ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA
LJUBAVNA VINA
Ocjenjivanje vina: LJUBAVNA
VINA U
VINODOLU
Razgovor o vinu: VITOMIR ANDRIĆ
Vinska sorta: MALVAZIJA ISTARSKA
Vinska putovanja: TERROIRSKO KRSTARENJE JADRANOM
Vino i riječi: ENES KIŠEVIĆ
prof. MARIJA VUKELIĆ, glavna urednica; marija@marijavukelic.com
tko? što? zašto?
Tkostoji iza projekta Vinske zvijezde? Odgovor je jednostavan, troje entuzijasta i zaljubljenika u posao koji rade.
Marija Vukelić, profesorica francuskog i talijanskog jezika, koja je, kroz „svoje“ jezike otkrila ljubav prema vinima i potom se dodatno vinski školovala. I dalje uči o vinima, čita, piše, podučava, prenosi znanje. U ovome projektu je voditeljica ocjenjivanja vina Vinske zvijezde te glavna i odgovorna urednica, autorica većine tekstova u časopisu.
Darko Poslek, dugogodišnji grafički urednik po mnogobrojnim redakcijama magazina i novina te fotograf s naglaskom na produkt i food fotografiju. Preuzeo je ulogu oko tehničkih i umjetničkih detalja projekta (grafika, produkt fotografija, društvene mreže).
Julio Frangen, fotograf i pasionirani zaljubljenik i poznavatelj vina koji svojim Nikonom prati i snima mnoge zanimljive događaje na vinskoj i gastro sceni.
Odrastao i živi u Zagrebu, gradu koji voli opisati svjetlom. Preuzeo je posao snimanja i odabira fotografija za časopis.
Štonas troje radi? Ukratko, vodimo projekt Vinske zvijezde. Od ocjenjivanja do časopisa: osmišljavamo, pišemo, fotkamo, snimamo video, vodimo društvene mreže, razgovaramo s vinarima i vinogradarima, obilazimo vinograde, vinske sajmove i radionice, uživamo u vinu.
Zaštočasopis? Zato što tržištu postoji veliko zanimanje za vina, a o vinu ima premalo specijaliziranih medija. Zato što ljubitelj vina rijetko ima prigodu dobiti kvalitetne i provjerene informacije iz prve ruke, na jednom mjestu. Zato jer su vinari katkad pogubljeni u moru mogućnosti promocije vlastitih proizvoda, a napretkom tehnologije sve se teže snalaze. Zato smo tu mi, da pomognemo, da vinarima olakšamo prezentaciju vina, da korisnicama približimo ta ista vina i da svi na kraju –budemo zadovoljni i uživamo.
JULIO FRANGEN, urednik fotografije julio.frangen@gmail.comIMPRESUM
Glavna urednica:
Marija Vukelić
Grafički urednik: Darko Poslek
Urednik fotografije: Julio Frangen
Suradnici:
Mirjana Maksimović
Franjo Rizlinški
Naslovnica: Darko Poslek
Pilot projekt: 01.03.2024.
u prvom broju:
4 Novosti & događaji
6 Vinske zvijezde Ocjenjivanje vina Ljubav je u čaši
14 Razgovor: Vitomir Andrić
18 Vinski dvoboj: Godine (ni)su važne
19 Mladi & vino: (Na) mladima svijet ostaje
20 Regija/podregija/terroir: Vinogradarske regije i sortiment Nova vinska destinacija - Kaldir
26 Sorte vina: Malvazija istarska
30 Vinske radionice: Vinska srijeda s malvazijom istarskom
34 Vino & riječi: Enes Kišević
35 Vino & civilizacija: Putevi vinove loze
36 Terroirsko krstarenje: Proljeće u vinogradima i na terroirima Dalmacije
40 O ženama i vinu
42 Shopping za vinoljupce
44 Hrana & vino: Ćokolada i vino (vole se javno)
46 Vino & biznis
47 Francuski & vino
48 Edukacija: Grožđe i vino - od vinograda do stola
50 Destilati: Čarolija u jednom gutljaju
52 Kolumna: Blues Dibiduz
55 Ako niste znali: Mali vinski leksikon
Vinart Grand Tasting:
• Datum: 1. i 2. ožujka 2024., 12–19 sati
• Lokacija: Lauba, Zagreb
• Opis: najznačajniji poslovni vinski događaj u Hrvatskoj, okuplja 140 odabranih vinarija.
Festival Vino Dalmacije:
• Datum: 9. i 10. ožujka 2024., 13 – 19 sati
• Lokacija: Hotel Le Méridien Lav, Split
• Opis: festival okuplja najznačajnije vinare iz cijele Dalmacije, uz zanimljive vinske radionice
VAPT Vino-trade
Acrobat portfolio tasting:
• Datum: 1. ožujka 2024.
• Lokacija: Hotel Hilton Garden Inn, Zagreb
• Opis: važna međunarodna poslovna vinska smotra s gostovanjem svjetskih vinarija i majstorskim radionicama
WineRi24 –međunarodni eno-gastro festival:
• Datum: 8. i 9. ožujka 2024., 14 – 20 sati
• Lokacija: Kongresni centar Exportdrvo, Rijeka
• Opis: međunarodni enogastro festival ugostit će preko 100 vinarija, uz zanimljive vinske radionice.
Wine Wednesday: Plavac mali & family
• Datum: 13.03. 2024., 19 – 22 sata
• Lokacija: restoran Trilogija fino i vino, Kaptol 10, Zagreb
• Opis: Vinska radionica kušanja naslijepo i prepoznavanja sorti plavca malog, crljenka i dobričića
En Primeur Bregovita Hrvatska:
• Datum: 14.03.2024., 13 – 19 sati
• Lokacija: Esplanade Zagreb Hotel
• Opis: tridesetek vinarija ponudit će na kušanje vina berbe 2023. te vina starijih godišta koja tek izlaze na tržište
VIP eventi:
• Datumi i lokacije:
• 6. ožujka 2024., Poreč, Valamar Diamant Hotel, 14-21 sat
• 12. ožujka 2024., Zagreb, Hotel Antunović, 14-21 sat
• Opis: enogastro konferencija s naglaskom na lokalne hrvatske delicije i edukaciju za ugostiteljsko-turistički sektor
IZ SVIJETA
ProWine 2024, Njemačka:
• Datum: 10 – 12. ožujka 2024.
• Lokacija: Dusseldorf, Njemačka
• Opis: oko 6000 izlagača iz više od 60 zemalja predstavit će svoja vina vinskim profesionalcima i ljubiteljima vina
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: JULIO FRANGEN DARKO POSLEK
Prvo ocjenjivanje vina 2024.
LJUBAV U ČAŠI LJUBAV U ČAŠI
KAKO SMO OCJENJIVALI?
Projekt Vinske zvijezde postoji od 2014. godine, vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijave prateći objave na Facebook stranici. Ocjenjuje stručni žiri u kojem su enolozi, vinari, vinski znanstvenici, ugostitelji, sommelieri, vinski trgovci, specijalizirani novinari. Ocjenjuju se vina s hrvatskog tržišta, metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo stoga ocjene nisu nikada sponzorirane, potpuno su neovisne. Ne ocjenjuje se sorta, niti regija; o uzorcima se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera.
Komisija zasjeda javno u restoranima, a tijekom ocjenjivanja kratko se opišu vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Cijene vina vrijede na dan ocjenjivanja.
Bodovna granica za odličja: srebro od 85 do 89,9 bodova; zlato od 90 do 94,9; veliko zlato od 95 do 98,9 . Velika zvijezda od 99 do 100 bodova.
Info: Marija Vukelić, prof.; voditeljica projekta, marijavukeliczg@gmail.com
GDJE SMO OCJENJIVALI?
Restoran Vinodol u svojoj bogatoj ponudi nudi izvorne specijalitete hrvatske kontinentalne i mediteranske kuhinje. Baza kulinarskog potpisa oduvijek su bila autohtona jela. Vinodolov stručni kulinarski tim svakodnevno radi na unaprjeđivanju jelovnika i pomicanju granica. Osim gastronomskog užitka, Vinodol nudi i predivan ambijentalan doživljaj. Smješten u najužem centru Zagreba, restoran je nezaobilazna destinacija za sve one koji su željni kvalitetne kuhinje i izvrsne hrane, vrhunskih vina te profesionalne usluge ljubaznog i nasmiješenog osoblja.
Ovogodišnje prvo ocjenjivanje vina projekta Vinske zvijezde, pod nazivom “Ljubav u čaši”, održano je 13. veljače 2024., u poznatom zagrebačkom restoranu Vinodol.
STRUČNI ŽIRI
A pobjednik je...
U zagrebačkom restoranu Vinodol komisija izabrala
šampiona – Degrassijev Pinot noir Contarini 2016 osvojio je čak 96 bodova, drugi je Hilićev Dingač
Excellence 2018 (94), a treći Polettijev Cabernet Sauvignon 2017 (93)
Vinske zvijezde proslavile su 10. rođendan u restoranu Vinodol, uz prvo ovogodišnje ocjenjivanje vina prigodne tematike - Ljubavna vina! Na ovom ocjenjivanju nazočio je osnivač projekta Vitomir Andrić i njegov suosnivač Željko Suhadolnik, obojica vinski novinari, znalci i ocjenjivači, dok je treći ocjenjivač iz prve postave iz 2014. Ivo Kozarčanin, nažalost bio spriječen doći. Ocjenjivanje je s prijateljima novinarima osmislio Vito Andrić kao vinski putokaz i preporuka
Na ovogodišnje ocjenjivanje pristiglo je ukupno 18 odličnih uzoraka, od toga 11 zlatnih, a ostala srebrna.
potrošačima, vinskim ljubiteljima, što je i danas primarna zadaća projekta. Vinari se pozivaju na sudjelovanje putem objava na društvenim mrežama projekta, vina (do 25 uzoraka) se ocjenjuju naslijepo i javno, u restoranima-partnerima, a svi ocjenjivači imaju vinsku naobrazbu. Voditeljica projekta od 2018. je Marija Vukelić, profesorica francuskog i talijanskog po struci, ali i velika zaljubljenica u vino koja stalnim dodatnim educiranjem (sebe i drugih) pridonosi popularizaciji vina i širenju kul -
ture stola kontinuirano - zadnjih 15 godina. U stalnom timu projekta su još enolog Saša Zec i fotograf Julio Frangen. Dodatno, zadnjih je godina veća pozornost i važnost dana mladim ocjenjivačima koji su vinski školovani i djeluju u vinskom svijetu. Tako je 13.2. u zagrebačkom restoranu Vinodol zasjedala sedmeročlana komisija: od najmlađih – Arijane Lučić, studentice 5. god. Vinarstva i vinogradarstva Agronomskog Fakulteta u Zagrebu (pred diplomu) i Michelle Božičević, novinarke s vinskom edukacijom (HSK1, WSET2) preko mlade enologinje Mare Miošić Greblički (mag. agr.) i velikog znalca i vinskog predavača Krune Filipovića (WSET3) do spomenutih osnivača Vite Andrića i Željka Suhadolnika. Predsjednica komisije bila je prof.Marija Vukelić (s certifikatom Wset2 i vinar/ vinogradar Agronomskog u Zagrebu), a vina je posluživao iskusni Vinodolov konobar i sommelier Damir Tomić.
Tema ocjenjivanja su bila „ljubavna vina“, vina koja bismo rado pili uz svečanu večeru na Valentinovo. U nekim su vinima tražena i afrodizijačka svojstva (jači alkoholi, punoća, zavodljivost), a neka su bila laganija i nježnija, za mlađu publiku. Bilo je različitih i zanimljivih sorti, od bijelih malvazije istarske, maraštine i chardonnaya, preko crnih - plavke, trnjaka, plavaca, syraha, cabernet sauvignona i cuvéea do crne malvazije, muškat ruže i crnog pinota! Nakon ocjenjivanja, restoran Vinodol počastio je članove komisije ukusnim ručkom, posebnom osmišljenim jelovnikom u kojemu su bili: parfe od pačje jetrice s gelom od mandarine na brioche pecivu; marinirani kotlet svinje sa sezonskim prilogom i lisnatom salatom te desertom - torticom od vanilije i maline s biskvitom od pistacija.
NAJBOLJE OCIJENJENA
„LJUBAVNA“ VINA
Veliko zlato osvojio je Degrassijev Pinot noir Contarini 2016 (96), drugi je Hilićev Dingač Excellence 2018 (94), a treći Polettijev Cabernet Sauvignon 2017 (93)!
Pinot noir
Contarini 2016
Degrassi vina
Savudrija, Hrvatska
Istra i Kvarner
16% alkohola
Cijena: 50 €
Opis: Na nosu miris kave, čokolade, tamnog voća. Opojan. Okus pun, izražena svježina. Trajno, izbalansirano i kompleksno vino.
Gastro preporuka: Pečena patka, pašticada, juneći osobucco. Čokoladna torta s višnjama.
96Dingač Excellence 2018
Vinarija Hilić
Kuna Pelješka; Dalmacija
16 % alkohola
Cijena: 38 €
Opis:
SAZNAJ VIŠE...
Ugodnog mirisa i okusa crne čokolade. Puni, trajni okus. Moćno i sočno vino.
Gastro preporuka:
Divljač, pašticada, mongolska junetina. Uz bogatu i začinjenu hranu.
94
Cabernet sauvignon 2017
Vina Poletti
Višnjan; Hrvatska Istra i Kvarner
13 % alkohola
Cijena: 30 €
Opis:
SAZNAJ VIŠE...
Tamne boje i elegantnog mirisa. Na nosu voćnocrveno voće, trešnja. Vrlo kompleksno, skladno, vrlo živo i pitko. Raskošno vino.
Gastro preporuka:
Pršut, zreli sirevi. Divljač –veprovina i srnetina.
Syrah
2016
Slamić vina
Tisno, Dalmacija
13 % alkohola
Cijena: 15 €
Opis:
SAZNAJ VIŠE...
Prekrasne rubin boje s ljubičastim odsjajem. Voćnog mirisa, višnja na nosu. Izražena kiselost i lijepe tercijarne arome.
Gastro preporuka:
Slabije pečen ramsteak, pečena janjeća s provansal skim travama.
92
Trnak
2020
Vina Gašpar
93
91
Vrgorac; Dalmacija
15 % alkohola
Cijena: 37 €
Opis:
SAZNAJ VIŠE...
Tamna, intenzivna boja. Na mirisu tamno voće, kupine. Izbalansirano, trajno, jako gusto vino.
Gastro preporuka:
Crveno meso, pašticada, sušeno meso, uz aromatični je i začinjenije jelo.
Oštro
2019
Vina Ventus
Vrisnik-Hvar; Dalmacija
14 % alkohola
Cijena: 17 €
Opis:
SAZNAJ VIŠE...
Lijepa voćnost na mirisu i okusu. Fini, izbalansirani tanini. Izražena sortnost i sklad. Jako slasno, gusto a pitko vino.
Gastro preporuka:
Tuna na žaru, odležani odrezak (rib-eye).
Agron
Trnjak 2021
Vinarstvo Prović
Opuzen; Dalmacija
13,50 % alkohola
Cijena: 15,50 €
Opis:
Muškat Ruža 2021
Bernobić vina
91
Višnjan; Hrvatska Istra i Kvarner
16 % alkohola
Cijena: 15 €
Opis:
SAZNAJ VIŠE...
Tipični, fini, miris ruže. Naglašena voćnost na nosu, a na okusu izraženi klinčići i višnja te začinsko bilje. Slatkasto, fino vino.
Gastro preporuka: Kolač Forêt noire
Karizma 2020
Petrač vinarija
SAZNAJ VIŠE...
Lijepi voćni miris. Vrlo voćnog i trajnog okusa. Harmonično, gusto, vrlo toplo vino s ugodnim kiselinama.
Gastro preporuka:
Divljač, pašteta od jelena, teleće pečenje s gljivama.
90
Hršak breg; Središnja i bregovita Hrvatska
13,50 % alkohola
Cijena: 15 €
SAZNAJ VIŠE...
Opis: Miris na tamnu trešnju i višnju. Harmonično, puno, toplo i trajno vino.
Gastro preporuka: Domaće kobasice, gulaš od fine junetine ili divljači.
91 90
Cuvée
2019
Vina Bora
Podgradina; Dalmacija
14.50 % alkohola
Cijena: 23,90 €
Opis:
90
Nera malvazija
crna 2020
Vina Tomaz
Motovun; Hrvatska Istra i Kvarner
14 % alkohola
WEBSHOP WEBSHOP
Izraženi voćni mirisi, uz nježne note dima. Tamno, slasno, fino vino, ugodnih tanina.
Gastro preporuka:
Pršut, pašta s gljivama, juneći rižoto, pašticada.
Sibernet
2019
Vinarija Siber
Erdut; Slavonija i Hrvatsko Podunavlje
18 % alkohola
Cijena: 15 €
Opis:
Cijena: 24,45 €
Opis:
Izražen miris trešnje, višnje, tamne čokolade i papra. Kompleksno na nosu. Zanimljivo, ugodno i pitko vino.
Gastro preporuka: Divljač ( ili pečenje) s džemom od tamnog bobičastog voća.
Chardonnay 2018
Vinarija Miklaužić
SAZNAJ VIŠE...
Mirisno. Na nosu karamela i začinsko bilje. Slatkastog okusa, vrlo ugodnih kiselina i alkohola koji griju.
Gastro preporuka:
Uz bourbon sladoled, štrudlu od višanja i kolač s jabukama.
89
Popovača; Središnja bregovita Hrvatska
13 % alkohola
Cijena: 10 €
SAZNAJ VIŠE...
Opis: Herbalno na mirisu. Izražene arome zrelog voća. Kompleksno i slasno vino s finim završnim okusom.
Gastro preporuka: Pečena piletina s krumpirićima, teleći vrat sa žara, janjetina ispod peke.
90 89
Dika Maraština sur lie 2021
Vinarija Điko
Vrgorac; Dalmacija
12.50 % alkohola
Cijena: 13 €
Opis:
SAZNAJ VIŠE...
Kompleksan miris, pomalo neobičan, ali vrlo zanimljiv. Pitko i ugodno vino naglašene mineralnost. Osjetne tercijarne arome meda.
Gastro preporuka:
Janjeći kotleti, aromatična azijska kuhinja, svježe školjke.
Filomena 2022
Vina Anđelini
Stara Dama 2022
Vin de Garage Karleuša
Rijeka; Hrvatska Istra i Kvarner
12 % alkohola
Cijena: 12,75 €
Opis:
Zlaćane boje, na okusu svježe i mineralno. Citrusne arome.
Gastro preporuka:
Uz kamenice, rižoto s bučom, sir i kremozna jela.
Pazin; Hrvatska Istra i Kvarner
13.50 % alkohola
WEBSHOP
Cijena: 20 €
Opis:
Zlaćane boje, lijepog mirisa. Mineralno, trajnog i dugotrajnog okusa. Živo, ukusno vino.
Gastro preporuka: Kozji sir, Cesar salata, pastrva u kukuruznom brašnu.
89 88
Plavka 2021
Vina Delmati
Dubrovnik, Dalmacija
13.50 % alkohola
Cijena: 10,95 €
SAZNAJ VIŠE...
Opis: Voćnog mirisa, izraženo šumsko voće. Pitko. Veselo, lijepo vino za svaki dan.
Gastro preporuka: Quiche lorraine, filet mignon, fina jetrena pašteta.
89 88
RAZGOVOR O VINU
Od urednika i mentora mladim novinarima, preko vinskih putovanja do ocjenjivanja Vinske zvijezde!
Rođen u Zagrebu 1949. gdje je završio gimnaziju i diplomirao na Filozofskom fakultetu, komparativnu književnost i filozofiju. Stalno zaposlen kao novinar od 1974. godine, prvo u listu Vjesnik, poslije u Večernjem listu, odakle je prije četrnaest godina otišao u mirovinu. Prije toga bio je glavni urednik Metropole, posebnog izdanja za Zagreb te predavač novinarstva
na Fakultetu političkih znanosti i mentor. Vinom se novinarski počeo baviti 1987. godine. Putovao je po vinskim zemljama, od Europe do Kanade i Japana, sudjelovao na svjetskim prvenstvima sommeliera kao član HSK; bio ocjenjivač na domaćim i međunarodnim vinskim natjecanjima. I evo ga sa mnom, na čaši vina, opisuje svoj vinski put zacrtan novinarskim „perom“.
Pitanje: Otkada je vino u tvom životu?
Oduvijek. Baka mi je iz Zagorja; iako je mlada došla u Zagreb, u Zagorju je i dalje imala vinograd i klet, pa smo rado išli onamo: kao dijete sam tamo prvo jeo grožđe, a kasnije prešao na slatki mošt i onda pomalo na vino. Osim toga, i uz današnju kuću u Zagrebu imamo nekoliko
trsova, na križanju Črnomerca i Ilice. I tu smo znali napraviti vina od našega grožđa. Tako su moje prve čaše vina bile - u obitelji.
Pitanje: Kada si počeo pisati o vinu?
1987. sam ozbiljno počeo pisati o vinu; tada je bilo malo uzora, jedan od njih je bio Srećko Ljubljanović. U novinarstvu sam bio profesionalno već od 1973., najprije u Vjesniku pa u Večernjem listu, a još u gimnaziji sam pokrenuo i uređivao naš poseban list. Kada mi je pomalo bilo dosta ozbiljnih tema, politike, gradskih rubrika, poželio sam nešto dodati da osvježim svoje interese, i tada mi se otvorio potpuno novi svijet – svijet vina, za koji čovjek i ne zna da postoji. A toliko je bogat i zanimljiv da se stalno nešto novo nauči. Tako sam i ja, u doba kada se gotovo nije znalo ni napisati chardonnay, malo pomalo učio o svemu, od upoznavanja vinskih sorti došli smo i do „finesa“ - izbora čaša, načina posluživanja, temperature serviranja, sljubljivanja s hranom isl. Tada još nije postojao Hrvatski sommelier klub i učiti je bilo dosta teško. Učili smo neposredno iz vlastitog iskustva od danas starijih vinara., npr. Lebara iz Međimurja, Ive Enjingija –legende našega vinarstva. Dolazili bismo kod njih u vinariju, ali i na degustacije koje su znali prirediti u Zagrebu - tako smo učili, otvarali su nam se novi horizonti i onda je polako došlo i inozemstvo.
Pitanje: Tvoja prva vinska putovanja.
Putovao sam puno kao vinski novinar. Tada smo imali izvrsnu suradnju s vinarima iz Burgenlanda. Negdje u vrijeme nastanka sajma Vino u Hrvata, bilo je logično povezati se s Gradišćanskim Hrvatima, a jedan od njih je Mate Kliković, i danas aktivan. Putovao sam u sve sadašnje samostalne države bivše zajedničke države, od Slovenije do Crne Gore, Makedonije. Putovali smo vlakom, automobilima, autobusima, koji put avionom, nije bilo sve lako dostupno kao danas.
Pitanje: Vinske regije koje si posjetio i ostale su ti u sjećanju?
Austrija (Štajerska, Beč), Mađarska, Slovačka, Italija (od Gorice do Sicilije), Francuska (razne regije, ocjenjivanja, sajmovi), Španjolska (od Baskije do Gibraltara), Portugal
(dolina rijeke Duoro, a Porto me se iznimno dojmio). Sjećam se jedne sjajne vinske ture po Kanadi, vinarija oko Quebeca, Montreala. Bio sam i u Tokiju, 1995., tada se Japan podizao vinski, bilo je zahtjevno putovanje, poučno, drukčije. Često sam tako ocjenjivao vina i onda o tome pisao. Bilo je nekad i po 50 uzoraka za ocijeniti tijekom prijepodneva, sve je trebalo biti gotovo prije ručka. Poslije ručka se ne ocjenjuje. Treba sve riješiti prijepodne.
Pitanje: Važnost vinskih ocjenjivanja u današnje vrijeme?
Ocjenjivao sam na Concours Mondial de Bruxelles, koji nije bio samo u Bruxellesu, selio se i po drugim državama; npr. jednom smo bili u Bratislavi, jednom u Italiji u Coneglianu. Jednom sam bio na dodjeli Decantera kad je Ivo Enjingi dobio nagradu, tada su pozvali i neke novinare, upoznali smo se sa Stevenom Spurrierom, koji i danas zna doći u Hrvatsku. Kod nekih je velikih ocjenjivanja problem ujednačavanja kriterija, jer su ocjenjivači raznih profesija, a treba ih biti puno jer ima i puno uzoraka, neka ocjenjivanja znaju trajati i više dana. Često dođe i do razilaženja u mišljenju, pa neki vinari i zaziru od velikih ocjenjivanja. Mislim da su naša regionalna ocjenjivanja vrlo korisna, ali još uvijek nedovoljno afirmirana, nemaju dovoljnu promidžbu. Trebala bi ima-
ti više odjeka u vinskim i drugim medijima, a ne da vinari sami uspoređuju vina među sobom i sami sebi daju najviše ocjene...
Pitanje: Vinske zvijezde – kako je nastao taj projekt ocjenjivanja?
Povijest je vezana uz Večernjak, jer sam imao svoju vinsku rubriku, nije to bio samo opis vina, nego sam počeo davati i ocjene. Nije bilo pretenciozno, ali davao sam bodove. Predložio sam redakciji da proširimo priču i napravimo nešto bolje. Tako je nastao Vinski vodič, s ocjenama i opisima više vina, a onda se promijenila urednička garnitura i dali su marketinškoj firmi da vodi vinski projekt, što, nažalost, nije zaživjelo. Pomislio sam tada da je šteta da projekt nestane, pozvao kolege Suhadolnika i Kozarčanina da radimo ocjenjivanja redovno sa stručnim žirijem u kojem će biti i trgovci i ugostitelji, a ne samo enolozi i sommelieri. U komisiji je bilo od 5 do 7 članova, puno smo vina kušali, opisali, ocijenili - nazvali smo projekt Vinske zvijezde i opstao je, već desetu godinu (od 2014.). Bilo bi idealno, kad bismo za ocjenjivanje mogli kupovati vina s polica (bio bi to najrealniji potrošački vodič), ali s obzirom da nema budgeta jer smo svi volonteri, snalazimo se privatnim vezama i poznanstvima, zamolimo uzorke, i ocjenjujemo ih. Možda se nađe i neki sponzor, neka insti-
tucija... Priznanja nagrađenim vinarima dodjeljivala su se tijekom najvećeg festivala u Hrvatskoj Vino.coma., u zagrebačkoj Esplanadi.
Pitanje: Najznačajniji vinski događaji u Hrvatskoj?
Što više festivala, to bolje. Ali važno je opet odrediti kriterije. Najveći je VinoCom, gdje je sve vidljiviji problem prenapučenosti - Esplanada je divan ambijent, ali premalena za sve koji žele doći. Publika je zanimljiva, ne samo stručna nego su tu i građani koji žele kušati vina. Tematski festivali su također važni, pjenušava i ružičasta vina već su afirmirana, a neki manji festivali (još) ne. Važna je Vinistra, WineRi, WIneOs i neki lokalni događaji poput Zeline, Škrletovog, Dana vina u Jaski i sl.
Pitanje: Kako se piše o vinu?
To pitanje nisam očekivao (smijeh).
Kreneš polako, stalno učiš, popravljaš se, korigiraš. Tekst mora biti stručan, a opet popularan. Nekad kad čitamo teksove enologa, skoro nam treba prevoditelj. (čast iznimkama – prof. Edi Maletić, prof. Mirošević, pokojna prof. Premužić ...). Kad se piše o vinu, treba pisati točno, tečno, razumljivo - to je zanat kao svaki drugi, treba znati pisati. Počeo sam vinsko pisanje s rubrikom Vinski forum u Večernjakovom prilogu VRT, koji je izlazio četvrtkom, a dugo je izlazio. Najčešće su teme bile susreti s vinarima i degustacije, tamo sam učio, produbljivao
znanje i prenosio ga čitateljima. Danas je vinska novinarska scena dosta siromašna.
Pitanje: Kako je zamišljen Vino vito blog ?
Na blogu pratim vinske aktualnosti: nažalost u godinama sam kad moram izbjegavati putovanja, pa su sada putovanja rijetka, a u Zagrebu i oko Zagreba sve pokušavam pratiti. Objavim na Fejsbuku neke tekstove, ljudi „lajkaju“, znači da i čitaju. Kad treba, onda i odgovorim na neke komentare i pitanja vezane uz moje tekstove.
Pitanje: Vino u Hrvatskoj, quo vadis?
Mislim da ima povremeno kriza; problem je i u cijenama, neka hrvatska vina imaju nerazumno visoke cijene koje nisu konkurentne s nekim uvoznim cijenama. Znam da imamo male količine i da su i zato naša vina skuplja. Problem je i udruživanja, nema krovne organizacije, manje više su vinari prepušteni samima sebi, ili su u lokalnim udrugama.
Pitanje: Poruka vinarima i novinarima za kraj.
Za vinske novinare ništa ne bih mogao reći, nažalost novinarska vinska scena je dosta siromašna, mnogi samo prepišu priopćenja, stave pod svoje ime i tako objave, a to nije novinarstvo, to se tako ne radi. Poruka vinarima – „putujte, idite u svijet, to je velika škola“! Ne smijemo biti „samodovoljni“. Kad upoznamo druga vina i regije, lakše ćemo se realno smjestiti u svjetske okvire i realnije ići naprijed!
GODINE (NI)SU VAŽNE
CABERNET FRANC 2019 MIRAZ vs CABERNET FRANC 2018 MIRAZ
Cabernet franc francuska je crna sorta podrijetlom iz područja Bordeauxa, rasprostranjena i u dolini rijeke Loire. Daje moćna i elegantna vina. Često se spaja s cabernet sauvignonom iako je iznimno zanimljiv kad je samostalno vinificiran. Jedna od vinarija koja ga njeguje monosortno jest Feravino iz Feričanaca. Buteljira ga u svoju liniju vrhunskih vina Miraz. Cabernet Franc 2019 rubinske je crvene boje i mirisa tamno crvenoga voća uz nijanse dima i naznake papra. Na okusu je suho, punoga tijela, izraženog intenziteta. Zanimljive su paprene note i na okusu, sočnost i elegantna svježina koja nagovješćuje još barem desetak godina lijepoga vinskoga života u boci. Pitko, skladnih tanina, lijepo uklopljenih alkohola (14.5%)- vino je već sada potpuno spremno za uživanje. Kako je nastao ovaj slavonski cabernet franc? Grožđe se bralo ručno, maceracija i fermentacija su trajale 12 dana u inoks spremniku. Vino je potom odležalo u barrique bačvicama slavonskog i francuskog hrasta 12 mjeseci. Nakon dozrijevanja u bačvama, slijedi život u boci, najmanje 2 godine prije izlaska na tržište. Četiri godine se na njega pazilo i pustilo ga se da sazrijeva koliko mu paše. Danas je odličan pratitelj kozjim sirevima ili pečenoj janjetini s
piše: MARIJA VUKELIĆ foto: DARKO POSLEK
provansalnskim začinima. A ako ga zaboravite u podrumu, kad na nj ponovno naiđete – sigurno će vas razveseliti, kao što je nas isto vino iz godine prije (2018!). Treba ga pustiti da prodiše barem pola sata, dati mu pravu čašu - doživljaj je potpun!
Regija: Slavonija
2019. VS 2018.
A kakav je bio Cabernet Franc Miraz iz berbe 2018? Odličan, moćan i mirisan - samo treba pričekati da se arome razviju iz dugo zatvorene boce. Nije nužno dekantiranje, ali boca treba biti otvorena od pola do jedan sat prije konzumiranja. Vino obavezno treba poslužiti iz šire čaše - moja odabrana je bila Riedelova čaša za syrah. Uz malo strpljenja, na mirisu se otvaraju džemaste note višnje potom paprika i dim. Na okusu je bilo sočno, puno i gusto. Paprene su se nijanse ponovile i u okusu i ta je začinjenost bila doista posebna i intrigantna. Uz ovaj cabernet franc ponovila bih janjetinu, ali u umaku od vina i cimeta, da začinjenost dobije još jednu dimenziju. Na kraju obroka možda još komadić crne čokoalde s malinom (ili crvenom paprikom !) zagolicat će dodatno nepce koje će, sigurna sam, poželjeti još gutljaj ovoga sjajnoga feričanačkog fran(c)a
I ne zaboravimo da on nije Franc ni Frank - Francuzi većinom ne izgovaraju zadnje slovo u riječima, pa se naš cabernet franc pravilno čita ovako : [kaberne fran].
Temp. serviranja: 16o - 18o C
Berba:
Gastro: janjetina
piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN
(NA)
MLADIMA SVIJET OSTAJE
Matea Vojinović, studentica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, smjer Vinogradarstvo i vinarstvo. Završava diplomski studij, najveća ljubav joj je senzorika, pričanje o vinu i spajanje s hranom. Tema diplomskog nije do kraja definirana, no glavna zvijezda je pošip crni. Želi steći dovoljno stručnog i praktičnog znanja i iskustva za održavanje vinskih radionica i panela i time približiti bogatstvo vinske Hrvatske široj populaciji.”
Sretna sam i zahvalna što sam imala priliku prisustvovati ocjenjivanju Vinske zvijezde. Kao studentica, nisam očekivala da će mi se pružiti takva prilika. Veliko je bogatstvo imati priliku učiti kroz praksu, biti okružena stručnjacima, ocjenjivati i kušati vrhunska vina. Nestale su sve sumnje te sam dobila još jednu potvrdu da idem pravim putem. Nadam se da će me gđa Marija Vukelić ponovno pozvati u komisiju te da ću opet imati prilike učiti i napredovati u svojoj struci.
Arijana Lučić, studentica Agronomskog fakulteta u Zagrebu, zadnje godine diplomskog smjera Vinogradarstva i vinarstva. Temu diplomskog rada još nije odabrala, ali svakako će biti vezana uz vinarstvo i senzoriku vina. U budućnosti želi da njezin rad obuhvaća cijeli vinski svijet, i vinogradarstvo i vinarstvo. Najveća želja joj je pridonijeti širenju vinske kulture i populariziranju manjih vinarija, „skrivenih dragulja“.
“
Velika hvala na prilici za sudjelovanje na Vinskim zvijezdama. Ovakav tip ocjenjivanja u potpunosti je ispunio moja očekivanja, a posebno me oduševio Vaš trud i pronalazak vina, ali i odabir ocjenjivača iz raznih područja vinskog svijeta što smatram vrlo važnim za ocjenjivanje vina. Studiranjem sam imala priliku steći teorijsko znanje, a sudjelovanje na Vinskim zvijezdama mi je omogućilo da ga primijenim u praksi koja je neophodna. Preferiram učenje kroz praksu, stoga bih voljela ponovno sudjelovati na Vinskim zvijezdama i obogatiti svoje znanje.
”
Od 2018. u ocjenjivanje
Vinske zvijezde uključeni su mladi: studentice i studenti zadnjih godina smjera Vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskoga fakulteta u Zagrebu, mlade sommelierke i sommelieri, enologinje i enolozi, vinarke i vinari. Što oni kažu o ocjenjivanju?
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: JULIO FRANGEN ilustracija: DARKO POSLEK
Hrvatska Istra
Kvarner i Hrvatsko primorje
Sjeverna Dalmacija
Dalmatinska zagora
Srednja i južna Dalmacija
SREDIŠNJA I BREGOVITA HRVATSKA
HRVATSKA ISTRA I KVARNER
Vinogradarske regije i sortiment
DALMACIJA
Povoljan geografski smještaj, raznolikost klimatskih i pedoloških prilika idealnih za uzgoj vinove loze kroz povijest su područje Republike Hrvatske činile izuzetno pogodnim za razvoj vinogradarstva i vinarstva.
SLAVONIJA I PODUNAVLJE
Podunavlje
Slavonija
Moslavina
Zagorje i Međimurje
Prigorje-Bilogora
Pokuplje
Plešivica
Hrvatska ima četiri različite vinske regije, a u svakoj od njih ogleda se utjecaj Mediterana, Alpa i Panonske ravnice. Na relativno malom prostoru, od juga prema sjeveru proteže se sunčana Dalmacija nadovezujući se na Hrvatsku Istru i Kvarner. Središnja bregovita Hrvatska nalazi se na sjeverozapadnom kontinentalnom dijelu, obgrljena brežuljcima i planinama koje se spuštaju od Dinarida i Alpa, da bi na blagim padinama Slavonskog gorja prešla u Slavoniju koja se na krajnjem istoku pretače u Hrvatsko Podunavlje, oplakujući obale Dunava. Raznolikost podneblja pruža široku paletu vinskih stilova, različitih vinskih sorata.
Najzastupljeniju hrvatsku sortu, graševinu, uglavnom nalazimo u kontinentalnim predjelima u različitim stilovima vina od laganih, svježih pjenušavih, preko mladih, aromama bogatih do bujnih, složenih i odležanih graševina. Na „kontinentu“ uz chardonnay, pinot sivi, traminac, silvanac, sauvignon bijeli nalaze se i autohtone sorte poput škrleta ili kraljevine, karakteristične za pojedine vinske podregije. Od crnih vina ističu se crni pinot, frankovka, merlot, cabernet sauvignon ili cabernet franc. Malvazija istarska,teran, borgonja, muškat ruža i muškat momjanski predstavljaju vinsku raskoš poluotoka Istre, dok obalom Jadranskog mora kraljuju naše primorske i dalmatinske izvorne sorte poput žlahtine, maraštine, pošipa, grka, bogdanuše, vugave, babića, plavine ili plavca malog s posebno atraktivnog položaja Dingač te u cijelom svijetu popularne hrvatske sorte crljenka kaštelanskog poznatijeg pod imenom zinfandel ili primitivo.
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: privatna arhiva vinarije Bertoša i Marija Vukelić
Nova vinska destinacijaKaldir!
Kaldirština u znaku (novih berbi) terana!
Kaldir je mjestašce u Istri, smješteno na uzvisini pet kilometara jugoistočno od Motovuna. Ta je uzvisina najvjerojatnije bila naseljena već u prapovijesti, a naselje se prvi put spominje 1258. Ondje blaga klima oduvijek pogoduje razvoju poljoprivrede, ponajviše voćarstvu, pa neki podatci govore da Kaldirština daje gotovo 70 posto voćarske proizvodnje u Istri. Osim kontinenalnih voćaka, važna je i vinova loza. Središnju Istru obilježava kontinentalna mikroklima s dotokom mediteranskog zraka, što odgovara lozi i različitim sortama od kojih nastaju vina svih vrsta, od suhih i polusuhih pa sve do onih slatkih. Najpoznatije istarske sorte su malvazija istarska, muškat i teran - s kojima se Istrani iznimno ponose i marketinški ih uzdižu što pridonosi i razvoju vinskoga turizma. Kad vinski turist dođe u Kaldir, ondje može kušati vina triju vrhunskih vinarija – Benvenuti, Valenta i Bertoša te agroturizam Štefanić koji također nudi vina. Iako je malvazija istarska najzastupljenija, današnja je tema - teran. O njemu se puno pričalo i vodile se bitke oko naziva i podrijetla, ali najvažnija činjenica jest da sorta daje vrlo posebna i specifična, vrhunska vina.
KOJI SE (NOVI) KALDIRSKI TERANI NUDE VINOLJUPCIMA?
Nedavno je predstavljena nova etiketa terana vinarije Valenta Dionigi 2018. – Najbolje ga je opisao vinar Valter Valenta: „ Taj teran
Što znamo o teranu?
Teran je vrlo stara sorta. Prvi se put spominje krajem 14. st. na području Udina u Italiji, dok je prvi opis morfoloških karakteristika terana iz mjesta Barban u Istri objavio 1824. godine kanononik Pietro Stancovich. Tijekom 19.st teran je bio dominantna sorta zauzimajući oko 80% istarskih vinograda, a u 20.st. udio u istarskom sortimentu postupno opada. Jedno od područja na kojemu se uzgajaju jako zanimljivi terani jest upravo područje Kaldira, a zima je odlično vrijeme za poviriti u podrume vinara, razgovarati s njima i vidjeti što je nova!
2018. bio je jako dobra berba u kojoj smo napravili selekciju. U vinogradu smo odradili zelenu berbu kako bismo smanjili prinos, ostavili smo kilu grožđa po čokotu, mjesec dana prije berbe obrezali lozu, da grozd može disati, da nema vlage, da se suši na lozi – tako je ostalo je ono najbolje u bobici. Berba je bila oko 30. rujna, napravili smo dugu maceraciju zdravih bobica, u podrumu je bio još par godina da vidimo što nam može dati. Bio je u francuskim hrastovim bačvama (225l) godinu i pol, nakon toga u inoxu da se smiri i kasnije je dozrijevao u bocama, a na tržište je izašao nakon 5 godina!“ Već kao mladi teran, Dionigi je bio šampion Vinistre (2019), a danas je to moćno, veliko vino. Na mirisu je naglašena voćnost kupine i crne trešnje, a onda se ostvaraju i začinske note i malo čokolade. Na nepcu je suho i toplo, harmonično i trajno.
Dionigi 2018, Valenta
Boja: crno vino
Sorta:
Teran
Regija: Hrvatska Istra i Kvarner (Kaldir)
Berba: 2018.
Temp. serviranja: 16o -18oC
Gastro: zreli sirevi, pečenje
SAZNAJ VIŠE...
Obiteljska vinarija Valenta iz Kaldira jedna je od najmlađih vinarija u motovunskom kraju. Osnovao ju je 2017. godine Valter Valenta uz sinove Ivicu i Stivena. Danas vinarija ima pet hektara vinograda (u Kaldiru i na mikrolokaciji Šubjent). Lokacija s vinogradima na Brdu Šubjent zove se Terre di Paradiso (Raj), a tako se zove i « redovni » teran Valenta, a Dionigi, vino koje je punjeno samo u magnume i duple magnume, dobilo je naziv po nekadašnjem samostanu posvećenom Svetom Dioniziju (tal. Dionigi).
Vinarija Berba by Bertoša također je novijega datuma. Nalazi se u Kaldiru, na vrhu brežuljka odakle se prostire pogled na zelenu Istru, gdje se Robi Bertoša orijentira na proizvodnju vrhunskih vina limitirane količine.
Posebnost vinograda vinarije Berbe jest da dolaze „s vrhova Istre“ (350 mnv), na spoju kontinentalne i mediteranske klime. Dolinom rijeke Mirne do Bertošinih vinograda dolazi topao morski zrak koji utječe na temperaturnu razliku, osiguravajuću visoku kvalitetu dozrijevanja grožđa. Berba grožđa vrši se isključivo ručno, u obradu grožđa utkano je puno ljubavi i znanja, a to se itekako osjeti u vinima, a posebno u teranu 2020. Robi Bertoša ga ponosno opisuje: “Teran 2020 dolazi s područja Motovuna i Kaldira, dio su stari vinogradi (40 godina), drugi su mlađi (12 godina). Nakon kratke maceracije od 20-ak dana, odležava 18 mjeseci u većim bačvama od 1000l, a 10% je u barik bačvicama. Nakon
WEBSHOP
kupažiranja, mjesec i pol se stabilizira u inox spremniku pa onda još 6 mjeseci miruje u bačvi prije izlaska na tržište. Od berbe mora proći minimalno 3 godine.“ Ovaj je teran nježnijega tijela, ali ugodne svježine, karakteristične za teran. Miriši na šumsko voće (kupine i borovnice) i šljive, a kasnije se razvijaju note čokolade i cimeta. Na okusu je suho, toplo, pitko i poprilično trajno. Robi naglašava da mu je rad u vinogradu iznimno važan i da će se u sljedećim berbama to sve više osjetiti. Ključna je priprema vinograda, reduciranje prinosa kroz zelenu berbu, posebna pozornost se daje svakoj poziciji – jer male razlike u položajima daju specifičnost vinu. Upravo ova berba 2020. bila je jako dobra i tu su krenuli iskoraci u vinogradu i podrumu. U sljedećim berbama ‘21.,’22. i ‘23. Robi se još više posvetio razradi zelene rezidbe kako bi se ravnomjerno uravnotežila zrioba u cijelom vinogradu.... Te berbe ćemo kušati sljedećih godina, a zasada treba uživati u 2020.
Kaldir je vinska destinacija s odličnim vinima, pa preporučamo izlet u Istru i vinska kušanja –noviteta iz Kaldirštine.
vinarije i pioniru modernog vinarstva Motovunštine”, ističe Albert Benvenuti, a Nikola objašnjava: “Linija koja se nekada zvala Anno Domini zaslužna je za mnoge naše uspjehe poput platinastih medalja na Decanteru ili trofeja na IWC-u. Zaključili smo da je toliko stasala da u arhitekturi našeg brenda traži značajniji vizualni i stilski odmak od osnovne linije. Budući da oba ta vina, Teran i Malvazija, nisu single vineyard nego dobivena od različitih premium položaja Motovunštine zbog težnje da se svake godine postignu savršeni balans i zrelost, vjerujemo da upravo ona najvjernije izražavaju potencijal i karakter Kaldira i Motovunštine. Kako je naš otac bio veliki poticatelj da se vina Motovunštine baziraju na tradicionalnim sortama ovoga kraja, smatrali smo da je nazvati tu liniju njegovim imenom najprimjereniji izbor.”
BENVENUTI je najpoznatija vinarija s područja Kaldira. Obitelj se bavi vinima oduvijek, a s generacijom koju predvode Albert i Nikola, posvećeni su isključivo proizvodnji vina. Prvi vinograd zasađen je 1946., a prve etikete pod brendom Benvenuti izlaze 2003. godine.
Nedavno je vinarija predstavila novu liniju vina „Livio“ s dvije etikete: Teran Livio Benvenuti 2019 i Malvazija Livio Benvenuti 2021. Od samog početka teran je već zasjao pobjedničkim sjajem - na natjecanju Vinistra 2023 osvojio šampionsku titulu najboljeg terana u Istri.
“Naziv smo posvetili ocu, osnivaču
Teran Livio 2019, Benvenuti
Boja: crno vino
Sorta: teran
Regija: Hrvatska Istra i Kvarner (Kaldir)
Berba: 2019.
Temp. serviranja: 16o -18oC
Gastro: odležani odrezak
malvazija malvazija ISTARSKA ISTARSKA
Malvazija istarska druga je najrasprostranjenija hrvatska bijela sorta grožđa, nakon graševine: prema recentnim podatcima agencije APPRRR ima je 1556,91 ha. Najviše vinograda je u Zapadnoj Istri (1187,51ha), u Centralnoj Istri ima 295,97 ha, a u Istočnoj 64,55ha.
Malvazija istarska pripada velikoj skupini sorata Sredozemlja (najmanje petnaestak različitih kultivara) koje u svom imenu nose naziv malvazija. U većini slučajeva osim imena nemaju ništa zajedničko, te su i dalje zanimljiva tema istraživanja u različitim područjima, ponajprije vinogradarstvu, genetici, ali i povijesti. Najviše malvazija nalazimo u Italiji i Španjolskoj, ali i mi imamo čak tri - osim istarske, u malvazije ubrajamo i malvasiju dubrovačku i maraštinu (rukatac). Sinonim malvasije dubrovačke je malvasia delle Lipari, a maraštine malvasia del Chianti. Istarska malvazija naziva se još malvazija, malvazija bijela, malvasia istriana, malvasia, Istarska malvazija, istrian Malvasia, Malvasia d’Istria, Malvasia bianca (izvor: Zelena knjiga -hrvatske izvorne sorte vinove loze)
može naći još u talijanskoj sjeveroistočnoj pokrajini Furlaniji, gdjegod u drugim dijelovima Italije i Hrvatske (npr. u Kutjevu je ima 1.23 ha).
Od malvazije istarske proizvode se i pjenušci, a pogodna je i za desertna vina.
Malvazija istarska je u vinogradu vrlo zahvalna sorta. Dobre je i stalne rodnosti, često joj se prinosi reduciraju. Nije preosjetljiva na bolesti, niti je zahtjevna u vinogradu. Pašu joj različita tla i klimatska područja, pa je nalazimo i u crvenoj (crvenice, terre rosse) i bijeloj (flišna tla) Istri ( a ima je i na crnoj i sivoj zemlji!). Može dati različite kategorije vinaod stolnog do vrhunskog vina, što ovisi o lokalitetu te prinosima i cilju proizvodnje. Prva vrhunska (čuvena) malvazija koja je još u bivšoj državi stekla tu kategoriju dolazila je s položaja u okolici Buja (Sv. Lucija i Contarini).
Izvornost malvazije istarske potvrđuju i povijesni podaci jer se tradicionalno uzgaja u cijeloj Istri (i u slovenskom i talijanskom dijelu poluotoka), odakle se proširila u druge krajeve. Danas se
Svježa vina malvazije istarske najčešće su žutozelene do slamnatožute boje, s blagim zelenim odsjajem. Osnovna je sortna aromatska karakteristika diskretan miris bagremova cvijeta. Okus je svjež i skladan, voćni, srednje visokih alkohola. Najčešće se (po) pije mlada (jednogodišnje do dvogodišnje vino), ali neke malvazije dobro podnose i dozrijevanje od nekoliko godina, kada se čuvaju u drvenim bačvama (najčešće hrastovim i bagremovim). Okusom su zrele malvazija punije, s mirisom lješnjaka i badema, vanilije iz drveta (ovisno o tehnologiji i vremenu dozrijevanja). Od malvazije istarske proizvode se i pjenušci, a pogodna je i za desertna vina. Katkad se grožđe kombinira i s drugom sortama, ali većinom su na tržištu monosortna vina.
Iz povijesti
Prvi pisani podaci o uzgoju malvazije istarske u Istri potječu iz 1891. godine, kad su proizvođači vina iz Istre predstavili malvaziju istarsku na izložbi vina u Zagrebu. Uz to, uzgoj malvazije na sjevernom Jadranu (današnji hrvatski, slovenski i talijanski dio) ima višestoljetnu tradiciju, što je i dokumentirano u povijesnim spisima, ali budući da postoji više sorata koje nose naziv malvasia, teško je utvrditi o kojoj je točno sorti riječ. Pretpostavka je da je na sadašnjem teritoriju uzgoja malvazije istarske i tada bila riječ o toj sorti budući da se ostale malvazije danas ne uzgajaju na tom području i nisu se uzgajale u bliskoj prošlosti. Prvi ampelografski opis malvazije iz Istre objavljuje Libutti 1913. godine u časopisu L’Istria Agricola pod imenom Malvasia bianca, čiji opis odgovara upravo malvaziji istarskoj. (izvor: Zelena knjiga - hrvatske izvorne sorte vinove loze).
Preporuka
FILOMENA ANĐELINI
2022 13.5 %
Filomena (2022) vinarije Anđelini, dolazi s Velanova brijega, s područja Pazinštine. Grožđe za Filomenu bere se ručno, u punoj zrelosti, macerira se 36 sati te vinificira dijelom u bagremovim i hrastovim bačvicama i dijelom u inoks spremniku. Nakon godine odležavanja u drvu, vino se razvija u boci još godinu dana. To mu daje medne arome, punoću i snagu s potencijalom za odležavanje. Posebnost obitelji Anđelini jest da proizvode i svoj med pa u kušaonici sljubljuju sir, med i vino! Vrijedi kušati, zar ne?
Vinska srijeda s MALVAZIJOM ISTARSKOM
Druga ovogodišnja radionica kušanja naslijepo „Wine Wednesday“ održala se 21. veljače u restoranu Trilogija Fino i vino na zagrebačkom Kaptolu, s glavnom protagonisticom malvazijom istarskom, popularnom izvornom sortom Istre.
Malvazija istarska vrlo je zanimljiva jer uspjeva na svim istarskim zemljama (crna, crvena, siva, bijela), a pokazuje nam se u raznim stilistikama, od pjenušavih, preko svježih i odležanih do – desertnih! Boja joj varira od zelenkastožute do zlatnožute, jantarne; prepoznatljiva aroma joj je bagremov cvijet, a kad odležava miriše na suho voće i gorkasti badem. Za ovu radionicu Marija Vukelić pripremila je čak 16 malvazija, sve istarske bijele, a za iznenađenje i - jednu crnu. Uvodno su pos-
jetitelji saznali nešto o samoj lozi i grozdu malvazije istarske: odlikuje se srednje velikim do velikim grozdom s jednim ili dvama manjim krilima, rijetko cilindrična oblika, težine 120−200 grama. Bobice su srednje veličine, zelenožute do zlatnožute boje (ovisi o strani od kuda grije sunce! ); imaju tanku i otpornu kožicu te čvrsto i vrlo sočno meso. List je sjajne tamnozelene boje, trodijelan, a trs je poprilično jak, srednje bujne do bujne vegetacije. U njegovanim vinogradima dobre je i redovite rodnosti.
Uz pomoć vlasnika restorana i sommeliera Kreše Šesnića i chefa Marina Galinca večer je prolazila u savršenom spoju malvazija i jela, maslinovih ulja i - na kraju uz slatki završetak – med! Što se sve kušalo?
NAJPRIJE ULJA...
Neuobičajeno za (dosadašnje) vinske večeri srijedom, ova je započela kušanjem maslinovih ulja. Izabrane su dvije izvorne istarske sorte ulja – Buža i Rošinjola Salvela (2023) koje su pokazale svoje
sjajne karakteristike potvrđujući naslov ekstradjevičanskoga: voćnost, pikantnost i gorčinu!
Buža kao autohtona sorta, poznatija kao “kraljica maslina” bogata je okusom koji se najviše cijeni upravo u Istri. Za ovo je ulje specifična blaga i svježa aroma kroz koju se isprepliće naglašena gorčina po zelenom radiču i artičoki. U njenom okusu može se osjetiti umjerena pikantnost po zelenom papru.
ROŠINJOLA je također izvorna istarska sorta masline koja se u južnoj Istri tradicionalno nalazi u nasadima uz bužu kao oprašivač. Sitnih je plodova u kojima kao da su koncentrirane ugodne svježe arome zelenog papra, zelene rajčice i divljeg radiča uz naglašen travni miris. Umjerene je gorčine a naglašene pikantnosti i uz bužu čini onu prepoznatljivu posebnost okusa istarskih maslinovih ulja.
... PA ONDA VINA
Za početak (kako i doliči početku), točeno je pjenušavo vino od malvazije: Medea malvazija brut (2022), nježna, umiljata, ugodnih mjehurića i svježine – pravi, prigodni aperitiv!
Slijedile su potpuno svježe malvazije iz 2023. godine, koje su došle na radionicu iz inoks tankova – i nisu još u boci. Sve su
bile odlične: bujska malvazija vinarije Prelac (kristalno bistra, izraženog mirisa cvijeta bagrema, suha, mineralna, pitka); Pilato iz Vižinade (fina i ugodna, izraženija okusa, umjerene kiseline, sočna); Cattunarova Terroir Sur Lie (quattro terre) iz Brtonigle dolazi sa sva 4 položaja i tla (crvenica, crnica, siva i bijela zemlja što vinu daje mineralnost, eleganciju, svježina, sortnost! Iz Istočne Istre došla je malvazija Fuhtar 2023 odlične mineralnosti, voćnosti, punoće i trajnosti.
Godište 2022. otvorila je malvazija Juričić iz Labina, cvjetno-voćnoga mirisa, vesela, pitka. Slijedila je mlada garažna vinarija Karleuša Vin de Garage iz Rijeke sa svojom Starom damom -malvazijom maceriranoj 6.mjeseci u amfori. Odjevena u lijepu keramičku bocu, mirisom je dozvala bijelo cvijeće i bademe u svojoj nježnoj eleganciji. Radovan Malvazija iz Višnjana iznimno je
svježa, voćna i zamamna, upravo onakva kakvu je vjerni ljubitelji Radovan vina vole!
Benvenutijeva malvazija Livio odražava snagu kaldirskoga terroira, kompleskna, odležana, slojevitoga mirisa na zrele breskve i kruške uz malo začinskih nota, oduševila je prisutne! Ništa manje zamamna nije bila
Anđelinijeva Filomena iz Velanovog brijega kod Pazina. Dolazi s visokih vinograda (474 m), pa postiže posebnu punoću i snagu, raskoš okusa i mirisa, trajnost. Čuva svježinu i razvija arome koje se otvaraju i traju.
Premijerno iz vinarije Rossi iz Vižinade došla je nova Templara, limitirano izdanje vina s najboljih položaja vinarije od najstarijih loza, puno, elegantno, sočno, zavodljivo vino!
Još jedna nova malvazija tek je stigla na tržište: iz Savudrije se predstavila malvazija Bomarchese, selekcija Degrassi. Stvorena od grožđa iz starih vinograda iz 1986. godine, imala je poseban terroirski štih, svježinu i zrelost istodobno. Niz odličnh malvazija nastavila je motovunska Tomazova Sesto Senso iz 2020.– nastala od biranih bobica, s najboljih položaja, odležana, mirisa na med, duhan, cimet. Mekana, topla, izražajna. Posebno zanimljive bile su dvije macerirane, jantarne malvazije. Ritorno vinarije Lunika iz Kanfanara iz 2018, malvazija je macerirana 10 dana i onda odležana u drvetu. Pokazala se u sjajnoj zlatnožutoj boji s aromama vanilije, cedra, livadnog cvijeća, koštunjičavog voća, sočna i svježa. Iz 2019. godine došla je malvazija Ipša, vino iznimne gustoće, lijepe jantarne boje, mirisa na zrelo voće, zaokružena, pitka i skladna. Pri samom kraju na red je došla pjenušava Šinjorina, slatkasta malvazija vinarije Misal, sljubljena uz istarski sir s cvjet-
nim istarskim medom obitelji Anđelini (koji uz vino u svojoj kušaonici, nude i medne kombinacije!) .
I kad gosti pomisle da je kraj - stiže iznenađenje – crno vino. Neki se upitaše u nepovjerenju je li to neka crna malvazija? Da, upravo crna malvazija Nera, vinarije Tomaz zaokružila je priču o malvazijama. Iako crna nije istarska, originalno potječe iz talijanske Apulije, ona je podsjetila da je porodica malvazija vrlo velika i da ih ima različitih, posvuda na Mediteranu.
SVE ZA UGOĐAJ!
Da ugođaj bude savršen, malvazije su točene u posebnu čašu - Riedel čašu Malvazija istriana. To je prva hrvatska sortna čaša napravljena u suradnji s istarskim vinarima još 2014. Ona ove godine slavi svoj 10. rođendan, koji će svečano proslaviti na 30. Vinistri u svibnju ove godine – gdje će biti službena čaša vinskoga sajma i svi će gosti moći guštati pijući iz nje!
foto: JULIO FRANGEN
ENES KIŠEVIĆ
Iz zbirke pjesama
101 VINO OD VINA
Da nije meni vina, o more moje plavo, ja bih kod očiju svojih svijet ovaj mirno prespavo.
Više od čaša praznih, razgovori prazni me čude. Ja ne gubih vrijeme uz vino, nego uz svakakve ljude.
Ja bih odmah vinsku fleku
izbrisao javno pred svima kad bi mi život bio čist kao ta fleka od vina.
Gledaj ga. Miriši. Našuti se s njime. Ne voli ti vino nikakve brzine.
piše: MARIJA VUKELIĆ ilustracija: www.freepik.com
Tradicija uzgoja vinove loze i proizvodnje vina poznata je nekoliko tisuća godina, a pretpostavlja se da potječe iz Male Azije, kolijevke najstarijih civilizacija. Druga je pretpostavka da se počela uzgajati prije 7000 godina na prostoru između današnje Turske, Gruzije i Armenije, od tuda se proširila na istok prema Indiji, na jug prema Palestini i Egiptu te na zapad preko Male Azije i Balkanskog poluotoka. Neki tvrde da se vinova loza najprije pojavila na Sredozemlju, osporavajući njezin dolazak s istoka.
Već u Bibliji, u Knjizi postanka spominju se vino, loza i vinogradi : « I Noa zemljoradnik zasadio vinograd. Napio se vina i opio, pa se otkrio gol nasred šatora”. Događaj se zbio nakon potopa, prema Bibliji, na području između današnje Turske I Armenije. Egipćani I Feničani su uzgajali lozu 3000 g.pr.Kr, a tisuću godina kasnije i Grci. Upravo s Grcima i Feničanima počinje nova vinska era . Feničani su kolonizirali Mediteran oko 1100 g pr. K, a Grci tristotinjak god kasnije . Loza je tada doputovala u Italiju, na istočnu obalu Jadrana, Sjeverni Afriku, Francusku, Španjolsku i Portugal Vino je zauzimalo važno mjesto u životu starih Grka i Rrimljana. Opjevali su ga pjesnici, o njemu raspravjali filozofi, priče pisali povjesničari, ovjekovječili ga umjetnici. U vjerskom je životu imao važnu ulogu : u Grčkoj su štovali Boga DIoniza a u Rimu Bakha.
Što su Grci započeli, nastavili su Rimljani. O vinu i proizvodnji vina su mnogi pisali, poput velikog pjesnika Virgilija: “Vino voli sunčane obronke”, davao je savjete uzga -
PUTEVI VINOVE LOZE
jivačima loze. Već tada postoje zapisi da su vina bila visoke kvlaltete, čuvala su se u amforama. Staklo se tada još nije koristilo, dok su u Galiji zabilježene prve uporabe bačava. Grci su u Galiju doveli lozu, a Rimljani su se , pobrinuli za njezin uzgoj. Kad su u petom st.poslije Krista Rimljani otišli s područja Galije (današnje Francuske), ondje su ostavili temelje najglasovitijim vinogradima, najviše u dolinama rijeka koje su bile važne u trgovačkim i migracijskim putevima . Rijekama se prevozilo vino, u početku uvozno - talijansko i grčko, a kasnije i vlastito ….
Što se zbivalo u srednjem vijeku - pročitajte u sljedećem broju …
Već u Bibliji, u Knjizi postanka spominju se vino, loza i vinogradi : “I Noa zemljoradnik zasadio vinograd. Napio se vina i opio, pa se otkrio gol nasred šatora”.
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: privatna arhiva Marija Vukelić JULIO FRANGEN
Proljeće u vinogradima i na terroirima Dalmacije
Luksuzna 47-metarska jahta s uslugom 5 zvjezdica, 6 dana obilazaka vinarija pod stručnim vodstvom, gastronomski ručkovi i večere, osobna druženja s 30-ak najpoznatijih vinara, obilazak 4 najljepša vinogorja Dalmacije, obasjani prvim toplim proljetnim zrakama sunca našega Juga –vinski znalci i vinoljupci, možete li zamisliti bolji proljetni bijeg iz svakodnevice?
Vinsko luksuzno hedonističko krstarenje kreće iz Splita u subotu 20.04.2024.
Proljeće u vinogradima je posebno. Temperature su vrlo ugodne, gužvi nema, a boje i mirisi proljeća su neponovljivi. Upravo sada je vrijeme za ovo jedinstveno, potpuno drukčije krstarenje ... Osmislila ga je Marija Vukelić, vinska promotorica i edukatorica uz partnericu Renatu Nevidal iz tvrtke Kultur Travel. Priuštite si s ovim damama - Hedonist Terroir Wine & Dine Yacht Tour.
Krstarenje je namijenjeno vinoljupcima, vinoznalcima ali i svim ljubiteljima luksuza i hedonizma. Bili vinski stručnjaci, ili amateri koji uživaju u vrhunskoj kapljici, u šest dana boravka na luksuznoj jahti Desire imat ćete priliku pod stručnim vodstvom obići Vis,
Korčulu, Pelješac i Hvar s vinskim pogledom. Saznat ćete značenje riječi terroir, vidjeti uživo po čemu se on razlikuje na pojedinim lokalitetima. Iako je osnovno značenje riječi za taj vinogradarsko-vinski termin tlo, terroir podrazumijeva i mikroklimatske čimbenike, konfiguraciju tla, okolinske uvjete u kojima dozrijeva loza Vinogradarski položaji na kojima se proizvodi grožđe s naglašenim terroirima na posebnoj su cijeni, a sve lokacije koje obilazite s Marijom i Renatom - potvrđuju definiciju poznatih terroira, na kojima nastaju sjajna, često nazvana „terroirska“ vina.
Hedonist Terroir Wine & Dine Yacht Tour održava se samo dva puta godišnje, u travn-
ju i u listopadu, u pomno biranim terminima za vinske turiste i za – vinare. Koncept je zamišljen kao kombinacija plovidbe, obilaska najljepših dalmatinskih vinogorja Visa, Korčule, Pelješca, Hvara, uz objed u lokalnim konobama i večere na jahti u nekoliko sljedova i vinskih degustacija. Poznati vinari ugostit će vas u svojim vinogradima, ali vam se i pridružiti na večerama na jahti, gdje ćete uz vrlo osobni kontakt moći doznati sve što vas zanima o vinima i njima osobno.
Svaki dan na meniju je i pjenušava marenda, u kojoj uz pjenušce lokalnih vinara iz akvatorija kojim plovite možete uživati u konkretnom zalogaju usred dana. Za večere na
jahti, baš kao i za cjelokupni gastro doživljaj tijekom cijelog putovanja, zadužen je chef de cuisine jahte Ante Kozina. Vinske edukacije odvijaju se pod palicom Marije Vukelić.
U fokusu ove šestodnevne ture su u prvom redu hedonizam i luksuz, a usput, gosti gotovo neprimjetno upijaju bogato vinsko znanje koje im ostaje kao trajna uspomena. Svi koje vole dobro vino, hranu, plovidbu i more, prepoznat će jedinstvenu prigodu da u 6 dana osobno upoznaju preko 20 vinara, s njima razgovaraju i kupe vina kojih nema u svim vinotekama. Prilika je to da svim osjetilima uživate u toplim proljetnim zrakama sunca i napunite se osjećajem sreće i zadovoljstva.
PROGRAM TERROIRSKOG VINSKOG KRSTARENJA JUŽNIM JADRANOM
1. dan - subota, 20.04.2024. Split Ukrcaj na jahtu, šetnja Splitom, pozdrav dobrodošlice, vinska večera na jahti “ Zaboravljena Dalmacija”. Predstavljanje vinskih sorti srednje Dalmacije (debit, zlatarica, babić, trnjak) uz nazočnost vinara.
2. dan – nedjelja,21.04.2024. Vis Plovidba prema Visu. Pjenušava marenda na jahti s temom viškog vinogorja.Ručak na otoku – obilazak vinograda i specifičnih terroira otoka vina, (Tihobraće, Dračevo Polje, Milna, Zoborje); šetnja vinogradima, uz stručno vodstvo vinarke Monike Radišić.
Izlet do Komiže (fakultativno) Vinska večera na jahti uz goste vinare.
3. dan – ponedjeljak, 22.04.2024. –Korčula
Plovidba prema Korčuli. Pjenušava marenda na jahti s temom upoznavanja korčulanskog vinogorja. Razgled grada Korčule s turističkim vodičem. Upoznavanje pješčanog terroira grka i šetnja vinogradom, uz stručno vodstvo Maje Cebalo (udruga Grk Lumbarda);ručak na otoku uz degustaciju grka. Obilazak čarskog i smokvičkoga polja, upoznavanje terroira pošipa. Vinska večera na jahti, sljubljivanje jela i korčulanskih vina uz goste vinare.
4. dan - utorak, 23.04.2024.- Trpanj, Pelješac Plovidba prema Pelješcu. Pjenušava marenda na jahti s temom upoznavanja pelješkog vinogorja. Obilazak terroira Ponikve, posjet Muzeju vina – Putnikovići uz brunch & degustaciju vina s područja Stona, obilazak lokaliteta Dingač i Potomje. Vinska večera na jahti, sljubljivanje jela i peljeških vina uz goste vinare.
5. dan, srijeda 24.04.2024. - Hvar Plovidba prema Jelsi na Hvaru. Pjenušava marenda na jahti s temom upoznavanja hvarskog vinogorja. Posjet terroiru Starogradsko polje, uz stručno vodstvo dipl.ing.agr. Ivane Krstulović Carić . Ručak na otoku, obilazak vinograda južne strane otoka (Ivan Dolac) i šetnja po vinogradima. Izlet do grada Hvara (fakultativno), vinska večera na jahti, sljubljivanje hrane i hvarskih vina uz goste vinare.
6. dan, četvrtak 25.04.2024. – Split Doručak, plovidba prema Splitu, Sparkling Bye Bye. Iskrcaj - Split
Uz 8.mart, travanjski pupoljak i svibanjski cvijet …
MIRJANA MAKSIMOVIĆ, vinoznalka
Međunarodna vinska ocjenjivačica, piše recenzije o vinu, više od 10 godina vodi udruženje Žene i vino Srbije. Organizira edukacije o vinu i o managementa, radila je na fakultetu te ima dve objavljene knjige iz toga područja. Radi doktorat o vinskom turizmu, već godinama savjetuje srpske turističke agencije.
Oženama i vinu se može raspravljati
svih 365 dana u godini: teško da bi i jedan od njih, po datumu, bio pogrešan izbor. Ipak, ožujak je nekako poseban, ne samo zbog Klare Cetkin i nazovi praznika koji nas je robinjama načinio (prim. aut.), nego i zbog činjenice da je ovo mjesec u kojem se cijela priroda budi iz zimskoga sna. Vinova loza, kao boginja, žena, majka i kraljica suzom obavještava da je živa i spremna za rađanje. A znate i sami da svaki život započinje suzom. Prva ožujska suza, prvi travanjski pupoljak, pa prvi svibanjski cvijet, prvi lipanjski grozd, srpanjski šara, kolovoška berba… sve do prve čaše mladog vina kojom joj odajemo priznanje za minuli rad i puštamo na zasluženi odmor. Kada vino stigne u čašu, na scenu stupaju sommelieri, samo za štovateljice rodne ravnopravnosti, sommelijerke. Iskustva pokazuju da je još uvijek više muškaraca nego žena angažirano u svijetu vinskog biznisa, iako, kako se vjeruje, žene imaju bolju genetsku predispoziciju za bavljenje ovim poslom. Ovo stajalište donekle ima smisla, posebno ako uzmemo u obzir tradicionalnu podjelu muških i ženskih poslova još iz kamenog
doba. Dok su muškarci išli u lov i dobavljali meso za hranu, žene su brale bilje i skupljale sjeme. One su tu hranu prvo mirisale pa lagano isprobavale ukus, pokušavajući otkriti je li biljka jestiva ili ne. Iskustvo ih je naučilo da je gorko često otrovno, pa odatle i činjenica da ovaj okus najkasnije usvajamo. Za razliku od njega, slatko i masno su okusi s kojima se rađamo i koje lako usvajamo od prvog dana. Zato je priroda odredila da majčino mlijeko bude masno i slatkasto, i zato se bebama prvo uvodi voće u prehranu. Iz istog razloga, kada počinjemo piti vina, najčešće biramo slatka, poluslatka ili polusuha vina. Primijetit ćete da vinski početnici oba spola često preferiraju vina od muškatnih sorti jer, čak i ako su u pitanju suha vina, dominantni cvjetni miris nas asocira na slatko. Obično se misli da su muškatna vina nekako više rezervirana za žene, ali empirijski je utvrđeno da spol s tim nema nikakve veze. S druge strane, stupanj razvijenosti čula okusa ima veliku ulogu. Zato mi ponekad u šali volimo reći da su muškarci koji vole muškatna vina, s određenom dozom slasti, oni muškarci koji su shvatili da su dovoljno odrasli da piju vino, ali realno nisu previše odmakli od majčinog mlijeka.
Šalu na stranu, među vinskim znalcima i profesionalcima danas ima mnogo žena, ali i muškaraca, te u ovoj sferi skoro da nema borbe između spolova. Kada su Srbija, ali i regija u pitanju, najvažnije je što su nam vina sve bolja, što se stalno potvrđuje visokim priznanjima na svjetskim ocjenjivanjima vina. Stoga, predlažemo da nam kao ženama, eto, date laganu prednost kada je mjesec ožujak u pitanju (ako već ne iz poštovanja, onda iz sažaljenja što nas je ova Klara Cetkin zeznula), a što se ostalog tiče, neka bude fer i logično, gdje god da ste na planeti, birajte lokalno!
WEBSHOP
ZALTO, Carafe No75 dekanter
Pogodan je za bijelo vino, vodu i svježe cijeđeni sok. Vol. 820 ml. 111,90 € vina-acrobat.hr
WEBSHOP
Pulltex, posuda za led Ebony manja Lijepa i elegantna posuda za led. 39,00 € vivat-finavina.hr
Vin Bouquet izljevač i zatvarač
WEBSHOP
Riedel Vinum Pinot noir
Vinum Pinot Noir čaša idealna je za lagana crvena vina, visokih kiselina i umjerenih tanina. 46,00 € miva.hr
WEBSHOP
Pulltex, Rashlađivač pjenušaca i vina 1,5L
Rashladna torbica dizajnirana za veće veličine boca tipa Magnum (1,5 l.). 18,58 € vivat-finavina.hr
WEBSHOP
Hermetički zatvarač i izljevač, 2 u 1, održava pića, i ulje za kuhanje dugo vremena. 39,00 € solipapar.com
WEBSHOP WEBSHOP
Vin Bouquet Bamboo otvarač
Izrazito je elegantan konobarski otvarač, pakiran u lijepoj kutiji. 16,59 € solipapar.com
Zidni stalak za vino NORDIC KITCHEN U nordijskom stilu od hrastovine i nehrđajućeg čelika. Sprema 8 boca vina. 62,90 € kulina.hr
2018. godine, boca Château Lafite Rothschild 1869. prodana je za rekordnih
232.692 $
Najstariji poznati vinograd potječe iz Gruzije i datira se iz
godine pr. Kr. 6000.
Jeste li znali da postoji više od
10.000
poznatih sorti grožđa širom svijeta
Luksuzne vrecice za vina
VELEPRODAJA:
Ul.Nede Krmpotić br. 2, 10000 Zagreb tel:+385 1 5005 835 e-mail: info@boxes.hr
Jeste li znali da vino i čokolada imaju mnogo toga zajedničkog kada je riječ o kušanju?
ČOKOLADA I VINO:
piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: JULIO FRANGEN
Kojim se principom voditi pri sljubljivanju vina i čokolade –strogim pravilima ili se katkad opustiti i zaigrati se, istraživati, otkrivati? Savjete i pomoć često nalazimo kod francuskih stručnjaka, stoga prenosimo nekoliko ideja Jean-Armanda Bloca, vinara i specijalista u području sljubljivanja hrane i vina.
Kako bi se hrana i vino sljubilo najbolje, uvijek treba birati najkvalitetnije proizvode.
Kod čokolade sve ovisi
U knjizi Chocolat autorice Victoire Finaz, čokologinje, mogu se otkriti zanimljive sličnosti između vina i čokolade. Poput enologije, riječ „čokologija” odnosi se na poznavanje čokolade, od kulture kakaa do umjetnosti kušanja, preko različitih etapa proizvodnje. Ukratko, čokologija omogućava prepoznavanje kriterija kvalitete čokolade.
o postotku kakaa. Sa slađom čokoladom, s 50% kakaa, može se spojiti ružičasti šampanjac od crnog pinota ili polusuhi Vouvray koji će zagolicati nepce. Kada je postotak kakaa od 70-75%, lijepo će ga pratiti snažni carignan apelacije Corbières. S 80% kakaa, usmjerimo se prema prirodnim slatkim vinima, npr. Maury , Rousillon (većinom od sorte grenache noir, sličan Portu) , jako bogato i kompleksno vino, koji nadopunjuje jaku čokoladu. Treba li piti slatka vina sa čokoladnim desertima? „Ne, to je grijeh!“ kaže naš današnji francuski vodič. – „Uz slatka vina treba jesti sireve i foie gras. Ne treba ih spajati uz bogate deserte.“.
Ima li zabrana u ljubljivanju vina i čokolade, pitamo se. Nema zabrana s vinom, i ne treba ih biti, ali svakako se uz čokolade ne preporučuju vina s izraženom svježinom (kiselinom) poput mirnih bijelih suhih, ružičastih i suhih pjenušavih vina.
Eto, to nam je rekao naš francuski vodič, a vi odlučite sami hoćete li ga poslušati!
Postoji li odgovornost trgovačkih lanaca?
piše: FRANJO RIZLINŠKIPosljednjih dana, a nakon analiza koje je zatražila udruga Graševina Croatica, ponovno se aktualizirao problem patvorenih vina na tržištu Hrvatske. Kao i prije nekoliko mjeseci kada je ovaj problem bio medijski popraćen, jasno je da isti “igrači“ stavljaju patvorena vina na police trgovačkih centara. Zapitavši se kako je moguće da takvi pravni subjekti više uopće postoje (a kamoli da i dalje posluju s prehrambenim proizvodima), ovakva događanja nameću još jedno važno pitanje: gdje počinje i završava odgovornost trgovačkih lanaca u ovakvim slučajevima? Pravno gledano, trgovački lanci će se najvjerojatnije očitovati da su od registriranih pravnih subjekata dobili robu koja ima sve dozvole za puštanje u promet. I inzistirat će da tu priča za njih završava.
A kakvo je stanje na policama?
Vina s Kosova se i dalje uvoze i plasiraju na hrvatsko tržište, iako su nedavno (kada se afera patvorenja prvi puta značajnije provukla kroz medije), svi uzorci s Kosova bili dokazano patvoreni. A trgovački lanci? Oni ih i dalje kupuju i slažu na police svojih trgovina. Vina takvih uvoznika najnižih su mogućih i uvijek posve identičnih postotaka alkohola: chardonnayi, graševine i rizlinzi uvijek imaju deklariranih 11,5% alkohola. Bez obzira bila godina toplija ili hladnija. Iako se već pisalo da na Kosovu
postoji maksimalno 200 ha graševine (a i ta brojka je gotovo sigurno napuhana), jednostavno je nemoguće da se sa tih 200 ha proizvede ovoliko graševine koliko s Kosova stiže na hrvatsko tržište.
Ponovimo matematiku!
Spomenimo i da se takva graševina u dvolitarskom pakiranju prodaje za malo više od 2 eura. Našli smo u katalogu jednog trgovca akciju na 2,06 eura. Ako oduzmete PDV i povratnu naknadu, dolazimo do 1,59 eura za dvije litre. Trošak prijevoza litre vina s Kosova do Hrvatske, usluga punjenja te nacionalna distribucija su oko 0,20 eura za ovaj proizvod. U preostalih 1,4 eura, tj. 0,7 eura po litri trebaju se pokriti troškovi ambalaže, marža uvoznika, marža trgovačkog lanca i na kraju proizvodnja vina!!
Sve navedeno daje jasno do znanja o kakvim se vinima radi. Trebaju li trgovci (napokon) uključiti i svoja moralna tj. etička načela ili i dalje samo računati na maksimalizaciju svog profita? Naglašavati da pravno nisu odgovorni (kada je i više nego jasno što nam prodaju), ne bi trebala biti praksa poštenog trgovca. Ako trgovcima treba više od ovoga da zaključe što prodaju na svojim policama podsjetili bismo ih na poslovicu: “If it looks like a duck, walks like a duck and quacks like a duck, then it probably is a duck”
À la votre!
I na kraju opet vaša urednica, a sa čim drugim nego francuskim! U duši i po diplomi profesorica francuskog i talijanskog, koja svoje jezike uvijek „fura“ sa sobom. Tečaj francuski i vino osmislila sam 2016., najprije u formi vinskih radionica, a onda u koroni sam se malo i snimala; i na kraju jednom godišnje imam pravi pravcati tečaj online u kojem obrađujem važne pojmove i podučavam izgovor francuskih riječi. Tečaj traje 20 sati, od studenoga do travnja, taman u „mirnijem“ razdoblju, prije sezone, kad sommelieri i ugostitelji mogu ulagati u znanje.
Zašto baš francuski? (osim što ga obožavam!;) Francuski vinski pojmovi su svuda oko nas, a Francuska se smatra kolijevkom kulture ispijanja vina. Kada koristimo francuske vinske pojmove, dobro ih je pisati i čitati kao u izvornom jeziku, osim ako u našem jeziku ne postoji uvriježeni prijevod ili prilagodba – onda koristimo hrvatski. Npr. umjesto cuvée možemo napisati i mješavina (npr. sorata) ali – ljepše je cuvée [küve], zar ne?! U ovoj rubrici podsjetit ću vas na neke riječi vezane uz vino i važne za vino, objasnit značenje i - napisati kako se pravilno čitaju. A od studenog 2024. možete se prijaviti na moj online tečaj. I za sva pitanja u svezi izgovora i pisanja pojmova na vinske etikete – obratite mi se u inbox!
AA kao apelacija! Što je apelacija? Prijevod francuske riječi appellation [apelasjon] koja znači naziv, a dolazi od fr. glagola appeler [apәle] – zvati.
Apelacija je galicizam za oznaku mjesta nastanka, tj. za geografsko podrijetlo. Osim podrijetla apelacija često uvjetuje ili podrazumijeva i tehnologiju proizvodnje te konačni izgled vina. U Francuskoj ima 375 različitih apelacija (AOC), a pribrojimo li im one iz ostalih starosvjetovnih vinskih država u kojima apelacijski sustav funkcionira, broj se penje na preko tisuću.
AOC je skraćenica od appellation d’origine controlée, a čita se [apelasjon dorižin kontrole]
Assemblage [asamblaž] je pojam koji označava spajanje vina različitih sorata, različitih godišta ili različitih dijelova vinograda. Često se prakticira u pokrajini Bordelais [bord:le], nazvanoj u svijetu Bordeaux [bordo], gdje se miješaju npr. vina nastala od sorte merlot s vinim sorte cabernet sauvignon (i/ ili cabernet franc) kako bi se postiglo što uravnoteženije “vin d’assemblage“. [vandasamblaž]
À la votre! [ala votr] À votre santé! [a votr sante] francuska je zdravica poput naše Uzdravlje !
Grožđe i vinood vinograda do stola
Grožđe i vino – od vinograda do stola - naziv je programa cjeloživotnog obrazovanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Program je namijenjen onima koji se već bave proizvodnjom grožđa i vina, ali i svima zaljubljenicima u vino koji žele o njemu saznati više. Edukaciju vode nastavnici Agronomskog fakulteta s dugogodišnjim iskustvom u obrazovanju odraslih, ali i praktičnim iskustvom u vinogradarstvu i vinarstvu. U program se obrađuju sljedeće teme:
■ Vinogradarstvo i vina svijeta: najvažnije vinogradarske zemlje i njihova vina;
■ Projektiranje i podizanje vinograda: ključni koraci;
■ Rezidba vinove loze – pravila zimskog i ljetnog reza;
■ Obrada i gnojidba;
■ Bolesti i štetnici na vinovoj lozi: kako ih prepoznati, kako ih spriječiti i liječiti;
■ Razmnožavanje vinove loze: cijepljenje i proizvodnja sadnog materijala;
■ Vinova loza i okolišni uvjeti: kako utječu na kvalitetu grožđa i vina;
■ Najvažnije svjetske i hrvatske sorte vinove loze: karakteristike i kakvoća vina;
■ Ekološka proizvodnja grožđa i vina;
■ Berba i prerada grožđa;
■ Proizvodnja vina: osnovne metode vinifikacije, različiti tipovi vina;
■ Bolesti i mane vina;
■ Kušanje i ocjena vina;
■ Enogastronomija: osnovna pravila o posluživanju i sljubljivanju vina i hrane;
■ Proizvodnja vinjaka i rakija
■ Analiza troškova, marketing u vinarstvu
Detalji o programu:
Program počinje 22.03.2024., u 15h. Traje 200 nastavnih sati nudeći polaznicima uravnotežen odnos teorijskih i praktičnih znanja (na fakultetu i na pokušalištu Jazbina). Traje 10 mjeseci, nastava se odvija vikendima: petak popodne – subota ujutro. Tematske cjeline planirane su u najprikladnijem razdoblju godine, u skladu s tehnološkim zahvatima koji se tada provode u vinogradu i podrumu. Završetkom programa stječe se kvalifikacija koje se upisuje u radnu knjižicu. Uvjeti upisa su završena minimalno srednja škola i navršenih minimalno 18 godina.
INFO:
Prof. dr. sc. Edi Maletić: emaletic@agr.hr Sonja Stanić: vitis@agr.hr; tel: 01 239 3889
ČAROLIJA u jednom gutljaju
Priča o entuzijastičnom amateru koji je napravio vrhunski gin i osvojio nagrade
Đuro Krivokuća osnivač K Distillery d.o.o., dugogodišnji je djelatnik u ugostiteljstvu i obožavatelj jakih alkoholnih pića i kulture ispijanja, prvenstveno gina. Ideja o osnivanju destilerije u kojoj će primarni proizvod biti gin rađen London dry stilom, nastaje iz ljubavi prema ginu te ideji spajanja kontinenta s mediteranom, a inspiriran netaknutom prirodom kontinenta.
Od 2018. godine intenzivno se radilo na receptu najtežom metodom, metodom pokušaja i pogrešaka dok konačno 2022. godine, nakon 15. pokušaja svjetlo dana ugledala je konačna verzija K London dry gina.
Od same ideje do realizacije trebalo je 4 godine. Sam početak je bio težak, kako u financijskom, tako i u administrativnom smislu, jer za proizvodnju
SAZNAJ VIŠE...Recepturu za K gin sam uspio dobiti tek iz 15. pokušaja - priča nam njegov tvorac, Đuro Krivokuća
alkoholnih pića bilo je potrebno ishoditi mnogobrojne dozvole i potvrde.
2022. se osniva K distillery sa sjedištem u Vojniću, mirnom dijelu Hrvatske okruženom netaknutom prirodom i obiljem borovice, a krajem godine se radi prva serija gina.
O GINU
K London dry gin napravljen je iz 15. pokušaja pomno biranim začinima. Prevladava okus borovice iz okolice Slunja i ružmarin iz Opatije. Bosiljak i menta daju svježu notu Mediterana, dok sjemenke korijandera dopunjuju tijelo ovog gina. Korijen anđelike i kardamom za cilj imaju dati poseban karakter, dok citrusnu notu i svježinu daju korica limuna i naranče s juga Hrvatske. Za peckavi aftertaste zadaću je dobila žuta gorušica.
NAGRADE 2023.
Prva nagrada za K London Dry Gin, dolazi s Balkan spirit competetiona gdje je s 95 bodova osvajio zlatnu medalju.
Druga medalja došla je sa Ginistra festivala gdje K London dry gin osvaja zlatnu medalju u najprestižnojoj kategoriji London dry.
Treća nagrada dolazi s Crospirita gdje je K London dry gin najbolje ocjenjen te proglašen Šampionom u kategoriji Ginova.
Zazvonio mi je mob kad sam čuo frenda kako me pita jel’ bi išao s njim u Esplanadu na prezentaciju vina koju organizira udruga slavonskih vinara...
Pa zakaj ne, ionak nisam u tom trenutku imal pametnijeg posla i ja crta u Esplanadu.
Ono, kad totalni amater koji vina razlikuje na “sviđa mi se” i “ne sviđa mi se”, ode na festival Graševine...
Blues Dibiduz
- Jel’ voliš graševinu - upitao me frend kad smo se konačno pronašli u solidno popunjenoj dvorani hotela.
- Pa onak, to mi je kiseliš, a ja ti baš ne šmekam kisela vina - nabrzinu sam ga obavijestio o svojim vinskim afinitetima.
- Znači, nemaš pojma - zaključio je na brzinu - ajde, buš probao moje favorite pa da čujem kaj misliš.
Čovjek, moj frend, godinama je u vinskom svijetu, završio čak neke tečaje o vinima i bavi se tim poslom. Mic po mic, dođemo do prvog izlagača...
- Probaj ovu graševinu pa reci kakva ti je - rekao mi je nakon što nam je zgodnička cura potočila po dva gutljaja u čaše.
Glumeći znalca, barem onako kako sam vidio da to rade, zavrtio sam nekoliko puta čašu, dignuo je prema svjetlu da vidim boju, pomirisao i ispio gutljajčić.
Mmmmm... Ti vrapca, pa ovo je fino! Taman vino po mom guštu, mic mi je vuklo na slatko, a jezik i nepce su preplavili bogati okusi i mirisi.
- Vau, ima super okus - ispalio sam.
- Nije okus nego arome - znalački mi je objasnio - jel osjetiš aromu jabuke i malo slanoće?
- Koje slanoće, meni je ovo slatkasto - provalio sam u nevjerici.
- Ma ne - nastavio je on - teroar ove graševine je okolica Iloka, a zbog laporastog tla uz Dunav u vinu se osjeti blagi salinitet.
- Daj pričaj hrvatski, niš te ne kužim - bio sam totalno zbunjen.
Još mi je nekaj drobio o položajima, tlu, vremenu berbe, načinu odležavanja i kaj ja znam kaj sve ne dok smo obilazili izlagače.
- A kaj veliš na ovo? - već mi je gurao novu čašu pod nos.
- Mmmmm... ovo mi je super - promrljao sam - kaj je to?
- Pa graševina - odgovorio je u nevjericisva ovdje izložena vina su graševine.
- Nemoj me žderat’ - skoro sam se izderaoovo je isto graševina???
Niš’ mi nije bilo jasno, dva vina, dvije graševine, s praktički istog područja, pardon, teroara, a dva potpuno različita vina. Ovo je bilo malčice “pikavo” kako ja to stručno objašnjavam, ali fino, blago, uz minimalnu količinu kiselosti i definitivno je vuklo na još. Obišli samo mi tako njegovih četiri, pet favorita i moram priznati da su sva vina koja sam probao bila izvrsna.
A onda smo krenuli isprobavati po redu i sve ostale. E tu sam u par navrata došao do svoje teze da je graševina kiseliš jer ruku na srce neka od tih vina su stvarno bila takva.
I tak, nakon isprobanih 20-ak vina, svratili smo u naš kvartovski kafić na jednu točenu pivicu da na miru posložimo dojmove. Zaključio sam da još puno moram učiti o vinima jer su definitivno drugi svemir od onoga što sam do tada o njima znao.
PRODUKT & FOOD FOTOGRAFIJA
Naručite fotografije svojih proizvoda za potrebe promocije na društvenim mrežama, za webshopove, tiskane kataloge, prospekte. Ako trebate dizajn i grafičku pripremu i to radimo.
MALI VINSKI LEKSIKON za početnike
AMPELOGRAFIJA - (grč. ampelos – vinova loza + grafo-pišem)- znanost koja proučava vrste, sorte i hibride vinove loze)
ANTOCIJAN - skupina organskih biljnih pigmenata koji daju boju crnom vinu
ALKOHOLNO VRENJE (alkoholna fermentacija) – biokemijska razgradnja šećera radom kvasaca, uglavnom na etanol i ugljični dioksid te na velikm broj drugih sekundarnih spojeva
AROMA - karakterističan miris grožđa i vina koji potječe od specifičnih i aromatičnih tvari (eteričkih ulja, estera, fenola idr). Arome vina dijele se na primarne koje potječu od same sorte (poput voćnih i cvjetnih mirisa), sekundarne arome uglavnom dolaze iz procesa proizvodnje vina, a tercijarne se stvaraju starenjem vina.
AROMATIČNE SORTE – sorte vinove loze koje imaju izražen miris ili aromu (traminac mirisavi, muškat, neke sorte malvazije, sauvignon bijeli i dr.)
AUTOHTONA SORTA – prirodna, samonikla sorta na promatranom staništu, koja nije nastavala djelovanjem čovjeka. Autohtona ili izvorna sorta vinove loze je sorta čije su morfološke značajke specifične za određeni kraj u kojem se uzgaja od davnina i u kojem daje najbolja vina. Najpoznatije hrvatske sorte su npr. plavac mali, babić, bogdanuša, vugava, grk, pošip, malvazija istarska ...