LAGUNIN KNIJŽEVNI KLUB
LAGUNIN KNJIŽEVNI KLUB PREDSTAVLJA
ŽEVNOSTI DNEVNIK BESNE DOMAĆICE, U KOME GLAVNA JUNAKINJA PIŠUĆI O SEBI, SVOJIM BROJNIM STRAHOVIMA I SVOJIM NAJBLIŽIMA, POKUŠAVA DA OSMISLI JEDNOLIČAN ŽIVOT. O ROMANU SMO PRIČALI SA KNJIŽEVNICOM VEDRANOM RUDAN, KOJA OVU KNJIGU SMATRA „KNJIGOM SVOG ŽIVOTA“ I U NJOJ NALAZI MNOGO VAŽNIH PORUKA PODRŠKE ŽENAMA
Kad sam imala 20 godina, poslala mi je vrlo jasnu poruku – nikad ne smiješ biti Tina. Nikad ne smiješ biti žena koja će imati muža koji će te podrazumijevati kao predmet, kao sluškinju, nikad ne smiješ imati dvoje djece čiji ćeš biti rob, nikad ne smiješ biti žena koja nema pravo na slobodu, na svoje ja, na svoj posao, na svoj raspored vremena. Kad sam je čitala kao majka dvoje male djece, sa mužem koji je maltene preslikani Tinin, samo što je moj imao mnogo manje para, postala sam Tina – rob dvoje male djece i muža kome sam čistila, kuhala, prala, peglala. Samo što je ona imala sluškinju da to radi za nju, ali to nije bitno. Ona je rob, nema svojih para, ovisi o mužu. Tina mi je otkrila i još jednu veliku životnu istinu – da su žene jedna drugoj neprijatelji. Tina nema prijateljica. Jedina prijateljica joj je sluškinja, ali to je prijateljstvo bez riječi u kom dvije ropkinje jedna drugu razumiju. A sve druge oko nje su njene neprijateljice, kao što su, nažalost, i oko mene i oko mnogih drugih žena. Foto: Rino Gropuzzo
R
oman američke autorke Sju Kofman Dnevnik besne domaćice bio je tema 73. Laguninog književnog kluba, koji je prikazan na Laguninom Jutjub kanalu i na Instagram profilu laguna_knjige. Sa književnicom Vedranom Rudan, koja je napisala predgovor i na čiji je predlog Laguna objavila knjigu, razgovarala je PR Lagune Tanja Vučković. Vedrana je knjigu pročitala mnogo puta i u različitim životnim fazama, pa i ne čudi što se u svakoj prostoriji njenog doma nalazi po jedan primerak knjige jer je, kako kaže, ta knjiga njena snaga, inspiracija i utešiteljka.
22
REMEK-DELO SVETSKE KNJI-
U knjizi pratimo život glavne junakinje Betine, jedne vrlo obrazovane mlade dame. Pre udaje je krenula jednim putem, pa bismo očekivali da se na kraju ostvarila kao bogata i uspešna slikarka, ali zahtev njenog vremena, porodice, oca bio je da se uda, postane majka i supruga i da se tome podredi. U takvom svetu nije srećna. Kako pravilno tumačiti knjigu sa 22 godine, sa koliko ste je Vi prvi put čitali, a kako sa 30, 50 ili 70 godina? Šta Vam je svakim sledećim čitanjem novo otkrivala?
Tinin način života je nesumnjivo diktat vremena. To je Amerika krajem šezdesetih godina prošlog veka. Ali koliko je i njena krivica što se našla u takvoj situaciji? Ne slažem se da je njen način života diktat vremena. Ovo jeste prava književnost upravo zato što nema veze sa vremenom. Tinina pozicija američke žene krajem šezdesetih godina prošlog vijeka ista je kao pozicija srpske žene krajem ove godine. Žena rob, žena sluškinja, žena s parama ili bez para, to su samo nijanse. Ako si bogata, pitanje je samo da li imaš love da kupiš velike grudi da bi zadovoljila kriterije muža, ili u Tininom slučaju da li imaš love za skupu haljinu, jer silikoni nisu bili u modi kad je ona živjela. Ali nema razlike.
