iStock
Mikrobiom crijeva utječe na intenzitet moždanog udara i ishod, odnosno na oštećenja nastala nakon moždanog udara. Promjene u prehrambenim navikama, poput smanjene konzumacije crvenog mesa i jaja, znatno utječu na intenzitet moždanog udara
Otkrivena POVEZANOST između crijevnih bakterija i moždanog udara
N
ovo otkriće znanstvenika iz Klinike Cleveland prvi put je dokazalo da mikrobiom crijeva utječe na intenzitet moždanog udara i funkcionalni ishod, odnosno oštećenja nastala nakon moždanog udara. Osobe koje su imale više razine TMAO-a (trimetilamin N-oksid) - bioprodukta koji nastaje kad bakterije iz crijeva probavljaju određene nutrijente kojima obiluju crveno meso i drugi životinjski proizvodi - imale su
ujedno puno veća oštećenja mozga te veći stupanj motoričkih i kognitivnih funkcionalnih deficita nakon moždanog udara. Znanstvenici su otkrili i da promjene u prehrambenim navikama koje mijenjaju razinu TMAO-a, poput smanjene konzumacije crvenog mesa i jaja, znatno utječu na intenzitet moždanog udara. Autori studije sada istražuju mogućnosti da "isključe" gen koji je odgovoran
za povišenje razine TMAO-a kao oblik terapije u svrhu prevencije moždanog udara, ali i prehrambene intervencije koje bi pomogle da se smanje razine TMAO-a i rizik za moždani udar. Tipična zapadnjačka prehrana i prehrana bogata crvenim mesom povećava razine TMAO-a, dok bi okretanje prema biljnim izvorima proteina pomoglo da se njegova razina snizi. (N. Č.)
OTEŽANA SOCIJALNA INTERAKCIJA
nanstvenici s Talijanskog instituta za tehnologiju nedavno su objavili svoju studiju koja je pokazala da djeca u dobi od tri do pet godina imaju problem u raspoznavanju emocija ljudi koji nose maske za lice. Ta "nuspojava" preventivnih mjera povezanih s pandemijom covida-19 mogla bi utjecati na pravilan razvoj sposobnosti djece za socijalnu interakciju. Autori studije su pripremili
kviz s fotografijama ljudi s maskama i bez njih koje su pokazali ispitanicima među kojima je bilo i 31 dijete od tri do pet godina, 49 djece od šest do osam godina te 39 odraslih mladih ljudi od 18 do 30 godina. Trebali su prepoznati emocije poput sreće, tuge, straha ili ljutnje kod ljudi s maskama i bez njih i pokazalo se da djeca od tri do pet godina uspijevaju prepoznati emocije u samo 40 posto slučajeva.
iStock
Djeca ne prepoznaju TUGU I RADOST kad nosimo masku Z Starije dobne skupine imale su veći stupanj prepoznavanja, ali svi su imali poteškoća s prepoznavanjem emocija. S obzirom na to da problem u prepoznavanju emoci-
ja kod djece dovodi i do poteškoća u socijalnim interakcijama, autori istraživanja preporučuju svima koji rade s djecom do pet godina da nose prozirne maske. (N. Č.) DOKTOR U KUĆI SRPANJ 2021.
9
