciplinirano postavite temelje (15.-24.). Od 21. potpuno ste posvećeni radu i obavezama.

ZDRAVLJE

Nakon 11., još će vas neki podsvjesni problemi podsjetiti da niste sve terete izbacili iz svoje psihe, pa nastojte do jeseni to do kraja riješiti. Čuvajte se eksplozivnosti u reakcijama (25.-27.).

LJUBAV

Iako prva tri dana započinju s idiličnim emocijama i ljubavnim zadovoljstvom, od 17. očekujte usporenje u osobnim projektima, ponekad i konfuziju, te nesnalaženje pri donošenju važnih odluka. Morate biti veoma strpljivi, jer ćete prepreke do jeseni teže rješavati. Budite smireniji u komunikacijama i razmišljanjima (25.).Od 21., više ste okrenuti ljubavnim temama, a zadnja tri dana lipnja napokon ćete doći na svoje i osjetiti porast optimizma i osjećaja zadovoljstva.

NOVAC I POSAO

Uvijek ste bili najmaštovitiji i najkreativniji znak, ali sada vam Jupiter pomaže s brojnim plodonosnim ideja-

ma i iznenadnim rješenjima: iskoristite barem neku od povoljnih prilika, no bez megalomanije na poslu. Odnosi s kolegama i šefovima su odlični, naročito od 5., a imate i energije za pokazivanje svojih sposobnosti. No nemojte brzati i kvariti dojam (25.-27.) te nipošto ne ulazite u verbalne sukobe. Sve ćete privesti kraju (28.-30.), a radni uspjeh je temeljen na pomnom promišljanju i dobrim odlukama.

ZDRAVLJE

Pritisak obaveza će vas opteretiti od 17., no nemojte se zato predati lijenosti i neaktivnosti. Uložite dodatni napor, pa makar i s manjim rezultatima jer je važno uvijek napredovati.

VEČER KAZALIŠNIH amatera u Vratišincu Ima

Piše : Aleksandra Sklepić

U subotu, 27. svibnja 2023., održana je Večer kazališnih amatera u Društvenom domu u Vratišincu. Sudjelovali su Humsko amatersko kazalište Hum na Sutli, KUD Krapina, Dramska sekcija KUU-a Društva žena

Gornji Kraljevec i DDD KUD-a

Kaštel Pribislavec. Večer je organizirao Savjet mladih

Općine Vratišinec, a posjetitelji su uživali u šaljivim interpretacijama događaja i problema iz svakodnevnog života.

KUD Krapina predstavio se predstavom „Coparnice“, autora Stjepana Škvorca. Nakon nje gledatelji su se s razlogom mogli zapitati jesu li coparnice dio nekih prošlih, davnih vremena, ili su još uvijek prisutne, tu, među nama.

Dramska sekcija KUU-a

Društva žena Gornji Kraljevec, mještanke općine organizatora, djeluju od 1989. godine. Redovito sudjeluju na svim manifestacijama u Vratišincu i izvan njega, a dramska sekcija ovaj se put predstavila predstavom „Nesrečne vrečke“, autorice Štefanije Jambrošić, koja je ujedno i glumila u predstavi.

Glumice Štefanija Jambrošić, Mirjana Kuzma, Katarina Šimunić i Marija Varošanec više su puta nagrađivane za svoje izvedbe, a svoje nagrade opravdale su i ovaj put, u duhovitoj izvedbi predstave koja nam donosi na scenu ljubavne i bračne probleme dviju generacija.

DDD KUD-a Kaštel Pribislavec pripremio je predstavu „Na mene nejte računati“, autora, redatelja i scenarista Franje Orečkog. Redateljica Humskog amaterskog kazališta Hum na Sutli za vratišinečku publiku pripremila je predstavu „Ljubaf se ne trži“.

Svi izvođači posebnim su se žarom trudili da na pozornici vjerno dočaraju svakodnevne situacije koje su nam svima jako dobro poznate i uspjeli nasmijati prisutnu publiku. Na kraju, ispred Savjeta mladih Općine Vratišinec, voditelj programa Samuel Šarić, uime svih zahvalio je načelniku Mihaelu Grbavcu koji je bio prisutan, te Općini Vratišinec na pokroviteljstvu u organizaciji, te poželio svim sudionicima sreću u daljnjem radu i pripremanju predstava koje će razonoditi i oraspoložiti mnoge gledatelje.

TEHNIČKA ŠKOLA ČAKOVEC

Matematičari – informatičari proslavili 30 godina od mature

U petak, 26. svibnja, u Tehničkoj školi Čakovec okupili su se maturanti TIOŠ-a, generacije 1992./1993., razred 4M2, smjera matematika – informatika, sa svojom

razrednicom, profesoricom Dijanom Savić. Polaznici tog razreda redovito se odazivaju na sve obljetnice, pa je i ovaj put došla većina učenika, osim onih koji su zaista

bili spriječeni. Snažna veza i neraskidivo prijateljstvo veže tih tridesetak ljudi već godinama te se rado susreću i izvan škole, u svojim svakodnevnim obvezama. Obljetnice

poput ove ne propuštaju se, a razgovor i druženje i ovaj su put potrajali do dugo u noć i ponovo završili obećanjem da se opet sretnu za pet godina. (Aleksandra Sklepić)

U SAVSKOJ VESI održan 10. Konjički mimohod

Gosti su došli čak iz Austrije

Predivne kočije, prema procjenama njih 20-ak, mamile su poglede brojnih znatiželjnika koji su došli ne bi li vidjeli konje

Piše i foto: Paulina Topolko

Ove nedjelje, 28. svibnja, u Savskoj Vesi održan je tradicionalni Konjički susret. Riječ je o dobro poznatom susretu ljubitelja konja. Kako doznajemo, ove godine održao se jubilarni 10. Konjički susret, odnosno mimohod.

Okupljanje je započelo u nedjelju ujutro kod crkve u Savskoj Vesi, na lokaciji poznatoj kao Savske trate. Kod prostorija nogometnog kluba bio je organiziran svečani doručak za sve sudionike. Kako se je mimohod poklopio s biciklijadom Čak Bajk, od samog početka okupljanja bilo je vrlo prometno. Brojni sudionici biciklijade na stajalištu su iskoristili priliku i razgledali brojne predivne konje svih boja.

Konji i kočije zavladali Međimurjem

Kako nam je ispričao predsjednik Udruge međimurskih konjara Dalibor Tkalčec, gosti su stigli iz Virja, Virovitice, Vrbovca, Zagreba, Ludbrega i iz Svetog Petra Orehovca. Iz Slovenije su stigli iz mjesta Vrča, Središća ob Dravi i iz Austrije.

Naši su konjari gostima prvo pokazali Stari grad Čakovec,

Od samog početka ovi su konji marljivo vozili kočiju oko crkve i igrališta

išli su prvo u park. Otamo su krenuli prema Totovcu. Nakon stanke u Totovcu, krenuli su prema Novom Selu na Dravi i Šandorovcu. Pri povratku kroz

Kuršanec i Poleve išli su u šumu Čep gdje su imali organiziranu stanku. U Savsku Ves vratiti su se kroz Strahoninec. Nakon toga imali su organizirano druženje s gostima.

Kočija kao podsjetnik

na neka davna

vremena

Predivne kočije, prema procjenama njih 20-ak, mamile su poglede brojnih znatiželjnika koji su došli ne bi li vidjeli konje. Nekima je ovo bio i prvi susret s tim predivnim životinjama. Konji su strpljivo pro-

matrali sve znatiželjnike oko sebe te su bili vrlo susretljivi kad bi im prišli zainteresirani posjetitelji.

Gosti iz Varaždina stigli su na kočiji sve do Savske Vesi, nakon čega su nastavili turu po Međimurju. Konji su se pokazali kao vrlo energetične životinje pa su neki imali potrebu i rastrčati se prije početka susreta. Nije im problem bio rastrčati se s prikopčanom kočijom, na oduševljenje posjetitelja. Ipak tu je i odbjegli bijeli konj, koji je putem izgubio princa i dao se u trk po Savskim tratama. To je bila jedinstvena prilika za sve posjetitelje i zainteresirane građane da se informiraju i upoznaju s tim plemenitim životinjama.

Gornji red: Mario Premuš, Anđelko Nagrajsalović, Demis Kodba, Damir Trstenjak, Tamara Mesarić, Ivan Božić, Klaudija Vinković, Dejan Strah; srednji red: Dubravka Hrašćanec-Šol�ć, Laura Horvat, Jasminka Horvat, Igor Hoblaj, Krešimir Klasić, Sandra Kovačević, Natalija Dvanajščak, Merima Kalinić-Hraščanec, Sandra Trbović Senčar, Jasminka Kelemen, Nataša Kovač; donji red: Bojana Žikić, Roberta Šol�ć, razrednica Dijana Savić, Aleksandra Sklepić, Manuela Blagus

NOGOMET

3. NL SJEVER

Rudaru pripao međimurski derbi, Polet i dalje za petama Radniku

Piše: Miljenko Dovečer

Pretposljednje je kolo 3. NL Sjever prošlo u skladu s očekivanjima. Svi favorizirani domaćini su ostvarili pobjede nad slabije plasiranim klubovima dok je u rasterećenom susretu u Domašincu bodove odnio gost iz Murskog Središća. Rudar je pobjedom u susretu koji nije imao prevelik rezultatski značaj preskočio svoga domaćina na ljestvici.

Lider je bio uvjerljiv protiv gosta iz Koprivnice na krilima dvostrukog strijelca Hrvoja Mladena, Polet je održao korak na pogon Mezge i Patafte slomivši otpor gosta tek u drugom dijelu utakmice.

Papuk je tijesno slavio protiv Virovitice u zanimljivom i neizvjesnom susretu gdje je gost vodio pa domaćin okrenuo, Virovitica se vratila četiri minute prije kraja, ali u zadnjoj minuti kapitulirala. Varteks je svladao fenjeraša ostavivši odluku za zadnje kolo, a svi su golovi pali već u prvom dijelu utakmice.

Polet puše za vrat vodećem Radniku

Pred oko 200 gledatelja u Svetom Martinu na Muri gosti iz Virja dobro su se držali u prvom dijelu i na odmor se otišlo bez golova. Bravu je u nastavku otključao Luka Mezga u 50. minuti, a za konačnih 2:0 u 89. minuti pogodio je Nino Patafta.

Polet (SMnM): Jambres, Mesarić, Telebar, Perčić (73. Mezga D.), Horvat P., Barat, Mezga L., Žulić (46. Žganec S.), Patafta, Šarić (55. Juri-

Međimurec preko Centrometala do finala

Ove srijede u Macincu odigran je uzvratni susret drugog polu�inala kupa

MNS-a "Za prvih 1000 dana djetinjstva", a nakon odigranih 90 minuta Međimurec je drugi �inalist ovogodišnjeg izdanja Kupa.

nić), Mihalinec (69. Žganec J.). Trener: Josip Brezovec. Ovo je Poletu bila šesta uzastopna pobjeda, a u posljednjem kolu odlaze u goste NK-a Koprivnici koja je već prije prebrinula brigu oko opstanka. Bit će to sigurno otvorena utakmica koja se igra na gradskom stadionu “Ivan Kušek Apaš” u Koprivnici.

- Zaslužena pobjeda domaćina koji su kontrolirali igru tijekom cijele utakmice. U prvom poluvremenu imali smo 3-4 vrlo izgledne prilike za pogodak, ali nismo najbolje reagirali na ponuđeno! Moji igrači danas su dali svoj trenutni maksimum, što je bilo nedostatno da bi mogli parirati ovako kvalitetnom protivniku.

Ostaje nam u zadnjem kolu tražiti rezultat koji će nam osigurati opstanak u ligi, rekao je trener Podravca Luka Kozić.

- Zaslužena pobjeda, odličan ambijent i teren. Gostima želim sreću i da izbore ostanak, a mi se pripremamo za zadnje kolo i nova tri boda, bio je kratak trener Poleta Josip Brezovec.

Slavlje gostujućeg

Rudara u međimurskom derbiju

U međimurskom derbiju u Domašincu sastali su se domaći Dinamo i Rudar iz Murskog Središća. Prethodna dva derbija s Poletom i Varteksom Rudar je izgubio, no danas je bio uspješan i pobijedio Dinamo 3:1. Na odmor je Rudar golom Cimermana iz 25. minute otišao s minimalnom prednošću. U

nastavku je za domaće u 80. minuti pogodio Dominik Novak, dok su pobjedu Rudaru donijeli Antonio Martinjaš u 79. i Patrik Nedeljko u 90. minuti.

Ono što je svakako zanimljivo i jako pozitivno za ekipu Rudara je to da je čak sedam igrača iz prve postave bilo mlađe od 21 godinu, a cijela rezervna klupa također mlađa. Sigurno da to Rudaru obećava lijepu budućnost, a ono što još posebno treba naglasiti da su skoro svi ti mladi igrači potekli iz Nogometne škole Rudar.

Ovom pobjedom Rudar se vratio na četvrtu poziciju na prvenstvenoj ljestvici te u posljednjem 27. kolu iduće subote na svom terenu u utakmici s momčadi Papuka iz Orahovica s nova tri boda može osigurati konačno četvrto mjesto na kraju prvenstva.

Dinamo (D) ide na noge Podravini koja se bori za ostanak u ligi.

Dinamo (D): Prekupec, Rališ, Šimunić (57. Drk), Novak D., Sabol, Malenović K., Novak F., Vugrinec (82. Marodi), Krznar (46. Kovač), Malenović N.

Trener: Dalibor Gorupić.

Rudar: Srpak, Antolović, Zeljko, Hlišć S., Nedeljko K (90+4 Sakač)., Nedeljko P., Hlišć N. Novak, Martinjaš, Vaš (90+3 Debelec), Cimerman (75. Perčić). Trener: Damir Lepen Jurak.

- Jedna prava subotnja utakmica s puno prilika na obje strane. Možemo žaliti za 3-4 stopostotne situacije iz kojih smo morali zabiti dok su gosti svoje iskoristili i uz dozu sreće i znanja stigli do pobjede koja im otvara put do četvrtog

Nakon što je Centrometal slavio 0:1 u DunjkovecPretetincu, u uzvratnom susretu Međimurec je uvjerljivo stigao do pobjede od 0:4. Trostruki strijelac za

goste bio je Patrik Kirić, dok je jedan zgoditak još dodao Bojan Vručina. Protivnik Međimurca u �inalu je momčad Graničara (K) nakon prolaska protiv Dinama iz Domašinca protekle srijede. Rezultat: Centrometal – Međimurec 0:4 (3x P. Kirić, B. Vručina). Ždrijeb određivanja domaćinstva kao i točni termini �inalnih susreta odredit će se naknadno. (dj)

mjesta na tablici. Htio bih zahvaliti svim navijačima i upravi koji su nas pratili cijelu sezonu i bili nam velika podrška.

Ovaj susret smo odigrali bez trenera Dalibora Gorupića koji je danas operiran i kojemu bih ovim putem poželio što brži oporavak, kazao je Filip Petak, jedan od najiskusnijih igrača Dinama.

- Utakmica protiv NK-a Dinamo Domašinec pokazala je da NK-a Rudar ima odličan zalog za budućnost, u zapisniku za utakmicu bilo je čak 14 mlađih igrača od kojih je deset ubilježilo nastup. Odigrala se prava derbi utakmica s puno prilika, nakon koje smo zasluženo pobijedili.

Mojim dečkima čestitke, a NK-a Dinamo Domašinec želim puno sreće u budućnosti, rekao je trener Rudara Damir Jurak Lepen.

Rezultati 26. kola: Radnik – Koprivnica 3:0, Papuk – Virovitica 3:2, Varteks – Podravina 2:1, Polet (SMnM) – Podravac 2:0, Dinamo (D) – Rudar 1:3.

+18

Telefonski

STOLNI TENIS

IVANOVEC ima državnog prvaka

Nino Baša novi je prvak Hrvatske

Piše: Paulina Topolko

U subotu, 27. svibnja, u Slavonskom Brodu održano je Državno natjecanje u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom.

Međimurje je ponovno dobilo svog prvaka, titulu pobjednika odnio je Nino Baša iz Ivanovca. Za njega je ovo četvrti naslov, a na putu do titule susreo se s četvero protivnika, dok je �inale zaključio s Hasibom Alibegović. Upravo s njim je Baša započeo natjecanje te ga ponovno pobijedio i zasluženo se okitio titulom prvaka. Stolnim tenisom bavi se od prvog razreda osnovne škole.

RUKOMET

- Odabrao sam stolni tenis jer je u moju osnovnu školu došao bivši reprezentativac Zoran Primorac i predstavio nam taj sport. Nije trebalo dugo da odradim svoj prvi trening i odmah sam se našao u tom sportu, rekao nam je u uvodu Nino.

Biti trener je izazov

Za državno natjecanje pripremao ga je trener Michelle Čeh. Trenira u Zagrebu u Stolnoteniskom klubu Uriho. Ipak, Nino je i sam trener. Trenira djecu iz STK-a Zasadbreg. Na tu poziciju pozvali su ga kolege iz kluba, nakon što prijašnji trener Karlo Jambor zbog stu-

dentskih obveza nije stizao voditi treninge.

- Bio mi je to izazov, nikad nisam ništa takvo radio pa sam prihvatio da vidim kako ću se snaći u toj ulozi, govori nam naš simpatični sugovornik.

Kategorije se formiraju po stupnju invaliditeta

Kategorije se formiraju po stupnju invaliditeta, a ne po godinama. Zbog toga su mnogi protivnici stariji od Nine. Ipak, to mu ne predstavlja problem, jer kako i sam kaže ovaj naslov, posebno mu je drag jer je u svoj

PIŠE NAJLJEPŠE stranice svoje rukometne karijere

rad uložio puno truda, rada i vremena. Na kraju se sve uloženo vratilo još jednom medaljom u nizu.

Bruno Levak s klubom

izborio viši rang

Bruno Levak piše nove lijepe stranice rukometne karijere. Od lipnja prošle godine čakovečki rukometaš pristupio je njemačkom trećeligašu HC Aue. Sada je s tim klubom ušao u drugi rang njemačkog rukometaš.

- Već pri samom pozivu u Aue i našem prvom razgovoru, vidio sam da je to jedan ozbiljan klub koji je u svakom segmentu posložen. Od početka naše suradnje, imali smo zajednički cilj: vratiti se u Bundesligu jer to je klub s bundesligaškom tradicijom. Svi moji suigrači posvećeni su samo rukometu, profesionalci su, rekao je Bruno u uvodu.

Od prvog dana pred Levaka i ekipu stavljeni su visoki ciljevi, a to je povratak u drugi rang njemačkog rukometa. Leva-

ATLETIKA

kova ekipa to je i uspjela pa će od sljedeće sezone igrati 2. Bundesligu.

- Imamo treninge 2 puta na dan, a u pauzama smo opet zajedno. Klub nam je omogućio apsolutno sve što profesionalnom rukometašu treba. Na nama je bilo “samo” da dajemo sve

REKORDAN broj natjecatelja

od sebe i budemo posvećeni. Kad dišete timski, već ste na jako dobrom putu da ostvarite zadani cilj. Za nas nije bilo upitno hoćemo li ući, mi smo godinu dana živjeli za ovaj dan. Predano sam radio, trenirao i stremio zajedničkom cilju koji je bio pred nama. Jako sam zadovoljan u Aueu. Prvenstveno pristupom prema treninzima i utakmicama te atmosferom u timu. Rezultat svega navedenoga su odlično odrađene utakmice i puno lijepih golova, dodao je Bruno pa otkrio planove za budućnost.

- Osjećam da s ovim klubom svaki dan sve više napredujem kao igrač i suigrač. Znam da ću istim tempom nastaviti i u novoj sezoni. Ponosan sam na kvalitetu svog tima i zaista mogu reći: tako se to radi. Osjećam se

NOGOMET

OSTAJE VELIKI UPITNIK nad budućnosti kluba

Kiša golova u Rijeci, Međimurje izgubilo od Opatije

Piše: Miljenko Dovečer

Ostalo je hrvatskim

trećeligašima odraditi još samo po 90 minuta, osim za dva nesretnika koji će u kvali�ikacije, jedan u one koje vode u 2. HNL, jedan u one koje znače borbu za ostanak. Finale sezone kakvo se samo poželjeti moglo, izravni okršaj za naslov prvaka dviju vodećih i najboljih momčadi lige, Zrinski u Čepinu u nedjelju dočekuje Sesvete!

Što se ostanka tiče, u posljednjem kolu saznat ćemo koji će klub u kvali�ikacije s trećeligašima. Iz lige su ispali Osijek 2 koji se gasi i posljednje Međimurje koje će sljedeće sezone igrati u 3. NL Sjever.

Odlično parirali Opatiji

Igrači doputovali autima, bez fizioterapeuta i liječnika

i umorno i spremnije nego ikad za sve što me tek čeka u vrhu rukometa. Iako smo prije zadnjeg kola osigurali plasman u Bundesligu, želim odraditi zadnju utakmicu sezone na jednakom nivou kao i sve ostale. Nakon toga ću se najmirnije ikad, dobro odmoriti. Pripreme počinju već početkom srpnja, a cilj za novu sezonu je jasan: ako smo sad bili najbolji i ušli gore, u novoj sezoni možemo još jače. Timski duh i pristup su najvažniji, a ostalo dolazi u tom paketu. Ja i dalje težim velikim arenama, želim učiti od najboljih i biti uz rame najboljima, poručio je čakovečki rukometaš.

Levak je u svojoj karijeri igrao za Čakovec, Varaždin, Ormož, austrijski Bruck te njemačke klubove Aurich i TSB Hunters. (nl)

Begači održali utrku Tri mosta

U odličnoj organizaciji TKa Kotoripski begači održali su 3. utrku Tri mosta. Nastupilo je 176 trkačica i trkača, što je novi rekord po broju natjecatelja. Na dužoj stazi od 7,7 km

nastupilo je 96 natjecatelja, dok je njih 80 nastupilo na kraćoj u dužini 3,3 km. Na dužoj stazi slavili su Neven Jurković i Iva Horvat, a na kraćoj Vedran Rešetar

i Ivana Zeljko koja je ujedno postavili i novi ženski rekord kraće staze koji sad iznosi 13 minuta i 44 sekunde.

- Zahvaljujemo svim trkačicama i trkačima, sponzorima i

volonterima koji su pomogli u organizaciji utrke te se vidimo i iduće godine na istom mjestu, poručili su vrijedni domaćini koji iz godine u godinu organiziraju sve bolje i bolje utrke. (nl)

Odlično je mlada momčad iz Čakovca parirala Opatiji koja je ipak uspjela doći do bodova. Zadnju gostujuću utakmicu Međimurje je igralo kod Opatije koja je bila domaćin na kultnoj Kantridi u Rijeci. Čak osam puta vadili su loptu iz mreže vratari, domaći Prskalo tri puta, a gostujući Kanižaj pet puta.

U prvom dijelu gledatelji su vidjeli čak šest golova, od toga četiri u mreži Međimurja. Igrači Međimurja poveli su u sedmoj minuti golom Maura Benka, no domaći se brzo vraćaju u igru i preokreću rezultat u devetoj i 20. minuti golovima Junuzovića i Grbca. No, to nije pokolebalo međimurske nogometaše i u jednoj otvorenoj utakmici pogodak iz slobodnog udarca postiže u 31. minuti Dino Vršić. Ipak iskusniji domaćin s dva pogotka u 41. Bogolina i 43. minuti ponovo Junuzovića odlazi na odmor rezultatom 4:2.

U nastavku malo je pao pritisak domaćina koji je napravio svih pet izmjena. Međimurje je dobro pariralo i u 75. minuti se vratilo u igru. Iz kaznenog udarca na 4:3 smanjio je Bruno Bujan, no ipak bodovi ostaju Opatiji, a za konačnih 5:3 gol u 85. minuti postiže Kordić.

Međimurje: Kanižaj, Bujan, Težački, Cerovčec, Benko (58. Kraja), Turk, Fotak, Ratajec, Vršić, Popović, Štajerec. Trener: Vjeran Simunić.

- Skoro pa identično kao u Pločama, jako slično. Dobra igra unatoč brojnim izostancima, gadno smo namučili Opatiju, kod 4:3 vodstva domaćina moglo se slomiti i na našu i na njihovu stranu i ponovno je otišlo protivniku. De�initivno smo se digli, ovo su kvalitetni igrači, samo nam nedostaju dva iskusna igrača da bi osvajali bodove čak i protiv ovakvih protivnika poput Opatije koja je prepuna prvoligaških igrača. Budućnost? Skupština kluba je zakazana iza zadnjeg kola, nadam se da će se pronaći pravo rješenje, bila bi šteta da se ova odlična generacija raziđe, mislim da je Međimurje prevelik klub da bi bio u ovakvom stanju u kakvom je, izjavio je nakon utakmice trener Međimurja Vjeran Simunić.

Doputovali su autima, bez �izioterapeuta, liječnika, bilo koga tko bi trebao pratiti momčad jednog trećeligaša. Sve to nažalost govori u kakvom je Međimurje stanju ove sezone, momčad se trudi, radi i bori, dobro pariraju svim protivnicima, no ostaju veliki upitnici oko budućnosti kluba, krajnje je vrijeme da se probude i političari i gospodarstvenici i spase klub duge i bogate tradicije!

U posljednjem kolu SuperSport II. NL-a Međimurje u Čakovcu dočekuje Belišće.

Od triju pobjeda koje je zabilježilo Međimurje sve su gostujuće, vjerujemo da će mlada čakovečka ekipa na oproštaju od lige doći do prve domaće pobjede. Utakmica se igra u subotu, 3. lipnja s početkom u 17:30.

Nino sa zasluženo osvojenom medaljom

Bruno Levak

NOGOMET

ŽNK MEĐIMURJE sve bliže elitnom rangu

Hattrick Paule Škrlec

važnu prednost

Nakon što su propustile priliku protiv Gorice, nogometašice Međimurja u dvije utakmice s Rijekom imaju još jednu priliku da se plasiraju u 1. HNL za žene.

Na domaćem terenu slavile 3:1

Prvu utakmicu protiv Rijeke koja je u proteklom prvenstvu 1. HNL za žene završila na sedmom mjestu, Čakovčanke su igrale prošle subote na terenu s umjetnom travom SRC Mladosti i zabilježile 3:1 pobjedu.

U prvom poluvremenu početak je pripao domaćim nogometašicama, a kako je igra odmicala gošće iz Rijeke preuzele su loptu u svoje noge i polako plele mrežu pred domaćim golom. Prekrasnim lob udarcem u 10. minuti povele su Riječanke, a gol je postigla bivša igračica Čakovčanki

Japanka Terawaki Ayuri. Tim rezultatom otišlo se na odmor.

U nastavku pritisak domaćih cura zamalo je odmah rezultirao izjednačenjem kada na dodavanje

Lucije Vizinger Paula Škrlec iz blizine pogađa vratarku Rijeke. To kao da je pokrenulo Međimurke koje su kasnije trima golovima Paule

KOŠARKA

za

Škrlec u 68., 72. i 80. minuti stekle dobru prednost pred uzvrat u Rijeci.

ŽNK Međimurje Čakovec: Bartolić, Vizinger, Blagus, Sedmak, Višnjić (57. Županić), Yoshida, Guerra, Škrlec, Branović, Varga, Tkalčec. Trener: Hrvoje Goričanec. Uzvratna utakmica u Rijeci na Kantridi igra se u nedjelju s početkom u 17:00.

Deset djevojaka iz škole nogometa na selektivnom turniru

Proteklih dana se u Zagrebu odražavao proljetni selektivni turnir Središta HNS-a na kojem su za selekciju Središta Sjever nastupile i djevojke iz ŽNK-a Međimurje. Ovo je djevojkama bila prilika da svojim igrama zadobiju povjerenje izbornika i poziv na buduća okupljanja mladih reprezentacija U-15 i U-17.

Na turniru su nastupale Hana Katalenić, Ana Kovač, Sara Brzuhalski, Paulina Cirkvenčić, Ema Jalšovec, Ena Mladić, Helena Pleh, Barbara Peharda te Barbara Horvat i Karla Kivač koje su već bile članice mlade reprezentacije. (md)

DRUGA LIGA SJEVER

Podravac se plasirao u višu ligu

Dugogodišnji član Druge lige Sjever Podravac iz Virja se kroz kvalifikacije pet drugoligaških prvaka (Podravac je bio prvak drugoligaškog Sjevera) plasirao u viši rang takmičenja – Prvu ligu. Drugi je to najviši rang hrvatske košarke, viši je samo HT Premier liga. U kvalifikacijama su bili bolji od Marsonie iz Slavonskog Broda rezultatom 85:65, zatim i od Crikvenice 86:65, a izgubili od Sesveta sa 80:93, a bolji od podravskih ko-

šarkaša bio je i Mislav iz Podstrane sa 74:77. Tablica govori da je prvi Mislav sa skorom od 3/1, drugo, treće i četvrto mjesto drže Podravac, Crikvenica i Marsonia s 2/2, a peto je Sesvete s 1/3. Budući da u koš-količniku tri sastava Podravac iz Virja ima najbolji omjer, kao drugoplasirani se plasirao u Prvu ligu. Najbolji strijelac kvalifikacija bio je igrač Podravca Stefan Zadravec. (bh)

ATLETIKA

Čitajte nas i putem naše web stranice

www.mnovine.hr

Te na službenoj Facebook stranici facebook.com/MedimurskeNovine

Ove godine trčalo se za sadnju drveća

Brojni trkači i cijele obitelji sudjelovali su prošlog četvrtka na Utrci grada Čakovca.

Jedan od glavnih preduvjeta za održavanje bilo je lijepo vrijeme, bez sumnji i rizika da će biti kiše ili hladnog vremena. Održana povodom Dana grada, utrka

GIMNASTIKA

koja je okupila 100-tinjak trkača svih generacija nije bila natjecateljskog tipa te je bila namijenjena svim uzrastima. Nastupali su mlađi i stariji, djeca, učenici, roditelji, djedovi i bake, a staza kroz čakovečki park mogla se svladavati trčanjem ili hodanjem. Start za tr-

SJAJAN USPJEH naše gimnastičarke

kače bio je na Trgu Republike točno u 18 sati, dok su u isto vrijeme startali i natjecatelji u kolicima, nordijski hodači te hodači.

- Utrka godine imala je svoje 15. izdanje, a trasa duga 2,3 kilometra protezala se kroz naš Park Zrinskih u

Tijana Korent zlatna na Svjetskom kupu

Tijana Korent proteklog je vikenda osvojila zlato na preskoku na Svjetskom Challenge kupu u bugarskoj Varni.

Hrvatska reprezentativka i članica GK-a Nedelišće kvalifikacije je odradila s najboljom ocjenom, da bi isto ponovila u finalu slavivši s ukupno 13.050 bodova. Iako je istu ocjenu imala i njezina suparnica, Tijana je

ODBOJKA

zbog veće E ocjene u drugom saskoku zasluženo stala na najvišu stepenicu.

- Nemam riječi. Presretna sam. Bilo je napeto do kraja. Odradila sam čak bolje u finalu nego u kvalifikacijama. Drugi skok sam odradila sjajno i on mi je donio zlato. Presretna sam s ovom medaljom, rekla je Tijana Korent nakon slušanja hrvatske himne u

KUP MEĐIMURJA za žene

Bugarskoj, a ovo je njezina odlična najava za Svjetski kup u Osijeku (od 8. do 11. lipnja) u kojem predvodi ženski dio hrvatske reprezentacije.

Bilo je ovo njezino 41. finale na turnirima Svjetskog kupa i jubilarna 10. medalja. Do sada je osvojila jedno zlato, tri srebrne medalje i pet brončanih. (lm)

Čakovcu i mogla se trčati ili prehodati. Cilj je bio okupiti što veći broj građana u kretanju, rekao je Mario Dobša, predsjednik AK-a Međimurje Čakovec i dodao kako će sva prikupljena sredstva posredstvom Fondacije ACT ići za sadnju voćaka u gradu. (mg)

Tijana Korent s osvojenom zlatnom medaljom (Foto: Slobodan Kadić/HGS)

Kaštelankama međimurski kup

Štrigovska dvorana u nedjelju je navečer bila rezervirana za seniorsko finale Kupa Međimurske županije u ženskoj odbojci. Veliko finale pred sjajnim navijačima odigrale su igra-

čice pribislavskog Kaštela i nedelišćanskog Eltinga te su po treći puta ove sezone Kaštelanke uvjerljivo slavile i osvojile Kup.

Zanimljivo je za napomenuti kako Pribislavčanke u

sve tri utakmice nisu ispustile ni set. Klub nije krio oduševljenje i ponos nad svojom seniorskom ekipom.

- Još jedan u nizu sjajnih podviga ove sezone, a ovaj je i, slobodno možemo

reći, najslađi. Prezadovoljni smo rezultatima ove sezone i sretni smo što smo ju završili na ovakav način i pred ovoliko naših navijača, poruka je kluba. (nl)

UTRKA GRADA ČAKOVCA humanitarnog karaktera

Stotinjak trkača startalo je zajedno

Tko ima najljepši vrt u Međimurju?

Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@ mnovine.hr ili telefon: 040/323-600

S nestrpljenjem smo dočekali lipanj da možemo nastaviti s tradicijom biranja najljepših okućnica u sklopu našeg natječaja Čiji je vrt najljepši 2023.

Prošle godine imali smo preko dvadeset prijava na natječaj, a vjerujemo da ćemo u istom ritmu nastaviti i ove godine. Primijetili smo tako da Međimurke i Međimurci

Prijavite na natječaj svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu

sve više u sklopu svog doma uređuju cvjetne, zelene i na sve druge kreativne načine lijepo uređene oaze koje služe za odmor tijela, duše i očiju.

Stoga prijavite svoj vrt, dvorište, balkon ili okućnicu, ali isto vrijedi i za neki drugi obiteljski cvjetni ili zeleni kutak za opuštanje.

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redak-

cija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.

U e-poruci obavezno i ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotogra�irali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotogra�ija vrta.

Molimo naše dosadašnje sudionike natječaja koji su već više puta imali priliku predstaviti svoj vrt u ovom natječaju da se ovog puta suzdrže od prijave i daju priliku ostalim Međimurcima i Međimurkama. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond.

(sh)

POČINJE NAŠ nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši 2023.

Prošlogodišnja pobjednica našeg natječaja Suzana Kemec iz Prekope u svome carstvu cvijeća

Kutak za opuštanje u prošlogodišnjem terasastom vrtu

Dio raskošnog, pobjedničkog vrta

Osnovni turbo benzinski motor i ručni mjenjač daju više od očekivanog

Već dugo nismo imali prilike testirati automobil koji je imao ugrađen osnovni motor u kombinaciji s ručnim mjenjačem, a testni Leon je dokazao da je to dobra kombinacija, a s bogatom opremom i dobro podešenim ovjesom, tu je izvedbu užitak voziti.

Piše i foto: Igor Rudež

Cupra je pravi hit! Lako bismo to mogli zaključiti po svemu. Viđamo ju češće nego nove Seat modele, a kako i ne bismo, kada je na razini Europe Cupra u 2022. godini prodala gotovo duplo više automobila! A gledamo li samo domaće rezultate, u protekloj je godini Cupra prodala 414 vozila, što je gotovo 2,5 puta više nego godinu ranije i time je dostigla gotovo 50 % prodaje Seata, modela koji su puno jeftiniji, a nude se i manji modeli. A kako Cupra misli ozbiljno, govori i ugradnja novih motora u njihove izvedbe, pa je tako i Leon dobio osnovni motor sa 150 KS, koji omogućuje i nižu cijenu, pa sada Leon starta s cijenom ispod 30.000 eura, a pritom je serijska oprema i više nego bogata.

Iako Leon nije u potpunosti Cuprin model, već je riječ o dorađenom Seatu, Cupra je uspjela napraviti dobar posao i napraviti puno bolji automobil. Sportski detalji na karoseriji i u unu-

trašnjosti, dobro izbalansiran motor, mjenjač i ovjes, doveli su do toga da je ovoj izvedbi sa Seatom Leonom zajednički tek izgled i ime. I to nije nimalo loše, jer Leon izgleda dobro, posebice s Cuprinim branicima, lijepim 18-inčnim aluminijskim naplatcima i niskopro�ilnim gumama, a bakreni detalji se odlično slažu s bijelom bojom karoserije. I da, to je osnovna izvedba ovog modela, koja donosi i nešto nižu cijenu nego do sada, a donosi puno više nego bi očekivali.

Iako možda na prvi pogled ne izgleda kao da ima mnogo sportskih detalja, kada ga parkirate pored Seata Leona, koji je ovom prilikom također bio bijele boje, dolazite do zaključka da izvedba Cupra ipak donosi više nego što mislite.

Tamna maska motora, sportski branici, spušteno podvozje i veliki difuzor oko kojih su se smjestili lažni otvori za auspuh stvaraju sportski dojam.

Ulaskom u unutrašnjost dolazimo do standardne prostranosti Leona, koja je na razini klase, a sportski dojam je tu

ipak malo blaži. Sjedi se nešto niže, a sjedala su sportska, iako bismo voljeli mrvicu više bočne potpore. Prednji naslon za ruke je ugodan i postavljen na odličnu visinu, a ispred vozača je lijep i taman debeo upravljač. Kao i vani i u unutrašnjosti su detalji boje bakra, a sve odiše sportskom elegancijom.

Digitalni instrumenti i središnji multimedijski zaslon poznatog su izgleda i dolaze

s tek pokojim detaljem Cupra, a kao i kod ostalih modela te klase iz Volkswagen grupacije, podešavanje klimatizacije i glasnoće je moguće dodirnim kliznim površinama, koje nisu osvijetljene noću, ili dodirnim zaslonom. To nam se nikako ne dopada jer previše odvlači pažnju. Sve funkcijske tipke na volanu su ostale �izičke ili su ugrađeni kotačići, pa je upravljanje lako.

Multimedijski zaslon je dobar i čitljiv, a softver je uglavnom brz u izvođenju s tek tu i tamo ponekim usporenim reagiranjem, dok je instrumentna ploča u svim postavkama prikaza pregledna i lako ju je upotrebljavati.

Prostranost straga je na razini klase, što znači da će se dvoje odraslih prosječne visine moći lako smjestiti, a za pohvalu je i što si putnici straga mogu

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV):

4398 x 1799 x 1442 mm

Osovinski razmak: 2683 mm

Masa vozila / dopuštena nosivost: 1364 kg / 476 kg

Veličina prtljažnika 380 / 1301 litara

Vrsta motora / broj cilindara: Turbo benzinski / 4

Pogon:

Prednji kotači

Mjenjač:

Ručni, 6 stupnjeva prijenosa

Snaga:

110 kW / 150 KS

Okretni moment:

250 Nm

Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 214 km/h / 8,9 s

Potrošnja (prosječna l/100 km):

7,7

CO2 emisija:

134 g/km

Cijena:

32.189,03 EUR (242.528,25 kn)

Oprema:

12-inčni mul�medijski sustav, trozonski automatski klima-uređaj, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci, unutrašnjost Cupra...

Jednostavno i pregledno, jedino je šteta što se klimatizacijom upravlja zaslonom

18-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski

Prtljažnik zaprima 380 litara i dobro je iskoristiv S preklopljenim sjedalima utovarna površina nije ravna, ali je zato obujam 1301 litru

odabrati željenu temperaturu kabine. Naime, Leon serijski dolazi s trozonskim klima-uređajem, koji i inače nije čest u toj klasi automobila. Bravo, Cupra!

Iako je osnovni obujam prtljažnika 380 litara, što je prosjek klase, nekako se na

izgled čini puno većim. Možda je to zbog ravnih linija, no upotrebljivost je dobra. Kada se preklope nasloni stražnjih sjedala, obujam mu raste na 1301 litru, no dobiva se i malena stepenica. Također, ne nudi se dvostruko dno prtljažnika.

Najveća novost kod Cupre Leona je ugradnja novog 1,5-litrenog turbobenzinca koji razvija maksimalnu snagu od 110 kW/150 KS pri 5000 okretaja, dok je okretni moment od 250 Nm dostupan već od 1500 okretaja. Motor

je uparen sa 6-stupanjskim ručnim mjenjačem, a pogon je na prednje kotače. Leon s tim motorom ide sasvim dobro, pa ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 8,9 sekundi, a može potegnuti i preko 200 km/h, točnije do 215 km/h.

I putnici straga mogu birati vlastitu temperaturu, a trozonski klima-uređaj dolazi serijski

Ručni mjenjač je sve rjeđe u ponudi, no on donosi neke prednosti, uključujući i nižu cijenu

Sportski branici i maska motora izdvajaju Cupra Leona od ostalih izvedbi

Ubrzanja nisu strelovita, no sasvim su dobra za ovako snažan automobil, a ni međuubrzanja nisu loša. Voljeli bismo da mjenjač ima malo kraće hodove, no prilično je precizan i brz. Doduše, tu i tamo zna „zaštekati“ tijekom prebacivanja u rikverc, no ovdje su ipak važnije brzine prema naprijed.

Uz sportski ovjes i podešenje, Leon se vozi lijepo, a pravi ga je užitak malo brže provozati kroz zavoje, kada imate osjećaj da ga nećete tako lako izbaciti iz zadane putanje. A kako je motor pri nižim okretajima prilično tih, u takvim situacijama ćete se više voljeti voziti u nižoj brzini, kako bi zvuk motora ipak malo došao do izražaja. Prosječna potrošnja od 7,7 litara je i više nego fer, posebice ako na pameti imate da ga nismo previše pazili i mazili. Uostalom, za to je taj automobil i napravljen.

Cupra je napravila odličan posao što je ugradila i malo slabiji, ali nikako ne preslab motor u Leon. Tako će biti dostupan većem broju ljudi, a pritom, iako nešto sporiji od snažnije braće, novi vlasnici neće imati osjećaj da su u slabom automobilu.

Testni model košta 32.189,03 eura, a u to je uračunata i dodatna oprema: metalik bijela boja, multimedijski akcijski paket koji, između ostalog, nudi i bežični punjač, pojačivač signala, 12-inčni i navigacijski sustav, grijana prednja sjedala, crni interijer krova, sustav za prepoznavanje znakova i automatska duga svjetla. Sve ostalo je na automobilu serijski ugrađeno, što je za pohvalu.

Cupra Leon je dobro uglađen automobil s tek ponekim nedostatkom, no oni mnogima neće smetati, a i čovjek se lako na njih navikne ako mu se sviđa sve ostalo.

Cupra Leon donosi nešto niže podvozje

Digitalna instrument-ploča ima mogućnost prilagođavanja

Straga je prostora na razini klase

1,5-litreni TSI motor razvija snagu od 150 KS

Imendani i proštenja kroz tjedan

OD 2. DO 8. LIPNJA 2023.

P 2 Marcelin i Petar, Eugen

S3 Karto Lwanga i drugovi, Olivija

N 4 Presveta Trojstva Kvirin Sisački, Predrag; Titular Nedelišće; Proštenje Orehovica, Šenkovec, Gardinovec, Prete�nec, Savska

Ves, D. Koncovčak, Miklavec, Mar�nuševec, Palinovec, Jurčevec, Palinovec

P 5 Bonifacije, Dorotej, Valerija

U6 Norbert, Artemiie, Berto, Paulina

S7 Koloman, Robert, Radoslav

Č8 TIJELOVO, Medardo, žarko, Vilim; Procesija Podturen

Sretan Vam imendan!

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 3. lipnja

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Tara Horvat, kći Sanele i Dina

Ema Šafarić, kći Valen�ne i Ma�je

Ma�a Šestan, kći Ellen i Antonia

Noel Mlinarić, sin Rebeke i Marina

Toma Oto, sin Rute i Vinka

Viktor Vadlja, sin Katarine i Paula

Iris Kalanjoš, kći Silvije i Maria

Leona Šilec, kći Sanje i Ma�je

Josip Ružić, sin Anite i Maria

Erik Kovačić, sin Stelle i Filipa

Gabriel Zvonarek, sin Maje i Filipa

Roko Gosarić, sin Ane i Ivana

Stela Senčar, kći Simone i Marina

Aura Šarić, kći Andreje i Ivice

Dora Debelec, kći Petre i Nikole

Andrija Jezernik, sin Nives i Maria

Emily Kozar, kći Danijele i Nikole

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec tel. 060 310 222

Željeznički kolodvor Čakovec tel. 060 333 444

Taxi Cammeo tel. 040 212 212

EKO TAXI tel. 040 330 033

Mura taxi tel. 099 36 60 304

Policija Čakovec tel. 040 373 111

Mirovinsko Čakovec (HZMO) tel. 040 311 755

Zdravstveno Čakovec (HZZO) tel. 040 372 900

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

Čakovec

dr. Sven Jevtić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314

dr. Mirjana Dukić

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918

dr. Stella Hoblaj

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914

dr. Jakob Vrus

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Donji Kraljevec

dr. Ljiljana Fujs

Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba

dr. Lela Grabant

Kralja Tomislava 119a, tel. 040/682-119

Nedelišće

dr. Mario Kovač

Varaždinska 23a, tel. 040/821-200

dr. Jurica Vidović

M. Tita 1, tel. 040/313-216

Orehovica

dr. Petra Pongrac

Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130

Macinec

dr. Ana Ratajec Galović

Glavna 26, Macinec, tel. 040/858-475

Prelog

dr. Zrinko Karlović

Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575

Selnica

dr. Monika Friščić

Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014

Sve� Juraj na Bre-

gu-Lopa�nec

dr. Sara Mudri

Pleškovec 30, tel. 040/855-791

Vra�šinec

dr. Ivica Dukić

Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sa�, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sa� uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sa�, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se ču� s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Noa Forštnarić, sin Nine i Daria

VJENČANI:

Mursko Središće:

Lara Zadravec i Mihael Lebar

Josipa Lovrenčić i Petar Hajdinjak

Nedelišće:

Petra Žišković i Roberto Kedmenec

Prelog:

Helena Strahija i Leon Strahija

Sara Majorčik i Nikola Hržić

UMRLI

Čakovec:

Ljubica Kranjčec r. 1936.

Stjepan Mrazović r. 1950.

Josip Korent r. 1929.

Zlatko La�n r. 1971.

Ana Protrka r. Vadla r. 1934.

Ivan Pata�a r. 1945.

Cecilija Katanec r. Meznarić r. 1939.

Marija Bujan r. Bajs r. 1937.

Ladislav Košak r. 1941.

Marija Lesar r. Trojnar r. 1933.

Josip Novak r. 1938.

Mala Subo�ca:

Julio Držanić r. 1945.

Štrigova:

Terezija Glad r. Horvat r. 1929.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

intervencije:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

tel. 040 395 199

Prijava stanja potrošnje: tel. 0800 202 033

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24) tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

040 371 200

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

040 374 147 Bolnica

040 375 444

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr

hrvatski branitelj

ZLATKO KOŠAK

8.6.1996. - 8.6.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja

Domovinskog rata

Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Ladislav Košak iz Čakovca preminuo 25. svibnja u 83. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ana Protrka rođ. Vadla iz Strahoninca preminula u 89. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marica Žeželj iz Preloga preminula 26. svibnja u 87. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Podvezanec rođ. Bernat iz Ivanovca preminula 27. svibnja u 83. godini života

OBJAVITE

zahvalu, posljednji pozdrav ili sjećanje

hrvatski branitelj

JOSIP ROGINA

3.6.1993. - 3.6.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja

Domovinskog rata

Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Rozalija

Krištofić rođ. Ratajec

iz Mačkovca preminula 24. svibnja u 95. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Fučko iz Macinca preminuo u 76. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Cecilija Dornik rođ. Haramija

iz Donje Dubrave preminula 26. svibnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Dragica

Marković rođ. Vajdić

iz Hemuševca preminula 27. svibnja u 84. godini života

PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

hrvatski branitelj JOSIP TURK

8.6.1992. - 8.6.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja

Domovinskog rata

Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Terezija Barić rođ. Lesjak iz Čakovca preminula 25. svibnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Ivan Pristav iz Dragoslavca preminuo 18. svibnja u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Marija Gosarić iz Donjeg Kraljevca preminula u 80. godini života

OBAVIJEST O SMRTI

Antun Furdi iz Domašinca preminuo 27. svibnja u 73. godini života

OSOBNO ili POŠTOM: na adresu

Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

TELEFONOM: 040/323-600 s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž zaštitara - čuvara i zaštitaratehničara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 2.6.

2. AD Line Beauty, Nedelišće, Prvomajska 39, traži m/ž radnika u ugradnji i njezi nok�ju i ostale kozmetičarske poslove na neodređeno, javiti se na mob. 099/210-9064 ili na email: anjic112@gmail.com do 12.6.

3. AMP d.o.o., Brezje, traži m/ž operatora na strojevima za izradu ambalaže na neodređeno, javi� se na email: uprava@ amp-ambalaza.hr do 2.6.

4. AUTOTRANSPORTI MAJNIĆ, J. Muraia 4, Čakovec, traži 2 m/ž vozača C + E kat. i m/ž disponenta – komercijalistu na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-524 ili na email: kris�na@at-majnic. com do 2.6.

5. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završna dorada, 15 m/ž šivača, 2 m/ž radnika na poslovima dorade, m/ž skladišnog radnika i 2 m/ž grafičara - sito�sak na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 30.6.

6. BV Product d.o.o., traži m/ž montera suhe gradnje, m/ž cnc operatera, m/ž stolara, m/ž bravara i m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka na neodređeno, javi� se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@gmail. com do 4.6.

7. ČALOPEK STROJARSTVO d.o.o., Pušćine, traži m/ž

cnc operatera - tokara, m/ž montažera - mehaničara poljoprivredne mehanizacije i m/ž voditelja proizvodnje na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na email: info@ strojarstvo-calopek.hr do 15.6.

8. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž viličaristu, m/ž pomoćnog organizatora otpreme robe i m/ž dostavljača pekarskih proizvoda na neodređeno, javi� se na tel. 040/375-512 ili na mob. 091/6186-446 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi. hr do 2.6.

9. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, V. Žganca, traži m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: dommesmar@gmail. com do 15.6.

10. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž čistačicu, m/ž njegovatelja, m/ž socijalnog radnika - pripravnika, m/ž edukacijskog rehabilitatora, m/ž radnog terapeuta, m/ž socijalnog radnika, m/ž glazbenog instruktora i m/ž likovnog instruktora na neodređeno, javi� se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismena zamolba na email: ravnatelj.kotoriba@dombistricak.hr do 2.6.

11. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec 8, Macinec, traži m/ž fizioterapeuta na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/284-312 do 2.6.

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

12. ELTING d.o.o., Obrtnička 10, Pušćine, traži 3 m/ž montera ven�liranih fasada na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 7.6.

13. Elektro Akul d.o.o., G. Kuršanec, traži 10 m/ž električara za rad u Njemačkoj na određeno, javiti se na email: anni@elektro-akul.hr do 4.6.

14. EKOS CAKES d.o.o., Čakovečka 33c, D. Kraljevec, traži m/ž tehnologa u proizvodnji kolača na određeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/220-158 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: komercijala.dkraljevec@ekos-pekarnica.hr do 15.6.

15. Gumi centar Rešetar d.o.o., Prelog, Hrupine 1a, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/910-9244 ili na email: gumi.centar.resetar@gmail. com do 5.8.

16. Interijeri Vesna j.d.o.o., J. Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja za rad u Austriji na neodređeno, javi� se na mob: 098/984-1949 ili na email: interijerivesna@gmail. com do 10.8.; više info na: www. hzz.hr

17. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž tehnologa strojne obrade na neodređeno, javi� se na tel. 040/360-888 ili na mob. 095/906-8025 ili na email: inpirio@inpirio.com do 17.6.

18. Jurčec-transpor�, Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila C kat. i m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241479

19. KA PROM d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara - dostavljača na određeno, javi� se na mob. 099/627-3017 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ka.prom@hotmail.com do 10.6.

20. KEČKEŠ d.o.o., Prelog, Trg sv. Florijana 25, traži 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/607-1200 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@keckes.hr do 11.6.

21. K-GANESA d.o.o., Dravska 7, Strahoninec, traži m/ž prodavača na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na email: kganesa97@gmail.com do 30.6.

22. KLEMM SIGURNOST d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaš�tara - čuvara i 2 m/ž vatrogasca - vatrogasnog tehničara na neodređeno, javi� se na mob. 099/802-3299 ili na email: zaposljavanje@ klemmsecurity.hr do 2.6.

23. LE’SLASTICE d.o.o., Sveta Marija, traži 2 m/ž prodavača, m/ž dostavljača - skladištara za radno mjesto Sveta Marija i Pušćine, m/ž prehrambenog tehnologa - voditelja proizvodnje na određeno. Javi� se na mob. 099/4567-630 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr do 8.6.

24. MAG-COMMERCE d.o.o., Čakovec, traži m/ž komercijalistu rezervnih dijelova u odjelu servisa na neodređeno, javiti se na email: ljudski.potencijali@ mag-commerce.com do 11.6.

25. Manitu d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa u pripremi proizvodnje namještaja na neodređeno, javiti se na email: info@ manitu.hr do 4.6.

26. MESNICA ROGINA 1, Varaždin, A. Šenoe 12, traži m/ž prodavača u mesnici na neodređeno, javi� se na mbo. 098/183-6669 ili na email: mesnica.rogina@ gmail.com do 17.6.

27. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg republike 14, Nedelišće, traži m/ž skladištara - dostavljača i m/ž pomoćnog radnika - čistača na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 do 30.6.

28. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska Zona Goričica, traži 2 m/ž brusača, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž operatera na cnc laseru, m/ž inženjera strojarstva samostalnog, m/ž inženjera strojarstva - samostalni konstruktor i m/ž radnika na stupnoj bušilici, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metal-euro.hr do 15.6.

29. METAL DEKOR d.o.o., Čakovec, traži m/ž tehnologa - programera cnc rezača na određeno, javiti se na email: info@metal-dekor.hr do 10.6.

30. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javi� se na mob. 098/776-291 ili na email: info.mnprojekt@ gmail.com do 15.6.

31. MODULAZ GROUP d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž operatera na proizvodnoj liniji na neodređeno, javiti se na email: hr@ modulazgroup.com do 2.6.

32. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba traži m/ž koordinatora zavarivanja i m/ž pomoćnog bravara na neodređeno, javi� se na tel. 040/682-130 ili na email: info@mura-metal. hr do 1.7.

33. NTT New Tex�le Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž pomoćnog skladišnog radnika, m/ž voditelja održavanja, m/ž operatera na numerički upravljanom stroju i m/ž tehničara na izradi uzoraka na neodređeno, javi� se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena. buhanec@n�-hr.com do 30.6.

34. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 3 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-203 ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ ck.t-com.hr do 30.6.

35. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Marina Škvorc, Štrigova 138, traži m/ž njegovatelja na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/851-426 ili mob. 099/6942217 do 2.6.

36. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javi� se na mob. 095/912-1436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 6.6.

37. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno.hr do 30.6.

38. OPERATER-MONT j.d.o.o., Šenkovec, J. Bedekovića 2a/10, traži 5 m/ž armirača, 5 m/ž tesara i 5 m/ž zidara na neodređeno, javi� se na mob. 095/3955-444 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: operatermont@gmail.com do 2.6.

39. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, D. Kraljevec, traži m/ž voditelja gradilišta, 2 m/ž operatera na betonari i asfaltnoj bazi, 2 m/ž strojara na finišeru, m/ž cestara - radnika niskogradnje i m/ž laboranta reciklažnog dvorišta na neodređeno, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 30.6.

40. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, 2 m/ž operatera cutter stroja i 2 m/ž radnika u preradi (rok prijave 3.7.), m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa (rok prijave 18.6.) i m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane (rok prijave 30.6.) na neodređeno, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr

41. POLI-EL j.d.o.o., Lopa�nec, traži m/ž radnika u proizvodnji na određeno, javi� se na mob. 095/594-3844 ili na email: info. poliel@gmail.com do 10.6.

42. Restoran Prepelica, Otok 2, traži m/ž kuhara na određeno, javi� se na mob. 098/393-001 do 23.6.

43. SANITAS Gebäudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž bravara za rad u Njemačkoj na neodređeno, javi� se na mob. 098/678-092 ili na email: info@sanitas-info. com do 14.6.

44. SPORT VISION d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž prodavača na određeno, javi� se na email: posao@spoertvision.hr do 8.6.

45. STAFF SERVICE d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž vozača teretnog motornog vozila u međunarodnom prometu na neodređeno, javi� se na email: staffservicedoo@gmail.com do 15.6.

46. SYSTAL IT d.o.o., traži 2 m/ž PLC programera na neodređeno, javi� se na email: systal.it@ gmail.com do 30.6.

47. SUMMA –CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž strojarskog tehničara, m/ž inženjera zaš�te na radu, m/ž zavarivača i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/633-777 ili na mob. 099/535-1681 do 15.6.

48. SVAM-LIM d.o.o., I. L. Ribara 31, Novo Selo Rok, traži 2 m/ž limara - krovopokrivača - tesara i 2 m/ž radnika za rad na visini na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/853-813 ili na mob. 091/572-2091 ili na email: svamlim1@gmail.com do 30.6.

49. ŠPIZZA, Nikole Pavića 2, Čakovec, traži m/ž kuhara-pizza majstora na neodređeno, javiti se osobno adresu ili na mob. 095/5611-030 do 22.6.

50. ŠERCER d.o.o., traži m/ž slastičara, m/ž pekara, m/ž pomoćnog radnika u pekari i 2 m/ž vozača dostavnog vozila - radnika na održavanju na neodređeno, javiti se na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: info@ sercer.hr do 30.6.

51. TARNIMA d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača na neodređeno, javiti se na email: tarnima. osijek@gmail.com do 14.6.

52.TKALECTRANSd.o.o.,Čakovec, traži 3 m/ž vozača teretnog vozila C + E kat. na neodređeno, javiti se na mob. 091/424-1707 ili na email: info@tkalectrans.hr do 30.6.

53. TONI d.o.o., D. Kraljevec, traži 3 m/ž skladištara i m/ž komercijalistu - logističara na neodređeno, javiti se na email: info@toni-marodi.hr do 3.6.

54. TP Varaždin d.o.o., Varaždin, Podravska 11, traži m/ž prodavače za mjesto rada Totovec, M. Središće, Belica, Hodošan, Kotoriba, Orehovica, m/ž mesara za mjesto rada Donja Dubrava i m/ž saldakontistu na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 042/402-404 ili na email: posao@tpvz.hr do 5.6.

55. TRGOVINA KRK d.d., Žrtava fašizma 2/a, Čakovec, traži m/ž prodavača za mjesta rada Čakovec, Črečan, Gornji Hrašćan, Gornji Kuršanec, Držimurec, Sveti Križ, Vularija,Ivanovec,Krištanovec,Križovec,Mačkovec,Nedelišće,Novo Selo Rok, Oporovec, Orehovica, Pribislavec, Savska Ves, Slakovec, Strahoninec, Sveti Martin na Muri, Šandorovec,Šenkovec,Zasadbreg i Žiškovec, te m/ž skladišno - transportnog radnika na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 5.6.

56. TRANS-KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž pomoćnog radnika u radioni, m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz i m/ž strojara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-673

ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 2.6.

57. TS PROM TRGOVINA d.o.o., Čakovec, traži m/ž samostalnog knjigovođu na neodređeno, javiti se na email: tot.petar2@gmail. com do 12.6.

58. TWIX-TRADE d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara i m/ž spremača za mjesto rada Restoran Rustica na neodređeno, javiti se na mob. 091/201-6015 do 30.6.

59. TUBLA d.o.o., Ul. Republike Italije, Čakovec, traži 5 m/ž radnikauproizvodnji,5m/žmehaničara, m/ž informatičara za podršku

poslovnim procesima i m/ž specijalistu za planiranje i kontrolu proizvodnje na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@tubla. hr do 16.6.

60. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, Čakovec, A.G. Matoša 6, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku na neodređeno, javiti se na tel. 040/390-260 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.comdo2.6.

61. Ustanova za zdravstvenu njegu Strahija, Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž medicinsku sestru na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: zdravlje@strahija.com do 30.6.

62. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara (1 na neodređeno i 1 na pola radnog vremena), javiti se na mob. 098/241-767 do 2.6.

63. Zajednički obrt autolimarija i lakiranje Kovač, Prvomajska 14, traži m/ž autolimara na određeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9719-125 do 30.6.

64. ZT–ZGRADARSKA TEHNIKA d.o.o., Novakova 7, Nedelišće, traži 2 m/ž cjevara - izometričara, 2 m/ž tig-autogeno ili rel zavarivanje, m/ž montera ventilacije, m/ž montera vodovodnih instalacija, 2 m/ž servisera plinskih trošila, m/ž montera centralnog i vodovodnih instalacija, m/ž radnika na ranču na neodređeno za rad u Njemačkoj, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/112-3469 ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com do 2.6.

Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas! Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.

Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.

Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@ mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

U svijetu tinejdžera

Moj svijet. Da vas pustim unutra? Šalite se? Ma…nije to tako jednostavno. To je sasvim zatvoren svijet. Ne može svatko ući. U njemu čak postoje speci�ična pravila. Samo da razmislim trenutak. No, dobro, uđite. Dobrodošli u svijet tinejdžera. Onda vas moram upoznati s pravilima. Ona su zapravo nepisana. Ni ne vrijede za sve. One crne točke usred bijele površine su pojedinci koji ih ne poštuju. No, da ne odugovlačim, počnimo sa prvim. Broj jedan, oblačenje. Kod djevojčica majica većinom jednobojna, a hlače uske, te tamno plave. Kod dječaka je malo drugačije; majica ima nekakav crtež, hlače većinom ne pašu (jedino ako im mama ili sestra priprema odjeću). Znači, totalni neukus.

Broj dva, mobilne aplikacije. Svi imamo barem dvije društvene mreže, no najvažniji je snapchat. Skoro svi ga imaju. Kad upoznaš novu osobu koja ti se sviđa, nećeš ju pitati za broj, nego za ime na snapchatu ili instagramu, jer je navodno lakše pisati slova nego brojke.

Broj tri, ponašanje. Nitko se ne ponaša isto, svi smo drugačiji i to ne možemo promijeniti, no svi tinejdžeri imaju nešto zajedničko. Ne mogu biti tiho o stvarima iza kojih stoje, koje su im važne, uvijek imaju neki argument. Npr. ako im roditelji odrede da u subotu prijepodne svaki tjedan trebaju počistiti svoju sobu, većina se zasigurno s tim pravilom neće složiti, iznoseći tvrdoglavo svoje argumente protiv. Broj četiri, rječnik. Rječnik je pun skraćenica koje normalno koriste u porukama, na primjer, ako nekome kažeš: „Oprosti, zaboravila sam ti donijeti bilježnicu.“ On će ti

odgovoriti sa „nmvz“ , što znači nema veze. A, o tuđicama da i ne govorim. Sve oneriječi na koje nas učitelji upozoravaju da ih izbjegavamo su nam kao mamac i upravo njih koristimo. Jer, zabranjeno voće je najslađe. O primjeni gramatike u našem životu sada ne bih ni govorila. Odavno smo se s njom posvađali.

Te, zadnje pravilo ili broj pet, pisanje zadaće. Pitaš li bilo kojeg tinejdžera kada je napisao zadaću, on će ti reći da ju je napravio pred par dana, no to je uvijek laž.

Zadaća se obavezno radi jedan do dva sata prije škole, noć prije škole ili u školi. To najvjerojatnije zna svaki učitelj, roditelji i stranci koji hodaju po centru grada Čakovca. Ta pravila su najosnovnija. Ona ti pomažu da se uklopiš, da te ne zezaju, te da te nitko ne ismijava zbog izgleda ili ponašanja.

A što s onima koji ne prate ta pravila? S onima koji se ističu? S onima koje zezaju zbog svega živoga i neživoga? Oni se ne uklapaju i toga su sigurno svjesni. Neki se pokušavaju uklopiti, nositi sličnu odjeću, ponašati se drugačije, u nadi da će sve prestati. Netko možda traži izlaz u društvenim mrežama, u ljudima koje ne pozna i samo gleda u internet, što zna biti jako dobro, ali i jako loše ovisno na koju osobu se oslanjaš. Neki traže hobije da im odvrate pažnju s problema. Ti hobiji mogu biti dobri, ali je loše ako se ta osoba preradi. Svaki tinejdžer ima svoje probleme, većinom su to problemi s izgledom, osobnim ponašanjem i nedijagnosticiranim mentalnim bolestima.

Svi mi, koji smo primijetili barem jednu od navede-

nih stvari, znamo da je teško baviti se njima sam. Mnoštvo tinejdžera žele biti svoji, no, pritisak obitelji, učitelja, te škole može negativno utjecati na njih.

Trebalo bi i mlade slušati, i odrasli se ne bi smjeli praviti kao da njihovo mišljenje ne postoji jer su „premladi da nešto sami odluče“ ili „jer im mozak još nije potpuno razvijen“. Svi smo samo ljudi. Većina roditelja ne gleda kako se njihovo dijete osjeća pri nekoj odluci koju donese bez njihove prisutnosti. Izgleda kao mala stvar, no nije. Voljela bih vidjeti kako bi se naši roditelji snašli u našim situacijama, u našim okolnostima, s našim godinama, i da razmišljaju kao mi. Netko bi rekao da je ovo što govorim suludo, no statistike kažu drugačije. Djevojčice imaju tri puta veću šansu da imaju neku formu depresije nego dječaci, no ako to ignoriramo na sekundu, više od 1,9 milijun tinejdžera trpi depresiju, 70% djevojčice i 30% dječaci.

Nadam se da će buduća generacija, nova generacija, prepoznati problem surovosti suvremenog svijeta i to nerazumijevanje od strane odraslih, i probati naći nekakva rješenja, jer i njih čekaju iste situacije, ako ne i gore. Ako stariji, i navodno pametniji ljudi neće probati riješiti te suvremene probleme, probat će mlađa generacija koja ih ima, nekim neotkrivenim modernim načinom. Ako oni neće, mi hoćemo. Nadam se. Za dobrobit budućih generacija.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Karla Kraljić, 7. b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak

Petra Štefanić, 3. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Lidija Vuri

Stela Perčić, 3. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Lidija Vuri

Estera Novak, 3. a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Lidija Vuri

Vito Deban, 3. B, OŠ Strahoninec, učiteljica Sanja Hozmec

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE SKUTER 2009

TGB R303 Hawk 125 ccm, motor u odličnom stanju, registr. do 3.mj/2024.g., cijena 600 eura. Zvati na broj 099/6693718

PRODAJE SE Alfa Romeo Mi-

To, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/7613467

PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858424 ili 098/942-2821

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području

servis za čišćenje

Kuće, stanove

Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214107

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

Ugos�teljske objekte

Sportske objekte Teretane

Ostale usluge

čišćenja - peglanje

Poslovne prostore

Stubišta Zdravstvene ustanove

NEKRETNINE

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

ŽIVOTINJE

Prodajem čistokrvnu mladu ženku njemačkog ovčara vrhunskih roditelja sa rodovnicom. Sve daljnje informacije na broj mobitela 097/7407600

RAZNO

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/5439006

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

Dolazimo i donosimo radost (više fotografija potražite na www.prijatelji-zivotinja.org)

Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac

Vašeg doma!

PRODAJE SE nova ralica za snijeg S�ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

YUNA

Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 info na tel: 091-8988-004

Nije nam jasno kako našu Yunu nitko ne primijeti. Ne samo da je lijepa i posebna, nego je i predobra! Baš je draga dama, nježna, možda samo u prvom kontaktu malo plaha, ali znatiželjna, vesela, privržena, dobra sa svima. Voli igračke, voli trčati, voli se družiti i maziti. Mislimo da je vrijeme da je netko sad prepozna kao svoju srodnu pseću dušu i odvede je domeka. Kontakt: 060/600105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

TIM

Timu nije lako u skloništu. Njegova nježna duša je prenježna za buku i lavež 500 pasa oko njega. On bi svoj dom gdje bi u miru mogao uživa� sa svojim čovjekom. Tim je rođen u svibnju 2020., visok je oko 55 cm. Treba mu malo vremena za nepoznate ljude, ali kad osje� sigurnost, sam priđe i onda je to to. Onda bi se mazio i mazio! Tim

STEFAN je vesela, otvorena, zna�željna, ak�vna, puna energije. Azilsko dvorište je premaleno za nju; ona bi išla u šetnje, trčala i istraživala, a kad bi se ispucala, s�snula bi se uz svoje ljude i mazila pa na kraju dana mirno zaspala. Rođena je u travnju 2021., visoka oko 40 cm. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

NERO je rođen u prosincu 2019. godine, visok je oko 55 cm i za njega bismo mogli reći da je sportski �p. To znači da je ak�van, da voli trča�, da je brz, zna�željan. A to znači da je u potrazi i za takvim ljudima, pa da su usklađeni u svojim afinite�ma i da zajedno budu sretni i ispunjeni i da zajedno uživaju u onome što vole. Pa evo, ako trebate društvo u svojim sportskim ak�vnos�ma, Nero bi vam bio idealno društvo. Kontakt: 060/600-105 ili FB: Azil Prijatelji Čakovec.

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa�

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Svako četvrto dijete treba psihologa!

Prema UNICEF-ovu izvještaju Stanje djece u svijetu 2021., oko 44 tisuće adolescenata u dobi 10 do 19 godina u Hrvatskoj ima problema u mentalnom zdravlju. Toliko ste puta to već pročitali u ovoj kolumni, a opet ću ponoviti: najčešće probleme djece i mladih čine anksiozni i depresivni poremećaji, praćeni suicidalnošću te samoozljeđivanjem. Ne smijemo zatvarati oči pred činjenicom da polovica svih psihičkih smetnji počinje prije 14. godine života, a tri četvrtine svih psihičkih poremećaja do sredine 20-ih godina. Rezultati liječenja psihičkih poremećaja u dječjoj dobi uz pravovremenu detekciju i terapiju su do 80 posto učinkoviti, ali, prema istraživanjima, samo od 10 do 30 posto psihičkih poremećaja u dječjoj dobi se liječi. Prevenirati pojavu psihičkih oboljenja u odrasloj dobi moguće je samo uz adekvatnu skrb za mentalno zdravlje djece i mladih. A ta skrb u ovome trenutku nije adekvatna nigdje na svijetu. Godinama su se na svjetskoj razini spominjale brojke 20 –20. Dakle, pojednostavljeno, oko 20 posto mladih ima neki oblik psihičkih smetnji, a 20 posto od njih dobije psihološku pomoć, ostale smetnje nisu prepoznate.

Oko 44 tisuće adolescenata u dobi 10 – 19 godina u Hrvatskoj ima problema u mentalnom zdravlju, a najčešće probleme djece i mladih čine anksiozni i depresivni poremećaji, praćeni suicidalnošću te samoozljeđivanjem

Pijenje i pretilost

Sadašnji podaci govore o 25 posto, dakle ne svaki peti, nego svaki četvrti učenik ima poteškoće u mentalnom zdravlju. Školski psiholozi trebali bi biti na prvoj crti obrane mentalnog zdravlja učenika, ali njih nema dovoljno u školama. Situacija s dječjim kliničkim psiholozima u zdravstvenom sustavu još je poraznija, kao i sa psihijatrima koji bi se ovom populacijom trebali baviti već iz pozicije primarne zdravstvene zaštite, kako bi se smanjio pritisak na nedostatne bolničke kapacitete. Osim deklarativne razine skrbi za mentalno zdravlje djece u hrvatskom zdravstvenom sustavu nema naznaka rješenja za epidemiju mentalnih poremećaja djece i mladih za koju već sada

znamo da će nas snaći. Puno je istraživanja zadnjih godina i sva jednoznačno govore o tom problemu. Evo najsvježijeg, s domaćeg terena. Nedavno su predstavljeni rezultati prvog vala istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje se provodi u pet hrvatskih gradova, Osijeku, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Varaždinu. U petogodišnji projekt koji je počeo od školske godine 2021./2022. uključeno je ukupno 3464 učenika prvih razreda srednje škole, kao i 1710 roditelja te 1012 nastavnika. Rezultati prve godine istraživanja pokazali su slične trendove u svim uključenim gradovima. Zabrinjavajući rezultati istraživanja u Varaždinskoj županiji na koje ovdje želim skrenuti pozornost odnose se na visoko prisutne simptome nekih mentalnih poremećaja. Ozbiljne simptome depresivnosti, anksioznosti i stresa navelo je od 20 do 30 posto učenika. 4 posto adolescenata pokušalo je počiniti samoubojstvo. Više od 20 posto učenika izjasnilo se da su se namjerno samoranjavali. Dosta su prisutni i poremećaji prehrane. Između 20 i 30 posto adolescenata opterećuje se promišljanjem o hrani, 34 posto smatra da su debeli, iako to ne smatra nitko u njihovoj okolini, a njih 10 posto izjavljuje da je u posljednja tri mjeseca izgubilo čak od osam do deset kilograma. Daljnji problem je ogromna konzumacija opojnih sredstava u srednjoškolskoj dobi. Nekadašnju sklonost konzumiranju alkohola i marihuane nadvladala je sklonost ljepilu, što je također zabrinjavajući podatak jer se sve više ide prema jeftinijim sredstvima koja brzo dovode do ovisnosti. U nama susjednoj županiji alarmantni su i podaci vezani za konzumaciju energetskih pića kod mladih, a na temelju vlastitog kliničkog iskustva ja bih rekla da je kod nas situacija identična. Jednom riječju – katastrofalna.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sa�

čet: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/222 1 888

Prekomjerna konzumacija alkoholnih pića može nanijeti veliku štetu �izičkom zdravlju te dovesti do niza psihičkih i socijalnih problema, a jedan od problema je taj što često uzrokuje pretilost, što osobi stvara daljnje zdravstvene probleme. Pretilost se de�inira, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kao prekomjerno nakupljanje masti koje može narušiti zdravlje. SZO ističe da je oko 13 % odrasle populacije u svijetu pretilo, dok je oko 40 % onih s prekomjernom tjelesnom težinom. Temeljni uzrok pretilosti i prekomjerne težine je energetska neravnoteža između unesenih i potrošenih kalorija. Globalno se kod cjelokupnog svjetskog stanovništva može konstatirati povećani unos energetski bogate hrane s visokim udjelom masti i šećera, što dovodi do povećane tjelesne težine, a čemu pridonosi i sve češći stil života sjedilačke prirode.

od 1000 do 3000 kalorija dnevno povrh svoje redovite prehrane. Alkoholna pića ne utažuju glad jer sadrže prazne kalorije bez stvarne nutritivne vrijednosti (to znači da ne daju ništa od hranjivih tvari koje pruža hrana). Zato je moguće da alkoholičari budu pretili, a opet pate od pothranjenosti – iako unose mnogo kalorija, ne dobivaju pravu kombinaciju hranjivih tvari koje su tijelu potrebne da ostane zdravo. Često se stvara začarani krug – prevelike količine alkohola mogu potaknuti debljanje, što može dovesti do patnje i drugih problema koji se rješavaju alkoholom itd.

Pretilost ograničava tjelesnu izvedbu i smanjuje toleranciju na fizičku aktivnost, što uglavnom znači da je život pretilih osoba manje ugodan nego što bi mogao biti

Pretilost nosi niz zdravstvenih rizika: povećava vjerojatnost obolijevanja od dijabetesa tipa II; oni koji su pretili imaju daleko veću vjerojatnost da će patiti od srčanih problema; pretilost predstavlja veliki pritisak na kostur, opterećeni su zglobovi i kralježnica, i to može dovesti do osteoartritisa; puno češće su prisutne proširene vene, hernije (kile), žučni kamenci, itd. Pretile osobe imaju veću vjerojatnost da će razviti određene vrste raka, posebice rak dojke i debelog crijeva.

Pretilost ograničava tjelesnu izvedbu i smanjuje toleranciju na �izičku aktivnost, što uglavnom znači da je život pretilih osoba manje ugodan nego što bi mogao biti (teže svakodnevno kretanje...), a time posljedično može dovesti do emocionalnih problema. Oni koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu obično pate i od niskog samopouzdanja. Sve to može pogodovati razvoju simptoma depresije. Odmak od neugodnih misli i emocija neki će potražiti u alkoholu. Tako se pretilost može koristiti kao opravdanje za pijenje, pa i zlouporabu alkohola.

Česti je scenarij s obrnutom uzročno-posljedičnom vezom: prekomjerne količine alkohola mogu dovesti do pretilosti. Osoba koja redovito pije alkohol može unositi dodatnih

Uz prekomjerno pijenje dolazi i životni stil koji pogoduje debljanju. Redovito pijenje i posjećivanje barova ne uključuje tjelesnu aktivnost te se propuštaju zdravije aktivnosti u kojima bi se kalorije trošile. Također, alkohol loše utječe na prosuđivanje, donošenje odluka i samokontrolu, pa nije čudna manja sklonost reguliranja što i koliko se jede, već se impulzivno bira masna, začinjena i pržena hrana. Tako životni stil uglavnom ne uključuje odabir zdravih namirnica. Pored toga, kada su alkoholizirani, ljudima treba više vremena da se osjete sitima, stoga se jede prekomjerno. Ako osobe s problemima s alkoholom započnu proces liječenja od alkoholizma, suočavaju se s izazovima kao što su apstinencijski simptomi, preuzimanje svog dijela odgovornosti i obveza, učenje učinkovite komunikacije.... što nisu lagani “zadaci”. Nije neuobičajeno da se kod njih razvije pretilost tijekom oporavka jer im hrana služi kao utjeha. Ono što svakako može pomoći, uz osviještenosti o potencijalnom problemu prekomjernog jedenja, jest redovito održavanje tjelesnih aktivnosti.

S obzirom na to da su i prekomjerni unos alkohola i pretilost od javnog zdravstvenog značaja, potrebno je isticati i osvješćivati u javnosti oba problema, osobito jer često idu zajedno. Ako se ljudi ne mogu držati sigurnih i umjerenih količina za konzumaciju alkohola, a nemogućnost umjerenosti jedan je od simptoma ovisnosti o alkoholu, savjetuje se da potpuno prestanu –što je izuzetno teško postići sam, već je tu potrebna pomoć stručnjaka koji su dostupni u Savjetovalištu za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja

Škender pjesmom Ludi dani lude noći osvojio Grand Prix

- Od hrvatskih festivala najviše cijenim Splitski i Međimurski. Jedini su na kojima nastupam ove godine. Hvala predivnoj publici, prekrasnoj dvorani, sjajnim organizatorima, ovo je bila večer koju ću zauvijek pamtiti, rekao je pobjednik večeri

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Uz suorganizaciju Hrvatskog društva skladatelja, ovogodišnje 21. izdanje popularnog MEF-a, održalo se u dvorani Srednje škole u Čakovcu, a donio je 17 novih pjesama u pop, rock i etnoizdanjima.

Autori pjesama odavno su prisutni na hrvatskoj glazbenoj sceni, a svoje radove predali su u ruke izvođačima. Među njima je bilo čak 8 međimurskih pjevača, ali i 8 debitanata koji se po prvi

puta pojavljuju na Međimurskom festivalu.

Čakovec na vrsti festivalskih gradova Europe

Važno je napomenuti da je od ove godine Međimurski festival Ljubo Kuntarić ponosan nositelj značke European Festivals Association sa sjedištem u Bruxellesu, čime je Čakovec uvršten na kartu festivalskih gradova Europe.

Tako u jednoj od najboljih festivalskih večeri u povijesti Međimurskog festivala Ljubo

Kuntarić, prema odluci žirija, Grand Prix zasluženo je otišao u ruke Zdravka Škendera za skladbu Ludi dani lude noći.

- Od hrvatskih festivala najviše cijenim Splitski i Međimurski. Jedini su na kojima nastupam ove godine. Hvala predivnoj publici, prekrasnoj dvorani, sjajnim organizatorima, ovo je bila večer koju ću zauvijek pamtiti, rekao je Škender.

Najbolji od najboljih...

Nagrada za najboljeg debitanta pripala je Draženu

Čuturiću za skladbu Pjesmu našu sviraju, za najbolji etnoizričaj pobjednik je Miroslav Petrac za skladbu Međimurski raj, najbolja interpretacija 4FACE Nisi ti zvijezda. Nagradu za tekst dobio je Zvonimir Ćosić Chosque za skladbu Ni u snu, najbolji aranžman Toni Eterović za Međimurski raj, a za najbolju glazbu je nagrađen Željko Grahovec za skladbu Dok me pogledneš. Na 21. MEF-u nastupili su Zdravko Škender, Patricija Juračić, Miljenko Golub, The Fusion, Davor Mustač, Etno duo Goga i Željko, Dražen Čuturić, Iva Matijević, 4Face, Fra Miroslav Petrac, Robert Ficker, Trix, Zvonimir Ćosić Chosque, Anja Zagorka Jug, Josip Dodlek, Nola Vidović i Danijel Vidović.

Zdravko Škender okrunio se Grand Prixom

Davor Mustač domaći je izvođač

Brojni izvođači s guštom su nastupili na ovogodišnjem MEF-u

Nastupio je Josip Dodlek iz Čakovca Dok me pogledaš zapjevali su Etno duo Goga i Željko

21. MEĐIMURSKI FESTIVAL orio se dvoranom Srednje škole

MEĐIMURSKA

KUHARICA

Rižoto s piletinom, šparogama, sušenim rajčicama i prahom crnih maslina

Utvrda Zrinskih u Čakovcu osim povijesnih zanimljivosti krije i jedinstven ugostiteljski objekt. Ime je prepoznatljivo i simbolično – Stari grad. Vrsni djelatnici tog ugostiteljskog objekta iz dana u dan oduševljavaju svojim originalnim jelima pripremljenim na njima svojstven način. Chef Tomislav Pašalić

Sastojci:

- pile�na, 80 g

- riža, 90 g

- šparoge, 100 g

- sušene rajčice, 30 g

- luk, 40 g

- češnjak, 5 g

- bijelo vino, 0,5 dcl

- maslac, 30 g

preporučuje pripremiti rižoto s piletinom, šparogama, sušenim rajčicama i prahom crnih maslina. Svi sastojci su dostupni, pa krenimo s radošću u kuhinju. Nasjeckani luk dinstamo na maslinovom ulju dok ne postane staklast. Piletinu nasjeckanu na trakice popržimo na luku te dodamo sušene rajčice, šparoge i pola režnja češnjaka. Čim češnjak �ino zamiriši, dodamo rižu pa zalijemo bijelim vinom. Kad alkohol ispari, dodajemo prema potrebi pileći temeljac i malo kreme od šparoga koju smo dobili blendanjem blanširanih šparoga i povrtnog temeljca. Dodajemo temeljac malo po malo dok ne dobijemo željenu tvrdoću kuhane riže. Začinimo soli i paprom. Kad je rižoto gotov, naribamo parmezan i dodamo maslac.

Vino tjedna

Recept plus

Keksići s marmeladom

Što duže stoje, to su keksići s marmeladom �iniji. Samo, ima jedan problem, ti �ini prhki keksići brzo nestaju, toliko su ukusni i �ini. Vrlo brzo se pripremaju. U visoku posudu stave se svi sastojci i lagano zamijese dok se smjesa ne počne odvajati od posude. Tijesto se može staviti u hladnjak, pa se keksići mogu oblikovati u vrijeme kad vam odgovara. Pri tome treba paziti da se tijesto izvadi iz hladnjaka i ostavi stajati na sobnoj temperaturi barem jedan sat prije nego što se kre-

nu raditi oblici keksića. Tijesto se razvalja na pola centimetra debljine i modlicom se izrezuju oblici. Jedan oblik obavezno s rupicom. Na lim za pečenje stavimo peći keksiće. Stavimo ih peći na papir za pečenje na 180 stupnjeva. Pečemo ih oko osam minuta. Kad su pečeni, izvadimo ih iz pećnice i ostavimo ih da se ohlade. Keksiće bez rupice namažemo marmeladom od marelice. Na kraju ih poklopimo keksićem s rupicom. Keksiće možemo, ali i ne moramo, posipati šećerom u prahu. (rr)

Sastojci:

- 250 g brašna

- prašak za pecivo

- 80 g šećera

- 1 jaje

- 125 g maslaca

- marmelada od marelica

- šećer u prahu

Brzo miješajući maslac otopimo pa smo spremni za serviranje. Jelo serviramo u duboki tanjur. Na jelo još ekstra dodamo parmezan, blanširane šparoge, kremu od šparoge i završimo prahom crnih dehidriranih maslina.

Sauvignon –Vinarija Štampar

Dejanira Rajher iz čakovečkog restorana Stari hrast uz rižoto s piletinom, šparogama, sušenim rajčicama i prahom crnih maslina preporučuje servirati bijelo vino.

Odabrala je sauvignon (12 % alk.), proizveden i odnjegovan u obiteljskoj

Osnovni recept za tijesto za pizzu

Vinariji Štampar. To bijelo kvalitetno suho vino karakterizira svjež miris netom ubrana bazgina cvijeta te zreli mirisi kasne kruške. Vjerujemo, aroma i okus svidjet će se i najzahtjevnijim vinskim znalcima. Živjeli!

(rr, zv)

Suhi kvasac, žličicu šećera, žličicu brašna i malo toplog mlijeka dobro izmiješajte te ostavite na toplom mjestu da se kvasac digne. U većoj posudi prosijte brašno, dodajte mu sol i dobro izmiješajte. Zatim u brašno dodajte dignuti kvasac i mlaku vodu pa umijesite tijesto. Mijesite ga 10 minuta uz dodavanje brašna sve dok ne dobijete mekano tijesto koje se ne lijepi za ruke.

Tijesto lagano nauljite maslinovim uljem, vratite u

Sastojci:

- 500 grama bijelog pšeničnog brašna za pizzu Čakovečki mlinovi

- 1 žličica soli

- 1 vrećica suhog kvasca

- 50 ml mlijeka

- 1 žličica šećera

- 250 – 280 ml mlake vode

zdjelu, prekrijte ga, a zatim ostavite da se diže barem 45 minuta.

Preporučuje se čim duže odmaranje tijesta jer će biti prozračnije. Tijesto podijelite na dva dijela, svaku polovicu stavite na papir za pečenje, dobro razvucite, prebacite na pleh pa nadjenite omiljenim sastojcima.

Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 250 °C (uz ventilaciju) na donjoj rešetki oko 10 minuta.

- 1 žlica maslinova ulja

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Kuhar Tomislav Pašalić

BISERKA SOBOČAN iz Svetog Martina na Muri

Zlevanka s heljdinim brašnom

Biserka želi naučiti peći i kuhati što više jela i slastica prema starim receptima, zlevanke, klipiće, kropce i slično, kako bi ih sačuvala od zaborava

Piše: Aleksandra Sklepić

Hajdinska kaša je namirnica koju u Međimurju pronalazimo na jelovnicima brojnih obitelji. Zbog svoje prehrambene vrijednosti, niskog udjela masti i šećera, hajdinska se kaša nalazi u grupi zdravih i dobro prihvaćenih žitarica. U sebi ne sadrži gluten, pa je prikladna za osobe koje imaju intoleranciju na gluten ili ga uopće ne smiju konzumirati. Konzumira se kao glavno jelo,

česta je u mnogim salatama, može biti prilog, a kreativne kuharice koriste se brašnom od hajdinske kaše za izradu tradicionalnih, domaćih slastica. Zlevanku s brašnom od hajdinske kaše rado peče Biserka Sobočan (53) iz Svetog Martina na Muri.

- Recept za zdiganu zlevanku s hajdinskom melom dala mi je moja mama Terezija koja je rado pripremala jela i kolače prema starim,

Recept za zlevenku s brašnom od hajdinske kaše

Sastojci:

1 litra tekućeg jogurta

1 kocka kvasca

1 jogurtova čaša brašna od hajdinske kaše

2 jogurtove čaše glatkog bijelog brašna

10 dag šećera

20 dag mljevenih oraha

šećer u prahu

Priprema:

U jogurt sobne temperature nadrobiti kocku kvasca i 1 žlicu šećera pa ostaviti dok se kvasac ne digne. Do-

dati brašno od hajdinske kaše i glatko brašno, preostali šećer pa sve dobro promiješati. Može se staviti i više šećera, prema vlastitom ukusu. Polovicu smjese uliti u prethodno namašćen pleh. Mljevene orahe pomiješati s malo šećera i ravnomjerno posipati po smjesi koja je u plehu. Zatim na to preliti drugu polovicu smjese, tako da prekrijemo sve orahe. Peći u prethodno zagrijanoj pećnici na 190 ili 200 stupnjeva, otprilike 30 – 45 minuta. Ohlađenu zlevanku posipati šećerom u prahu.

tradicionalnim receptima. Želja mi je naučiti peći i kuhati što više jela i slastica prema njenim receptima, zlevanke, klipiće, kropce i slično, kako bih ih sačuvala od zaborava, rekla nam je Biserka.

Biserka živi u Svetom Martinu na Muri s mamom i svojim dvjema sestrama, Martinom i Marijom, a zajednički brinu o mami koja je u kolicima. U obitelji Sobočan je osmero braće i sestara, a Biserka je najstarija od njih. Dobro se slažu, uzajamno si pomažu i zbog zahvalnosti prema mami, potpuno su prilagodili svoje živote kako bi se mogli za nju brinuti.

Biserka se bavi slikarstvom, pa je aktivna članica Udruge Likovna kolonija iz Svetog Martina na Muri. Slika kombiniranom tehnikom, baza joj je akril, a rado se koristi i prirodnim materijalima, konturom za staklo i fasadnim akrilom. Udruga surađuje s

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Osnovnom školom Sveti Martin na Muri pa nekoliko puta godišnje poučavaju učenike tehnikama slikanja.

Biserka je osam godina bila časna sestra, misionarka u Redu Majke Terezije, te je imala prilike proputovati cijeli svijet i vidjeti ljude koji žive teške živote. Zbog toga još više cijeni svoj mir, obitelj i dom, te živi skroman, miran život u svojoj obitelji.

- Kao misionarka imala sam priliku vidjeti različite teške sudbine ljudi, od umirućih, bolesnih, majki s djecom koje nitko nije htio. U velikim gradovima poput Londona, na ulicama, pod mostovima, žive tako jadni ljudi, da to čovjek ne može zamisliti kad ne vidi. Bila sam u Indiji, Meksiku, na Madagaskaru, nema mjesta gdje nisam bila. Od tada potpuno drugačije gledam na svijet i sigurno ne bih bila čovjek kakav sam danas, da to nisam doživjela.

Zbog svog iskustva, ali i usađenih obiteljskih vrijednosti, Biserka je zadovoljna svojim životom i u svom domu uživa u svakom danu. Uzgaja povrtnjak, začinski vrt, s ljekovitim i začinskim biljem. Kad ima slobodnog vremena, rado isprobava recepte za različita jela, a imaju i voćnjak u kojem uzgajaju domaće voće. Hajdinsku kašu rado ugrađuje u svoje jelovnike, posebno zbog nećaka koji boluje od celijakije, pa mu se rado prilagodi kad priprema koje jelo ili kolač. Za svoju zlevanku, brašno od hajdinske kaše nabavlja u susjednoj Sloveniji, a kad se kuha jelo od hajdinske kaše, najradije bira onu domaću, proizvedenu u Međimurju. Biserka je za vrijeme svog misionarstva kuhala u Zagrebu i za biskupe i kardinale, gdje je također mnogo naučila i usavršila svoje vještine.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za

predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 6. lipnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 9. lipnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Ovotjedni dobitnik: Blaženko Vinković iz Žabnika

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.

Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

br. 1446

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 6. lipnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 9. lipnja 2023.

Biserka sa zdiganom zlevankom od hajdinskog brašna

54 Mozaik

HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.)

Manjak interesa za ljubav koji ćete vjerojatno osjeća� idućih dana brinut će vas. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridava� previše značaja. Premda će se zahtijevati da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će ipak vlada� veselo i opušteno ozračje.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.)

Pred vama su iskustva koja će vjerojatno oboga�� vaš privatni život. Oni koji su još sami možda imat će više udvarača, premda će im se neki od njih činiti pomalo ludi. Ipak neka ostanu otvoreni za mogućnost ljubavi. Kasnije će sve posta� jasnije. Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite sve krene.

LAV (23.7. - 23.8.)

Možda ste pomalo otupjeli od silnih ljubavnih pokušaja. Frustracije ćete izbjeći strpljenjem i suzdržanošću. Planete usporavaju pozi�vne utjecaje, ali to ne znači da vas ne čeka lijepa budućnost. Oni u vezama neka budu tolerantniji dok ne dođu bolji dani. Neki će bi� u iskušenju da potroše više nego što treba.

VAGA (24.9. - 23.10.)

Vjerojatno nećete biti zadovoljni onim što vidite da se sprema. Suzdržite se od suvišnih komentara, jer bi oni moglo samo doli� ulje na vatru. Budite umjereni, strpljivi, a ako treba, povucite se. Privremeno. Kasnije će bi� lakše. Nastavit ćete diplomatsku strategiju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.)

Mnogi će konačno uspjeti otvori� svoje srce i oslobodi� se prepreka koje su ih kočile. Bit će to poboljšanje u vašim osobnim odnosima, ali i dalje se savjetuje oprez. Najviše zato što može bi� greški u koracima ili provokacije od druge strane. Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja.

VODENJAK (21.1. - 19.2.)

Ako ste još sami i tražite ljubav, budite odmjereni i ne navaljujte. Prije će se dogodi� da ovaj put drugi zavedu vas nego obratno. Ako se osjećate usamljeno, računajte s �m kao fazom, te da će sve ići polako. Uglavnom ćete stremi� visokim ciljevima, a okolnos� ići će u prilog tome.

BIK (21.4. - 20.5.)

Sposobni ste razluči� što vam je važno, a što nije. Vaša zrelost i promišljenost smirivat će poneku provokaciju ili situaciju u kojoj druga strana neće znati kako reagirati. Do nedavno ste samo maštali o nekim poslovnim potezima, a sada ćete ima� vremena sve to osmisli� i razradi�.

RAK (22.6. - 22.7.)

Vjerojatno će vas mučiti neočekivane čežnje, ali prihva�te to kao prolaznu fazu u kojoj će iskristalizira� svoje ljubavne želje i ciljeve. Planete će vam i ovaj tjedan donosi� različite utjecaje, a na vama je da se prilagođavate. Budite strpljivi i mudri. Plodovi vaših napora polako izlaze na vidjelo, no ima još dosta što treba napravi�.

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo, rasprave ili čak svađe. Stoga razgovarajte, ali ne inzis�rajte na zagrljajima. Uz malo više strpljenja bit ćete oboje zadovoljni. Ne želite se bavi� tračevima, ali neugodno je što ćete ih mora� sluša�.

ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kontak� će bi� brojni, ali većina njih neće u potpunos� ispunjava� vaša ljubavna očekivanja. Stoga ćete o ljubavi više priča�, nego što ćete je osje��. Mnogi će bez obzira na sve organizira� lijepe provode za svoje društvo. Bit će im dobro. Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo kandidata koji bi željeli surađiva� s vama.

JARAC (22.12. - 20.1.)

Izazovi će se prorijediti, a vaš ljubavni život smiriti. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživa� kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjes�ma. Sve ono što ste smišljali i planirali polako dobiva vanjska obilježja.

RIBE (20.2. - 20.3.)

Pred vama su lijepi ljubavni dani kad možete očekiva� sklad između sebe i voljene osobe. Ako ste još sami, svakako izađite van u društvo jer su šanse da se s nekim zbližite povećane. Bit ćete zavodljivi, a osobe suprotnog spola rado će vam prilazi�.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1445

Ostavština čipkarice Nade Mance

Nada Mance (1948.2021.) neizostavno je ime po pitanju čipkarstva u Međimurju. Godine 1995. saznala je da u Svetoj Mariji postojala tradicija izrade čipke na batiće. Upornim traganjem za ženama koje još uvijek znaju čipkati, potrebnim priborom, uzorcima i preostalim primjercima čipke po cijelom Međimurju uspjela je obnoviti vještinu izrade čipke i ponovno pobuditi interes za izradu čipke među stanovnicima Svete Marije.

I sama je postala vrsna čipkarica te je pozvana da sudjeluje na prvom Festivalu lepoglavske čipke održanom 1997. godine. Njene čipke nalaze se u muzejima u Hrvatskoj i Španjolskoj kao i mnogim privatnim kolekcijama diljem Europe.

Dugogodišnju suradnju s Muzejem Međimurja Čakovec počinje 2000. godine kada u suradnji s kustosicom MMČ-a Smiljanom Petr-Marčec radi na izložbi “Čipkarstvo u Međimurju. Svetomarska čipka”. Godine 2017. sudjelovala je u snimanju dokumentarnog �ilma o “Tradicijskom umijeću izrade čipke na području Svete Marije”. Za stalni postav posvećen nematerijalnoj baštini u “Riznici Međimurja” poklonila je dio svoje bogate

kolekcije čipke. Tako je postav obogaćen zasad najstarijom trakom izrađenom od čipke u Međimurju iz 1900. godine. Od neprocjenjive je vrijednosti i žensko oglavlje (poculica) koju je gospođa Mance u potpunosti izradila od čipke što je izuzetna rijetkost.

Dobra suradnja s obitelji Mance se nastavila i nakon Nadine smrti. Suprug Ivan i sin Davorin su u veljači 2023. godine Muzeju na skrb prepustili ostavštinu Nade Mance. Ostavština se sastoji od desetak primjeraka čipke, opreme za izradu čipke te neprocjenjive dokumentacije koju je Nada sakupila tijekom godina. Predmeti će biti pohranjeni na Etnografskom odjelu u zbirkama predmeta te u studijskoj zbirci.

Ostavština se sastoji od devet ručno izrađenih čipki od kojih je neke izradila sama Nada, a druge su joj bile darovane ili ih je kupila, i osam oglavlja iz Podravine na kojoj se nalazi čipka na batiće. Od opreme je darovan velik broj batića. Najveći broj batića je ručno izradio Nadin suprug Ivan, dok su ostali primjerci koje je Nada sakupila na terenu u Međimurju ili su joj ih darovali kolege čipkari iz drugih zemalja Europe. Najveći dio ostavštine čine motivi čipki. Nakon inicijalnog pregleda utvrđeno je da se radi o motivima karakterističnim

Čipka s međimurskim mo�vom za Međimurje, Lepoglavu, Pag, Bjelovarsko-bilogorsku županiju te sakralnim motivima koje nalazimo na širem regionalnom području. Sakupljeni motivi su fotokopije prednje i stražnje strane stvarnih primjeraka čipke s kojima je Nada dolazila u kontakt. Dakle, ne radi se o samoj čipki, već fotokopijama. No, iako se radi o fotokopijama, prikupljeni motivi predstavljaju najcjelovitiji zbir motiva

koji se pojavljuju na čipkama izrađenima na batiće u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U budućnosti nam predstoji detaljna stručna obrada građe, njena digitalizacija, rad na organiziranju motiva te daljnja istraživanja kojima će se nadopuniti kontekst prikupljenih motiva.

Obitelji Mance zahvaljujemo na povjerenju i iznimno vrijednoj donaciji upravo Muzeju čime su omogućili da višegodišnji rad Nade Mance bude trajno pohranjen i dostupan svim zainteresiranim za čipkarstvo u Međimurju, Hrvatskoj i Europi.

Davorin Mance, Maša Hrustek Sobočan, Ivan Mance i Janja Kovač pri preuzimanju ostavš�ne u veljači 2023. godine

Piše: Janja Kovač, viša kustosica Etnografskog odjela

Balo s posljednjom čipkom na kojoj je radila Nada Mance

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Počelo je klimatološko ljeto

VREMENSKA SLIKA: Nakon kišne i prohladne prve polovice mjeseca, ova druga nam ipak pokazuje ljepše lice mjeseca svibnja. Uz puno sunca i topline konačno je u potpunosti zatvorena sezona grijanja, a dnevne temperature su u pojedinim danima narasle i preko 25 °C. No, peti mjesec je ipak završio kao kišniji i malo svježiji. Početak šestog mje-

seca i dalje će pratiti ugodna temperatura, ali ne potpuno stabilno vrijeme. Lokalni pljuskovi najizgledniji su krajem ovog i početkom sljedećeg tjedna, ali ne mogu se potpuno isključiti nijedan dan. S prvim danom lipnja počelo nam je i klimatološko ljeto. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Lijepo i toplo vrijeme očeku-

jemo tijekom petka uz obilje sunca i tek povremeno umjerenu naoblaku. Kasnije popodne i navečer raste mogućnost za kraći lokalni pljusak s grmljavinom, ali će u dosta mjesta ostati suho. Temperatura zraka će polagano rasti pa bi se mogla popeti i do 27 Celzijevih stupnjeva. Subota, a osobito nedjelja, neće biti posve stabilni dani. Izmjenjivat će se obla-

ci i sunce, a mjestimice uz jači razvoj oblaka može pasti malo kiše ili lokalni pljusak praćen grmljavinom. Veća šansa za pljuskove je u nedjelju, dok bi se subota uz malo sreće mogla provući suho i djelomično sunčano. Temperatura noću od 13 do 16, a najviša dnevna između 21 i 24 Celzijeva stupnja. Čini se da promjenjivo i nestabilno vrijeme ostaje i

Pučka meteorologija

početkom novog tjedna. Uz povremeno više oblaka mjestimice će biti kiše ili pljuskova s grmljavinom u popodnevnim satima. U tom slučaju će se temperatura možda sniziti za dvatri stupnja, ali načelno će biti ugodno toplo. Očekuju se ipak i sunčana razdoblja. Nešto povoljnije oko srijede i četvrtka kad se mogućnost za pljuskove smanjuje, a sunca i topline će biti malo više nego početkom tjedna. Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 31. svibnja 2023.)

• 3. lipnja 1962. god. na Zavižanu izmjerena najniža lipanjska temperatura u Hrvatskoj -3,1 ° C

• 5. lipnja- Svjetski dan zaš�te okoliša

SKANDINAVKA VICOTEKA

Fenomen

Kako zovemo čovjeka koji koristi fen?

Fenomen!

Zlatna ribica

Ulovi Mujo zlatnu ribicu a ova mu kaže da će mu ispuniti 3 želje ako ju pusti... I on ju pusti.

Pilot

Izgubi se avion u magli...

S kontrolnog tornja javljaju: “Javite nam visinu i poziciju! Javite nam visinu i poziciju!”

Pilot odgovara: “180 i sjedim.”

-

Autor: Mladen Mrčela

MOZGALICA

pronađi 10 razlika

Nek se Čakovčanci i

Čakovčanke štimajo

Pred par dni so Čakovčanci i Čakovčanke preslavili svoj den –Den čakoskoga trgovišča. Najme kaj, baš za čakoski den je zišla na svetlo dneva kniga profesora, doktora i monsinjora Međimorca i Cirkovljančana Matije Berljaka. Profesor je odišel z Međimorja, nejlepšega falačka zemle na ovome sveto šteroga je dragi Božek dal nam Međimorcima jerbo je on veruval kak smo mi Međimorci dobri ak ne i nejbolši ljudi na celomo ovomo poznatomo sveto, več zdavnja, pred šezdeset let, ali je još ne pozabil otkod je zdoma i jegovo junačko srce (i ne sam srce) furt i navek tuče za rodno grudo, očem reči, za roden kraj. Zbog radi toga profesor Berljak furt briše praha z stari knigi i furt išče nekaj kaj se nas Međimorcov i Međimorja našega maloga dotikavle. Tak je profesor i našel Poveljo štero je Juraj IV

Zrinski dal grado Čakovco, a dal mo je se kaj je mogel pred 444 leti sam kaj bi z Čakovca postal grad onakši kakši je denes. Još negda so Čakovčanci znali za svetešjo Poveljo i po joj so pred skorom tridesti let (1994. leta) preglasili

29. majuša kak Den Grada, ali je ve profesor Matija našel i radno ili pak urecko poveljo kaj znači da je se ono kaj piše vu svetešji povelji prava božja istina i da se Čakovec mora štimati z Jurjem (čitaj: Đurekom) Zrinskim. Ak bode istina ono kaj je gradonačelnica rekla pred profesorom Matekom i sima onima šteri so tam bili unda bode Đurek Zrinski dobil i svojega spomenika vu grado Čakovco i tak bi se Čakovčari odužili Đureko za Poveljo štera jim je pomogla kaj so od maloga naselja postali pravi grad po meri čoveka.

Zazvedili smo, ruon tak, da je Đurek (čitaj: Juraj Zrinski) ne pomogel Čakovco kaj je z par hiži i jenoga staroga grada postal pravo trgovišče i pravi grad najbrž Čakovec ne bi denes bil glavni (i nejvekši) grad Međimorja nek bi to mortik bilo Nedelišče, a najbrž Buzovec šteroga je zafremal grof Buza predi Čakovca jerbo je grof

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Da bodemo jempot nekaj

na vreme naprajli ???

Buza bil japa grofo Čakijo šteri je zafremal Čakovca v 13. stoletjo i po šteromo Čakovec nosi svoje gizdavo ime.

Čije je pravzaprav koščično olje???

Kaj je jeje, moremo deti roko na srce i priznati kak se več na leta borimo z tem kak bi naše črno, očem reči, koščično olje zaštitili i kaj bi bilo na glaso kak je ne sam dobro nek i nejbolše v celoj Lepoj našoj. Dok smo se mi prepravljali, dok smo se spominkovali naši sosedi prek Drave so išli z paperima vum i to po prečečo i ve je jivo črno i to bučino olje nejbolše v Lepoj našoj. Neje nama žal kaj nešči drugi ima bolše olje od našega međimorskoga, ali kaj so to ruon naši prvi sosedi i to ne Varaždinci nek Zagorci to si nebremo oprostiti. Navek smo se mi Međimorci držali spametneši od Zagorcov i da se bole znuomo i moremo nek oni, a ve so nas oni prestigli po levomo krilo. No, malo sam si duže gruntal o ovoj friškoj situaciji na tržišto črnoga ojla i siguren sam kak mi je teca Franca dala rešeje kak bode istina došla na svetlo dneva, a kaj bodo zadovoljni i jeni i drugi, očem reči, kaj bodemo zadovoljni mi, a i naši sosedi Zagorci. Naši sosedi so naprajli festival črnoga olja jerbo so se naši Međimorci ravnali kcoj kak da jim je ne volja, očem reči, dok smo mi šlajdrali na mesti drugi so delali i ve imajo i viziperte da je zagorsko bučino olje najbolše v Lepoj našoj. Ali so tu ne postali nek idejo dale i očejo kaj bode zagorsko bučino olje jedno od bolšiv i v Evropi. Nam Međimorcaj tuče zadja vura i zato se moramo mam genuti ak očemo kaj bodemo dostigli (denes-zutra) sosede Zagorce, a unda mortik jiv i prestigli (prekzutra). Sa je sreča, veli teca Franca, kaj so Zagorci dobili papere za svoje bučino olje, a mi Međimorci očemo dobiti papere za koščično olje, a si znuomo kak je koščično olje furt i navek čuda bolše od bučinoga jerbo je z buče još nigdar nišči ne dobil črno olje. Pravo črno olje je z koščici i zato ga mi Međimorci i zovemo koščično olje. Mi moramo ostati na koščičnomo oljo i jenoga dneva bodemo stoprocentno prestigli Zagorce i jivo bučino olje. A dok jempot naše koščično olje najde svoje mesto na stalažima kupcov i

potrošačov oni bodo mam vidli kak je koščično olje ono pravo olje štero so navek iskali i štero je nejbolše i nejzdraveše ne sam v Lepoj našoj, ne sam v Evropi nek po celomo milomo sveto.

Pojačalo se je čakosko gracko vječe

Dok se je to ne nišči nadjal v Čakosko gracko vječe se je vrnul negdašji političar i čakoski gracki načelnik i drug Štef Kovačov. Verjem kak se si zmislimo jerbo je to ne bilo tak zdavnja kak je sabornik Štef Kovačov zgubil zadje izbore za foteljo čakoskoga gradonačelnika od denešje i još navek na vlasti Ljerke Cividini. Unda si je drug Štef zamrznul svojega mandantlina grackoga večnika jerbo so mo dečki i puce z Uskoka tak to rekli, a rekli so mam posle dok so mo nabrojili grehe štere je napravil v predizborni kampanji dok so mo suzike tekle pred kamerama državne televizije, a soze mo je brisal, z bradom i mustačima, precednik esdepeovcov Peđa Grbin. Ne znati kuliko je vode preteklo spod pod Trnavskim mostom, kuliko je noči Štef ne spal, ali ve najempot se je vrnul nazaj v politiko i poranjkal na vrata čakoskoga grackoga veča, ali več ne kak drug esdepeovec nek kak drug „seljak“ jerbo se je v tem cajto, dok je po Štefovomo političkomo grunto niti trava ne rasla, pobratimil z ruon tak z sabornikom Krešijom Beljakom. Moram vam reči kaj me gvinta: do ve se furt pripovedalo kak je političarima v hadezejo se dopuščeno i kak so nigdar nikaj ne krivi, a ve vidimo da so ovi z esdepeja ruon takši. Ne sam da so mo Uskoki ne našli nikšega greha, a niti mo je greh ne niti ono kaj smo si na telkačima vidli, nek se čovek vu svoji zadji hiž splače i za pokoro nikam nejde jeno dve leti, a unda se more nazaj vrnuti v politiko. Još nekaj, kak je ve Štef mogel dojti v čakosko gracko veče kak „seljak“, a zebrani je bil kak drug esdepeovac? I kaj bode na to reklo Štefovo biračko telo štero ga je zebralo? A kaj bode na to rekel Mirek Novakov šteri je pazil to večničko mesto, grel je stolca, a ve je odišel po riti k meši? Ne znati je li mo je što zafalil na jegovomo dvoletošnjemo poslo i je li mo je opče što rekel „zbogom“?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Katarina Patarčec dušom i tijelom u Orehijadi

Orehijada u Orehovici tradicionalna je manifestacija posvećena orehu i semu ka ide kcoj. A to kaj ide k coj, bila je svakako Katarina Patarčec, članica tamošnjeg KUD-a Fijolica. Ona je bila osoba kraj koje se nije moglo proći a da se ne zastane, uzme i proba koji kolačić i zalije se likerom. (vv)

KARIKATURA TJEDNA Autor Damir Novak

Katarina Patarčec sa svojom orehnjačom