Našice
>>>vikend odredišta
Templarska crkva Sv.Martina
Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog i kip majke božje pred crkvom
Centar Našica
Templarska crkva Sv.Martina
Izvor kod Našica
Mauzolej
Grad u središtu Slavonije U srcu prelijepe i zlatne Slavonije smjestio se gradić Našice. Okružen raskošnim krajolikom već 700 godina dominira u podnožju Krndije. Oduvijek je svojom ljepotom privlačio pažnju mnogih putnika i turista. Bilo da se radi o povijesnim činjenicama ili rekreaciji i odmoru, Našice u svakom pogledu imaju puno toga za ponuditi Tekst i foto: Nada Blažević i Damir Pritišanac
amo 50 km zapadno od slavonske metropole Osijeka nalaze se Našice. Prvi puta se spominju 1229. godine. U to doba njima su gospodarili iločki knezovi Ujlaky. U crkvenom pogledu vlasnici Našica bili su Templari Ivanovci i Franjevci. Turci su vladali Našicama u 16. i 17. st. Prije 234 godine našički posjed kupuju grofovi Pejačević i drže ga sve do 1945. godine. Pejačevići su u Našicama ostavili velikog traga, bilo da se radi
o povijesnim objektima (dvorcima i kapelama, parkovima i perivojima), ili o kulturnim i umjetničkim postignućima (prva hrvatska skladateljica Dora Pejačević 1885. - 1923.). Kako u obilazak svakog grada valja poći od centra, to činimo i ovaj put. Dvije velebne građevine dominiraju centrom Našica. Jedna je veliki dvorac Pejačević, a druga je župna crkva Sv. Antuna Padovanskog i franjevački samostan uz nju. Dvorac Pejačević građen je između 1811. i 1812. godine. Impozantna građevina dvorca proteže se iznad veli-
Ulica 154
MOTO PULS
Park ispod dvorca Pejačević br. 133/1.-2./2013.
kog parka. Sam perivoj pravo je bogatstvo biljnih i botaničkih vrsta, među kojima treba istaknuti brojno staro drveće: tu su mamutovac, ginko, paulovnija, trnovac, divlji kesten, lipe, platane, bijele topole, javori i grabovi, zasađeni po cijelom parku oko jezera u podnožju dvorca. Uz jezero je smješten osmostraničan drveni paviljon poznat kao Dorin paviljon, u kojem je ova svjetski poznata skladateljica skladala svoja glazbena djela. Dora Pejačević, najstarija kći dr. Teodora Pejačevića, živjela je za glazbu i u glazbi, kojoj
je posvetila cijeli svoj život. Ime joj se nalazilo uz najpoznatija svjetska glazbena imena tog vremena, kao što su Robert Schumann, Petar Čajkovski i drugi. U dvorcu je danas smještena etnografska i lončarska zbirka te muzej posvećen značajnim osobama našičkog kraja. Zanimljiv je podatak da su u njemu rođena i dva hrvatska bana, Ladislav grof Pejačević (1824. - 1901.) i njegov sin dr. Teodor grof Pejačević (1855. - 1928.). Krajem Drugog svjetskog rata potomci porodice Pejačević iselili su se iz Hrvatske te živjeli diljem svijeta. Od danas živućih potomaka spomenut ćemo barona Nikolu Adamovića Čepinskog, koji je vitez i ambasador Malteškog reda u republici Hrvatskoj i živi u Zagrebu. Uspon iz parka podno dvorca vodi do glavne ulice, u kojoj je dru-
Paviljon Dore Pejačević
