PROBIOTICI KOD MIGRENE - VEZA CRIJEVA I MOZGA
Dokazano je da mikrobiota crijeva igra ključnu ulogu u osi crijeva-mozak te da poremećaji crijevne flore mogu biti povezani s neurološkim poremećajima, uključujući i migrenu
M
igrena je čest, onesposobljavajući, ponavljajući, neurovas kularni poremećaj obilježen jakom glavoboljom. Postoje dokazi o genetskoj predispoziciji za migrene, ali je jasno da važnu ulogu imaju i drugi čimbenici, primjerice utjecaji iz okoline.1
Vrste migrene Postoje različiti oblici migrena: obična migrena (bez aure), klasična migrena (s aurom ili dodatnim neurološkim simptomima), kro nična migrena (javlja se više od 15 dana u mjesecu), epizodna migrena (javlja se rjeđe od 15 dana u mjesecu), menstrualna, hemiplegijska (koja uključuje slabost, tj. paralizu na jednoj strani tijela), abdominalna migrena i migrena s povraćanjem. Postoji i niz drugih poremećaja povezanih s glavoboljom.
Patofiziologija migrene
Migrena i crijeva Dokazano je da mikrobiota crijeva igra ključnu ulogu u osi crijeva-mozak te da poremećaji crijevne flore mogu biti povezani s neurološkim poremećajima, uključujući i migrenu.8 Crijevna disbioza (kvalitativna i/ili kvantitativna promjena bakterija koje žive u crijevima) ometa imunološku funkciju sluznice, pokretljivost, integritet epitelne barijere i apsorpciju hranjivih sastojaka, a sve to može imati utjecaj na gastrointestinalne (GI) bolesti i na bolesti CNS-a.9 Migrenu često prate gastroenterološki simptomi, poput proljeva, zatvora i dispepsije,9 a nedavna istraživanja upućuju i na jasnu povezanost između prevalencije migrene i gastrointestinalnih poremećaja poput IBS-a, IBD-a, celijakije, gastropareze, gastroezofa gealnog refluksa i nealkoholne masne jetre.9-11 Kod djece s migrenom postoji veća vjerojatnost da su imala dječje kolike (povezane s crijevnom disbiozom)12 što neke znanstvenike navodi na pretpostavku da kolike mogu biti rani oblik ispoljavanja migrene.13 30
www.inpharma.hr
Povezanost migrene i poremećaja u gastrointestinalnom traktu može se objasniti povećanom propusnošću crijeva. Povećana propusnost crijeva omogućuje prolazak neprobavljenih čestica hrane i endotoksina poput lipopolisaharida (LPS) u krvotok, što pokreće upalu.6 Povišeni proupalni citokini zabilježeni su kod oba crijevna poremećaja koja karakteriziraju povećana crijevna propusnost14,15 i migrene tijekom napada.16 Pretpostavlja se da bi upala i imunološka modulacija porijeklom iz gastrointestinalnog trakta stoga mogle djelovati na nociceptore trigeminalnog živca i biti okidači za nastanak migrena.17 Alergije i netolerancije na hranu također su često povezane s povećanom propusnošću crijeva,18 što bi moglo biti jedno od objaš njenja zašto oboljeli od migrena vrlo često navode neke vrste namirnica kao okidače za njihov nastanak. Često se navode spojevi koji sadrže nitrate (nalaze se u aditivima za hranu i kardiološkim lijekovima) i hrana koja sadrži tiramin, pa neka istraživanja naznačuju da bi bakterijska neravnoteža u usnoj šupljini i crijevima, uk ljučena u preradu tih spojeva, mogla biti i dodatni sudjelujući faktor.19,20
Primjena probiotika kod migrena Disbioza crijevne flore utječe na normalnu asimilaciju hranjivih sastojaka (npr. metabolizam triptofana), propusnost crijevne barijere i imunološke stanice sluznice, što zauzvrat utječe na komunikacijske putove. Smatra se da to rezultira povećanjem crijevnih peptida (↑ CGRP) te abnormalnim oslobađanjem citokina (↑ IL-10) i hormona (↓ serotonina).21 S druge strane, probiotici djeluju kao pomoć u obnavljanju ravnoteže mikrobiote u crijevima i poboljšavaju probavu, apsorpciju
OKTAL PHARMA PROMO
Migrene su složene i imaju višefaktorsku prirodu, a unatoč opsežnim istraživanjima, njihova patofiziologija još nije u potpunosti razjašnjena. Uključene su dvosmjerne interakcije između perifernog i središnjeg živčanog sustava (CNS),2 s tim da je primarna disfunkcija u dijelovima moždanog stabla važna za regulaciju vaskularnog tonusa i osjećaja boli.3 Smatra se da vazodilatacija kranijalnih krvnih žila koja nastaje kao odgovor na okidače stimulira trigeminalni živac (glavni put boli).3 To inducira oslobađanje različitih neuropeptida, poput peptida povezanog s kalcitoninskim genom (CGRP) i tvari P.3 Ti peptidi pogoršavaju vazodilataciju i uzrokuju neurogenu upalu.4 Čini se da određenu ulogu također imaju i neravnoteže u kemizmu mozga koje pomažu u regulaciji boli u živčanom sustavu,5 a smatra se da niska razina serotonina senzibilizira nociceptore trigeminalnih neurona.6 Zanimljivo, uočeno je da različite razine hormona jajnika, posebno estrogena, utječu na neurotransmisiju serotonina i razinu CGRP-a, zbog čega su žene, posebno u pred-menstrualnom i menstrualnom dijelu ciklusa7 sklonije migrenskim napadima.5
