tema broja - mrkva tema broja - mrkva tema broja - m
NAJBOLJE OD DVA SVIJETA U JEDNOM VARIJETETU F1 JE SKRAĆENICA OD ‘FILIAL 1’, ŠTO JE LATINSKI NAZIV ZA PRVU GENERACIJU HIBRIDNOG VARIJETETA NASTALOG OD DVIJE UZGOJNE LINIJE. NA KOJI NAČIN BEJO UMNAŽA BILJKE I STVARA HIBRIDNI VARIJETET TE KOJE SU NJEGOVE PREDNOSTI? DONOSIMO VAM ODGOVORE NA OVA PITANJA. Sjeme je rezultat reprodukcije
karakteristika. Nasumična distribucija genetskih obilježja čini vrlo izazovnim
Biljke proizvode sjeme reprodukcijom; pelud
uspješan pronalazak individualne biljke idealnih značajki, kao što su veličina
muške biljke oplodi jajašce ženske biljke iz koje
sjemena i otpornost na bolesti, sposobnost skladištenja i dobar okus.
zatim nastaje sjemenka koja u sebi ima zametak
Potrebna je velika sreća i rad s velikim brojem biljaka da bi pronašli onu jednu
nove biljke. Ta nova biljka ima genetska obilježja
individualnu biljku koja ima (skoro) sve željene karakteristike.
oba roditelja. U prirodi se razmjena peludi između biljaka iste vrste događa nasumično. Pelud se širi putem vjetra ili pomoću insekata. Ovakav način širenja peludi nazivamo "slodobno oprašivanje" i rezultira proizvoljnom raspodjelom genetskih obilježja. Pojedine biljke unutar populacije će pokazati bitne varijacije tih obilježja kao što su: vigor, snaga, visina, plodnost (mogućnost proizvodnje sjemena), razvoj korijena i tolerancija na stres.
Umnažanje biljaka potječe iz davne prošlosti Ljudi već dugo koriste varijacije unutar divljih biljnih vrsta da bi odabrali biljke koje daju više hrane, vlakana ili hranjivih sastojaka, ili ih je lakše sačuvati. Čuvajući sjeme biljaka koje daju veću
Stvaranje hibridnog varijeteta Selekcioneri su proširili svoje znanje od vremena kada je Gregor Mendel prvi shvatio osnove genetike kod uzgoja graška u svom samostanskom vrtu. Koristeći se tehnikom poznatom kao hibridizacija, selekcioneri sada znaju kako uvesti željene kvalitete u jedinku biljke. Kako se to radi? Pretpostavimo da imate populaciju biljaka mrkve koje se razmnožavaju slobodnim oprašivanjem. Neke od njih imaju prekrasan korijen, ali su podložnije bolestima lista. To znači da će te biljke dati loše rezultate u sezoni s puno oborina. U istoj toj populaciji imate i biljke koje su otporne na bolesti lista, ali njihov korijen nije toliko impresivan. Koliko god da se trudili nećete pronaći biljku koja uz dobar i kvalitetan korijen ima i snažnu otpornost na bolesti lista. Sada izabiremo biljke koje imaju snažan korijen i odvajamo ih od ostatka populacije. Napravimo samooplodnu populaciju ovih biljaka i godinama izabiremo samo one jedinke koje imaju najbolji korijen, a ostale odbacujemo. Na kraju ćemo imati populaciju u kojoj je većina biljaka s dobro razvijenim korijenom, odnosno - mrkvom.
količinu sjemena, koje su ukusnije i daju bolje
Sada isto to napravimo s biljkama za koje smatramo da imaju dobru otpornost
rezultate, ljudi su kroz tisuće godina uspjeli razviti
na bolesti lišća. Selektirajući svaki puta samo najzdravije biljke, stvaramo
produktivnije varijetete.
liniju biljaka koje čak i u uvjetima s mnogo oborina imaju robusno i zdravo
Zaista je potrebno puno vremena da se uzgoji bolji varijetet, a naročito kada radite na stvaranju biljaka i hibrida koje kombiniraju niz korisnih
SLOBODNO OPRAŠIVANJE
36
lišće. Populacija biljaka s dobro razvijenim korijenom je jedna linija biljaka za daljnji uzgoj, a populacija biljaka sa zdravim lišćem je druga linija biljaka za daljnji uzgoj. Sada posijemo obje linije biljaka u istom polju gdje će razviti cvijet, izmijeniti pelud i proizvesti sjeme. To sjeme će izrasti u hibrid koji >>
SELEKCIJA
RODITELJSKE LINIJE
