POVIJEST y 70 GODINA LAVERDE Laverda 3CL važi za vrhunski sportski motocikl sedamdesetih. Dodajte drugačije bregaste osovine i otvoreniji ispušni sustav i dobijete slavni model Jota, kojeg je britanski uvoznik osmislio za vlastite kupce
PIŠE: TOMISLAV BEŠENIĆ
nate već kakva je priča sa slavnim talijanskim moto markama. Obiteljska manufaktura koja se bavila nečim bitno drugačijim i unosnijim, odjednom počinje proizvoditi motocikle. U početku su iznenađeni i sportskim i tržišnim uspjesima, a kad to posustane posao preuzimaju braća ili sinovi koji stvaraju sportske motocikle po mjeri ludih 70-ih, da bi najkasnije do kraja 80-ih došlo do prvog od mnogih bankrota i promjena vlasnika. A onda bi ih kupio Piaggio. Pa zašto bi s Laverdom bilo drugačije? U obiteljskoj tvrtki u Breganzeu proizvodili su se poljoprivredni strojevi, i ne bi ova priča izašla van gabarita Gospodarskog lista da Francesco Laverda, inženjer po struci, nije za svoj gušt proizveo četverotaktni motocikl od 75 ccm. Njegovim prijateljima i poznanicama se taj unikat toliko svidio da su ga nagovorili da i njima napravi jedan. I tako je, jedan po jedan, uskoro proizveo više od 500 komada, a usput je, 1949. godine, osnovao tvrtku Moto Laverda. U to vrijeme je u Italiji toliko lokal-
Pakleno narančasta Iako nikad nije spadala među velike igrače, talijanska Laverda je 70-ih godina prošlog stoljeća stekla kultni status nedostižnim modelima SFC i Jota, koji su važili za najbrže na svijetu. Osamdesetih su preživljavali od stare slave i isto takve mehanike, a devedesetih se svojski potrudili da propadnu sa stilom
nih i nacionalnih utrka da Laverda 75 nužno pobjeđuje na nekima od njih, pa je na tom tragu 1955. predstavljena i sportska Laverda 100. Uz to, proizvode se i mopedi i skuteri, no ulaskom u šezdesete cijeli taj koncept s okvirima od prešanog čelika i agregatima male zapremine gubi na seksipilu. Tada posao preuzimaju sinovi Massimo i Piero koji na vrijeme prepoznaju da će male motocikle progutati jeftini automobili. Kreće se u razvoj velikog motocikla, pokretanog moderno koncipiranim paralelnim dvocilindrašom s bregastom
osovinom u glavi. Već 1966. je predstavljen model 650, sa zdravih 52 KS, no to nije dovoljno za tržište SAD-a, gladno skupih europskih motocikala, pa na istoj osnovi ubrzo nastaje i agregat od 744 ccm i 60 KS.
Dobar, brži, najbrži Pokazalo se da je riječ o okretnom i brzom motociklu, koji je bio odlična baza za sportsku varijantu nazvanu 750 SF, opremljenu boljim bubanj kočnicama i dorađenim agregatom sa 65 KS. Tako Laverda u 70-e ulazi s pravim sport-
skim modelom, no to još nije bilo dovoljno dobro za utrkivanje, pa je ubrzo predstavljen legendarni 750 SFC, pri čemu je taj pridodani C bio kratica od Competizione. U iduće 4 godine taj je izuzetno skup motocikl proizveden u tek nešto više od 500 komada, koliko je bilo potrebno da se homologira za natjecanja, s time da se dokazao već u svom prvom nastupu, pobjedom u utrci za 24 h Barcelone u Montjuic parku. No, 750 SCF se, uz minimalne modifikacije, mogao legalizirati i za cestu, gdje je na kraju i zavr-
>>>>>>>>1949. Laverda 75 >>>>>>>>1955. Laverda 100 >>>>>>1970. Laverda SF 750 >>>>>>>>> 78 y MOTO PULS travanj 2019.
