marketing i pr
Fake News: Vjerujemo ili ne vjerujemo, ali rijetko provjerimo pišu: Karla Bilandžić, mag. oec. Ekonomski fakultet u Osijeku, Gajev trg 7, 31000 Osijek, Croatia, karla.bilandzic@efos.hr izv. prof. dr. sc. Helena Štimac Ekonomski fakultet u Osijeku, Gajev trg 7, 31000 Osijek, Croatia, helena.stimac@efos.hr
Š
to mislite – znate li prepoznati lažnu vijest i rezonirati istinu od neistine?
oni u konačnici utječu na pojedince pročitajte u nastavku.
teksta. No, iako lažne vijesti imaju širok spektar „laži“, njih ne treba zamijeniti sa satiričnim vijestima (naslovima i tekstovima) kojima cilj nije obmana već ciničan osvrt na nekoga ili nešto. Na Slici 1 prikazana je razlika u pojmovima od misinformacija, koje predstavljaju nenamjerno plasiranje lažnih informacija, do malformacija koje su svjesne i namjerne aktivnosti širenja lažnih informacija u svrhu obmane.
Prosječna se osoba svaLažne vijesti – riječi kao kodnevno susreće s velikim bro- oružje jem informacija, komunikacijskih poruka i naslova vijesti na teme- U suštini, lažne vijesti znače objalju kojih kreira stavove, mišljenja vu informacija koje su, namjerno pa i ponašanja. Prema istraživanju ili nenamjerno, netočne. Na to se koje je provedeno u SAD-u, 62% objašnjenje često nadovezuje i to odraslih osoba o vijestima (novo- da lažne vijesti uopće ne moraju stima) informira se putem druš- biti laž već da jednostavno sadrtvenih mreža1, a više od 40% kon- žavaju propuste koji tada zavarakretno putem Facebooka2 koji je vaju publiku kojoj je vijest namije- Tako lažne vijesti utječu na stjecapostao platforma različitih naslo- njena. Informacije tako mogu biti nje znanja o određenim događanjiva koji se pojavljuju na naslovnici. potpuno lažne, djelomično istinite ma (npr. političke situacije), ljudiSamim time, pojedinac na prvu ne ili informacije s nedostatkom kon- ma (npr. pogrešno predstavljanje bira što će mu se pojaviti na naslovnici (zbog algoritma, oglasa, preferencija, aktivnosti prijatelja i sl.), a što ne pa nailazi na različite izvore – one provjerene koje inače smatra Misinformacija Malformacija Dezinformacija pouzdanima i na one neprovjereNenamjerno Namjerno širenje ne, web stranice i portale koji češirenje pogrešne lažnih informacija u Namjerno sto ne iznose objektivne činjeniinformacije ili svrhu obmane. kreiran pogrešan ce već subjektivna stajališta i nepogrešno Informacija se kontekst. povezivanje koristi kao oružje Potpuno rijetko teorije zavjere. No, ne treinformacija. protiv nekoga ili izmišljen ili ba misliti da su lažne vijesti nastanečega i čini veliku pogrešno informacijsku štetu. le pojavom društvenih mreža. One prenesen sadržaj. su postojale oduvijek, ali je razvoj brzine razmjene informacija utjecao na njihovo viralno širenje. Lažne vijesti samo su jedan od tzv. informacijskih poremećaja, a koji još Slika 1: Razlika u pojmovima - misinformacija, dezinformacija i malformacija postoje, kako ih prepoznati i kako Slika 1: Razlika u pojmovima - misinformacija, dezinformacija i malformacija
Tako lažne vijesti utječu na stjecanje znanja o određenim događanjima (npr. političke situacij ljudima (npr. pogrešno predstavljanje osoba i izmišljanje afera), proizvodima (npr. da je nekak 1 J. Gottfried i E. Shearer, 2016. News Use Across Social Media Platforms 2016. Pew Research Center. proizvod iz zelenog uzgoja dok zapravo nije) i drugo… Dakle, pisanje, objavljivanje i distribuiran 2 R. Cellan-Jones, 2016. Facebook, Fake News, and the Meaning of Truth. lažnih vijesti imaju za namjeru stvoriti prepreku između pojedinca i istine. Razvoje komunikacijskih kanala, razvija se i količina lažnih vijesti, ali i brzina njihovog širenja - pra 44 Suvremena trgovina 2(47) primjer su društvene mreže na kojima se mogu pronaći razne lažne vijest, a iste se mogu i lajkat shareati što ubrzava njihovo širenje. No, to nikako ne znači da lažne vijesti nisu postojale i pr pojave interneta. Marketingaši će možda odmah i pomisliti na propagandu koja za cilj im
