Izazovi za građane piše: Marina Šunjerga
Iako volimo štedjeti i izražavati cijene u eurima, kad u euru stignu prve plaće i mirovine imat ćemo osjećaj da smo siromašni i da je sve skuplje.
E
uro, kao novu valutu u hrvatski monetarni sustav, zaziva više od polovice građana, međutim, što je njegovo uvođenje bliže to se postavlja sve više pitanja oko toga kolike će zaista njegove koristi biti po džep Hrvata. Hrvatska je već poprilično eurizirana zemlja pa potrošači imaju naviku sve veće investicije i prodaje nominirati u euru. Tako se cijene nekretnina izražavaju u euri-
ma i kod prodaje i kupnje, cijene automobila, a nerijetko ćete čuti da i druge robe i usluge potrošači izražavaju u eurima. Tako je uobičajeno da se ističe cijena najma nekretnine u eurima, iznos anuiteta kredita pa čak i neke malo skuplje proizvode u domeni odjeće ili elektronike. Koliko smo zaista eurizirani pokazuju podaci Hrvatske narodne banke istaknuti u agregiranom izvješću o poslovanju banaka. Po njima
je u studenom 2021. godine, a riječ je o najsvježijim podacima, čak 70 posto stambenih kredita bilo kroz valutnu klauzulu vezano uz stranu valutu, a riječ je uglavnom o euru. Rasla je u pet godina zaduženost u kuni, jer je u istom mjesecu 2016. godine 80 posto svih stambenih kredita bilo vezano uz valutnu klauzulu, ali rast udjela kunskih kredita u strukturi stambenih kredita možemo prije svega pripisati konverziji kredita vezanih za švicarski www.suvremena.hr
25