tema broja - mrkva tema broja - mrkva tema broja - m
MRKVINA MUHA - NAJVAŽNIJI ŠTETNIK MRKVE I MOGUĆNOSTI SUZBIJANJA MRKVA, KAO POVRĆE I NAMIRNICA ZA PRERADU, NA TRŽIŠTU IMA IZRAZITU VRIJEDNOST. U HRVATSKOJ JE U 2019. PROIZVEDENO OKO 13 363 T MRKVE, ŠTO JE POVEĆANJE OD ZA 1 769 TONA U ODNOSU NA PRETHODNU GODINU. ULAGANJA PO JEDINICI POVRŠINE NISU VELIKA, A UZ DOBRU TEHNOLOGIJU UZGOJA MOŽE SE POSTIĆI PRINOS I DO 50 T/HA. UZGOJ MLADE MRKVE ILI MRKVE IZ ZIMSKOG UZGOJA MOŽE OSIGURATI I VEĆU EKONOMSKU DOBIT. RAZLIČITI NAČINI PROIZVODNJE U KONTINENTALNOM, A POSEBICE MEDITERANSKOM PODRUČJU, OSIGURAVAJU OPSKRBU TRŽIŠTA SVIJEŽOM MRKOVOM TIJEKOM CIJELE GODINE TE INDUSTRIJU SIROVINOM ZA PRERADU TIJEKOM LJETA I JESENI.
Tijekom vegetacije mrkva je podložna napadu brojnih štetnika koji umanjuju prinos ili tržišnu vrijednost korijena. Najvažniji štetnik mrkve je mrkvina muha (Psila rosae, Fabricius), no može se javiti i na celeru, pastrnjaku, peršinu, kimu, kopru, repi i krstašicama.
Nekemijske metode Nekemijske metode uključuju praćenje populacije postavljanjem žutih ili narančastih (Rebell ®) ljepljivih ploča pod kutom od 45 stupnjeva s ljepljivom
Prezimljuje kao kukuljica u bačvastom kokonu u zemlji ili u stadiju ličinke u korijenu mrkve zaostalom na uzgojnoj površini. Prva generacija javlja se početkom svibnja i lipnja. Odrasli se obično zadržavanju na rubovima parcela ili okolnom bilju. Pri naletu u nasad mrkve odrasle muhe obično lete na visini od oko 40 cm iznad tla. Jedna ženka odlaži oko 100 jaja na vrat korijena mlade mrkve ili u vlažnu, najčešće sipku zemlju. Čim se izlegu iz jaja, ličinke se ukopaju u zemlju i kreću s ubušivanjem u korijen mrkve. Ishrana na korijenu dovodi neujednačenog rasta ili potpunog propadanja biljaka pri čemu su vidljive praznine u redovima. Simptomi se često mogu zamijeniti sa nedostatka hranjiva ili stresom uzrokovanim nedostatkom vode. Pojava crvenkastog lišća koje s vremenom žuti i suši se karakterističan je znak napada mrkvine muhe. Nakon tri do šest tjedana ličinke izlaze iz korijena mrkve i kukulje se u tlu. Druga generacija javlja se od kolovoza do rujna i često nanosi štete na istim mrkvama na kojima su se hranile ličinke prve generacije. Štete se s vremenom akumuliraju. Ličinke buše brojne
stranom okrenutom prema dolje (slika 2) barem tjedan dana ranije no što se očekuje izlazak s mjesta prezimljenja. Obično se postavljaju tri ploče uz rub polja najbližeg prethodnom usjevu mrkve, pastrnjaka ili bilo kakvih travnatih pojaseva. Ulov od 2 – 3 muhe po polju kroz tjedan dana smatra se pragom odluke za suzbijanje. Praćenje treba nastaviti sve dok se broj ne smanji. Ova metoda može onemogućiti odlaganje jaja i u velikoj mjeri smanjiti brojnost populacije ukoliko se postavi veći broj ploča. Na ljepljive ploče se obično uhvati i veliki broj drugih vrsta kukaca pa je poznavanje kombinacije morfoloških značajki mrkvine muhe od velike važnosti. Mrkvina muha ima bistra krila, sjajni crni prsni koš, narančastu glavu s
hodnike koji su ispunjeni izmetom. Mrkva poprima loš miris, gorkog je okusa te
tamnocrvenim očima i prozirne narančaste noge.
je podložna truljenju što onemogućava prodaju. Razvojni stadiji i izgled štete od
Četverogodišnji plodored jedna je od osnovnih
mrkvine muhe prikazani su slikom 1.
agrotehničkih mjera zaštite i može smanjiti štete na
Mrkvina muha može uzrokovati oštećenje nasada od 60% u slučaju izostanka metoda zaštite i ukoliko se korijen ne povadi do početka siječnja. Zaštita mrkve sastoji se od ne kemijskih metoda i kemijskih mjera zaštite
a)
2 %. Mrkvina muha kreće se oko 100 metara dnevno u potrazi za novim domaćinom pa takvo sporo širenje omogućava strategiju suzbijanja koja uključuje i >>
b)
Slika 1.a) Odrasli oblik mrkvine muhe; b) ličinka, apodna (bez nogu), bjelkaste boje; b) oštećenje na korijenu, hodnici ispunjeni izmetom
18
c)
