Bejo HR - Bejo Svijet br. 16

Page 16

BOLESTI MRKVE UZGAJIVAČI MRKVE U DANAŠNJE VRIJEME SUSREĆU SE S BROJNIM IZAZOVIMA KOJI PRATE SUVREMENU EUROPSKU POLJOPRIVREDU. S JEDNE STRANE, TRŽIŠTE JE VRLO ZAHTJEVNO. POTROŠAČI TRAŽE PROIZVODE VISOKE KAKVOĆE, ESTETSKI BESPRIJEKORNE, PRIVLAČNE, ALI PO CIJENI KOJU SMATRAJU PRIHVATLJIVOM I KOJU DIKTIRA TRŽIŠTE. DA BI TO POSTIGLI, PROIZVOĐAČI MRKVE MORAJU SVE VIŠE ULAGATI U PROIZVODNJU, U NOVE TEHNOLOGIJE UZGOJA I SKLADIŠTENJA, ALI SE I STALNO BORITI S VRLO OŠTROM KONKURENCIJOM NA SLOBODNOM TRŽIŠTU. S DRUGE STRANE, EUROPSKI PROPISI I POLJOPRIVREDNA POLITIKA SVE STROŽE REGULIRAJU ZAŠTITU OKOLIŠA, UZ SVE VIŠE OGRANIČENJA GLEDE KORIŠTENJA KEMIJSKIH SREDSTAVA U POLJOPRIVREDI. POSLJEDICA TAKVIH OGRANIČENJA PONAJPRIJE JE MANJI IZBOR SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA I OGRANIČAVANJE NJIHOVE UPORABE. NARAVNO, POLJOPRIVREDNICI SU PRIMORANI PRILAGODITI SE I NOVIM PRAVILIMA VEZANIMA UZ KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA, OČUVANJE PRIRODNE VEGETACIJE, PRIRODNE RAVNOTEŽE, VODA I PLODNOSTI TLA. SPOMENUTI IZAZOVI NAROČITO SU IZRAŽENI U SUVREMENOJ PROIZVODNJI POVRĆA, PRI ČEMU MRKVA NIJE IZNIMKA.

Slika 1. Palež lišća mrkve

16

Biljne bolesti redovno prate biljnu proizvodnju, no njihova pojavnost, jačina pojave, štetnost i gospodarska važnost mijenjaju se usporedo s promjenama u tehnologiji proizvodnje. Moguće je reći da su danas bolesti koje se javljaju u proizvodnji mrkve prilično različite u odnosu na stanje prije tridesetak godina. Kao i kod brojnih drugih povrćarskih kultura, ogroman doprinos zaštiti od bolesti mrkve dalo je oplemenjivanje. Suvremeni hibridi mrkve namijenjeni intenzivnoj proizvodnji robusni su, manje osjetljivi na bolesti, a katkada i s vrlo izraženom otpornosti prema pojedinim bolestima. Druga praksa koja je utjecala na smanjenje štetnosti od bolesti u uzgoju mrkve je upotreba certificiranog i kvalitetnog sjemena. Korištenjem takvog sjemena umnogome su se smanjile štete uzrokovane bolestima koje se prenose sjemenom, kao i štete uzrokovane bolestima klijanaca i ranih faza razvoj mrkve. Ipak, postignuća u oplemenjivanju i u proizvodnji sjemena mrkve nisu u potpunosti uklonile pojavu bolesti u proizvodnji i potrebu za poduzimanjem mjera zaštite. Najvažnije bolesti koje se danas javljaju u intenzivnom uzgoju mrkve mogu se načelno podijeliti u dvije skupine – bolesti lišća i bolesti korijena. Od bolesti lišća, daleko najvažnija i najštetnija je palež lišća, uzrokovana gljivom Alternaria dauci. Među bolestima koje zahvaćaju zadebljali korijen, najveće štete uzrokuje tzv. šuplja pjegavost ('cavity spot'), uzrokovana pseudogljivama iz roda Pythium.

Palež lišća mrkve Palež lišća (Alternaria dauci) najvažnija je bolest u suvremenom uzgoju mrkve (Slika 1.). Simptomi paleži lišća javljaju se na listovima i peteljkama, isprva na starijem lišću. Pojavljuju se male, nepravilne tamne nekroze ili pjege, obično na rubnom dijelu listova. Tkivo oko pjega je žute boje. Simptomi na peteljkama su slični onima na lisnoj površini, ali su pjege izduženije. Pjege se brzo povećavaju, međusobno spajaju, cijeli list žuti, a zaraženo tkivo postaje tamno-smeđe ili crne boje. U povoljnim uvjetima za razvoj bolesti oboljelo lišće mrkve se brzo suši, lisna masa je uništena, a usjev izgleda kao spaljen. Osim izravnog učinka na prinos zadebljalog korijena, palež lišća predstavlja problem i kod strojnog vađenja mrkve. U sezonama povoljnima za razvoj bolesti, palež lišća osobito se brzo i intenzivno razvija krajem ljeta i tijekom rane jeseni. Na osjetljivim hibrida i u sezonama kada su uvjeti za razvoj paleži lišća povoljni, preporučuje se usjeve zaštiti fungicidima. U slučaju potrebe za višekratnom primjenom fungicida, razmake između dvaju primjena potrebno je prilagoditi uvjetima za razvoj bolesti i stanju u usjevu. Potrebno je imati u vidu da svi fungicidi pokazuju znatno slabiji učinak ukoliko se primjenjuju nakon što je bolest uznapredovala (kurativna primjena). U Hrvatskoj su trenutno za suzbijanje paleži lišća na mrkvi odobrena sredstva na osnovi fluksapiroksada, azoksistrobina, difenkonazola, pirimetanila, trifloksistrobina i tebukonazola te boskalida i piraklostrobina. Sve navedene aktivne tvari imaju dobar učinak na palež lišća, no važno ih je primijeniti pravovremeno, neposredno prije ili odmah nakon pojave prvih simptoma. >>


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.