kolumna kolumna
PRILAGODBA NA STRES
Adaptiraj se uz adaptogene
K
ada govorimo o adaptogenima, moramo znati da taj termin nije prihvaćen u medicini. Prihvaćanje struke ponekad i ne prati pripravke za koje postoji dovoljan broj dokaza, kao što je kasnilo, na primjer, za korist od suplementacije omega-3 nezasićenim masnim kiselinama. Ali što je s adaptogenima i što su oni uopće? Zanimljivog naziva, iskovanog u krugovima prirodnih terapija, danas se često provlači kroz tekstove i marketinške poruke za više biljaka i biljnih ekstrakata. A gdje god se marketing uhvati posla, nije loše ostaviti malo mjesta za sumnjičavost i oprez.
Želja za ravnotežom
Naziv adaptogen iza sebe skriva želju za homeostazom, odnosno održavanjem našeg organizma u ravnoteži, pri čemu se misli na održavanje ravnoteže kod povećane izloženosti naporu i stresu. Ništa novo za modernog čovjeka izloženog cjelodnevnim podražajima i naporima.
„MOJ 'OMILJENI' ADAPTOGEN JE RODIOLA, ODNOSNO RUŽIČASTI ŽEDNJAK - ONA SJAJNO POMAŽE OSOBAMA KOJE SU IZLOŽENE DUGOTRAJNIM NAPORIMA, POSEBNO U RAZDOBLJIMA KAD OČEKUJU POVEĆANO OPTEREĆENJE" Sve što može pomoći, a ne može pogoršati, bilo bi korisno. Ipak, nemojmo zaboraviti: sve što može pomoći, na neki način može i naštetiti, makar to bila biljka. Volim biljke koje se karakterizira kao adaptogene. Često su tu spominjani američki i sibirski ginseng, ashwagandha, astragalus, sladić, ružičasti žednjak, đumbir… Poželjna djelovanja kod adaptogena su povećavanje rezistencije našeg organizma na stres, produljeni napor, protuupalno djelovanje, djelovanje na imunitet, djelovanje na kronični umor… U prijevodu, korisne biljke koje pozitivno djeluju na održavanje pravilnog funkcioniranja osi hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda. Nemojmo zaboraviti da dugotrajna izloženost stresu
dovodi do povišenja lučenja kortizola iz nadbubrežne žlijezde, koji zapravo polako smanjuje imunološke odgovore našeg organizma, a dugotrajno opterećenje nadbubrežne žlijezde može dovesti do stanja donekle sličnog depresiji – kronične iscrpljenosti („burn outa“).
Ružičasti žednjak
Moj „omiljeni“ adaptogen je rodiola, odnosno ružičasti žednjak, biljka koju uporno tražim po Velebitu, a sreo sam je samo jednom. Nije čudotvorna iako joj neki pridaju ta svojstva, ali uistinu može pomoći osobama koje su izložene dugotrajnim naporima, posebno kad očekuju povećano opterećenje. Može se koristiti u prevenciji i tijekom teških razdoblja ili ako smo zakasnili, kao dio tretmana oporavka. Rodiola nije bezazlena biljka, ona se ne smije koristiti kod djece, trudnica, dojilja, uz terapiju antidepresivima i antipsihoticima, a dulje korištenje preporučuje se isključivo uz nadzor stručnjaka. Poteškoća s rodiolom je što samo manji broj pripravaka na tržištu ima zadovoljavajuću kvalitetu. Iz mog iskustva, uistinu može pomoći ljudima opterećenima na poslu u određenim razdobljima, studentima u vrijeme spremanja ispita, sportašima koji se spremaju za natjecanja ili za oporavak nakon takvih razdoblja.
Gotovi, standardizirani ekstrakti
Studije su rađene i na američkom i sibirskom ginsengu, na astragalusu i sladiću. Ja biram ginseng kod sportski aktivnih ljudi, uz rodiolu, ili kod starijih. Astragalus volim za ljude kod kojih je vidljiv utjecaj stresa na imunitet i, na primjer, alergije, dok je sladić izvrsna protuupalna biljka koja voli držati nadzor nad nadbubrežnom žlijezdom. Sladić neki podnose lošije iako je biljka koju biramo i kod gastritisa. Izbjegavat ćemo je kod povišenog tlaka. Sve ove biljke upotrebljavat ćemo u obliku gotovih ekstrakata, standardiziranih na aktivne tvari. Zato je bitno imati povjerenja u proizvođača i uzimati prave doze. I, naravno, biti svjesni mjera opreza. Dakle, sve ove biljke zapravo djeluju i na nadbubrežnu žlijezdu i posljedično na imunitet. Regulirajući naš odgovor na stres, smanjujemo i šansu pada imunološkog odgovora. Mogu pomoći, zgodne su za koristiti u razdobljima iscrpljenosti, pada imuniteta, povećanog opterećenja, ali uza svu pomoć, ni jedan stroj, a kamoli naše tijelo, ne može gurati dugo preko svojih granica.
45
