INTERVJU | BOLESTI METABOLIZMA
SVAKOJ OSOBI ODREDITI UKUPNI KOLESTEROL, LDL I HDL TE TRIGLICERIDE VEĆ U DJETINJSTVU Općenito nam nedostaje osviještenosti o opasnostima povišenog LDL-kolesterola, koji je vrlo poguban za naše krvne žile. Danas postoji niz lijekova za povećani LDL-kolesterol pa se njima, uza sve ostale mjere liječenja, uspješno mogu spriječiti kobne bolesti srca i krvnih žila. O tome smo razgovarali s akademikom Željkom Reinerom, našim najvećim stručnjakom za poremećaj lipida u krvi. Razgovarala SUZANA CIBOCI, foto ŽELJKO PUHOVSKI / CROPIX
Z
bog toga što ne boli i nema drugih simptoma koji bi u ranijoj fazi ukazivali na poremećaj, povišene razine kolesterola (lipida) vrlo su raširena bolest i veliki krivac za smrt od kardiovaskularnih bolesti, od kojih umire i obolijeva najviše ljudi. No, među poremećajem lipida krije se još jedna opasnija bolest - porodična hiperkolesterolemija, nasljedni oblik poremećaja lipida koji nosi povećani rizik od smrti u mlađoj dobi. - Iako postoji lažni dojam da je riječ o rijetkoj bolesti, treba jasno reći da je porodična hiperkolesterolemija itekako česta te da od nje obolijeva jedna osoba na njih 200-300, što znači da u ovom času u Hrvatskoj od porodične hiperkolesterolemije boluje između 14.000 i 20.000 ljudi i svi su oni u povećanom riziku od prerane bolesti srca i krvnih žila. Nažalost, u nas se ta bolest otkriva vrlo rijetko - upozorava akademik Željko Reiner, pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb. S akademikom Reinerom razgovarali smo o rizicima povišenih razina kolesterola te važnosti otkrivanja i liječenja porodične hiperkolesterolemije. Akademik Reiner naš je najveći stručnjak za poremećaje lipida čiji je
18
DOKTOR U KUĆI LIPANJ 2021.
broj citata, prema najvećoj svjetskoj bazi podataka o znanstvenim časopisima i radovima Google Scholar (Google znalac), nedavno premašio 100.000 i sada je točno 101.570, što ukazuje na to da je akademik Reiner prepoznat u svijetu kao jedan od malobrojnih vrhunskih znanstvenika iz svih područja znanosti koji imaju tako velik broj citata. Velika većina njegovih članaka upravo je iz područja poremećaja metabolizma lipida u krvi. ■ Povišene razine kolesterola prepoznate su kao značajan čimbenik rizika za aterosklerotske bolesti, a i ona je sama ključni čimbenik rizika za srčani i moždani udar. Što kolesterol čini našim žilama? - Kolesterol se, ako ga imamo u krvi previše, a osobito onog koleste-
”
rola koji nazivamo LDL-kolesterol (kolesterol u lipoproteinima male gustoće - "low density lipoproteins") ili, kako ga se laički naziva, "loš" ili "štetni" kolesterol, nakuplja u stijenkama arterija i tamo stvara naslage ili aterosklerotičke plakove sužavajući promjer tih krvnih žila. Stoga može doći do dvije vrste problema. Ako se to, primjerice, zbiva u arterijama koje dovode krv srčanom mišiću (koronarne arterije), mišićno tkivo srca koje te arterije opskrbljuju krvlju ne dobiva dovoljno krvi (dakle ni kisika ni ostalih hranjivih tvari) pa ono pati i tijekom vremena se oštećuje i srce lošije radi. To se stanje zove ishemijska kardiomiopatija. Mnogo je pogibeljnija situacija kada dođe do pucanja aterosklerotičkog plaka i stvaranja ugruška na njemu koji može dodatno značajno suziti promjer arterije. Onda se, osobito u sta-
Dokazano je da što je duže netko izložen povećanoj koncentraciji LDLkolesterola u krvi tijekom života, to je veća vjerojatnost da će doživjeti infarkt srca ili moždani udar pa i smrt. Stoga je vrlo važno što ranije otkriti porodičnu hiperkolesterolemiju i početi je liječiti, ako je ikako moguće, već u dječjoj ili mladenačkoj dobi
