Euro: Dva desetljeća uspjeha – iluzija ili realitet? piše: izv. prof. dr. sc. Helena Nikolić Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb
K
raj devedesetih godina označio je početak jedne nove i, u suštini, vrlo uspješne ere. Europska središnja banka provela je dugogodišnji europski projekt, monetarnu reformu i stvorila jedinstvenu valutnu uniju. Tijekom ovih dvadesetak godina postojanja, eurozona je dosegla brojku od 341 milijun ljudi podijeljenih u 19 država članica Europske unije, stavivši euro na drugo mjesto po globalnoj uporabi. Čak ni svjetska ekonomska kriza nije uspjela „slomiti“ Europsku monetarnu uniju. Euro, kao valuta, i europodručje, kao jedinstveno tržište s jedinstvenom valutom, po-
kazali su izuzetnu otpornost čak i u vrijeme ekstremnih poteškoća. Stoga, ne iznenađuje da popularnost eura ne prestaje rasti te se, unatoč negativnim stavovima (doduše manjinskim) i pesimističnim predviđanjima, može reći da je on zapravo povijesni uspjeh koji je učvrstio integraciju s ekonomskog i financijskog aspekta. U vrijeme kad je svijet bio suočen s kolapsom Brettonwoodskog sustava, zajednička valuta činila se kao idejno rješenje koje će objediniti tržište uklanjanjem tečajnih razlika i troškova konverzije. Centralizirana i neovisna monetarna politika trebala je smanjiti inflaciju i zadržati puni proizvodni potencijal. Kroz
konsenzus, a pod parolom „jedno tržište, jedan novac“, bilo je moguće ostvariti viši cilj: slobodnu trgovinu i slobodno kretanje kapitala. Neosporne su bile kompetencije Europske unije u politici tržišnog natjecanja i trgovini, te se očekivalo da će financijska tržišta pridonijeti tržišnoj učinkovitosti kroz efikasnu raspodjelu resursa unutar i između država članica. Očekivalo se intenziviranje konkurencije što je predstavljalo potencijalnu prijetnju. Međutim, trgovinska integracija na kraju je trebala pomoći eurozoni da endogeno zadovolji kriterije optimalnog valutnog područja. www.suvremena.hr
9
