Pro i contra: Hrvatska i pristup eurozoni
Neposredne koristi veće od (očekivanih) šteta piše: Ante Gavranović
Za godinu dana euro će biti jedino sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Naime, Zakon o provođenju eura, predstavljen nedavno hrvatskoj javnosti, donosi važne odredbe o bankama, financijskim institucijama, trgovcima i svima koji posluju s gotovinom i stanovništvom. Zakon stupa na snagu s početkom 2023. Ipak, prema tom činu ima i podosta otpora, iako se čini uzaludnim.
U
vođenje eura posljednjih je tjedana jedna od gorućih tema u Hrvatskoj, a priča je dodatno užarila javni prostor nakon što su Hrvatski suverenisti pokrenuli referendumsku inicijativu „Zaštitimo hrvatsku kunu“. Njihov cilj je bilo skupiti dovoljan broj potpisa da se raspiše referendum, kako bi na istom hrvatski građani odlučili žele li euro ili ne. Njihovo mišljenje jest da Hrvatska trenutno nije spremna biti dio eurozone. 12
Suvremena trgovina 1(47)
Tako sad imamo dva čvrsto suprotstavljena stava: dok se jedni protive novoj valuti koja bi u uporabu trebala ući s 1. siječnjem 2023., drugi itekako zagovaraju njezin dolazak. Štoviše, smatraju da smo objektivno puno izgubili u ekonomskom pogledu što to nismo mogli učiniti već i ranije. Ključni je razlog, zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura, podizanje šanse za privlačenje investicija kao i povoljni-
ja cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU koje nisu uvele euro vrlo su značajne. Pet (glavnih) razloga za uvođenje eura Među onima koji pozdravljaju uvođenje eura je, uz Vladu, i Hrvatska narodna banka. HNB je vrlo precizno odgovorila na sve izrazitiji upit: Što ćemo dobiti s novom valutom?
