UPOZNAJMO KOPB KRONIČNU OPSTRUKTIVNU PLUĆNU BOLEST AUTOR ČLANKA:
Branko Šegec, dr.med., specijalist pulmolog
Uvod Kronična opstruktivna plućna bolest - KOPB - je kronična upalna bolest pluća, koju karakterizira postupno smanjenje protoka zraka u dišnom sustavu. To je progresivna i po život opasna bolest pluća. Trenutno u svijetu od KOPB-a umire oko 3 milijuna ljudi godišnje, a predviđa se i povećanje te brojke. Među odraslima boluje oko 25% ljudi, češće muškarci (8:1) u odnosu na žene. Glavni krivac za tu patologiju je izloženost bolesnika duhanskom dimu, i to kao aktivnih ili pasivnih pušača, a obično postane očita u četrdesetim i pedesetim godinama života. Simptomi uključuju otežano disanje, zamaranje, kašalj, stvaranje sluzi (sekreta) i piskanje. Osobe s KOPB-om imaju povećan rizik od razvoja srčanih bolesti, karcinoma pluća, a muškarci i karcinoma prostate, te druga stanja. Puno je bolesnika neprepoznato, što odgađa liječenje, pa bolest napreduje, a kvaliteta života se postepeno smanjuje. Cilj ovog teksta je potaknuti sve nas - uključujući bolesnike i liječnike - na pravovremenu detekciju, a potom i liječenje. Time odgađamo progresiju bolesti, a kasnije i invaliditet.
Bolest Kronična opstruktivna plućna bolest (definicija prema Globalnoj inicijativi za KOPB, eng. Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) je patološko stanje koje se odlikuje ograničenjem protoka zraka kroz dišne puteve, a nije u potpunosti reverzibilno. Progresivno je i udruženo s neadekvatnim upalnim odgovorom pluća na štetne čestice ili plinove. Dva su oblika bolesti - kronični bronhitis i emfizem. Oba se stanja javljaju zajedno i mogu varirati u težini, tj. dominaciji pojedinog stanja, što dovodi do poremećaja osnovne funkcije pluća, a to je izmjena plinova, tj. dovođenje kisika i odstranjenje ugljikovog dioksida iz organizma. Upala stvara trajno suženje bronha zbog otoka sluznice, a dolazi i do hiperplazije mukoznih žlijezda te dodatnog stvaranja obilja sluzi uz kronični kašalj, jer organizam refleksno pokušava odstraniti sluz, tj. sputum. U završnom dijelu bronhiola i alveola dolazi do njihova propadanja, uz gubitak kapilara, pa nema adekvatne izmjene plinova i slijedi respiracijska insuficijencija. Organizam dugotrajno ne dobiva dovoljno kisika koji je neophodan za sve stanice tijela. Svi oblici bolesti uzrokuju zarobljavanje zraka u plućima, tj. hiperinflaciju. Taj pojam opisuje povećanje ukupnog kapaciteta pluća zbog povećanog volumena zraka zaostalog u plućima na kraju izdaha (tzv. rezidualni volumen) i predstavlja fenotip plućnog emfizema. U početnim stadijima, u krvi su snižene razine kisika, dok vrijednosti ugljikovog dioksida ostaju normalne. U kasnijim stadijima povišene su razine ugljikovog dioksida, a razine kisika u krvi padaju još više. Kronični bronhitis definira se kao kronični produktivni kašalj koji traje najmanje 3 mjeseca tijekom dvije uzastopne godine, pri čemu su isključeni drugi uzroci (infekcije, tumori ili kronična srčana insuficijencija). 42
www.inpharma.hr
Uzroci bolesti U razvijenim zemljama glavni uzrok KOPB-a je izloženost duhanskom dimu, a ostali uzroci vezani su za kemijska isparavanja, prašinu i toksine na radnom mjestu, zagađenost zraka sumpornim dioksidom (SO2) te ugljičnim monoksidom iz automobilskih ispušnih plinova i peći na kruta goriva. U ruralnim područjima naročito su ugroženi traktoristi. Ti iritansi uzrokuju upalu alveola. U upaljenim alveolama nakupljaju se bijele krvne stanice koje otpuštaju enzime, posebno neutrofilnu elastazu, što dodatno oštećuje vezivno tkivo alveola te one propadaju zbog čega slijedi emfizem. Iz nepoznatih razloga samo oko 15% pušača cigareta razvija klinički značajan KOPB. Pušenje izaziva hiperplaziju mukoznih žlijezda što dovodi do obilnijeg stvaranja sluzi, a remeti se funkcija cilija (trepetljika) koje aktivno sudjeluju u odstranjenju nakupljenih čes tica i sluzi. Kombinacija astme i pušenja dodatno dovodi do remodeliranja bronha i razvoja KOPB-a, te je i astma faktor rizika. U ranom emfizemu kao uzrok bolesti u obzir dolazi i genetski faktor, odnosno nedostatak alfa-1-antitripsina koji ima glavnu ulo gu u sprječavanju oštećenja alveola neutrofilnom elastazom.
Simptomi bolesti Simptomi KOPB-a često se ne pojavljuju dok se ne dogode značajnija oštećenja pluća. Oni uključuju otežano disanje (dispneju osjećaj nedostatka zraka), zviždanje pri disanju, kratkoću daha posebno tijekom tjelesnih aktivnosti, nedostatak energije - svako dnevni napori poput penjanja uz stepnice su teški, pritisak u prsima, plavu boju usana, trajno iskašljavanje bijelog, žutog ili zelenkastog sputuma, česte respiratorne infekcije, oticanje nogu i glež njeva u kasnijim fazama kao i nenamjerni gubitak tjelesne težine ako dominira emfizem.
Komplikacije KOPB je praćen brojnim komplikacijama koje uključuju: respiratorne infekcije, kardiovaskularne komplikacije, rak pluća, plućnu hipertenziju, disfunkciju skeletnih mišića, metabolički sindrom, os teoporozu i depresiju. Slijede i povremene egzacerbacije, tj. epizode pogoršanja s pojačanim simptomima koje traju nekoliko dana.
Egzacerbacije Egzacerbacije označavaju akutna pogoršanja KOPB-a, tj. respiratornih simptoma, zbog čega se uvodi dodatna terapija. Mogu biti blage, umjerene ili teške. Blage liječimo samo bronhodilatatorima kratkog djelovanja (eng. short acting muscarinic antagonists, SAMA, ili eng. short acting beta agonists, SABA). U umjerenim eg zacerbacijama dodatno uvodimo kortikosteroide i antibiotike, a u teškim je obavezno bolničko liječenje. Bolesnici s čestim egzacerbacijama su posebno osjetljiva skupina. Oni imaju prolongiranu upalu, pa često nalazimo trajno blago povišene vrijednosti CRP-a nakon primijenjenih antibiotika kao i povišene eozinofile s više od 300 stanica po mikrolitru periferne krvi. Kod tih bolesnika predviđa se brža progresija, smrtnost je veća, pa zahtijevaju češće kontrole.
