Međimurske novine 1438

FOTO tjedna

Kakve uskrsne običaje njegujete u svojoj obitelji?

Vjerojatno jedan od najpoznatijih običaja iz Međimurja vezan za najveći kršćanski blagdan Uskrs je paljenje vuzmenke. Na Veliku subotu okuplja se obitelj i prijatelji te svi zajedno pale vuzmenku i druže se dugo u noć. Popije se i koja čašica gemišta ili pak se peče jeger na granju od friško porezanih voćki. Tu je i nekad nezaobilazno pucanje karabitom, ali ipak, danas sve rjeđe. U našoj anketi, sugrađani su

se s nostalgijom prisjetili tog čina. Također se i farbaju jaja i peku kolači. Jaja su se nekad farbala u luščinju od crvenoga luka. Danas su luk zamijenile industrijske boje iz vrećice. U prošlom broju u našoj anketi građani su nam otkrili da će pripremati i dizane kolače. Tu je i neizostavan blagoslov jela, posvečaje ili žegen kako se najčešće naziva blagoslov i korpica uz granicu sa Slovenijom. (Paulina Topolko)

Igor Salaj, Zasadbreg – Jaja tražimo doma po dvorištu s djecom, ona čokoladna. Također farbamo jaja s djecom dan prije. Vuzmenka je kod nas obavezno svake godine. Karabitom ne pucamo, bilo je nekad, ali već jedno pet godina ne. Nosimo i košaricu na blagoslov jela.

Nikola Medvar, Goričan – Za Uskrs imamo starinske običaje. Kuhamo šunku, kuhamo jaja. Vuzmenka naravno, blagoslov jela obavezno. Idemo i na misu, v nedjelju ujutro, žena si košaricu spakira pa prvo ona ide, a onda mi poslije. Žena ne ide dva put, ona ujutro, a mi ostali popodne.

Vladimir Jambrović, Bukovec – Farbanje jaja, vuzmenka, pa to kao po običaju. Nosimo i na blagoslov jela. Pucamo i karabitom. Skupimo se navečer, družimo se, piće, malo pucanja, malo vuzmenka i to je to.

Valen�na Novak, Čakovec – Išli budemo na posvečaje i normalno na vuzmenku. Okupili budemo se u krugu obitelji. Moji dečki su inače u Njemačkoj. Ove godine smo se zbog maloga dogovorili kod šogora za vuzmenku. Ne znam tko će sve bi� tamo. Doma ćemo jajca farba�. K mojima ćemo ići možda na doručak, ručak...

Darina Novaković, Čakovec – U nedjelju nosimo na blagoslov, obavezno nosimo šunkicu, jaja, hren. Tjedan dana prije je Cvjetnica, to puškice nosimo. Na doručku se s jajima tuckamo. Na vuzmenku smo išli, ali sad, kako imam male klince, ne. Inače smo obavezno išli na svaku vuzmenku.

Ogromna pisanica i zečevi najavljuju

Uskrs u dvorištu Stanka Padarića

Uskrs nam donosi nadu, mir i radost uskrsnuća, a u dvorište slikara Stanka Pada-

USKRSNA

rića donio je uskrsne zečeve, ogromnu pisanicu oslikanu svetomartinskim motivima

i malene piliće. Širu priču o uskrsnom ukrašavanju dvorišta ovog međimurskog, sa-

PORUKA varaždinskog biskupa Bože

Draga braćo i sestre, mi, djeca Crkve kroz ove dane išli smo u hodu s Isusom. Crkva, učiteljica i majka, vodila nas je u dvoranu posljednje večere, na križni put do kalvarije i zaustavila nas je pred grobom, u kojem je položeno mrtvo tijelo Isusovo, navaljen veliki kamen i grob je zapečaćen.

Nema više hoda, sve je stalo, zašutjelo, u grobu je onaj koji je bio lučonoša dobrote, ljubavi i mira. I Njega, koji je znao otimati mrtve od smrti, progutao je mračni grob. Smrt je stavila još jedan pobjednički pečat i uvela u napast da je ‘mržnja’ pobjednik nad dobrotom i ljubavlju, nasilje nad mirom. Nasilnici su protagonisti povijesti ljudskoga roda.

Ali Evanđelje ne bi bilo dobra, radosna vijest, kada bi opisivalo pobjedu groba, kada bi ‘zapečaćeni kamen’ Velikoga petka bila zadnja njegova riječ. Bog otvara novo neočekivano poglavlje, za ljude najljepše; pripovijeda o pobjedi nad grobom: kamen je otkotrljan, grob je prazan, Isusova mrtvog tijela više nema u grobu. Smrt više nema posljednju riječ.

ljubavlju ispisana na Isusovom grobu; Grob je otvoren – prazan, samo se na njemu može pročitati, upisati u srce i kao otvoreno, živo pismo, Evanđelje, i prenijeti drugima da iz žive knjige – srca pročitaju: Život je pobijedio.

Isusov grob otvara i naše grobove! Jesu li svi otvoreni? Koliko je grobova u današnjem svijetu ostalo zatvoreno i nakon Isusova uskrsnuća? Ne možemo zatvoriti oči pred grobovima našega svijeta i vremena. Nama najbliži, najvidljiviji u grobovima Ukrajine. Kamen ljudske mržnje, zlo rata svakodnevno pečati grobove i masovne grobnice, pa i prijeti da će dokotrljati veliki kamen i zapečatiti Zemlju – učiniti je grobom.

Tu si i ‘zatvoreni grobovi migranata’ čiju tajnu čuvaju morske dubine. Pričaju o djeci i majkama koji su sanjali svoju ‘pashu’ – ‘prijelaz’ s obale ropstva i bijede na obalu slobode i blagostanja. Gurnuti su u lake i trošne čamce ljudske obmane i pohlepe, a svi snovi su razbijeni i nade pokopane pod tvrdu stijenu naših predrasuda, nepovjerenja i bojazni da će im oni ugroziti ‘normalan život’.

Postoje i grobovi u srcu, posebno su hladni i teški oni u kojima je ubijen i pokopan

bespomoćni život. Tu su i grobovi u kojima su pokopane veze bračne ljubavi, prijateljstva, grobovi unutarnjeg siromaštva. Je li Uskrsli došao otkotrljati ovaj kamen!?

Vratimo se kamenu s Isusova groba. Kamen s Isusova groba otkotrljao se ‘sam od sebe’, Božjom snagom i bez ljudske suradnje, jer je trebao biti znak za nas; ali kamenje na mnogim grobovima našeg vremena ne kotrlja se ‘samo od sebe’: potrebna je naša suradnja, potrebna je ljubav koja po nama teče…

Gdje ljubav ulazi, smrt odlazi. Ljubav koja ispunjava srca sposobna je isprazniti grobove. To je bila istina za Isusov grob, ispunjen neizmjernom ljubavlju; to vrijedi za sve naše grobove,

moukog slikara donosimo na 62. stranici. (sh)

velike i male. Grobovi će se početi prazniti kad naše srce bude ispunjeno ljubavlju i pravdom.

Braćo i sestre, dopustimo da u naša dušu, naš grob bude položeno Isusovo tijelo, tijelo ljubavi koje iznutra grije. Dopustimo da ljubav otkotrlja kamen sebičnosti, koji nas pritišće.

Neka ljubav ispiše u dušu svakoga od vas radosnu poruku života koju prenesite jedni drugima: Krist je živ, Krist je uskrsnuo.

Sretan vam Uskrs!

U Varaždinu na Veliku srijedu 5. travnja 2023.

Bože Radoš, varaždinski biskup, v. r.

ŠOKANTAN VELIKI TJEDAN U MEĐIMURJU TEATRALNO UHIĆENJE Đure Horvata, vlasnika TEHNIX-a

Raspni ga, raspni!

- To što se događa oko mene je politički proces. Postupali su sa mnom kao sa psom, normalno da se osjećam uvrijeđeno nakon što sam toliko godina razvijao tehnologije, zapošljavao, investirao, poručio je Horvat

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Foto: Zlatko Vrzan

Đuro Horvat, lider međimurskog gospodarstva, predvodnik međimurskih metalaca, vlasnik inovativne tvrtke Tehnix koja razvija ekoindustriju, dobitnik brojnih nacionalnih i međunarodnih priznanja našao se u ponedjeljak pod istragom europskih istražitelja iz Ureda europskog javnog tužitelja.

Istražitelji sumnjaju da je Horvatova tvrtka Tehnix posao gradnje sortirnice dobila na namještenom natječaju koji je EU su�inancirala s 31 milijunom kuna. Sumnja se da je projekt ukupno vrijedan oko 37 milijuna kuna preplaćen za čak pola milijuna eura.

Zašto su Horvata priveli europski istražitelji?

Najprije da pojasnimo zašto je Đuru Horvata istraživao Ured europskog javnog tužitelja. Taj ured je zadužen za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se narušavaju �inancijski interesi Unije: npr. prijevare, korupcija, prekogranične prijevare povezane s PDV-om u iznosu višem od 10 milijuna eura.

EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica.

Osnovali su ga Vijeće i Europski parlament 2019., kada su 2019. imenovali Lauru Codruţu Kövesi prvom glavnom europskom tužiteljicom.

U EPPO-u sudjeluju 22

države članice: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Slovačka i Španjolska.

EPPO (Croatia - European Public Prosecutor’s Of�ice - Ured europskog javnog tužitelja) započeo je s radom prije dvije godine, a sjedište mu je u Luxembourgu. Na čelu našeg ureda je Tamara Laptoš. Đuro Horvat našao se pod lupom istražitelja jer je sudjelovao u izgradnji sortirnice otpada za Rijeku. Ugovor za izgradnju i opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnice) u Mihačevoj Dragi potpisali su ga tadašnji gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i direktor tvrtke Tehnix d.o.o Đuro Horvat, u ime zajednice ponuditelja Tehnix d.o.o. i GP Krk.

Postrojenje je prema

Horvatovim tvrdnjama najsuvremenije u ovom dijelu Europe. GP Krk bio je zadužen za građevinski dio, a za tehnički dio Tehnix. Ukupna vrijednost projekta iznosi

37.301.045,00 kuna, od čega

bespovratna sredstva iznose

Darko Žagar zadržan u pritvoru

Među petoricom privedenih od strane europskih tužitelja u slučaju riječke sortirnice je i čakovečki poduzetnik Darko Žagar koji se bavi graditeljstvom i projektiranjem. Darko Žagar je radio na projektiranju i projektantskom nadzoru sortirnice. On je zadržan u pritvoru, premda je njegov odvjetnik smatrao to nepravednim obzirom na njegovu dob od 70 godina.

31.284.318,09 kuna putem Ministarstva zaštite okoliša i energetike preko strukturnih i kohezijskih fondova. Preostala sredstva do ukupne vrijednosti projekta iznose

6.016.726,91 kuna i snose ih Grad Rijeka i jedinice lokalne samouprave oko Rijeke.

EPPO je nakon pokretanja akcije izvijestio kako provjeravaju sumnje da su uhićeni počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti vezano uz postupke javne nabave u okviru projekta izgradnje postrojenja u Mihačevoj Dragi. Dokumentacija o javnoj nabavi za sortirnicu pokazuje kako je u studenom 2020. jedna tvrtka poslala primjedbe na tehnologiju koja će se upotrebljavati za obradu otpada. Pritom je tvrtka, čiji naziv nije naveden, istaknula kako su tehničke speci�ikacije doslovno prepisane iz kataloga Tehnixa. Tražene karakteristike u natječajnoj dokumentaciji na tržištu može ponuditi isključivo proizvođač Tehnix iz Donjeg Kraljevca. Zbog ograničavanja stavke nije nam omogućen jednak pristup javnoj nabavi i stvorene su neopravdane prepreke za otvaranje javne nabave tržišnom natjecanju, navodi taj ponuđač u dopisu, te poziva Grad Rijeku da izmjeni natječajnu dokumentaciju. U suprotnom ćemo morati koristiti sve zakonske okvire i mogućnosti prema zakonima Republike Hrvatske, te obavijestiti Europsku uniju o zlouporabi Europskih fondova, upozorava se u dopisu. No, Gradska uprava Grada Rijeke dokumentaciju nije promijenila uz argumente kako nije dokazano da tehnologiju može isporučiti samo Tehnix. Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović poručio je kako je sve u slučaju izgradnje sortirnice bilo ispunjeno u zadanim rokovima i da nije bilo ‘’primjedbi ni penala’’.

Kako ću patent pustiti na tržište ako investitoru ne objasnim o čemu se radi?

Đuro Horvat u izjavi za Međimurske novine opovrgava da se radi o bilo kakvom pogodovanju.

- Pa morao sam pojasniti potencijalnom investitoru o kakvoj je tehnologiji riječ. Ono što smo ponudili Rijeci je najnovija tehnologija sortiranja otpada koju sam zaštitio patentom, nešto najmodernije, pa ne mogu to dati na uvid konkurentu koji nema ni zaposlene ni rezervne dijelove. Puno sortirnica smo već izgradili od Ukrajine, Srbije, Rumunjske, BIH. Ova u Rijeci je najmodernija, zaštićena patentom. Pa kako ću patent pustiti na tržište ako investitoru ne objasnim o čemu se radi. O tome je riječ. Nikakvog izvlačenja novca nije bilo. Svatko tko zna kako su cijene divljale, zna što znači da je ugovaranje trajalo dvije godine.

- To što se događa oko mene je politički proces. Postupali su sa mnom kao sa psom, normalno da se osjećam uvrijeđeno nakon što sam toliko godina razvijao tehnologije, zapošljavao, investirao, poručio je. Đuro Horvat, dan nakon što je priveden, pušten je iz pritvora “zbog svojih godina.” Pitali smo ga za glasine o tome da je morao odustati od upravljanja firmom. Kazao je da je to nonsens. - Ja sam vlasnik te kompanije, kaže. Odlučan je da od svoje borbe da dokaže kako nije kriv, neće odustati.

- Samo sam želio donijeti dobrobit i pružiti najmoderniju tehnologiju zbrinjavanja otpada u ovom dijelu Europe, naglašava.

Na javne natječaje hrvatski poduzetnici se već dugo žale kao izuzetno loše. Građevinskom sektoru u prošlom razdoblju veliku štetu i propast mnogih firmi donijela je takozvana zloglasna odredba

ČESTITKA ŽUPANA Matije Posavca

povodom blagdana Uskrsa

Međimurska županija brine o svakom građaninu

o odabiru najjeftinije ponude na javnim natječajima. Zbog toga su poslove uzimale firme bez ijednog radnika, pokupile vrhnje, a za izvođenje uzimale kooperante koji po ugovorenim vrijednostima nisu mogli izvesti radove, a da sami ne propadnu. Hoće li se sada to događati i na natječajima za europske projekte? Kako će se do tržišta probijati novo i inovativno, a ponuđeno mora biti najjeftinije? Čak i kad kupujemo novi kućanski aparat, educiramo se kod prodavača o novim tehnologijama i prođemo blic-edukaciju, a kako onda zaobići upoznavanje s novim tehnologijama kada je u pitanju izbor sortirnice kojom određujete kvalitetu zbrinjavanja otpada za idućih 50 godina. Ali kako biznisi i politika žive u istom svemiru, politika uvijek može biznis staviti u svoj škrip.

I za kraj na stranicama Ureda europskog tužitelja stoji da: - Prijavljivanje kaznenog djela može imati ozbiljne posljedice. Prijava kaznenog djela za koju se kasnije dokaže da je namjerno lažna ili zavaravajuća ili namjerno podnesena u nezakonitu svrhu može imati pravne posljedice za podnositelja, uključujući, među ostalim, upravne i/ili kaznene sankcije. To je važno da se europski tužitelji ne bi zloupotrebljavali u domaće političke svrhe. Krenulo se i s kalkuiranjem o njegovoj suspenziji iz SDP-a, na što je on novinarima kazao da on nije član nijedne stranke. Đuro Horvat na slobodi čeka hoće li protiv njega podići optužnicu ili ne.

Kako god završio ovaj slučaj, zbog njegovog angažmana i na socijalnom dijalogu te zagovaranju prosječne plaće od 1000 eura za radnike još u vrijeme kad je to još bila znanstvena fantastika, Horvat ne zaslužuje da ga javno rasteže razjarena svjetina baš kao prije dva tisućljeća u ovo vrijeme zazivajući: Raspni ga raspni!

Poštovani i dragi stanovnici našeg Međimurja, predahnimo nakratko u blagdanskom ozračju, u okrilju svojih obitelji i bližnjih, kako bismo ponosni na sve uspjehe nastavili graditi svoj, međimurski put probitka i razvoja.

Ušli smo u još jednu izazovnu godinu koja od nas traži da se jasno odredimo prema vlastitim interesima i za njih izborimo. Nije to ništa novo kada je o povijesti Međimurja riječ, no nije nova ni činjenica da nikada nismo odustajali od težnje da najbolja rješenja sami implementiramo u naše društvo te da se pri tome oslanjamo isključivo na svoje snage. Simbolika ovoga blagdana sadržana u Kristovu uskrsnuću neka nas podsjeti da se vjerom i izdržljivošću daleko može stići. Pripadamo kraju u kojem su se ljudi oduvijek oslanjali na vlastite snage i to je odlika našega mentaliteta, pripadamo kraju u kojem ubiremo postignuća vlastitih ruku.

Uskrs je blagdan koji kršćanima simbolizira i duboku humanost društva i usredotočenost na duhovne vrijednosti, a upravo takva je zajednica koju gradimo pokazujući to djelom - brigom o svakom građaninu. Međimurska županija okrenuta je svojim ljudima, svakom čovjeku ponaosob koji će u potporama koje provodimo naći podršku po svojoj mjeri.

U duhu Uskrsa, krenimo dalje ovom našom slavljeničkom godinom u kojoj ćemo obilježiti 30 godina puta prema najuspješnijoj županiji Hrvatske!

Vama i vašim bližnjima, u osobno ime i u ime Međimurske županije želim obilje mira i blagodati te sretan i blagoslovljen Uskrs!

Župan Matija Posavec

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Život piše razne priče i ne znamo kakva nas sudbina čeka. No, nakon što pobijedimo, vraćamo se jači. To dobro zna Monika Baranić iz Gardinovca, simpatična 29-godišnja samohrana majka koja je prije četiri godine oboljela od opake bolesti. Sa samo 25 godina dijagnosticiran joj je rak debelog crijeva.

Ta zloćudna bolest jedna je od najučestalijih u Hrvatskoj, a to potvrđuje i brojka od 3600 osoba, većinom starije životne dobi. Skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina, a u toj se statistici pronašla i Monika.

Ugostila nas je u svojoj obiteljskoj kući u Gardinovcu i s nama podijelila životnu priču u kojoj je kao superheroina pobijedila rak. U četiri godine prošla je sito i rešeto. A život ju je prisilio da odraste vrlo rano, jer je već sa 17 godina postala majka, dok je borba protiv bolesti krenula u studenom 2019. godine.

Osjetila sam prasak u trbuhu

- Par dana prije Svih svetih liječila sam upalu mjehura. Bila sam redovno kod svoje doktorice opće prakse koja mi je prepisala antibiotik, no meni je bilo sve gore i gore. Najgore mi je bilo na sam 1. studenog, imala sam temperaturu, povraćala. Taj dan sam još ustala, uspjela sam čak nešto i pojesti i onda sam odjednom osjetila prasak u trbuhu i počelo me strašno boljeti. Moji su se vratili s groblja i odvezli me na hitnu pomoć, prisjeća se tog kobnog dana Monika.

Poslali su me na OHB, bila sam u invalidskim kolicima jer više nisam mogla hodati od bolova. Usnice su mi počele plaviti. Brzo su me poslali u ambulantu, točno se sjećam te strke koja je vladala oko mene. Od medicinskih sestri do tri ili četiri doktora koji su me pregledavali. Bila je potrebna brza operacija jer su sumnjali na zapetljaj crijeva, govori nam naša hrabra sugovornica.

Nakon vađenja krvi, CT-a i ginekološkog pregleda vidjelo se da nešto nije u redu sa stolicom te su odmah posumnjali na zapetljaj crijeva.

- Sjećam se da sam pitala nakon što je snimanje bilo gotovo: “Pa nemam vam ja valjda raka.” Pogledao me, šutio jedno vrijeme i odgovorio: “Bude vam doktor rekao.” Stigli su potom i moji roditelji i moj sin Karlo. I onda su mi rekli da nažalost imaju loše vijesti, da imam tumor na debelom crijevu velik 5,5 centimetara s promjenama na jetri. Tata je počeo plakati, a ja sam kao od šuba pitala: “Doktore, je li to loše?” Na to je on odgovorio da je to rak, no ja sam u sebi osjećala da će to biti dobro i rekla sam da idemo to operirati, da budem nakon toga zdrava. U tom trenutku nisam uopće registrirala što me sve čeka i što to uopće znači, kaže. Nakon toga Monika se za 20 minuta našla na operacijskom stolu. Doktor Ostojić naglasio je kako postoji mogućnost da uopće neće preživjeti operaciju.

MONIKA BARANIĆ (29) iz Gardinovca uz brojne pobijedila i rak debelog crijeva

U studenom slavim svoja dva rođendana!

Majci 11-godišnjeg Karla sa samo 25 godina dijagnosticiran je opaki rak koji je prvenstveno pobijedila svojom pozitivnom energijom i željom za životom

TEMA BROJA

- Po meni je bolje da sam otvoreno sve znala odmah na početku, nego da su mi nešto tajili ili prešućivali. Zapravo mi se svidio takav pristup u našoj bolnici, zbog toga jer bi bilo puno gore da nisam bila svjesna ničega.

Sreća u nesreći je ta što je dobro da se taj prasak dogodio, jer su mogle proći i godine, a da Monika ne bi znala da u njoj raste tumor. Na kraju je operacija, iako visokorizična, završila uspješno. Trajala je oko deset sati, uklonjen je tumor, očišćena su jetra i ugrađene su joj dvije stome.

Nakon operacije

joj čestitali drugi rođendan

- Tijekom operacije su mi još izvadili i limfne čvorove koji nisu bili maligni. Kad sam se probudila na intenzivnoj, čestitali su mi svi rođendan i rekli mi da sam se ponovno rodila. Zanimljivo je da u studenom slavim svoja dva rođendana. Na dan 1. stude-

nog dan kada sam operirala tumor, a 29. studenog mi je inače rođendan, govori nam Monika i dodaje kako je dijagnozu dobila 28 dana uoči svog 26. rođendana. U bolnici je nakon operacije provela dva tjedna. Ožiljke od velikog reza ima i danas, kao podsjetnik što je sve prošla. Uz to, morala se početi privikavati na život sa stomom (vrećicama) koje imaju funkciju vršenja nužde. No, sve je to brzo Monika svladala. Prvo je nosila širu odjeću kako se stome baš ne bi isticale, a i morala je naučiti kako i što jesti. Naravno, i kako održavati osobnu higijenu.

Na kemoterapiju krenula s 40 kilograma

Dva mjeseca nakon operacije slijedila je kemoterapija. S prvom je dozom krenula na staru godinu, 31. prosinca. Liječnike je bilo strah kako će to sve izgledati s obzirom na to da je Monika, i inače

mršavije građe, pala na svega 40 kilograma. No, njeno tijelo, potpomognuto snagom volje, izdržalo je 18 doza kemoterapije i 24 ture pametnog lijeka tijekom jedne godine.

Danas na redovne kontrole odlazi u varaždinsku bolnicu kod onkologa Željka

Vojnovića

No, sreća nije potrajala. Bolesti su se samo gomilale. Tako joj je tijekom kemoterapije dijagnosticirana hidronefroza bubrega. Hidronefroza je proširenje kanalnog sustava bubrega do kojeg dolazi uslijed nakupljanja mokraće, što je posljedica povratnog pritiska na bubreg kada mokraća ne može otjecati zbog začepljenja.

- Vjerojatno sam se zarazila nekom bakterijom jer se desni bubreg nije mogao prazniti i zbog toga je napukao. Liječnici su mi ugradi-

Monika Baranić pokazuje stome koje su nakon operacije postale sastavni dio njenog �jela

brojne dijagnoze

studenom dva rođendana!

Od pametnog lijeka

otpale joj trepavice

Na kemoterapiju je hodala cijelu 2020. godinu. U doba najveće korone. A kaže kako joj je bolnica u to vrijeme bila drugi dom. A morala je i dodatno paziti da se ne zarazi. Uz sve to, Monika je primala pametni lijek po kojem su joj se gnojile oči.

- Pametni lijek uništava vitamin K1 za obnovu kože. Tako da, osim što nisam imala kosu, obrve i trepavice, gnojilo mi se vlasište, lice mi je bilo pre-

li nefrostomu kako bi urin mogao izlaziti. Od svega što sam do tada preživjela, to mi je bilo najgore. Zbog bolova, ali i činjenice da bih trebala živjeti s kateterom. Srećom, to su mi sanirali, pa tako danas imam oba bubrega spojena na jedan ureter.

No, priča ni tu nije završila. Monika je ponovno završila na operacijskom stolu po završetku kemoterapije. Tijekom ginekološkog pregleda otkrivena joj je cista veličine 11 centimetra koja je zahvatila jedan jajnik pa su i drugi preventivno odstranili. Ne samo to, dogodio se i relaps karcinoma pa su joj tijekom operacije odstranili i metastaze s jetara i cijeli žučni mjehur.

U invalidskoj mirovini s

29 godina

Monika je radila kao peglačica u Calzedoniji, no baš u vrijeme našeg razgovora dobila je rješenje da mora ići u invalidsku mirovinu. I to s 29 godina!

- Imam trajno oštećenje unutarnjih organa. Nemam ja više brzinu i spretnost koju sam imala prije. Iza mene su dvije operacije, stome, kemoterapije, sve me to koštalo zdravlja i napravilo mi stanje u kakvom sam danas. Iako se ja osjećam dobro i nemam bolove, posljedice su tu. Tako da je ta invalidska mirovina opravdana, govori nam Monika.

Nakon operacije još je išla i na zračenja koja su završila u svibnju 2021. godine i od tada je zdrava. Njen sin Karlo u to je vrijeme imao osam godina. U cijelom procesu imala je veliku podršku cijele obitelji, mame Vesne, tate Zvonimira, sestre Silvije, šogora Patrika brata Florijana i bake Marije. Danas Monika bolest kontrolira pomoću redovnih kontrola.

- Svi mi bolesni u sebi nosimo stanice koje spavaju i mogu se lako probuditi. U tom Monika i sin Karlo

puno akni. Bilo mi je bolno prati glavu. Prsti su mi se gnojili na nogama. Lice mi je bilo toliko užareno da, dok sam mjerila toplomjerom, temperatura je bila 41, a ispod pazuha 36,6, govori nam Monika.

Monika je zapravo zbog svih tih nuspojava bila sretna jer je znala da su to simptomi koji govore da lijek djeluje. Bilo je potrebno puno strpljenja, no na kraju je urodilo plodom.

slučaju potrebno je zračenje na koje sam dosad išla samo jednom 2021. godine. To nije ništa naspram kemoterapije koja mi je teško pala jer je puno agresivnija, ponovno se prisjetila naša vedra sugovornica.

Prvu kemoterapiju primila sam početkom 2020. godine. Kemoterapiju svi opisuju kao nešto loše i strašno. Dobila sam čudne savjete i mišljenja. Od toga da ću izgubiti puno kilograma, otpast će mi kosa, kakva budeš i slično. S time da sam mislila gdje bih ja kilograme i mogla izgubiti kad sam u to vrijeme imala 40 kila. I prije operacije sam bila sitna i imala oko 45 kila. A nakon operacije niti sam mogla jesti, primala sam infuzije, tako da ni nisam mogla drugačije izgledati.

Imala je dobrog onkologa u čakovečkoj bolnici, pa je tako uspjela održavati kilažu. Kosa je otpadala, no Moniku to nije previše mučilo jer je znala da će ona kad-tad narasti. Ostao joj je tek jedan pramen, time se osjećala kao da ipak nešto ima na glavi. Nije imala snage to obrijati.

No, sve je to sad iza Monike. Ni sama ne zna zašto se baš njoj dogodio rak, no ona ga je stoički uspjela istjerati iz svojeg života.

Život ide dalje. A uz njenu nevjerojatnu snagu i životnu energiju to nas ni ne čudi. Monika je svoju tešku životnu priču ispričala na jedan poseban način. Kao da se to nije događalo njoj, već nekom drugom.

A to je vjerojatno i razlog zašto je ona to sve i prebrodila. Znala je da mora biti dobro i da se mora oporaviti zbog zbog sina.

Naučila je brojne lekcije, a prvenstveno kako ne postoji ne možeš. Svaki je dan skupila energiju, stisnula zube i krenula dalje. Životne okolnosti donijele su joj neke nove prijatelje, dok su neke ostavile u prošlosti. No, zato danas kaže da ima energije pomaknuti brda. A to joj i vjerujemo.

RADOVI NA izgradnji kanalizacija se nastavljaju

Tko je na redu za kanalizaciju?

- Na redu za izgradnju kanalizacije su Goričan, Podturen, Štrukovec, Križovec, Štrigova, kazala je Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda

Prije nekoliko godina radi zaštite podzemnih voda i očuvanja bioraznolikosti Međimurska županija postavila si je za cilj izgradnju kanalizacije kroz sedam aglomeracijskih područja. To su Čakovec, Novo Selo na Dravi, Mursko Središće, Podbrest, Podturen, Donji Kraljevec i Donja Dubrava. Neke su izgrađene, druge u izgradnji, a neke još čekaju na red.

Unazad tri godine radovi se odvijaju na dvama velikim aglomeracijskim područjima, Mursko Središće i Donja Dubrava.

- Ako sagledamo cijelu Međimursku županiju, do sada je zbrinuto oko 100.000 ekvivalent stanovnika, izgrađeno više od 255 kilometara kanalizacijskih kolektora, a uvjeren sam da će biti novih projekata koje ćemo zajednički realizirati uz pomoć europskih sredstava, kazao je Zoran

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA pomaže s 1.200 eura kućanstvima koja prelaze na obnovljive izvore energije

Dostatno za oko 20 posto troška za solarne panele

Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda.

- Aglomeracija Mursko Središće je puštanjem pročistača u probni rad koji će trajati najmanje šest mjeseci ušla u završnu fazu. Za dva mjeseca počet će priključivanje kućanstava na kanalizacijsku mrežu, kazala je Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda. Radovi na Aglomeraciji Donja Dubrava trebali bi biti završeni do kraja godine. No s izgradnjom kanalizacije na području Međimurske županije se ne staje. Međimurske vode će prijaviti nove kanalizacije za sufinanciranje iz europskih sredstva. Direktorica Sunčana Glavina kazala je da su na redu za izgradnju kanalizacije Goričan, Podturen, Štrukovec, Križovec, Štrigova. Međimurje će uskoro postati jedno veliko gradilište, pa unaprijed molim građane za strpljenje, kazala je. (BMO)

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC

tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099

fax: 040/314 -183

mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN

POGLED ODOZDO

- Javni poziv otvoren je do utroška bespovratnih sredstava, odnosno najkasnije do 15. studenoga 2023. godine, a prihvatljivi su troškovi nastali nakon 1. siječnja 2023. godine

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Po obiteljskoj kući moguće je ostvariti sufinanciranje od najviše 1.200 eura, od čega se može ostvariti 200 eura za izradu energetskog certifikata i izvješća ili mjeru izrade glavnog elektrotehničkog projekta fotonaponske elektrane te 1.000 eura za ugradnju sustava za upotrebu obnovljivih izvora energije.

Dakako, to je samo dio troška ako se građanin odluči na obnovljive izvore kao što solarni paneli, dizalica topline ili kotao na sječku. Za ilustraciju, u Međimurskim novinama pisali smo koliki trošak donosi postavljanje solarnih panela na krov. Kućanstvu iz naše priče lani je za postavljanje osam panela na krov, uz godišnju potrošnju struje od 5000 kwh električne energije, prijelaz na obnovljivi izvor energije koštao 6.500 eura.

Dakle, 1.200 eura, koliko se može dobiti od Međimurske županije, u ovoj računici dosezalo bi nešto manje od 20 posto troška. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost daje do 40 posto opravdanih troškova, a onaj tko se odluči koristiti solarnom energijom, kotlovima na sječku ili dizalicom topline, što je sve obuhvaćeno obama natječajima, može doseći i do 60 posto potpore u prelasku na obnovljive izvore energije.

Međimurska županija raspisala je javni poziv za novu mjeru pomoći građanima i za to osigurala 60.000 eura iz proračuna.

I Đuro je skupo platio cijenu uspjeha

Sve ima svoju cijenu pa i uspjeh. Cijena nije samo u teškoćama koje prethode uspjehu. Već i u samoj činjenici da se uspjeh teško oprašta. Sažeto u premisi: Zašto on, a ne ja?

To je toksična misao koje se ne mogu osloboditi ljudi koje je zasjenio nečiji uspjeh. Malo se ljudi iskreno raduje tuđem uspjehu. Možda samo nogometašima kad se s medaljama vrate kuće. Ali oni su masa, vrsta koju doživljavamo dru

gačije nego pojedince. Zato je već drugačije što se tiče njihovih trenera jer oni su individue. Korak od slave do bacanja u blato vrlo je kratak.

Kad se palac okrene na dolje, onaj kojem su dojučer svi htjeli biti prijatelji, dan poslije zdušno se trude da pronađu mrvicu blata u njegovoj biografiji kojom bi ga oblatili.

Neumjesno je bilo kojeg čovjeka uspoređivati s Isusom, kojega su nakon slavlja

raspeli. Ali kako kaže Sveto pismo, u svemu je bio jednak čovjeku osim u grijehu. Ali kako je u svemu bio sličan čovjeku i u njegovu hodu po zemlji, mnogo je prispodoba o ljudskoj prirodi, slabostima i grijesima.

Tako i njegova spasiteljska kalvarija u sebi nosi i elemente ljudske sudbine da oni koji te uzdignu i slave, ubrzo bacaju u blato. Kao svojevrsni testament svim generacijama da je ta sudbina neizbježna.

Za ostvarivanje prava na sredstva potreban je dokaz o vlasništvu nad objektom koji mora imati dozvole u skladu sa zakonom te može imati najviše 600 kvadratnih metara bruto građevinske površine, pojasnio je Alen Višnjić, direktor MENEA-e.

Svi zainteresirani mogu uvjete za prijavu na natječaj potražiti na službenim stranicama Međimurske županije.

Javni poziv otvoren je do utroška bespovratnih sred-

stava, odnosno najkasnije do 15. studenoga 2023. godine, a prihvatljivi su troškovi nastali nakon 1. siječnja 2023. godine. Prijave se vrše osobnim dolaskom u pisarnicu ili poštom na adresu Međimurske županije. Pozivom je definirano da građani predaju dokumentaciju nakon izvršenih radova čime se uvelike olakšava način prijave i provedba mjere. Novčana sredstva bit će dodijeljena na račun prijavitelja nakon

što nadležno povjerenstvo provjeri prijavnu dokumentaciju. I ako je sve u redu, u roku od 30 dana sredstva pomoći sjedaju na račun podnositelju.

U nastavku konferencije za medije pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Darko Radanović naglasio je da je uvjeren da će interesa biti i najavio još jednu mjeru podrške:

Objavili smo javni poziv za novi ciklus bespovratnih potpora poduzetnicima. Ovaj program provodimo već

osam godina i namijenjen je mikro, malom i srednjem poduzetništvu za izradu prijavne dokumentacije za prijavu na natječaje ili kandidiranje za beskamatne zajmove. Maksimalni iznos potpore iznosi 2.000 eura, a poziv će biti otvoren do utroška sredstava ili najkasnije do 1. prosinca 2023., istaknuo je pročelnik Radanović.

- Suočeni s upitima naših građana za potpore namijenjene prelasku na obnovljive izvore energije, odlučili smo u suradnji s našim stručnim službama osmisliti javni poziv kako bismo odgovorili na tu potrebu. I to oblikom direktne pomoći građanima, u ovom slučaju, kada je riječ o obiteljskim kućama. Radi se o pilot-projektu vrijednom 60.000 eura. Bude li velikog interesa, što očekujem jer na našem području postoji svijest i inovativnost u smislu zelene tranzicije, od iduće ćemo godine povećati iznos kako bismo obuhvatili što je moguće veći broj naših građana. Pozivam građane da iskoriste ovu šansu, a Međimurska energetska agencija, kao i naš Upravni odjel, bit će na raspolaganju za informacije i objašnjenja, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec.

Ljudski pad sazdan je na pogrešnom koraku, slabosti, zamjeranju, izdaji i previdu. Bacanje u blato je čin kojim se do tada uspješnu osobu vraća među smrtnike, ali ne obične smrtnike, jer uspješni to zapravo nikada i nisu, nego ih se baca u blato da bi ih se time ponizilo, umanjilo, poravnalo, sasjeklo jer strše.

Postoji određeno poduzetničko prokletstvo da će oni koji su nagrađeni kad-tad pasti.

Dogodilo se to ovih dana Đuri Horvatu, lideru međimurskih metalaca, nagrađivanom za uspjehe u poslovanju, inovacijama. Čovjeku koji je širio horizonte poslovanja i socijalnog partnerstva i društvene klime.

No čim je pala sjena sumnje na njega, krenulo je i cipelarenje. Na sve što je izgradio, zaposlio, privrijedio, napunio proračune, na sve se to gleda sada s podsmijehom, jer eto, dolijao je i Đuro.

Bespovratno do 2.000 eura potpore malim poduzetnicima

Darko Radanović, pročelnik za gospodarstvo, Matija Posavec, župan i Alen Višnjić, direktor MENEA-e

Od prirodnog materijala, čvrsti i estetski oku ugodni, cekeri se ponovno vraćaju u modu pa ih tako možemo zapaziti, pogotovo ljeti, i na ulicama naših gradova

Spretne ruke domaćih žena pletu cekere od luščija!

Cekeri su ponovno u modi, a tome svjedoči već drugi po redu uspješan Festival cekera koji je proteklog vikenda održan u Sportskoj dvorani Osnovne škole Nedelišće. Tu vještu tradiciju pletenja već godinama održavaju žene iz Nedelišća, Dunjkovca i Pušćina koje su svoje vrijedne radove predstavile na festivalu koji je imao veliku posjećenost.

Cekeri su skoro pa pali u zaborav, dok su nekad bili predmet bez kojeg je bila ri-

jetko koja kuća. Od prirodnog materijala, čvrsti i estetski oku ugodni, cekeri se ponovno vraćaju u modu pa ih tako možemo zapaziti, pogotovo ljeti, i na ulicama naših gradova. Ceker kao simbol Nedelišća na ovom području postoji više od stoljeća.

U organizaciji Turističke zajednice općine Nedelišće Festival je ponovno održan i pokazao je zašto je važno da ta tradicija ne padne u zaborav. Umijeće izrade predmeta od komušine (luščinja) upra-

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA OPĆINA SVETA MARIJA Načelnica

vo je zahvaljujući udrugama žena s područja Nedelišća, KUU-a Seljačka sloga iz Nedelišća te LAG-a Međimurski doli i bregi uvršteno na Popis nematerijalne baštine Republike Hrvatske.

- Da bismo to umijeće očuvali i za buduće naraštaje, potrebna je organizacija takvih manifestacija kako bismo promocijom uporabnih predmeta od luščija zainteresirali i mlađe generacije da usvoje tehniku izrade cekara, kažu iz vrha organizacije.

DAN OSLOBOĐENJA Međimurja 1945.

Zadnji otpor Nijemaca srušen je u Štrigovi

Izaslanstvo Međimurske županije, Grada Čakovca, Općine Donji Kraljevec i Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije u četvrtak je položilo vijence i zapalilo svijeće povodom 78. godišnjice oslobođenja Međimurja od mađarskog i njemačkog nacističkog okupatora.

Položen je vijenac i zapaljena svijeća ispred spomenika na Trgu Eugena Kvaternika, a ispred Spomenika poginulim partizanima na groblju u Mihovljanu. Miljenko Zorko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Međimurske županije, rekao je: - Nakon četiri godišnje okupacije Nijemaca, Mađara i domaćih izdajnika, 6. travnja 1945. godine u Čakovec su umarširale bugar-

U sklopu manifestacije posjetitelji su mogli vidjeti bogati popratni kulturno-umjetnički program. Radionice izrade uporabnih predmeta od luščinja i velik izbor različitih cekera čekaju da postanu novi modni dodatak. Uz to posjetitelji su mogli odabrati košare kojima će ukrasiti svoj blagdanski stol ili pak jednostavno torbice kojima će zamijeniti plastične vrećice iz svakodnevne upotrebe.

(dv, foto: mg)

ske trupe iz pravca Preloga te ruske trupe iz pravca Pribislavca. Zadnji otpor Nijemaca srušen je u Štrigovi te su konačno izbačeni iz Međimurja 11. travnja 1945. godine.

Tijekom borbe u Međimurju u logorima je bilo 1839 Međimuraca. U logorima, od bombandiranja ili na druge načine ubijeno je 1848 Međimuraca. U partizanskim jedinicama poginulo je 329 boraca. Od zaostalih mina nakon okupacije poginulo je 20-ak ljudi, većinom djeca. Tijekom fašističke okupacije stradala je kompletna židovska zajednica, a život su položili i mnogi Romi, rekao je Miljenko Zorko. Nakon toga položeni su vijenci i svijeće kod spomenika na groblju u Sv. Jurju u Trnju. (dv, zv)

KLASA: 944-08 /23-01/03

URBROJ: 2109-24-23-2 Sveta Marija, 07.04.2023.

Na temelju članka 14. Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 15/10) te Odluke o prodaji nekretnine u vlasništvu Općine Sveta Marija (Zelengaj 6, Sveta Marija), (KLASA: 944-08/23-01/03, URBROJ: 2109-24-23-1) od 30.03.2023., načelnica Općine Sveta Marija raspisuje

N A T J E Č A J

za prodaju nekretnine javnim prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveta Marija (dalje u tekstu: prodavatelj) i to:

a) ZK uložak broj 3618 k.o. Sveta Marija čestica br. 270/B, kuća dvorište, pašnjak, sjenokoša, vrt od 190 čhv-a u 1/1 dijela,

b) ZK uložak broj 3618 k.o. Sveta Marija čestica 1651/35 pašnjak u mjestu od 36 čhv-a u 1/1 dijela Nekretnine od a) do b) prodaju se zajedno kao cjelina. Početni iznos kupoprodajne cijene nekretnina od a) do b) iznosi 3.823,89 eura (28.811,10 kn prema fiksnom tečaju konverzije 7,53450)

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju fizičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.

3. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u visini 10 % utvrđenog iznosa početne cijene. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Sveta Marija IBAN: HR92 2340 0091 8607 0000 6, uz naznaku »jamčevina za sudjelovanje u natječaju«, s pozivom na broj: HR68 7757-OIB.

4. Pisane ponude, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda na natječaj- Zelengaj – ne otvaraj« na adresu: Općina Sveta Marija, Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama, Trg bana Jelačića 1, 40326 Sveta Marija, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveta Marija na navedenoj adresi ili preporučeno poštom.

5. Ponuda mora sadržavati:

- za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, te izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra u originalu ili ovjerenoj presliku ne stariji od šest (6) mjeseci računajući od zadnjeg dana roka za dostavu ponuda),

- za fizičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice,

- oznaku nekretnine (broj katastarske čestice) za koju se daje ponuda,

- iznos ponuđene cijene,

- dokaz o uplaćenoj jamčevini,

- podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne budu prihvaćene. Obrazac Ponude je dostupan na službenoj Internet stranici prodavatelja.

Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

6. Rok za dostavu pisanih ponuda je 17. 04. 2023. godine.

7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.

8. Porez na promet nekretnine snosi kupac kao i troškove prijenosa vlasništva.

9. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem, smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena.

Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećim i neće se razmatrati.

10. O odluci Općinskog vijeća Općine Sveta Marija o odabiru najpovoljnije ponude, sudionici natječaja biti obaviješteni u roku od (15) petnaest dana od dana odabira.

11. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru.

Kupac može kupoprodajnu cijenu platiti jednokratno ili u dva obroka što će se definirati kupoprodajnim ugovorom. Uplaćena jamčevina izabranog sudionika uračunava se u kupoprodajnu cijenu.

Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom. Ukoliko izabrani sudionik u utvrđenom roku ne sklopi ugovor ili u ugovorenom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu, smatrat će se da je odustao od ponude, čime gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.

12. Sudionicima natječaja koji ne uspiju u natječaju uplaćena jamčevina vraća se u roku 8 (osam) dana od donošenja Odluke o odabiru.

13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.

14. Nekretnina koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana od 12 do 14 sati uz prethodnu najavu.

15. Javno otvaranje ponuda bit će 24.04.2023. godine u 14:30 sati u prostorijama Općine Sveta Marija u Svetoj Mariji, Trg bana Jelačića 1.

Načelnica Općine Sveta Marija, Đurđica Slamek

2. FESTIVAL CEKERA u Nedelišću u dvorani Osnovne škole

Na groblju u Mihovljanu vijence su položili župan Matija Posavec, gradonačelnica Ljerka Cividini i Miljenko Zorko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca

Uspješna cekerašica Branka Fegeš iz Udruge žena Nedelišće Pomno su se birali najljepši cekeri

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Uskrs

Grad MURSKO SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina OREHOVICA Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina ŠENKOVEC

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo Općina GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina STRAHONINEC

Općina SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina DOMAŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina DONJI KRALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Karmela Bali na konkurentnom tržištu estetike uspijeva već 17 godina

Kroz ruke Karmele Bali, vlasnice medicinsko-estetskog centra Vital, dosad je prošlo na tisuće žena, ili još bolje rečeno, na tisuće različitih tipova i stanja kože. Velika je to brojka, ali za čak 17 godina uzastopnog rada u pružanju medicinsko-estetskih zahvata, sasvim razumna. No, čak i kada se kvantiteta ostavi po strani, kvaliteta odjekuje.

Sanda Jalšovec klijentica je punih 17 godina

U kvalitetu se uvjerila njezina prva, te još uvijek redovita, klijentica Sanda Jalšovec koja je kroz vrata njenog studija ušla samo dva dana nakon otvorenja.

– U to vrijeme imala sam velikih problema s tenom. Koža mi je bila dehidrirana, crvena i stalno se perutala, a ništa mi nije pomagalo. Pokraj zgrade u kojoj sam onda radila se otvorio neki novi kozmetički salon i otišla

sam tamo probati to riješiti, ali bez neke velike nade. I evo, onda sam slučajno, pred 17 godina, pronašla rješenje kojeg se dandanas držim.

Vital je poznat po medicinskim tretmanima kože

Nakon godina rada u kozmetičkom području, Karmelu posao više nije toliko ispunjavao kao na početku pa je tražila nove izazove. Tako se u priču uplela njena prva ljubav – medicina. – Nakon završene medicine u Njemačkoj, posjećujem Los Angeles, odrađujem edukacije na Beverly Hillsu i ubrzo postajem ordinacija. Počinjem raditi s medicinskom kozmetikom

ZO Skin Health by dr. Zein Obagi. On je inače globalno poznati dermatolog. Ima svoju liniju proizvoda i tretmana ZO SkinHealth koje upotrebljavaju medicinski stručnjaci diljem svijeta, objasnila nam je.

Vital ne prikriva, već liječi uzroke nedostataka na koži

U 17 godina rada, trendovi na tržištu ljepote su se promijenili. Prije su žene bile više fokusirane na izgled kože i traženiji su bili tretmani koji su nedostatke samo prikrivali umjesto da su ih liječili.

– Svijest je danas puno veća i čini mi se da posljednjih godina većina klijentica nakon izlaska iz Vitala želi imati zdraviju kožu. One danas znaju da će sa zdravom

kožom doći i njezina ljepota, glatkoća, blistavost i slično. Prije toga nedostaci i stanja na koži su se samo popravljali umjesto da se krenulo od uzroka cijeloga problema.

Atmosfera koja opušta

Osim s kožom koja se pomaknula prema zdravlju, Karmeli je važno da njezine klijentice iz centra izađu pozitivne i s dobrim osjećajem. Da bi to bilo moguće, nije važno samo da one budu zadovoljne tretmanom, već da budu sret-

VITAL medicinsko - estetski tretmani lica Ivana Gundulića 48, 4000 Čakovec

T: +385 40 390 460

E: vital.karmela@gmail.com

W: www.gdjeljepotapocinje.com

ne s cjelokupnom uslugom te njenim odnosom prema klijenticama.

– Kad vidim da su imale loš dan, uvijek se potrudim nekako ih utješiti, nasmijati ili im barem omogućiti da u tih sat vremena kad su kod mene zaborave na sve što ih

muči. Cilj mi je uvijek opustiti ih, a ako znam da mi dolaze redovito, postići s njima i neki prijateljski odnos i povjerenje.

Zadovoljne klijentice

daju vjetar u leđa

Iako su presudne, zadovoljne klijentice nisu jedino što je Vitalu trebalo kako bi na turbulentnom tržištu ljepote ostao prominentan čak 17 godina. Puno truda i odricanja, poduzetničkog smisla, neprospavanih noći i odrađenih vikenda pa i bolesnih dana krije se iza ovoga uspjeha.

U gotovo dva desetljeća rada, Karmela i njezina ordinacija preživjeli su, redom – otvaranje posla bez baze klijenata, oglašavanje bez jeftinih alata poput društvenih mreža, svjetsku krizu 2008. godine te globalnu pandemiju i prisilno zatvaranje od šest tjedana. Nakon svega ovoga, trenutna in�lacija skoro ih nije uopće pogodila i to bez dizanja cijena od nedavnog prelaska na drugu valutu.

KAKO DO ZDRAVE KOŽE, zna Karmela Bali iz Vitala

prijateljice Nere

hororima

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Život u Međimurju

Tihi rekvijem za kunu

GLOBALNO I LOKALNO

Simbolika crne pisanice

U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?

Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

Gotovo svi stari narodi i civilizacije vjerovali su da je svijet kakav poznajemo nastao od prajajeta, koje se razdvojilo na nebo i zemlju. Koliko ljudsko pamćenje i zapisi dopuštaju, o tome su svoj mit imali Sumerani, Babilonci još u trećem tisućljeću prije nove ere, kasnije Egipćani, Grci i Rimljani. U hinduizmu i zoroastrizmu prajaje nastaje iz Kaosa, smatra se da Kozmos ima oblik jajeta. Prema kineskoj mitologiji, u početku je postojao samo Kaos u obliku kokošjeg jajeta. Stari Grci su vjerovali da u početku nisu postojali bogovi, već samo otvoreni bezdan, odnosno Kaos od kojeg nastaje Zemlja (Geja). Zanimljivo je da su glinena jaja pronađena u grobovima Skandinavaca, Germana, Avara i Praslavena prije pojave kršćanstva. Ipak, jasna veza između Praslavena i jajeta još nije istražena iako se smatra da u mitologiji kozmičko jaje ima veliku ulogu. Tako se u jednom dijelu hrvatske mitologije spominje Pramrak gdje postoji samo jaje u kojemu počiva Svarog, tvorac slavenskih i starih hrvatskih bogova. To je u davnini bilo toliko udomaćeno mitološko poetičko vjerovanje da su na temelju toga nastale mnoge kasnije legende i mitovi. Svaka je etnička skupina ili narod potom na temelju mita o prajajetu izgradila vlastitu mitološku sliku svijeta svojim bogovima. U kršćanstvu je bog svemogući bestjelesni duh, koji može prizvati prirodne sile svijeta, u početku razdvaja Nebo i Zemlju. Zbog toga kršćanstvo odbacuje prijašnje mitove o Kaosu i prajajetu kao primarnom,

naime, kršćanski bog to nije mogao dopustiti, jer onda ne bi bio savršen.

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

Nekadašnji Kaos i prajaje tako u kršćanstvu postaju novi život. U petom stoljeću nove ere sveti Augustin govori o jajetu kao simbolu novog života Isusa Krista nakon uskrsnuća, prije je to bilo zabranjeno. Papa Grgur Veliki tek u šestom stoljeću daje preporuku da se pojedini stari elementi ipak uklope u kršćanske svečanosti, pa jaje postaje simbol novog života sve do današnjih dana, sve zbog svoje savršenosti. Doduše u Međimurju je jaje zadržalo dijelom nekadašnju svetost kroz običaje sestrenja s jajima na pisanu (bijelu) nedelju, inicijaciju kojom se „priznaje“ da svi imamo istu majku, svi smo braća i sestre, a to je stara indoeuropska i staroslavenska boginja Majka Zemlja. Zbog toga je u Međimurju i očuvana simbolika crne pisanice kao ostatak vjerovanja da je Svijet nastao iz Kaosa i podsjećanje na nekadašnje prajaje. No na međimurskoj crnoj pisanici crna je boja je samo pratitelj. Svaka pisanica donosi novi život, tu su lijepo obojeni cvjetovi i dugine boje Sunca, znak novog života i plodnosti. U međimurskoj crnoj pisanici tako je spojena predkršćanska i kršćanska tradicija nastajala tisućljećima i zbog toga je ona danas toliko dragocjena.

Dani županije duhu Zrinske garde i ekološke osviještenosti

Piše: Dora Vadlja

Međimurska županija ove godine slavi 30 godina osnutka. Povodom toga organiziraju se brojna događanja i veselice koje će trajati od 12. travnja do 6. svibnja. Dane županije otvara izložba fotogra�ija Fotokluba Čakovec u zgradi Scheier, a zatvara najduža špaga u centru Čakovcu. Dok će već drugi dan, 13. travnja, održati sjedni-

Središnja svečanost održat će se u subotu, 29. travnja, mimohodom povijesnih postrojbi, uz svečano misno slavlje koje predvodi mons. Josip Mrzljak

ca Skupštine Međimurske županije sa svečanim uvodom. Središnja svečanost održat će se u subotu, 29. travnja, mimohodom povijesnih postrojbi, uz svečano misno slavlje koje predvodi mons. Josip Mrzljak, dok će

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

se svečana sjednica Skupštine Međimurske županije održati u podne u Centru za kulturu. U petak, 21. travnja, u 18 sati održat će se 20 godina Zrinske garde Čakovec otvorenjem izložbe u Centru za kulturu. Od 19

sati posjetite gostujuću izložbu Upoznajmo Frankopane u Muzeju Međimurja Čakovec, a izložba će biti otvorena od 21. travnja do 23. svibnja. Od humanitarnih događanja u petak 28. travnja održat će se humanitarni koncert Međimurske zaklade solidarnosti Katruža u Centru za kulturu od 19 sati. Dani Međimurske županije i ove godine nude pregršt događanja na području cijele županije, dok ćemo

OIB 44427688822

Klasa: 340-02/22-01/20

Urbroj: 2109-2-08-01-23-4

Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), članka 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018 i 110/2018), te članka 67., 74. i 75. Pravilnika o geodetskim elaboratima ("Narodne novine" broj 59/18) objavljuje se JAVNI

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojima je izvedena nerazvrstana cesta:

GC23 „Slemenice“ u naselju Slemenice na kčbr. 7637/1, dio 3946/1, dio 3947/2, dio 3970/2, dio 3978, 3990/1 u k.o. ZASADBREG, o započinjanju postupka

ZAŠTITITE SVOJE INSTALACIJE OD SMRZAVANJA!

Zbog izuzetno niskih temperatura moguće je smrzavanje instalacija vode i vodomjera i to naročito u objek�ma gdje se voda ne koris�.

VARAŽDINU, Gajeva 5 za specijalne i progresivne naočalne leće

*Vaš specijalist za specijalne i progresivne naočalne leće

evidentiranja predmetne ceste u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje nerazvrstane ceste će se izvršiti sukladno članku 123. – 133. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), temeljem kojeg se nerazvrstana cesta evidentira u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec,

POZIV

Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, OIB: 44427688822.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će tvrtka Girus d.o.o. Dr. Vlatka Mačka 43, Šenkovec. Obilježavanje granica zemljišta na kojima je izgrađena predmetna cesta započeti će 12.04.2023. godine, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Josip Goričanec (Geo 1048) koji

se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 13.04.2023. godine u vremenu od 09,00 do 11,00 sati u prostorijama tvrtke Girus d.o.o., Šenkovec, Naselje dr. Vlatka Mačka 43.

Potrebno je instalacije zaš��� od smrzavanja.

Ukoliko je došlo do smrzavanja vodomjera, zamjena vodomjera naručuje se na telefone 370 – 730 i 0800 – 313 - 111.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

DANI MEĐIMURSKE ŽUPANIJE od 12. travnja do 6. svibnja

Program za Dane županije predstavili su Roberta Radović, Maša Hrustek Sobočan, Dragu�n Glavina, Ljerka Cividini, Đuro Bel, Ma�ja Posavec, Ivan Pranjić i Petra Vadlja

BIZARNA KRAĐA u Orehovici Ukrao moped, odvezao ga u polje i zapalio

U noći s 4. na 5. travnja u Orehovici, u Ulici Vladimira Nazora, nepoznati počinitelj provalio je u spremište u sklopu obiteljske kuće, odakle je ukrao moped Longjia LJ 50 QT, čakovečkih registarskih oznaka, koji je potom odgurao u obližnje polje te zapalio.

Ukradeni moped, potpuno izgoren, naknadno je pronašao 60-godišnji vlasnik.

PROMETNA NESREĆA na relaciji Žiškovec-Vratišinec

Sletjeli u banderu pa u drvo

19-godišnji vozač upravljao je vozilom s

1,98 promila alkohola u krvi

Piše: Sanja Heric

Foto: Zlatko Vrzan

Na relaciji Žiškovec-Vratišinec u nedjelju, 2. travnja, nešto poslije 12 sati došlo je do teške prometne nesreće u kojoj su dvije osobe bile ozlijeđene. Vozilo je sletjelo s ceste i najprije udarilo u banderu, a zatim u drvo. Imali su nevjerojatnu sreću što nitko nije poginuo.

Kod 19-godišnjeg vozača osobnog automobila čakovečkih registarskih ozna-

ka utvrđena je prisutnost alkohola u koncentraciji od 1,98 g/kg. Mladi je vozač uslijed neprilagođene brzine u zavoju izgubio nadzor nad toyotom corollom te sišao izvan kolnika na travnatu cestovnu bankinu, gdje je došlo do zanošenja vozila i povratka na kolnik, a potom i do ponovnog silaska izvan kolnika.

U ponovnom izlijetanju, automobil je bočnim dijelom udario u drveni stup niskonaponske električne mreže, a u nastavku kreta-

PLANULA JE suha trska uz Muru

nja i u obližnje drvo. Vozač i maloljetna putnica vozilom hitne medicinske pomoći prevezeni su u čakovečku bolnicu, gdje je utvrđeno da je u nesreći 19-godišnji vozač lakše ozlijeđen, dok je putnica zadržana na daljnjem

liječenju. Kvalifikacija zadobivenih ozljeda bit će poznata nakon zaprimanja liječničke dokumentacije. Hitna pomoć stigla je odmah na mjesto nesreće, a bili su pozvani i vatrogasci koji su pomogli otvoriti vrata automobila.

Vatrogasci iz pet društva borili se s vatrenom stihijom

Premda suha trska raste na “vodi”, može lako planuti.

Suho raslinje opasno je ne samo u priobalju već i na kontinentu. Upravo to se dogodilo s lijeve strane obale Mure kraj Petišovca u čijem gašenju je sudjelovalo pet vatrogasnih društava, od toga četiri slovenska, a u pomoć je pozvan i DVD Mursko

Središće. Vatrogasci DVD-a Mursko Središće zaprimili su poziv za gašenje požara goruće trske uz obalu Mure na otvorenom kraj Petišovca, u četvrtak navečer u 20:20 na poziv zapovjednika PGD-a Lendava Tomislava Kepe. Zbog jakog vjetra i suhe trske, požar se jako brzo širio, stoga je gašenje bilo izuzetno teško. Na terenu je ukupno bilo 39 vatrogasaca iz 5 društva iz Slovenije i Hrvatske: PGD Lendava, PGD Dolina, PGD Donji Lakoš, PGD Petišovci i DVD Mursko Središće. Trebalo im je dosta vremena da požar stave pod kontrolu.

Do požara je došlo na otvorenom prostoru u mjestu Petišovci kod Petdinarke, na hrvatskom teritoriju uz Muru na samoj granici Slovenije i Hrvatske. U razgovoru voditelja intervencije kako pristupiti požaru, a zbog same konstrukcije terena i nemogućnosti prilaska vozilom požaru, dogovoreno je da se u gašenje

krene s naprtnjačama. Nakon stavljanja požara pod kontrolu, natopljeni su rubni dijelovi požarišta kako se isti ne bi ponovio.

Zahvaljujući ulasku Hrvatske u šengenski režim, znatno je olakšana suradnja pograničnih vatrogasnih društava u slučaju požara.

-Ovim putem bismo htjeli zahvaliti još jednom svim

kolegama vatrogascima na odličnoj suradnji i uspješno ugašenom požaru, a da je prekogranična suradnja vrlo dobra, potvrdio je i Ivan Kasnik, predstavnik Gasilske zveze Lendava.

Također je poželio da se što manje susrećemo u ovim okolnostima, a više na druženjima i vježbama. (BMO)

Očevidom uz stručni nadzor inspektora za zaštitu od požara i eksploziva utvrđeno je kako je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Materijalnu štetu vlasnik je procijenio na više stotina eura.

Protiv nepoznatog počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela teška krađa i oštećenje tuđe stvari podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (dv)

MALOLJETNI DVOJAC dilao na mobilnim aplikacijama

Prodavali drogu i halucinogene gljive kod srednjih škola

Policijski službenici Službe kriminalističke policije PU međimurske u koordinaciji s nadležnim državnim odvjetništvom dovršili su opsežno i višemjesečno kriminalističko istraživanje nad dvojicom maloljetnika s područja Međimurske županije zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama te omogućavanja trošenja droge.

Sumnja se kako su od svibnja 2022. do siječnja 2023. godine, prema prethodnom dogovoru s ciljem daljnje preprodaje, nabavljali veće količine raznih vrsta droga (marihuana, amfetamin, LSD, kokain, ecstasy i dr.), koju su zatim komunikacijskim aplikacijama za mobilne uređaje nudili na prodaju. Nakon sklopljenih dogovora drogu su najčešće prodavali maloljetnicima u nekoliko srednjih škola na području Čakovca, odnosno u blizini škola ili na drugim unaprijed dogovorenim lokacijama.

Tijekom kriminalističkog istraživanja provedeno je desetak pretraga obiteljskih kuća na području Međimurske županije te je obavljeno četrdesetak obavijesnih razgovora s ciljem prikupljanja svih relevantnih činjenica.

Spomenutim je pretraga pronađena i oduzeta sljedeća droga: marihuana 1,002 grama, ecstasy 64 grama, amfetamin 18,4 grama, sintetski kanabinoidi (Galaxy) 0,8 grama, halucinogene gljive (Psilocibin) 3,7 grama te više digitalnih vaga za precizno mjerenje.

Prema dvojici maloljetnih osumnjičenika podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja više desetaka kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama te omogućavanja trošenja droga. Ujedno, osumnjičeni dvojac predan je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.

(sh)

OPTUŽNICA protiv 71-godišnjeg piromana iz Nedelišća

Susjeda oštetio za 17.500 eura

Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 21. ožujka 2023. provelo prvo ispitivanje uhićenog hrvatskog državljanina (1952.) zbog

osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom i oštećenja tuđe stvari. Podsjetimo, radi se o 71-godišnjaku koji je u Nedelišću 19. ožujka 2023.

oko 23:20 sati u Nedelišću polio benzinom i zapalio dva osobna automobila parkirana u dvorištu obiteljske kuće, a širenje požara na obližnje stambene objekte spriječili su vatrogasci. Osnovano se sumnja i da je osumnjičeni 71-godišnjak 17. ožujka 2023. oko 23:30

sati u Nedelišću čekićem razbio staklo na vratima osobnog automobila parkiranog ispred obiteljske kuće i polio unutrašnjost vozila lako zapaljivom tekućinom koju je zapalio te time nanio vlasniku štetu od oko 17.500 eura.

Državno odvjetništvo je podnijelo prijedlog da se protiv osumnjičenika odredi istražni zatvor zbog opasnosti od nedopuštenog utjecaja na svjedoke u postupku i opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu prihvatila je navedeni prijedlog i odredila osumnjičeniku istražni zatvor.

Prvo je pokosio banderu, a potom se zabio u drvo

Mjesto prometne nesreće izgledalo je stravično

Požar trske pretvorio se u plamenu buktinju, foto: vatrogasci M. Središće

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo sretan

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo sretan i blagoslovljen Uskrs

i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimosretan

i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Ljekarna Petek

ČESTITKA GRADONAČELNICE Ljerke

Cividini povodom blagdana Uskrsa

Usmjerimo se na boljitak, pozitivu i nadu

Poštovane i drage Međimurci I Međimurke, Čakovčanci i Čakovčanke!

Blagdani su vrijeme u kojem zajednica češće otvara oči za probleme drugih, jače širi ruke kako bi pomogla te ne okreće glavu na boljke koje tište članove našeg društva. To je čarolija blagdana, velikih dana tijekom godine kada smo duhom veći nego inače i pokazujemo da i svijet, baš poput tog dana, može biti čaroban.

Zbog jala stopiran Centar

tehničke kulture Međimurja!

Kako bi se projekt proveo, bila je potrebna suglasnost jedinica lokalne samouprave koje su upisane kao suvlasnici navedene nekretnine

Piše: Dora Vadlja

Foto: Zlatko Vrzan

Zgradu u Ulici Aleksandra Schulteissa u Čakovcu, tik do Pučkog učilišta, trebala je dočekati nova sudbina. No, zbog “jala” ili jednostavno sebičnosti jedinica lokalne samouprave, projekt je stopiran i neće krenuti u realizaciju.

Od centra nula bodova Podsjetimo, radi se o zgradi koja je trebala postati Centar tehničke kulture Međimurja, u kojem bi prostore za rad, održavanje radionica te ostale aktivnosti vezane za djelokrug rada, s naglaskom na djecu i mlade, obavljale udruge tehničke kulture. To je bio plan Grada Čakovca i Zajednice tehničke kulture, no kako bi se projekt proveo,

bila je potrebna suglasnost jedinica lokalne samouprave koje su upisane kao suvlasnici navedene nekretnine.

- Do 24. ožujka 2023. godine suglasnost je dostavilo otprilike pola jedinica lokalne samouprave, koje su upisane kao suvlasnici navedene nekretnine. Nažalost, kako se u traženom roku nisu očitovali svi suvlasnici, navedeni projekt nećemo prijavljivati za su�inanciranje. Željeli smo u dobroj vjeri pomoći udrugama tehničke kulture koje djeluju u Međimurskoj županiji te im omogućiti uvjete za rad kakve trebaju i zaslužuju, odgovorili su iz Grada Čakovca i nastavili:

Kao što znate, preduvjet za pripremu bilo kakve projektne dokumentacije te prijava na fondove zahtijevaju prethodno riješene

KULA u parku čista kao suza

imovinsko-pravne odnose. Gradu Čakovcu u narednom razdoblju otvaraju se razni fondovi te gradske službe rade na pripremi dokumentacije za prijave, naravno tamo gdje je pitanje vlasništva riješeno.

S obzirom na zatečeno stanje, nažalost nemamo dovoljno ljudskih resursa, a ni vremena baviti se rješavanjem zapletenih imovinsko-pravnih odnosa nastalih u prošlosti, i to ne našom krivnjom. Žao nam je što drugi nisu prepoznali da se radi o općem interesu, odnosno interesu svih udruga tehničke kulture s područja Međimurske županije koje imaju članove i djeluju u svakoj našoj općini.

Taj prostor su u prošlom stoljeću one i upotrebljavale, no željeli smo ga u potpunosti obnoviti te osuvremeniti i pri-

lagoditi današnjem vremenu. Kako se u taj projekt zbog gore navedenih razloga neće ići, najgore što se može dogoditi je da udruge tehničke kulture ostanu bez svog prostora, a da se zgrada i dalje ne koristi. Naravno, vlasništvo podrazumijeva i odgovornost, odnosno plaćanje troškova režija i eventualnog uklanjanja građevine, ako propadne u toj mjeri da ju se neće moći obnoviti.

Koje su općine odbile?

- Kako se radi o projektu koji više nije u procesu realizacije, smatramo da nema potrebe da se posebno ističe one koje jesu ili pak s druge strane one jedinice lokalne samouprave koje nisu poslale suglasnost.

Razmislite prije nego počnete šarati, kamera snima!

Muzej Međimurja Čakovec je 29. ožujka započeo s mukotrpnim procesom uklanjanja gra�ita s južne kule Starog grada u Čakovcu.

- Na žalost, svjedočimo iz dana u dan sve većem broju gra�ita i vulgarnih natpisa na kuli Starog grada koja je postala okupljalište mladeži u popodnevnim i noćnim satima.

U suradnji s Gradom Čakovcem pronašli smo �irmu MEP-CRO d.o.o. koja se bavi čišćenjem gra�ita s fasada. Čišćenje zahtijeva obradu teškim kemikalijama, a

zatim ispiranje vodom, što dugoročno također šteti ciglenoj strukturi kule. Samo

čišćenje platit ćemo 1.636 eura (12.330 kn), dogovorno pola Grad, pola Muzej Međimurja Čakovec. Eto koliko košta saniranje nečijeg nemara, kažu iz MMČ-a.

Žalosno je da nakon toliko uloženih sredstava u obnovu Starog grada imamo problema s lokalnim gra�iterima koji svojim činom podcjenjuju svaki trud koji ulažemo u prezentaciju naše kulturne baštine. Učite djecu da cijene svoju povijest i kulturu, to je slika i njih

Miču

samih. Obavještavaju javnost da je u pogon stavljena i nova nadzorna kamera koja

Pred najveći kršćanski blagdan Uskrs želim Vam upravo to, da Vam svaki dan pokazuje svoju magiju, da ste okruženi onima koji imaju sluha za Vaše potrebe i koji Vam puna srca pomažu kada Vam je potrebno, ali posebno da ste blizu onih koje volite. Ljubav ima bezbroj formi i oblika, a i riječ „obitelj“ nema samo jedno značenje, pa uz blagdan Uskrsa na svoj način pokazujemo ljubav prema onima koje smatramo svojima.

Srž većine blagdana i same vjere leži u duhu služenja drugima i brizi za ranjive skupine društva, a upravo u uskrsnim tradicijama slavimo uskrsnuće nakon velike žrtve. Svojevrsnu žrtvu svi smo, svatko na svoj način, bili primorani

iskusiti tijekom pandemije, a ostavljajući je iza sebe neka nam bude jedna nova dobra životna lekcija kojom ćemo naučiti kako biti kao jedno te zajednički štititi dobrobit naše zajednice i naših najugroženijih pojedinaca. Danas svakome možemo pružiti ruku, pozvati ga u svoj dom i s njime podijeliti obrok, ali ne uzimajmo veličinu tih gesti zdravo za gotovo.

Vodeći se uz niz pozitivnih primjera naših sugrađana velikog srca, tijekom blagdana Uskrsa ove ćemo godine još jače otvoriti oči, bolje raširiti ruke i glavu usmjeriti u pravom smjeru, za boljitak, pozitivu i nadu koju nam budućnost donosi.

Svim žiteljima Međimurja i Čakovca, u osobno i u ime djelatnika Grada Čakovca želim sretne i blagoslovljene Uskrsne blagdane! Gradonačelnica Ljerka Cividini

SREDIŠTE Čakovca poprimit će novi izgled

Obnovit će se 20-ak zgrada u centru

Čakovec je središte Međimurja pa bi centar grada trebao biti uređen i reprezentativan. Međutim, zbog brojnih razloga, među kojima je najvažnija skupoća zahvata, nesređeni imovinsko-pravni odnosi i uvjeti konzervatora, vlasnici se ne odlučuju obnoviti fasade pa dosta njih ne izgleda lijepo i narušuje izgled središta. Upravo je uređenje pročelja povijesnih zgrada stoga jedan od prvih koraka prema vraćaju centra grada njegovim stanovnicima, hvala Županiji i županu koji su pružili ruku suradnje da to što prije realiziramo, rekla je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini na temu uređenja pročelja u središtu Čakovca.

Naime Grad Čakovec i Međimurska županija formirali su zajedničko povjerenstvo koje će za cilj imati izraditi anali-

zu stanja, odrediti koje zgrade trebaju obnovu te izraditi i provesti plan obnove i sanacije. Predviđa se da će obnova u svojoj prvoj fazi projekta obuhvatiti 20-ak zgrada u užem centru grada.

Spomenimo da povjerenstvo koje će provoditi projekt i detektirati potrebe za sanacije diljem grada čine članovi Ninoslav Šipoš, Damir Šoltić i Roman Petrović ispred Grada Čakovca, Marko Tomašić, direktor tvrtke GP Stanorad d.o.o. Čakovec te Dragica Vugrinec i Željka Fažon ispred Međimurske županije, na čelu s predsjednicom Željkom Kovač. Županija će su�inancirati dio troškova obnove, uz Grad koji će uložiti sredstva koja prikupi na osnovu spomeničke rente, a određeni postotak uloženog očekuje se i od vlasnika. (dv)

24 sata snima isključivo lokaciju spomenute kule. (dv)

se grafi� na kuli u Čakovcu

STAROJ ZGRADI u Ulici Aleksandra Schulteissa presudile općine

Izgleda će ova zgrada bi� obavijena bršljanom još neko vrijeme

Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca

LD PREPELICA gradi sportski objekt namijenjen streljaštvu za sve kategorije stanovništva

To je jedino civilno strelište od Mađarske do Zagreba

Za razliku od vježbališta na kojem mogu vježbati samo lovci, na civilnom strelištu to mogu svi, od lovaca, policajaca, vojske, članova streljačkih klubova, pojedinci i turisti

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Urazvoj i poboljšanje turističke ponude Međimurja uključila se i Mala Subotica, točnije njihovo Lovačko društvo Prepelica koje gradi i oprema civilno strelište namijenjeno svima koji žele vježbati streljaštvo, naravno uz važeće uvjete o držanju oružja. U stvari, bit će to jedino takvo strelište na cijelom potezu od Mađarske pa sve do Zagreba.

Strelište za uniformirane i civile

Nije da u Međimurju nema strelišta i da lovci nemaju gdje vježbati i isprobavati svoje oružje. Međutim, takvi poligoni nazivaju se vježbališta i osim lovaca nitko drugi nema pristup, objasnio nam je Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurja.

- To su lovačka vježbališta gdje lovci uče i vježbaju gađanje iz puške sačmarice ili kuglare kako bi tijekom odstrela divljači bili što pre-

cizniji i kako bi životinje što manje patile.

Svako lovište može imati svoje vježbalište unutar svog područja koje je označeno na karti i gdje se gađa uz poštovanje sigurnosnih uvjeta.

U međusobnom razgovoru te dugogodišnjem iskustvu, lovcu su zaključili kako im ipak nedostaje nešto više, viši i složeniji objekt. A to je civilno strelište koje do sada nismo imali tu u Međimurju. Za razliku od vježbališta na

kojem mogu gađati samo lovci, na civilnom strelištu to mogu svi, od lovaca, policajaca, članova streljačkih klubova, pojedinaca, grupa, turista. Civilno strelište vodi se kao sportski objekt idealan za ljude željne adrenalina, dok je vježbalište isključivo lovni objekt.

Prije desetak godina su u Maloj Subotici, na lovištu svog Društva, krenuli u akciju. Za vrijeme bivšeg načelnika Vladimira Dominića napravljena je projektna dokumentacija za koju je do sada utrošeno više od 300.000 kuna. Ishođena je i građevinska dozvola te traje opremanje.

- Stiglo nam je 6 parkur mašina koje će se na terenu pozicionirati na različitim mjestima. Mašine imaju puno jaču simulaciju lova, izbacuju različite mete u svim pravcima, pojedinačno, simultano i time su i izazovnije za pucače, odnosno lovačko streljaštvo.

Kad se instaliraju, bit će tamo za stalno, a o njima će se brinuti voditelj strelišta koji će kontrolirati i sigurnost ljudi i strelišta. Prve mete, tzv. glineni golubovi mogli bi se nišaniti već u lipnju ove godine.

Treba napomenuti da će to biti strelište svih Međimuraca, a ne samo lovaca i stanovnika Male Subotice.

Zatvoreno strelište

Uz mašinu za parkur, u planu je uvođenje i ostalih disciplina, poput trapa, olimpijskih disciplina, vježbanje sačmaricom i kuglarom.

Idući segment predstavlja izgradnju strelišta zatvorenog tipa.

USKRSNA IZLOŽBA ručnih radova udruge Brest

STRAHONINEC Strahoninčarima široka cesta i pješačka staza, a Savčarima ostaje uska ulica

- Tu pak se radi o tzv. virtualnom lovu, odnosno ekran strijelcu dočarava realnu situaciju u lovu i onda on isprobava oružje, vježba pucanje, dodaje.

Na zatvorenom strelištu mogu vježbati policija i vojska, naravno uz dočaravanje svojih realnih situacija.

Zaokruženim pak kompleksom ide se na obogaćivanje turističke ponude Međimurja. Kao tajnik Lovačkog saveza, kaže, često je dobivao upite za grupne aktivne odmore, tzv. team building. Nažalost to na vježbalištu nije bilo moguće, već samo na civilnom strelištu.

Cilja se i na ljude željne adrenalina iz Slovenije i Mađarske, Mala Subotica je nekako u sredini Međimurja, blizu je autocesta i lovci smatraju da su to dobri temelji za nešto takvo.

Međutim, ta je faza još daleko jer za sve to treba zatvoriti �inancijsku konstrukciju od oko 1,5 milijuna eura. Planiraju se javljati na domaće i strane natječaje te fondove i o priljevu novca ovisi rok završetka.

Od pisanica do aranžmana za stol

Vrijedne članice udruge

Brest iz Podbresta minulog su vikenda organizirale izložbu svojih unikatnih ručnih radova u tamošnjem Društvenom domu. Kako i samo ime izložbe govori, izložile su prigodne ukrase vezane za Uskrs. Drugim riječima, bilo je tu pisanica, oslikanih, oštrikanih i oheklanih, vjenčića za vrata i zidove, jedinstvenog cvijeća rađenog od najlonki i žice, ukrasa za kosu kao i prigodnih aranžmana za stol.

Članice udruge Brest

Za sve posjetitelje žene su pripremile i domaće kolače te tople napitke. Kao i uvijek do sada, izložbu su svojim nastupom obogatila djeca Područne škole Podbrest. Izloženi radovi nudili su se uz dobrovoljni prilog koji će žene iskoristi za svoj daljnji rad, nabavku materijala i pribora za neku novu, iduću izložbu. Naime, prigodne izložbe uz važnije datume već odavno su u Podbrestu postale tradicija i posjetitelji nikad nisu bili iznevjereni.

Posljednjih tjedana zbog radova na vodovodnoj mreži u Strahonincu bila je zatvorena Ulica Josipa Bajkovca. Riječ je o ulici koja je poveznica između Strahoninca i Savske Vesi pa će tako i �inalni rezultat izgledati poprilično zanimljivo. Naime, iz Općine Strahoninec doznajemo da će se nakon uređenja vodovodne mreže raditi na proširenju prometnice. Nova prometnica sastojat će se od dviju prometnih traka širine 2,75 metara. Uz prometnicu će se napraviti i pješačka i pješačko-biciklistička staza te zeleni pojas u širini od jednog metra. Prema nacrtu koji smo dobili uvid, na prometnici bi trebala biti čak četiri pješačka prijelaza. Investitor radova je Općina Strahoninec, dok je izvođač tvrtka Kumulus d.o.o. iz Nedelišća.

Ipak, problem nastaje nakon što se katastarski pređe u Savsku Ves, odnosno na područje grada Čakovca. Ulaz u Ulicu Josipa Bajkovca iz Savske Vesi, zasad će ostati netaknut, a za više detalja, kontaktirali smo Grad Čakovec. Rečeno nam je da su upoznati sa

UMJETNICI za Petra

situacijom na terenu, te da je za izgradnju novog kolnika i pješačko-biciklističke staze prvi korak rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Cijeli taj koridor prometnice nije u vlasništvu Grada Čakovca, već u privatnom vlasništvu. Dodaju da bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa nisu u mogućnosti krenuti s projektno-izvedbenom dokumentacijom.

Također se nadaju da će izgradnja prometnice u Strahonincu ubrzati proces oko rješavanja istog na strani koja pripada Savskoj Vesi. Dakle, do trenutka rješavanja imovinsko-pravnih odnosa za sve vozače i pješake koji se prema Savskoj Vesi ili obrnuto odluče poslužiti spomenutom prometnicom, na katastarskom prelazu ostaje im uski komad asfalta i poprilično opasan ulazak u ulicu. S obiju strana ulice u Savskoj Vesi nalaze se dvije starije kuće i betonska ograda, pa ako se i vozači sretnu u tom dijelu, neće se baš lako razići. Valja spomenuti da opasnost predstavlja i visoki bor i kuća na kojoj već nedostaje nekoliko crijepova te je vidljivo da je napuštena. (pt)

Humanitarna akcija traženja uskrsnih jaja!

Općina Podturen i Udruga slobodnih umjetnika

Mura Podturen organizira

humanitarnu akciju za malenog, bolesnog dječaka iz Goričana Petra Špoljarića. Humanitarna potraga za

PODTUREN

uskrsnim jajetom održat će se u Društvenom domu Podturen u subotu 8. travnja 2023. godine od 14 do 17 sati. Prijavite djecu na 099/8461-488. (dv)

Krenula kontrola mikročipiranja pasa!

Od ponedjeljka, 3. travnja, krenula je kontrola mikročipiranja pasa na području Podturna. Prema Zakonu o zaštiti životinja propisana je provedba mikročipiranja, odnosno sve jedinice lokalne samouprave moraju provjeriti jesu li svi psi na

njihovom području označeni mikročipom. Prema odluci o komunalnom redu Općine Podturen vlasnici psa obvezni su ugraditi mikročip, a komunalni redar ima ovlasti da to na terenu ispita i provjeri. Izbjegnite kaznu i čipirajte svoje pse! (dv)

Radovi u Ulici Josipa Bajkovca u Strahonincu

Mladen Lacković, tajnik Lovačkog saveza Međimurja

Parkur mašina čeka instaliranje

Željko Glad, predsjednik LD-a Prepelica, Mala Subo�ca

USKRSNA ČESTITKA Dražena Srpaka, gradonačelnika Murskog Središća

On je uskrsnuo, uskrsnut će i radost u ljudskim srcima

Drage sugrađanke i dragi sugrađani!

U slavlju najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa, podijelite radost sa svojim najbližima i imajte razumijevanja prema potrebitima. Uskrs je vrijeme kada slavimo zajedništvo i ljubav među ljudima. Također, približavajući se najvećem kršćanskom blagdanu, prisjećamo se i muke Sina Božjega, Isusa Krista. Kad nam je teško i tužni smo zbog događaja u svijetu, prisjetimo se što je On prošao za sve nas i otkupljenje naših grijeha.

Baš kao što je On uskrsnuo, uskrsnut će i radost u ljudskim srcima i prestat će patnja. A sve do tada neka On bude naša radost i naša nit vodilja. Uživajmo u svim, pa i najsitnijim blagodatima kojima nas Bog

GRADIŠĆANSKI HRVATI dobili su pjesmaricu narodnih pjesma na svojem jeziku zahvaljujući suradnji s Murskim Središćem

Što je Žganec za Međimurce, to je Kristina Glavanić za gradišćanske Hrvate

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća

svakodnevno daruje i usrećimo sve koje možemo usrećiti. Svima koji slaveći iščekujete Kristovo uskrsnuće, u ime Grada Murskog Središća, svih svojih suradnika i osobno želim sretan i blagoslovljen Uskrs!

Vaš gradonačelnik, Dražen Srpak

POMOĆI IZ GRADSKE KASE

Za Humanu Novu 500 eura

Humani Novoj, Čakovec odobrava se isplata novčanih sredstava u iznosu od 500 eura za provedbu aktivnosti

Petru za liječenje 700 eura

I Grad Mursko Središće uključio se u Humanitarnu akciju Petar je mali borac. Iz proračuna Grada odobrena je isplata 700 eura za pomoć pri liječenju Petra Špoljarića iz Goričana. (BMO)

- Cilj pjesmarice Naše jačke je bio riječi i melodiju, kakva se generacijama čuvala usmenom predajom, pretočiti u knjigu za buduće generacije

– predavanja, kreativne radionice o recikliranju tekstila i akcija skupljanja tekstilnog otpada. (BMO)

Udruzi bubrežnih bolesnika 500 eura

Udruzi dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Međimurske županije Čakovec odobrena je isplata novčanih sredstava

u iznosu od 500 eura za nabavku kreveta koji se mogu podesiti i uređenje čekaonice u bolnici. (BMO)

HVIDRA-i 350 eura

HVIDRA-i Jug Čakovec odobrava se isplata novčanih sredstava u iznosu od 350

eura za pomoć u realizaciji puta u Međugorje i Dubrovnik. (BMO)

Solarne elektrane

Mursko Središće odlučilo se za promjenu prostornog plana, temeljnog dokumenta kojim se regulira gradnja na nekom području. Tim izmjenama uredit će se neke točkasto utvrđene pozicije za koje su već iskazane potrebe stanovnika, a uz to se pozivaju svi zainteresirani da se uključe kroz javnu raspravu ili pak za svoje želje i potrebe upute Gradu Mursko Središće pismo namjere.Izmjenama će se urediti mogućnost postavljanja solarnih elektrana, ali neće

Zapis čuva povijest naroda, dokaz je o njegovoj prisutnosti na nekom području. Govori o kulturi, tradiciji i običajima naroda. Kultura se stvara u narodu iz proizlazi iz njegova duha. Ono što je prije sto godina bio Vinko Žganec sa svojom zbirkom pjesma za Međimurje, to je Krisztina Glavanics (Kristina Glavanić) za gradišćanske Hrvate, jer joj je uspjelo uz pomoć Slavka Bregovića ideju da se narodne pjesme gradišćanskih Hrvata zapišu u zbirku pretvoriti u stvarnost. Velika je to stvar za njene građane u Nardi u Mađarskoj, ali i sve gradišćanske Hrvate izvan domovine. Slavko Bregović, predsjednik KUD-a Mura iz Murskog Središća, pomogao je pri pisanju notnih zapisa. Uz zapise pjesama gradišćanskih Hrvata dio knjige sadrži i zapise pjesama iz domovine kako bi imali na raspolaganju i aktualno glazbeno stvaralaštvo u domovini. Knjiga Naše jačke doživjela je veliku promociju u CZK-u Rudar, a s Krisztinom Glavanics razgovor o značaju pjesmarice vodili smo prije promocije.

- Kako ste došli na ideju za izradu pjesmarice i što ona znači ljudima u Nardi?

- Ideja je vrlo jasna. Asimilacija u dijaspori dan za danom odradi svoje. Jezik se gubi i tako se gube tradicija i običaji. Gradišćanski Hrvati su došli na današnje prostore prije 500 godina. Naravno da se još uvijek neki od nas bore za opstanak hrvatske manjine u mađarskom dijelu Gradišća. Mješoviti brakovi, internet, puno poticaja svake vrste, sve je to dalo svoj doprinos da asimilacija bude vidljiva i očita.

Cilj pjesmarice je bio sačuvati ono kulturno blago koje još postoji, kao i dati jedan uvid u glazbeni život Republike Hrvatske. Nije slučajno da je pjesmarica napisana „dvosmjerno”, s dvama počecima, a bez kraja. Htjeli smo sačuvati svoje i upoznati jedan dio tradicijske glazbe iz matice zemlje, da vidimo hrvatsku glazbu iz drugog rakursa, da upoznamo nove izraze, riječi i naravno pjesme.

Što se tiče dijaspore, treba naglasiti da je usmena predaja bila glavni čuvar tradicije, što naravno uzrokuje da se, prije svega, tekstovi pjesama često iskrive. Ova pjesmarica

Mursko Središće i Narda povezani živom suradnjom

biti dozvoljene u neposrednoj blizini stambenih naselja ili kuća.Izmjene prostornog plana moraju biti usklađene sa zakonima Republike Hrvatske, odobrene od Zavoda za prostorno planiranje te proći kroz javnu raspravu prilikom donošenja. U gradskoj upravi već su primili više poziva nezadovoljnih građana, pa će izmjene prostornog plana biti pokrenute na prvoj sljedećoj sjednici Gradskog vijeća u najkraćem mogućem roku.

(BMO)

Kao plod dugogodišnje dobre suradnje Grada Mursko Središće i Općine Narda, u subotu, 1. travnja, u Murskom Središću u CZK-u Rudar predstavljena je pjesmarica Naše jačke – Pjesme iz matične zemlje. Koliko je ova pjesmarica važna, svjedoči i popis uglednika i uzvanika. Publici su se tako obratili Csaba Hende, potpredsjednik mađarskog parlamenta, Marko Pavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, Mladen Andrlić, veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj, Vanda Babić Galić, izaslanica ministra Ministarstva vanjskih i Europskih poslova, Dubravka Severinsk, izaslanica državnog tajnika

Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Bernhard Herics, načelnik općine Čemba u kojoj žive gradišćanski Hrvati, te Krisztina Glavanics, autorica zbirke i načelnica općine Narda. Domaćin je bio Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća i saborski zastupnik.

Program je vodio Zoran Turk, ravnatelj Centra za kulturu. Promocija pjesmarice uveličana je u glazbenom dijelu pjesmama Klape Dičaki, Ive Šeparovića i Mirka Švende Žige. Svi izvođači i uzvanici na kraju su zajedno otpjevali Croatio, iz duše te ljubim.

(BMO)

namijenjena je kulturnim zajednicama, onima kojima je važna hrvatska riječ, hrvatska kultura i hrvatska tradicija, ali naravno, trebamo govoriti i o pojedincima kojima je to blizu srcu. U pjesmarici nisu samo stihovi nego i note od ukupno 121 pjesme!

Pjesmarica može pomoći u nastavi u školama gdje se uči narodopis i gdje se predaje sviranje. Knjiga olakšava rad učitelja, glazbenika, a i rad učenika.

Dakle, cilj je bio riječi i melodiju kakva se generacijama čuvala usmenom predajom, pretočiti u knjigu te trajno sačuvati i prenijeti taj dio naše kulturne baštine budućim generacijama.

- Tko ju je �inancirao i tko Vam je u tome pomogao?

- Financiranje pjesmarice smo omogućili uz pomoć raznih natječaja, a na pomoć je bila i lokalna i hrvatska samouprava sela Narde. Natječaje smo predali u Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Također nam je pomogla i Vlada naše domovine Mađarske.

- Što je gradišćanskim Hrvatima potrebno najviše da bi očuvali jezik i običaje i tko im u domovini najviše pomaže u stvarnim potrebama?

- Teško je to reći, pokušat ću kratko objasniti. Najvažnije su one ključne osobe koje prepoznaju važnost i vrijednost manjinske populacije, osobe koje razumiju kako se poštuju, čuvaju i prenose vrednote gradišćanskih Hrvata na mlade naraštaje. Jer jačanje identiteta naših mladih je samo u našim rukama.

Važno je imati suradnju s matičnom zemljom. Ne smijemo gledati samo unazad i samo čuvati starinu, nego trebamo biti otvoreni prema

novim poticajima, idejamaživi kontakti nam daju najviše. Odvojeni smo od matične zemlje 100 kilometara, nismo na granici da bi nam pomogla neka jezična interferencija, okruženi smo mađarskom i njemačkom populacijom. Sretni smo, jako sretni, što nam je Grad Mursko Središće aktivni partner. Zahvaljujući njima možemo reći da smo stvarno puno toga zajedno napravili. Bilo je tu projekta, programa, događanja, dovoljno prilika za komunikaciju da se jezik modernizira, da upotrebljavamo svoj materinski jezik, da ga upotrebljavamo u svakodnevnoj komunikaciji.

Bilo je dobro što nam je gospodin Slavko Bregović bio na pomoć kod podučavanja sviranja. Mladi su na radionice sviranja dolazili sa skromnim znanjem hrvatskog jezika, a Slavko ne zna mađarski pa se njihovo rječničko blago širilo i obogatilo zahvaljujući prirodnom tečaju hrvatskog jezika. Zahvaljujem Gradu, što su bili uvijek uz nas, što su „uskočili” kad je bilo potrebno. Na primjer, pomogli su pri realizaciji dolaska učitelja na probe. Održavali smo probe i u Murskom Središću i koristili se prostorijama Grada. Nije svugdje to tako samo po sebi razumljivo. Bilo je zajedničkih kulturnih i vjerskih programa. Napraviti zajedničku probu i biti 105 km udaljen nije jednostavno, ali ako postoji želja, ima ljudi koji pronađu način. Sve se može napraviti, a ideja će uvijek biti. Mursko Središće je po tom pitanju zaslužilo veliku pohvalu jer njihov pristup Hrvatima u Gradišću može biti svima primjer. Dakle, najvažniji su suradnja, česti međusobni kontakti, i stvarna povezanost na mnogim područjima života. (bmo)

Visoki uzvanici na promociji pjesmarice

Kris�na Glavanić i Slavko Bregović autori pjesmarice Naše jačke

SVETI JURAJ NA BREGU

TELEOPERATER želi postaviti antenske stupove u Robadju i Banfiju

Mrak mi je pao na oči! Pred kućom žele postaviti 34-meterni stup!

Patrik Karlo Bogdan pokazao nam je mjesto udaljeno samo na cca 4 metara od njegove kuće, a na kojem teleoperater želi postavi� 34-meterni stup

- Tko bi želio 34-meterni stup pored svoje kuće, pita se ljutito Patrik Karlo Bogdan, čija se kuća nalazi na tek nekoliko metara od lokacije na kojoj bi se trebao postaviti antenski stup

Piše: Sanja Heric

Na lokacijama Strnec Breg u Robadju te u dijelu Ban�ija koji se naziva Šafarščak HT želi postaviti antenske stupove visine 34 metara. To je zabrinulo tamošnje stanovnike te vlasnike vinograda, vikendica i kuća za odmor.

Pred kućom im žele postaviti antenski stup

Naime, neki od njih pripremaju turističke projekte sa smještajnim kapacitetima i ugostiteljskom ponudom te smatraju da će se tim antenskim stupovima narušiti izgled idiličnog krajolika kojim se ponose i na temelju kojeg razvijaju svoju turističku priču. Zbog toga su krenuli u prikupljanje potpisa protiv postavljanja tih stupova te su do sad prikupili 300-tinjak potpisa.

- Dok je prošle godine bila berba, došli su djelatnici iz HT-a i razgledavali su to zemljište. Onda sam sada u drugom mjesecu našao zapičene stupiće. Mrak mi je došao na oči. Tko bi želio 34-meterni

Tko prijeti komunalnom redaru?

Općinsko vijeće Sveti Juraj na Bregu održalo je u četvrtak, 30. ožujka, svoju 12. sjednicu. Svoj izvještaj vijećnicima podnio je i komunalni redar Kristijan Matoša. U svom izlaganju istaknuo je da je u jednom slučaju zbog prijetnji njemu samom pokrenuta prijava protiv počinitelja zbog koje je na Općinskom sudu u Čakovcu protiv okrivljenika izrečena kazna u trajanju od 8 mjeseci uvjetno.

- Mislim i dalje tako raditi kao i dosada. Sada hoće

Komunalni redar Kris�jan Matoša na terenu je dobivao prijetnje

li mi još tko prijetiti, to ćemo vidjeti, prokomentirao je na to komunalni redar Kristijan Matoša. (sh)

stup pored svoje kuće, ispričao nam je Patrik Karlo Bogdan, čija se vikend-kuća i vinograd nalaze na tek nekoliko metara od lokacije na kojoj bi se trebao postaviti antenski stup.

- Osim toga što će nam nagrditi krajolik, koliko će samo tu naša okolna zemljišta izgubiti na vrijednosti, dodaje u nastavku naš sugovornik, koji sa svojom obitelji isto imaju planove vezane za turizam, kao i njegovi susjedi.

- Zakon je takav da oni za to uopće ne trebaju tražiti neku potvrdu ili pristanak susjeda. To odlučuju u nekom uredu, ljutito navodi naš sugovornik, koji inače živi u Varaždinu.

Načelnik Rebernik:

To sigurno nije jedino rješenje!

O toj se temi govorilo i na posljednjoj sjednici Općinskog

Župan Posavec: I ja sam protiv postavljanja stupova!

Rebenik je istaknuo i da je prema dosadašnjem urbanističkom planu Međimurske županije propisano da takvi stupovi moraju biti postavljeni 400 metra od građevinske zone pa stoga teleoperater vodi pregovore s Međimurskom županijom. Za komentar smo upitali župana Matiju Posavca.

- Održali smo sastanak u Općini Štrigova s mještanima potpisnicima petici-

BREŽNA PRIČAONICA

Žegen za Vuzem

Iako je Uskrs najveći kršćanski blagdan, o uskršnjim se običajima puno manje govori nego o božićnima, koji su postali čista komercijala zadnjih nekoliko godina. Uskrs slavimo uz daleko manje pompe, a meni najomiljeniji običaj koji vežemo uz Uskrs je blagoslov jela na Veliku subotu.

U gornjem Međimurju, posebice u dijelovima uz granicu sa Slovenijom, hranu

koju pripremamo za uskršnju košaricu nazivamo žegen. No isto tako, za sve one koji prvi put čuju ovaj izraz, žegen nazivamo i sam blagoslov jela, ili posvečaje, kako se ono naziva u drugim dijelovima Međimurja. U ovom se primjeru vidi i to naše bogatstvo narodnog jezika koje moramo čuvati, upotrebljavati i prenositi na sljedeće generacije. Inače, ova riječ svoje korijene ima u slo-

je. I ja sam osobno protiv izgradnje takvih stupova. HT-u smo predložili da iskoriste neku od postojećih infrastruktura, primjerice vidikovac na Mađerkinom bregu ili vodotoranj u Svetom Urbanu. Trenutno čekamo HT da se očituje po tom pitanju, odnosno jesu li spremni za alternativna rješenja, rekao nam je u razgovoru na tu temu župan Matija Posavec.

vijeća Štrigova, koja je održana protekle srijede, 29. ožujka, u Domu kulture u Štrigovi. Informaciju o postavljanju baznih stanica dao je načelnik Stanislav Rebernik.

- Vezano za uvođenje širokopojasnog interneta pojavila se ideja o postavljanju dvaju antenskih stupova visine 34 metara. Navodno bi ti stupovi pokrivali zone gdje trenutno nema interneta i signala i to se do sada skrivalo od lokalne zajednice, naveo je načelnik u svom izlaganju o toj točci.

Već su zakolčena mjesta na kojima bi se trebali postaviti stupovi u Ban�iju i u Robadju. Kako je u nastavku rekao načelnik, teleoperater je već dogovorio i naknadu s vlasnicima tih parcela, od kojih je jedan Slovenac, a ni drugi nije domaći čovjek.

- Pitanje je treba li stvarno postaviti tako velike stupove za tih 10 kuća. Kroz širokopojasni internet žele na mala vrata progurati ta dva stupa. Smatram, i ujedno i podržavam sve te ljude, da to nije jedino rješenje. Ako se mogu izbjeći ta dva stupa, to bi bilo pametno, zaključio je načelnik Rebernik.

Poznati dobitnici općinskih priznanja

Budući da se približava Dan općine, na točkama dnevnog reda bile su i odluke o godišnjim nagradama Općine Sveti juraj na Bregu. Tako je jednoglasno odlučeno da DV Jurovska pčelica dobiva godišnju nagradu za iznimno djelovanje u području znanosti, odgoja i obrazovanja. Nagradu dobiva i mještanin Ivan Kutnjak za iznimno djelovanje u području umjetnosti i kulture, kao i Kornelija Mesarić za djelovanje u području zdravstva i socijalne skrbi.

Godišnja nagrada ide i vatrogasnoj ekipi žene B DVD-a Mali Mihaljevec u područja

SELNICA

Mještanin Ivan Kutnjak zaslužio je nagradu u području umjetnos� i kulture

rada udruga, NK-u Hajduk u području sporta i tehničke kulture, te tvrtki AMP u području gospodarstva. (sh)

Plaketa općine ide

Alenu Kontrecu

Povodom Dan općine Selnice za Markovo, 25. travnja, na svečanoj će sjednici biti održana dodjela javnih priznanja općine. Plaketa općine ovog

puta ide mještaninu Alenu Kontrecu, svjetskom prvaku u jiu-jitsuu, dok će se zahvalnice dodijeliti Andreji Turk i Mladenu Malekociju. (sh)

venskom jeziku, gdje nalazimo i izreku koja kaže: “ Dekle je pravi žegen za našo hišo.”

U kraju s kojeg ja dolazim, iz Štrigove, običaj je da se žegen nosio do najbliže kapelice.

U našoj obitelji korpica se nosi ili do kapelice u Prekopi ili do kapelice koja se nalazi na bregu Slamek. Nose ju ženski članovi obitelji te dječica. Rano ujutro na Veliku subotu uvijek počinje priprema za blagoslov

jela, najprije se stavi kuhati domaća šunka i kobasice, a potom jaja. Usput se peče bidra s grožđicama, a na samom kraju pripremaju se pisanice na starinski način, pomoću lupija od luka.

Nakon blagoslova jela, korpica se pospremila na sigurno mjesto. Baka nam je uvijek branila da žegen jedemo prije nedelje ujutro, ali djeca ko djeca znali smo po-

nekad poskrivečki iz korpeca ukrasti kobasicu ili jedno jaje. Miris žegja jednostavno nas je opijao. Obavezno je bilo i sve ostatke od žegja baciti u vatru, nikako u koš za smeće.

U subotu navečer obitelj i susjedi okupili smo se na Vuzmenki i usput pekli jeger. Uz toplinu i tiho pucketanje vatre prepričavali bi seoske dogodovštine, koje su mi zauvijek ostale u sjećanju.

Piše: Sanja Heric

PRELOG

Obilježen Dan oslobođenja od mađarske okupacije

Kao i svake godine, ispred Spomenika palim borcima u Prelogu položeni su vijenci i upaljene svijeće povodom Dana oslobođenja Preloga i Međimurja od mađarske okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Obilježavanju je, uz predstavnike Grada Preloga, nazočio i Dragutin Glavina, predsjednik Skupštine Međimurske županije, načelnik Policijske postaje Prelog Policijske uprave međimurske

Zdravko Kolarić te predstavnici Udruge Kalinka, udruge

OPROŠTAJNA

RASPRAVA Dragutina Glavine ml. na GV-u Preloga

ruskog govornog područja u Međimurju. Oslobođenje Međimurja započelo je 1. i 2. travnja 1945. godine. Prelog je oslobođen 4. travnja, a Čakovec 6. travnja 1945. godine, kojim datumom se obilježava i Dan oslobođenja Međimurja od mađarske okupacije. Tijekom 2. svjetskog rata u antifašističkoj borbi sudjelovalo je više od 2000 Međimurki i Međimuraca, njih oko 1800 završilo je u logorima i zatvorima, dok ih je 300-tinjak poginulo. (vv)

Srednjoškolci prikupljali potrepštine za potrebite

Učenici humanitarci

Srednje škole Prelog prošli su petak, 31. ožujka, proveli u trgovačkom centru KTC u Prelogu sakupljajući potrepštine za potrebite kako bi i njima Uskrs bio sretan i radostan. Tradicionalna suradnja s Caritasom Župe sv. Jakoba postala je dio života i rada svih učenika i nastavnika Škole na koju su jako ponosni. Već dugi niz

Koji je to idiot izdao dozvolu za obilaznicu kroz zaštićeno područje?

- Hajde, na groblju su mrtvi i njima promet ne smeta, ali koji bog je dao građevinsku dozvolu za obilaznicu koja ide kroz vodocrpilišno područje, zapitao je Glavina mlađi s govornice

Piše: Vlasta Vugrinec

godina učenici i nastavnici njeguju i rasplamsavaju taj plamen dobrote i nesebično ga prenose mlađim naraštajima. Svi znamo da je dobro činiti dobro, ali je dobro i biti dobro. A osjećaj koji stoji u pozadini nesebičnog darivanja može se opisati samo onima koji ga i sami dobro znaju. Neopisivo je i čudotvorno to iskustvo. (vv)

Mogli smo već imati obilaznicu

- Puna su nam usta, ne samo nama, nego svim političarima one čuvene sintagme o politici održivog razvoja od koje nažalost nema ništa, započeo je svoje izlaganje Dragutin Glavina mlađi te dodao:Samo ulazimo u prostor, radimo nevjerojatne stvari, nevjerojatne gluposti i to se diže i tako dalje.

Iako po svom dnevnom redu prošlotjedna sjednica Gradskog vijeća i nije obećavala neki posebni spektakl ipak će ostati zapamćena i još će se jedno vrijeme prepričavati. Em po tome što je bila održana u petak, a ne u uobičajenom rasporedu u četvrtak, em po istupu Dragutina Glavine mlađeg, oporbenog vijećnika s Nezavisne liste Matije Posavca

i bivšeg SDP-ovca. Inače, razlog pomicanja datuma bio je dolazak premijera Andreja Plenkovića na veliku proslavu 33. obljetnice osnutka HDZ-a u Međimurju.

Dragutinu Glavini bila je to posljednja sjednica jer prema njegovim riječima, dosta mu je svega, odradio je pola mandata i sada svoje mjesto prepušta kolegi Božidaru Glavaku iz Cirkovljana. No, prije nego što je otišao

iz postojećeg sastava Vijeća, za govornicom je izrekao sve ono što ga kao rođenog Priločanca već godinama muči. Na prvom je mjestu rekao, “ta nesretna” obilaznica. Riječ je o tzv. južnoj obilaznici koja je trebala ići pored Hotela Panorama prema Donjoj Dubravi.

- Dakle, fantastično smo ju mogli napraviti, potrošiti ne znam koliko novca manje i ono najvažnije, ne bismo toli-

Pred nama je vrijeme sjetve većine jarih ratarskih kultura. Za donošenje odluke o vremenu sjetve važno je znati koje su potrebne minimalne temperature tla na dubini sjetve za uzgajanu vrstu te njene potrebe za vodom. Ako se oduži vrijeme klijanja i nicanja uzgajane vrste, postoji veća mogućnost ostvarivanja slabijeg sklopa i napada biljnih štetočinja, pa time i ostvarivanja manjeg sklopa biljaka po hektaru i u konačnici i manjeg prihoda.

Da bi odabrana vrsta mogla proklijati, treba upiti određenu količinu vlage. Sjeme soje treba apsorbirati vode više od 50 % od svoje mase da bi moglo klijati, a kukuruz 45 – 48 %. U odnosu na temperaturu, svaka biljna vrsta ima biološki minimum za početak rasta. Ako je temperatura tla u sjetvenome sloju niža od biološkog minimuma, procesi se bubrenja i klijanja sjemena usporavaju. Osim vode i temperature na klijanje i nicanje utjecaj imaju i ostali okolišni čimbenici (svjetlost, svojstva tla, i dr.) kao i u kasnijim fazama rasta i razvoja biljaka.

Ako su u razdoblju klijanja i nicanja posijane jare ratarske vrste izložene nižim temperaturama u odnosu na optimum, dolazi do povećane potrošnje pričuvnih tvari iz sjemena prije samog nicanja, poremećaja pretvorbe i transporta tvari u klicu i smanjenja poljske klijavosti.

Kukuruz

Minimalna temperatura tla za klijanje kukuruza je 8 – 10 °C. Pri temperaturama 16 – 18 °C nicanje nastupa za 10 – 12 dana. Optimalne temperature za nicanje su oko 25 °C. Tada kukuruz nikne za svega 5 – 6 dana. U povoljnim uvjetima kukuruz nikne za 10 – 12 dana nakon sjetve. No, u nepovoljnim uvjetima kad se razdoblje od sjetve do nicanja može produžiti na više od 15 dana, može se očekivati smanjenje sklopa. U takvim nepovoljnim uvjetima važno je obratiti pozornost na različite zemljišne štetnike koji mogu oštetiti mlade biljčice i dodatno smanjiti broj biljaka po jedinici površine.

U uvjetima hladnog tla kao dobra praksa pokazala se startna gnojidba istodobno sa sjetvom kako bi mladi i slabo razvijen klicin korijen imao u svojoj blizini dovoljnu količinu hranjivih tvari. Minimalna temperatura zraka za rast kukuruza je oko 13 °C, a ispod 10 °C kukuruz prestaje rasti. U fazi ranog porasta kukuruzu ne odgovaraju niske temperature. Niske

dnevne temperature zraka ispod zaustavljaju rast i razvoj, a listovi kukuruza gube prirodnu zelenu boju (dolazi do žućenja) uslijed prestanka stvaranja kloro�ila, vegetativni organi su slabi i vodenasti, povećana je sklonost infekcijama uzročnicima bolesti i napadu štetočina, a produžava se i vegetacija.

Suncokret

Minimalna temperatura za klijanje je 2 – 4 °C. Ali, pri toj temperaturi suncokret klije vrlo sporo, čak 20-ak dana. Zato sjetva treba započeti tek kad se sjetveni sloj tla ugrije iznad 8 °C. Optimalne temperature za klijanje su 20 – 22 °C. U optimalnim uvjetima (temperatura tla i dovoljno vlage u tlu), sjeme brže bubri, brže nastupa klijanje i nicanje. Klijanje sjemena suncokreta počinje kad sjeme upije 35 % količine vode u odnosu na suhu tvar.

Soja

Minimalna temperatura za klijanje sjemena soje iznosi 8 – 10°C, a neki genotipovi kliju već kod 6 °C. Međutim, pri ovim temperaturama procesi klijanja i nicanja traju dugo, klijavost sjemena se jako smanjuje, jer veliki broj sjemenki može biti oštećen uslijed pojave uzročnika bolesti. Zato sjetva treba započeti kad je temperatura sjetvenog sloja tla 8 – 12°C. Optimalna dubina sjetve je 4 – 6 cm, a u uvjetima s dovoljno vlage u tlu, može se sijati pliće.

Uljna tikva

Uljne tikve siju se tek kad prođe opasnost od proljetnih mrazeva (nakon 25. travnja, pa do 10. svibnja, ovisno o proizvodnim uvjetima). Temperatura tla na dubini 5 cm treba biti viša od 12 °C. Uvjeti vlažnog i hladnog vremena nakon sjetve nepovoljno utječu na klijanje i nicanje.

Naši pilići pijuču i na zadarskom području

U naš inkubator ulaze jaja domaćih kokoši, grahorastih, srebrnih talijanskih, golovratki, patki cherry valley te najnovije mesne pasmine francuskih pataka barbieri, kaže Sandra Jambrović

Piše: Vlasta Vugrinec

- Uskrs je čarobni datum za nas, ističe Božidar Jambrović iz Orehovice čija se obitelj, između ostaloga, bavi i poslom valjenja malih pilića, patkica i gusaka.

Naime, bez obzirana to što je Uskrs pomični blagdan i datum njegova obilježavanja varira od kraja ožujka pa gotovo do kraja travnja, ljudi tek nakon tog blagdana počinju kupovati malu perad za daljnji uzgoj i to za vlastite potrebe. Istina, danas puno rjeđe nego što je to bilo prije desetak i više godina.

Nastavak obiteljskog posla

Božidar je sa suprugom Sandrom i sinom Domagojem posao sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća naslijedio od supruginih roditelja, Dragutina i Katarine Horvat iz Podbresta.

I sada su samo jedna od triju međimurskih obitelji koje se bave poslom valjenja pilića, odnosno imaju registriranu djelatnost. To znači da malih inkubatora ima po našim mjestima, no samo za vlastite potrebe i oni nisu nikakva novost u našem kraju. Posebno se to odnosi na pasionirane zaljubljenike u perad.

- Deda je bio taj koji je kupio prvi mali inkubator i nabavio prvo matično jato pataka, dodaje.

I tako je počelo. Obitelj se bavi i poljoprivredom, pretežno ratarstvom, ali svi su 30 godina koncentrirani na valionicu i distribuciju pilića, patkica i guskica.

Trenutno na svom OPG-u imaju jedan inkubator i jednu valionicu iz koje svakih 21 dan izlaze pilići, a svakih 28 dana patkice.

Prodaju ih uglavnom po sajmovima cijele sjeverozapadne Hrvatske, a jednom mjesečno potegnu i to benkovačkog za koji kažu da je najveći takve vrste u našoj zemlji. Drugim riječima, iako je poprilično daleko, isplati im se putovati do Zadra.

Što se pak tiče pasmina, u njihov inkubator ulaze jaja domaćih kokoši, grahorastih, srebrnih talijanskih, golovratki, patki cherry valley te najnovije mesne pasmine francuskih pataka barbieri.

Matična jata za jaja nemaju svoja, kažu da im se ne isplate, već jaja nabavljaju na tržištu. Tržište diktira koliko će koje peradi izvaliti i koje pasmine. Glavnina posla im je u rano proljeće, dakle u ovo vrijeme, tijekom ljetnim vrućina je zatišje i posao krene

tek krajem kolovoza pa tamo negdje do kraja listopada.

Pilići slabo šeću po našim dvorištima

- Po mojom slobodnoj procjeni još je donekle bilo dobro do korone, kaže Božidar. Korona je zatvorila sajmove, na nju se nadovezala ptičja gripa, pa porast cijena i posao je krenuo nizbrdo.

Nije poskupjela proizvodnja samo njima, već je i cijena kukuruza poletjela u nebo pa se sve manje ljudi odlučuje i za hranjenje kokoši te pilića.

- Ljudi su prije kupovali piliće i patke u većim količinama, ističe. Dio su utovili za vlastite potrebe te spremili u zamrzivače, a dio su pustili u dvorište kako bi imali svoja domaća jaja.

Znalo je biti pilića i za prodati kako bi se malo popunio kućni budžet.

Međutim, danas više toga nema. Kokoš i njeno drbanje nisu dobrodošli u lijepo uređenim okućnicama, na njegovanoj i pažljivo pokošenoj travi, odnosno u lijepim cvjetnjacima. Osim toga, po već izlizanoj poslovici: ne isplati se time baktati, piletina se kupuje u trgovačkim centrima gdje se ne pita ni za cijenu ni za kvalitetu. Doda li se tome da je Vlada RH zaštitila, tj. ograničila cijenu cijelog pileta u ovom divljanju cijena, još će manje ljudi potaknuti na vlastiti uzgoj.Istina, vremena se mijenjaju i ljudi imaju sve više posla, a i sve više cijene svoje slobodno vrijeme tako da “baktanje s malim picekima” ne dolazi u obzir. Srećom, ima zaljubljenika koji ipak vole prirodu, domaću hranu pa i šetnju kokica po dvorištu, onom ograđenom samo za njih.

Piše: Suzana Pajić

OBITELJ JAMBROVIĆ iz Orehovice jedna je od triju međimurskih obitelji koje imaju valionicu pilića

Sandra Jambrović s tek izleglim pilićima

Patkice

Kokoš, odnosno kvočka koja sjedi na jajima danas je praktički raritetna slika. Nije da ih nema, o čemu svjedoči i naša kvočka fotogra�irana u jednom kokošinjcu u Štefancu.

Stara, dobra kvočka

Kvočka sjedi na jajima

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Što su neonikotinoidi?

Neonikotinoidi su klasa insekticida koji su kemijski slični nikotinu, prirodnom insekticidu koji se nalazi u biljkama duhana. Uvelike se upotrebljavaju u poljoprivredi za kontrolu širokog spektra štetočina, uključujući lisne uši, bijele mušice i kornjaše.

Pomama za mladim lukom!

Klupe naših prodavača na čakovečkoj tržnici ovoga su tjedna naprosto stenjale pod snopovima mladog luka, pušlekima rotkvica, hrena. Dakle, jasno je da je pred nama blagdan Uskrsa i obilje na stolu. Luk se nudio na pušleke po 1 euro ili pak po kilogramu za od 2 do 2,5 eura. S obzirom na to koliko ga je bilo, prodavači su se dobro pripremili. Ista situacija bila je i s hrenom. Pušlek tankih korijena bio je 1 euro, dok je onaj krupni bio po 5 eura. Kupovala se i zelena salata, domaća tjestenina, mrkva, grincajg te rezano cvijeće za vazu. No, tko je htio jaja, trebao je požuriti i doći u ranim jutarnjim satima jer ih je poslije 10 sati već bilo teško naći. Nudila pak su se od 0,23 do 0,3 eura, ovisno o veličini ili pak jesu li kokice pasle po dvorištu ili su iz organiziranog uzgoja. Solidan

izbor nudili su i prodavači voća i to od domaćih jabuka do skupih uvoznih jagoda. Jedino, ovoga tjedna nešto

Mladi luk (pušlek): 1 euro

Mladi luk (kg): 2 eura

Rotkvica (pušlek): 1 euro

Matovilac (kg): 13 eura

Rajčica (kg): 5 eura

Paprika (kg): 6 eura

Zelena salata (kg): 3 – 4 eura

Hren (kg): 5 eura

Poriluk (kg): 3 eura

Bučino ulje (l): 11 eura

Jagode (500 g): 4 eura

Naranče (kg): 2 eura

Jaglaci (kom): 1 euro

Maćuhice (kom): 0,7 – 0,8 eura

Pelargonije (kom): 2 eura

Jaja (10 kom): 2,3 – 3 eura 1 euro

Presadnice povrća (kom): 0,18 – 0,8 eura

nije išla prodaja presadnica kako zbog vremena, tako i zbog blagdanskog ugođaja. (vv)

Mladi luk (pušlek): 1 euro

Mladi luk (kg): 2 eura

Rotkvica (pušlek): 1 euro

Matovilac (kg): 13 eura

Grah (kg): 4 eura

Zelena salata (kg): 2,65 – 3 eura

Hren (kg): 5 eura

Poriluk (kg): 3 eura

Jabuke (kg). 1,3 eura

Naranče (kg): 1 euro

Sir (kom): 4,5 – 7 eura

Jaglaci (kom): 1,2 – 1,5 eura

Presadnice povrća: 0,13 – 0,14 eura

Sadnice voćki (kom): 4 – 6 eura

Drva (kubik): 68 – 73 eura

Žitarice (kg): 0,4 eura

Drva (kubik): 11 – 14 eura

Međutim, neonikotinoidi su povezani sa značajnim ekološkim i zdravstvenim problemima. Jedan od glavnih razloga za zabrinutost je njihov utjecaj na pčele i druge oprašivače. Smatra se da imaju izravan utjecaj na pad populacije pčela, koje su ključni oprašivači za mnoge usjeve. Pokazalo se da neonikotinoidi štete pčelama ometajući njihov živčani sustav, smanjujući njihovu sposobnost snalaženja i traženja hrane te slabeći njihov imunološki sustav, čineći ih osjetljivijima na bolesti i parazite. To u konačnici može dovesti do smanjenja veličine kolonije i produktivnosti.

Neonikotinoidi također mogu štetiti neciljanim vrstama kao što su ptice, ribe te korisnim kukcima poput leptira, moljaca i bubamara. Ti kukci igraju važnu ulogu u održavanju ravnoteže ekosustava tako što kontroliraju populacije štetočina i služe kao hrana drugim životinjama.

S obzirom na to da su neonikotinoidi dobro topljive molekule u vodi, lako završe u tlu i vodenim tokovima, gdje mogu naštetiti vodenim organizmima kao što su ribe i vodozemci. Neki neonikotinoidi mogu postojati u okolišu mjesecima ili čak godinama, potencijalno se nakupljajući u hranidbenom lancu.

Kao i drugi insekticidi, neonikotinoidi mogu dovesti do razvoja otpornosti kod ciljnih štetnika. To može dovesti do povećane upotrebe ovih kemikalija, potencijalno pogoršavajući njihov utjecaj na okoliš.

Općenito, utjecaj neonikotinoida na okoliš područje je aktivnih istraživanja i rasprava. Iako mogu biti učinkoviti u kontroli štetočina, postoji zabrinutost zbog njihove potencijalne štete za oprašivače i druge vrste, kao i njihove dugoročne postojanosti u okolišu.

Neki od najčešće korištenih neonikotinoidnih proizvoda uključuju:

• Imidakloprid: najčešće korišteni neonikotinoid, a upotrebljava se za kontrolu raznih štetnika u usjevima kao što su pamuk, kukuruz i soja.

• Klotianidin: upotrebljava se za tretiranje sjemena za usjeve poput kukuruza i uljane repice, kao i za upravljanje travnjacima i kućnim vrtovima.

• Tiametoksam: upotrebljava se u poljoprivredi za suzbijanje štetnika kao što su lisne uši i bijele mušice, a često se primjenjuje kao tretman sjemena ili folijarno prskanje.

• Acetamiprid: upotrebljava se za suzbijanje štetnika u raznim usjevima, uključujući povrće, voće i ukrasno bilje.

Nakon što je utvrđeno štetno djelovanje pojedinih neonikotinoida na pčele, Europska komisija 2013. godine Uredbom (EZ) br. 485/2013 zabranila je korištenje triju pesticida koji pripadaju u skupinu neonikotinoida (klotianidina, tiametoksama i imidakloprida). Njihova upotreba prvo je bila zabranjena isključivo za usjeve koje oprašuju pčele. Naposljetku, 2018. godine zabranjena je njihova upotreba za sve usjeve na polju, čime se ona ograničila isključivo na uzgoj u zatvorenim prostorima (staklenicima).

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2021. godine Hrvatskoj je odobrila

zahtjev za korištenjem tiametoksama u hitne svrhe za tretiranje šećerne repe protiv štetnika Agriotes sp., Atomaria linearis, Bothynoderes punctiventris i Chaetocnema sp. EFSA je zaključila da je zahtjev za odobrenjem korištenja tiametoksama u hitne svrhe opravdan zbog toga što ne postoji adekvatna alternativna metoda za suzbijanje navedenih štetnika kao i zbog toga što postoji rizik da štetnici postanu otporni na dostupne alternativne proizvode.

Iako zabrana najčešće korištenih neonikotinoida predstavlja važan korak za preokretanje pada populacije pčela u Europi, i dalje se vode brojne rasprave oko uporabe tih tvari i u ne postojanju alternative koja bi pokazala jednaku djelotvornost za brojne kombinacije usjeva i štetnika. Stoga postoje sumnje kako određeni broj poljoprivrednika i dalje upotrebljava zabranjene tvari uvozom istih iz zemalja koje nisu članice EU-a i gdje su ti proizvodi i dalje dostupni u slobodnoj prodaji. Kako bi se zaštitila bioraznolikost i zdravlje ljudi, vrlo je bitno pratiti rezidue insekticida rabljenih u poljoprivrednoj proizvodnji.

Čakovec, R. Steinera 7

www.bioinstitut.hr

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 8 - 18 sati, subotom 7 - 12 sati i nedjeljom od 8 - 9 sati

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sati

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD)

dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija

dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sati, subotom od 7 - 12 sati

Tel: 391 - 485

Mob: 098/ 465 - 475

AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sati

Tel: 543 - 151

dežurni veterinar: 098/ 465 - 473

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka

radnim danom od 7 - 9 sati

MURSKO SREDIŠĆE

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

CIJENE PLAC

CIJENE SAJAM

Jasmina Groman iz Novog Sela Rok uz luk nudila je i rotkvice

Piše: Ena Makovec, mag. ing. biotechn., analitičarka u Lab. za kem. hrane i POU i Lab. za ekologiju

Božena Horvat iz Nedelišća nudila je domaći luk

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Jesmo li poludjeli s (pre)ranom košnjom?

Mjesec je travanj, a njegovo ima jasno ukazuje da je to mjesec kada raste trava. Međutim, i prije nego naraste trava, otvaraju se prvi cvjetovi maslačaka, tratinčica, čestoslavice, crvene mrtve koprive, dobričice, mišjakinje… Sve savršeno usklađeno da procvatu taman kad izlaze i prvi oprašivači.

I onda, kreću kosilice. I krenu se kresati one prve rascvale tratinčice i maslačci, da bi ostala samo „lijepa“ i „uredna“ zelena površina. A sav taj „korov“ treba eliminirati da nam ne smeta u postizanju savršenog travnjaka. Pa se onda košnja ponavlja svaki tjedan najmanje jednom, a u gorim slučajevima, kreće i paljba herbicidima da se iskorijene ti „korovi“.

Istovremeno, imamo situaciju da je u zadnjih

30 godina izumrlo preko

75 % letećih kukaca. Za njima krenule su izumirati i ptice koje se njima hrane…. Koga briga što u Kini na puno površina ljudi moraju i oprašivati voćke ručno kistovima – jer su sami uzrokovali drastični nestanak oprašivača? Zar stvarno?

Nestanak oprašivača i osiguranje uvjeta za opstanak nije samo na pčelarima ili pak na poljoprivrednicima koji uzgajaju voće i povrće, nego je zadatak i obaveza svih nas – jer svi konzumiramo i trošimo te prirodne resurse – bilo direktno bilo indirektno. I postupci svakog od nas itekako su važni.

Ponekad si mislim, pa zar je homo sapiens – čovjek koji bi trebao biti razuman uistinu poludio da veliki dio

U DVORIŠTU obitelji Zorković iz Dunjkovca

Nema Vuzma bez hrena i suza u očima

- Pravi hren mora biti jak i oštrog mirisa i okusa tako da čovjeku pročisti sinuse. Već kod guljenja moraju pasti prve suze, kaže naš mladi vrtlar Edi Zorković

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Zlatko Vrzan

Pred nama su uskrsni blagdani koje karakterizira bogat blagdanski stol. Šunka, jaja, francuska salata, mladi luk i naravno, njegovo veličanstvo hren. Kakav bi to bio uskrsni doručak oko kojeg se okupljaju članovi obitelji bez hrena, tog jednostavnog i nezahtjevnog korijena koji fr�lja u nosu i izaziva suze na oči.

ljudi više ne razumije ono najosnovnije u prirodi – da je sve u prirodi povezano i da sve ima svoju svrhu. Gdje je zakazao obrazovni sustav i kamo je nestala ona prirodna inteligencija i osjećaj odgovornosti prema prirodi bez koje ni mi ne možemo preživjeti?

Kamo je nestao razum da kad pogledamo te netom rascvale površine prirodno znamo da su one bitne za opstanak preostalih oprašivača, kojima mnogima prijeti izumiranje?

Starije generacije na selu živjele su u skladu s ciklusima prirode i bilo im je razumno ne kositi prerano. Moja 85-godišnja baka i danas veli – pa ako sve pokosimo prije nego ode u sjeme, kako će se nešto osjemeniti i ponovo izrasti?

Gdje će pčele jesti?

Zar stvarno ljudi misle da će uvijek sve moći kupovati u dućanima i nastaviti se bez posljedica ponašati kao pijani milijunaš? Sve ima svoje granice, pa tako mogućnost obnove staništa i vrsta oko nas. A mnoge od njih su, kako sam spomenula – pred izumiranjem.

Stoga, stanite s preranom košnjom. Ne, „uredno“ ne znači isto što i „razumno“ u ovoj situaciji s košnjom. Ne, ništa se neće dogoditi ako pričekate s košnjom tjedan-dva, ili ako kosite po etapama, tako da ostavite prostora oprašivačima za preživljavanje. Dajte priliku prirodi da živi na tim preostalim zelenim površinama koje još nismo izorali plugovima, zasuli herbicidima ili zalijali betonom i asfaltom.

U konačnici – o tome ovisi i naš opstanak na ovom planetu.

gdje počinje lišće i vrati ga u zemlju kako bi se dalje ravijao i razmnožavao.

Hren se u njihovoj obitelji ne jede samo na Uskrs, već je standardni dio nedjeljnih ručkova. Jedu ga obvezno uz kuhano meso iz juhe.

- Osim svježe naribanog ili narezanog na vrlo tanke šnitice, znam napraviti i umak od njega, kaže Snježana. Naribanom hrenom dodam malo juhe, sol, šećer i ocat. Takav može stajati u �lašicama i jedno vrijeme u frižideru.

- Pravi hren mora biti upravo takav, jak i oštrog mirisa i okusa, kaže naš mladi vrtlar Edi Zorković. Već kod guljenja moraju pasti prve suze.

Kupljen u �lašici nije ni do koljena onom svježe oguljenom i naribanom. Ne vole ga svi takvog, ne paše svima njegova oštrina. Stoga se zna “popariti” vrelom juhom kako bi se uništila njegova žestina. Žestina se može umanjiti i dodatkom octa, vrhnja ili naribanom jabukom, odnosno dužim stajanjem. No, onda brzo pocrni. Bilo kako bilo, na koji god se način pripremio, najviše se hrena pojede upravo na sam Uskrs, što je prava šteta jer je hren iznimno dobra namirnica za naš organizam. I ne samo to, jednom kad ga zasadite u svom dvorištu ili vrtu, teško ga se riješiti.

Neuništivi hren

- Prvi hren donijela sam od svojih roditelja prije 30-ak godina i od tada neumorno raste, dodaje mama Snježana.

Istina, kad izvadi korijen, obavezno odreže njegov kraj

S obzirom na naše zime više ga nije ni potrebno vaditi u jesen i spremati kako bi bio dostupan, već se može kopati tijekom cijele zime. Hren se naime može povaditi, spremiti u priručne trapove, odnosno u zemlju s dodatkom pijeska i tako može stajati i 4-5 mjeseci kao svježa namirnica.

- Ipak je najbolji svježe iskopan jer je onda najžešći, ističe Snježana. Stoga ni ne volimo kupljeni korijen koji stoji tko zna kako dugo. Je friški korijen, ali je izgubio ljutinu.

Nutritivno

bogatstvo hrena

Veće ili pak velike proizvođače hrena u Međimurju treba tražiti svijećom. Nekada je taj ljuti korijen bio prisutan u svakom našem dvorištu. Njegovi zeleni listovi ujedno su bili i svojevrsna dekoracija, dok pak se korijen vadio prema potrebi. I koliko se god vadio i kopao, uvijek je ostao komadić u zemlji koji je dalje tjerao izbojke i tako se obnavljao. Jednom riječju, radilo se o neuništivom grmu do pred koju godinu. Naime, uspio je stradati i nestati tek modernim uređenjem dvorišta i okućnica i sada pred Uskrs vlada velika potražnja za njim.

Ako je i nestao iz naših dvorišta, vrtova i okućnica, nažalost nije se preselio na

SAJAM CVIJEĆA u Prelogu

naša polja, na poljoprivredne površine i postao prihvaćen kao vrijedna povrtlarska kultura. “Mana” mu je što mu korijen dugo raste. Treba mu barem godinu i pol do dvije kako bi dobio debeo korijen pa je to možda i jedan od razloga zbog kojih se poljoprivredni proizvođači ne upuštaju u njegov uzgoj. A tanki korijen, kako to već ide, teško pronalazi put do kupca.

Hren je inače višegodišnja kultura koja se od davnina upotrebljava na našim prostorima i uzgaja se prvenstveno zbog svog korijena ljutkastog ukusa. Spominje se kao ljekovita biljka još u zapisima antičkih Rimljana, stari Grci su ga upotrebljavali za ublažavanje bolova u kralježnici i poticanje seksualne želje, a u vrijeme kolonijalne

Amerike upotrebljavao se kao pasta za zube. Kultura je to koju ljudi ili vole ili ga ne vole, sredine nema. Oni koji ga vole, obožavaju ga jer je i bogat vitaminima i mineralima. Prije svega, riječ je o kaliju, kalciju, magneziju i fosforom te aromatičnim biljnim uljima i vitaminom C. Shodno tome, cijenjen je i u narodnoj medicini jer je prirodni antibiotik, olakšava disanje, širi krvne žile, jača imunitet i poboljšava krvnu sliku.

I njegovo lišće je jestivo samo kada je mlado i za razliku od korijena, manje je ljuto, bogato kloro�ilom i vitaminima. Hren se može saditi u proljeće ili u jesen, a ako je u pitanju proljetna sadnja iz korijenovih reznica, u zemlju dospijeva za berbu početkom jeseni.

Uz cvjećarnice predstavit će se i Zrinska

Turistička zajednica grada Preloga i u 2023. godini organizirat će jednu od popularnijih i posjećenijih manifestacija na području grada, ali i donjeg Međimurja, Sajam cvijeća. Ove će se godine Sajam održati od 21. do 23. travnja, na tradicionalnoj lokaciji iza zgrade Gradske uprave. Sajam će se ove godine održati po 22. put, uz poneke promjene, ali i novosti. Cilj Sajma cvijeća je potaknuti ljude na uređenje

svojih okućnica i balkona, dvorišta, vrtića i škola, ali i stvoriti kulturu uređenja mjesta, privući što više posjetitelja te pružiti zanimljiv popratni zabavni program. Sajam traje tri dana, od petka do nedjelje, kroz koji se isprepliće bogat kulturno-umjetnički program, etnoprogram i običaji, gostujuće kulturne udruge i glazbeni izvođači.Zainteresirani izlagači mogu se javiti ili pak zatražiti više informacija na

tz@prelog.hr ili na broj telefona 099/7116-995.

Uz bogatu ponudu cvijeća, kao i svake godine, posjetitelje čeka bogati zabavni program. Tu će se naći mališani iz dječjih vrtića te kulturno-umjetničke udruge s područja Preloga, a posebnim programom obilježit će se i dvadeset godina od prvog javnog nastupa Zrinske garde Čakovec, koji im je bio 25. travnja 2003. upravo u Prelogu.

Na pozornici Sajma cvijeća predstavit će se mališani iz dječjih vrtića Fijolica i Vesela loptica, Plesno-scenska skupina i Pjevački zbor Udruge umirovljenika Prelog, Sci�idelity Orchestra, Ženska vokalna skupina Pučpuljike, Gradski puhački orkestar, Pjevački zbor grada Preloga, Mažoretkinje općine Donji Kraljevec te Kulturna udruga Seljačka sloga Prelog. (vv)

Piše: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge

Edi Zorković obožava hren

BERNARDIN VRT

BERNARDIN VRT

(1. dio)

Preporučujem da 9. travnja, na uskrsnu nedjelju, odete do izvora i zagrabite studenu vodu još prije nego je obasja sunce.

Uskrsna voda je ljekovita i spremljena u �laše ostat će iznimno osvježavajuća i bez bakterija.

Upotrebljavamo je za izradu biološko-dinamičkih preparata npr. za izradu preparata 507. Ako njome poprskamo žitarice tri puta za vrijeme vegetacije, uroda će

Događaj na Golgoti je zapisan u zemlji te s biljkama ne radimo. To se odnosi na Veliki petak i subotu. Ta dva dana spominjem zato da možemo oprati staklene boce i naći mjesto na imanju gdje će one mirovati do upotrebe.

Energiju za vitalnost koju je voda primila na Uskrs ujutro ona zadrži ci-

biti 20 % više, a ako miješamo škropivo uskrsnom vodom, urod će biti još veći.

Otkad proučavam kalendar, došla sam do nekih svojih iskustava u vezi s uskrsnom vodom. Svake godine iz svog bunara na uskrsno jutro uzimam veću količinu vode i spremam je za cijelu godinu.

Osim što je izuzetno ljekovita za vaš vrt, voćnjak i vinograd, ona pomaže i vama kada ste bolesni i umorni.

Ako posijem papriku u kući ili svojem klijalištu, uz potrebnu temperaturu zali-

jelu godinu pa i više godina do upotrebe. Naši preci su također uzimali vodu na izvoru i odlazili na svoje njive, blagoslovili ih i zahvalili na urodu. Vrijeme se uvijek mijenjalo pa tako i sada. Moja iskustva su da ako je naš vrt, voćnjak ili vinograd bio zahvaćen tučom, poprskamo biljke koje su oštećene

PLAN SADNJE

PLAN SADNJE

jevam je uskrsnom vodom i klijanje je ubrzano. Svjesni smo da se klimatske promjene događaju i da smo mi ljudi svakim danom sve bolesniji, a da biljke teže rastu. Kod presadnje biljaka, a pogotovo paprike, na otvoreno dolazi do zaostajanja rasta te je zalijem s 10%-tnom otopinom (1 litra uskrsne vode razrijeđena s 10 litara obične vode).

u nevremenu i one se vrlo brzo oporave i dobro je ako imamo i kompost kojim posipamo gredice uz zalijevanje uskrsnom vodom.

Školovanje u Sloveniji koje sam završila u vezi voda nastavljam i dalje te ću to objaviti u članku ili u nekoj knjižici, ali o tome ćete biti obaviješteni u našoj rubrici.

Meni se ovo pokazalo izuzetno dobro, stoga preporučujem i vama jer hranu si moramo proizvoditi jer je ona osnova života.

AGRO ARCA – 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji u Prelogu od 12. do 14. svibnja

Hrvatska zajednica inovatora i Grad Prelog i ove godine organiziraju 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji

AGRO ARCA 2023. koji će se održati od 12. do 14. svibnja 2023. na Marini Prelog. Podršku sajmu daju i pokrovitelji

Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, HAMAG-BICRO i Državni zavod za intelektualno vlasništvo.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Na ovogodišnjoj AGRO ARCI organizirat će se radionice edukacijskog tipa te Inovacijski forum na temu: Nove vještine u poljoprivredi. Forum će moderirati dr. sc. Brigita Popović, s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek, a isti će se održati 12. svibnja 2023. na izložbenom prostoru u Marini u Prelogu.

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./ univ.spec.oec., Klasa: 372-09/23-01/3, Urbroj: 2109-2-01-01-23-02 od dana 31.03.2023. objavljuje se

7. travnja – Veliki petak Nepovoljan dan za rad s biljkama zbog silaznog čvora. Pripremamo i peremo boce za uskrsnu vodu.

31. ožujka - Dan cvijeta Presađujemo i uređujemo biljke cvijeta.

1. travnja - Dan lista Do 14 sa�, a od 15 sa� povoljno za biljke ploda. Do 14 sa� sijemo lisnate biljke (salatu, kineski kupus, rikolu, matovilac, špinat).

8. travnja – nepovoljan dan za rad s biljkama Pripremimo dovoljno boca za uskrsnu vodu.

9. travnja – Uskrs i dan cvijeta do 11 sa� Ujutro idemo do izvora te zagrabimo studenu vodu i nosimo ju kući.

2. travnja - Dan ploda Do 4. travnja do 10 sa� ujutro žitarice i voćke prskamo preparatom 501.

10. travnja – Dan lista Merkur je pred zviježđem Ovna. Biodinamički prepara� su dozreli.

3. travnja - Dan ploda Obrezujemo voćke i vinovu lozu, režemo grančice plodonosnih biljaka te ih njegujemo.

11. travnja – Dan korijena od 5 do 15 sa� Završava period za presadnju biljaka i voćaka, a ujutro prskamo žitarice i voćke preparatom 501, te sijemo jare žitarice.

4. travnja - Dan ploda Do 11 sa�, a od 12 sa� povoljno za biljke korijena. Presađujemo voćke i bobičaste biljke.

12. travnja – Dan ploda Radimo s pčelama koje po�čemo na skupljanje meda, cijepimo voćke i vinovu lozu, režemo grančice za sadnju, sijemo i njegujemo biljke ploda.

5. travnja - Dan korijena Sadimo krumpir, sijemo mrkvu, ciklu i druge biljke korijena.

13. travnja – Dan ploda Cijepimo voćke i vinovu lozu, režemo cjepiće biljaka ploda za rasad, sijemo i njegujemo biljke ploda.

6. travnja - Dan korijena Biljke koje se na razvijaju dobro, prskamo čajem od stolisnika.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505

Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati

(ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

K I N O R A S P OR ED

Četvrtak 6.4.

12:00 - Super Mario Bros. (sink.) PREMIJERA (1+1 gratis)

17:00 - Marmaduke (sink.)

20:00 - Air PREMIJERA

PETAK 7.4.

12:00 - Dnevnik Pauline P. (1+1 gratis)

17:00 - Super Mario Bros. (sink.)

20:00 - John Wick 4

SUBOTA 8.4.

Organizacijom sajma AGRO ARCA želimo pružiti mogućnost svim sudionicima da na jednom mjestu predstave svoju kreativnost i inovativnost kao i dosege u proizvodnji i preradi hrane. Prigoda je to da se posjetitelji iz Hrvatske i inozemstva upoznaju s dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu, drvnoj industriji, veterinarstvu, sigurnosti hrane, ribarstvu, te s dostignućima na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane. Stoga pozivamo sve koji žele pokazati svoje proizvode; poljoprivrednike, proizvođače, obrtnike i poduzetnike da budu dio ovogodišnje AGRO ARCE 2023.

JAVNI NATJEČAJ ZA

škola. Tako i ove godine nismo zaboravili na njih. Najavljujemo radionicu za učenike od 6. do 8. razreda natemu: Bakterije koje žive u tlu i neophodne su kulturama za rast u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i predavanje na temu: Klimatske promjene i uzgoj hrane. Radionica i predavanje održat će se 12. svibnja 2023. na izložbenom prostoru.

10:00 - Marmaduke (sink.)

13:30 - Super Mario Bros. (sink.)

17:00 - UPS 2! (sink.)

20:00 - Air

NEDjELJA 9.4.

NE RADIMO

PONEDJELJAK 10.4.

12:00 - UPS 2! (sink.) (1+1 gratis)

17:00 - Super Mario Bros. (sink.)

20:00 - Dungeons&Dragons

DODJELU GRADSKOG PROSTORA NA KORIŠTENJE UDRUGAMA

1. Raspisuje se javni natječaj za dodjelu gradskog prostora na korištenje udrugama prikupljanjem pisanih prijava u zatvorenim omotnicama za prostor na adresi dr. Ante Starčevića 1, 40 000 Čakovec, površine 93 m², energetski razred zgrade D (Speci�ična godišnja potrebna toplinska energija) i G (Speci�ična godišnja primarna energija).

Drugi dan sajma održat će se panel-diskusija na temu: Obnovljivi izvori energije u službi uspješnih poljoprivrednih poljoprivrednih gospodarstava. Panelom će moderirati Snježana Turalija, vl. tvrtke GREENiKA poslovno savjetovanje Zelena i digitalna tranzicija – održiva gradnja –kružno gospodarstvo. Panel će se održati 13. svibnja 2023. na izložbenom prostoru sajma AGRO ARCA.

Nove popratne aktivnosti na sajmu najavit ćemo u budućim objavama, a do tada pripremite se na izlaganje na ovogodišnjoj AGRO ARCI i ne zaboravite nas posjetiti za vrijeme održavanja sajma svaki dan od 10:00 do 18:00 sati u Marini Prelog. Sajam je i prodajnog karaktera i sigurno ćete nešto ponijeti i doma.

UTORAK 11.4.

12:00 - Marmaduke (sink.)

(1+1 gratis)

17:00 - Dnevnik Pauline P.

20:00 - Shazam! 2

SRIJEDA 12.4.

12:00 - Super Mario Bros. (sink.) (1+1 gratis)

2. Mjesečni iznos naknade za korištenje prostora iznosi 143,00 EUR (slovima:stočetrdesettri eura) uvećano za iznos PDV-a. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Gradonačelnica

Sajam AGRO ARCA svake godine prate i radionice za učenike osnovnih i srednjih

Prijavite se mrežno na internetskoj stranici www. agro-arca.com ili www.inovatorstvo.com.

17:00 - UPS 2!

20:00 - Air

Piše: Bernarda Orehovec

Kreativa i inovativnost u poljoprivredi predstavljaju se na Agro Arci na Marini Prelog!

Miljenko Šimpraga, Zdenko Kovačić, Zdravko Kvakan i student FER-a

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA SVETA MARIJA

Načelnica

KLASA: 944-08 /23-01/02

URBROJ: 2109-24-23-2

Sveta Marija, 07.04.2023.

Na temelju članka 14. Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Sveta Marija („Službeni glasnik Međimurske županije“, br. 15/10) te Odluke o prodaji nekretnine u vlasništvu Općine Sveta Marija (Ulica Palih boraca 10, Donji Mihaljevec), (KLASA: 944-08 /23-01/02,URBROJ: 2109-24-23-1) od 30.03.2023., načelnica Općine Sveta Marija raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnine javnim prikupljanjem pisanih ponuda

1. Predmet natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveta Marija (dalje u tekstu: prodavatelj) i to:

a) ZK uložak broj 3297 k.o.Donji Mihaljevec čestica broj 160, kuća, dvor i pašnjak u mjestu od 326 čhv-a u 1/1 dijela -početni iznos kupoprodajne cijene nekretnine pod a) iznosi 6.238,90,00 eura (47.006,99 kn prema �iksnom tečaju konverzije 7,53450)

2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju �izičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.

3. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u visini 10 % utvrđenog iznosa početne cijene. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Sveta Marija IBAN: HR92 2340 0091 8607 0000 6, uz naznaku »jamčevina za sudjelovanje u natječaju«, s pozivom na broj: HR68 7757-OIB.

4. Pisane ponude, dostavljaju se u zatvorenim omotnicama s naznakom »Ponuda na natječaj - Palih boraca – ne otvaraj« na adresu: Općina Sveta Marija, Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama, Trg bana Jelačića 1, 40326 Sveta Marija, predajom neposredno u Jedinstveni upravni odjel Općine Sveta Marija na navedenoj adresi ili preporučeno poštom.

5. Ponuda mora sadržavati: - za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta, te izvadak iz sudskog ili drugog odgovarajućeg registra u originalu ili ovjerenoj presliku ne stariji od šest (6) mjeseci računajući od zadnjeg dana roka za dostavu ponuda), - za �izičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice,

- oznaku nekretnine (broj katastarske čestice) za koju se daje ponuda,

- iznos ponuđene cijene,

- dokaz o uplaćenoj jamčevini,

- podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne budu prihvaćene.

Obrazac Ponude je dostupan na službenoj Internet stranici prodavatelja. Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).

6. Rok za dostavu pisanih ponuda je 17.04.2023. godine.

7. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene.

8. Porez na promet nekretnine snosi kupac kao i troškove prijenosa vlasništva.

9. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem, smatrat će se valjanom ukoliko sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ukoliko je pravovremeno dostavljena.

Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećim i neće se razmatrati.

10. O odluci Općinskog vijeća Općine Sveta Marija o odabiru najpovoljnije ponude, sudionici natječaja biti obaviješteni u roku od (15) petnaest dana od dana odabira.

11. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru.

Kupac može kupoprodajnu cijenu platiti jednokratno ili u dva obroka što će se de�inirati kupoprodajnim ugovorom.

Uplaćena jamčevina izabranog sudionika uračunava se u kupoprodajnu cijenu.

Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.

Ukoliko izabrani sudionik u utvrđenom roku ne sklopi ugovor ili u ugovorenom roku ne uplati kupoprodajnu cijenu, smatrat će se da je odustao od ponude, čime gubi pravo na povrat uplaćene jamčevine.

12. Sudionicima natječaja koji ne uspiju u natječaju uplaćena jamčevina vraća se u roku 8 (osam) dana od donošenja Odluke o odabiru.

13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.

14. Nekretnina koja je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana od 12 do 14 sati uz prethodnu najavu.

15. Javno otvaranje ponuda bit će 24.04.2023. godine u 14:00 sati u prostorijama Općine Sveta Marija u Svetoj Mariji, Trg bana Jelačića 1. Načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek

ŠTO JE CELIJAKIJA i kako se otkriva, objasnio je pedijatar Igor Šegović

Bolovi u trbuhu znak su za sumnju na celijakiju

- To je doživotna bolest kod koje vlastiti imunološki sustav oboljelog ima reakciju na gluten nakon čega dolazi do upale u tankom crijevu s posljedicama po cijeli organizam

Udanašnje vrijeme djeca se često žale na bolove u trbuhu. Rijetko pokažu određeno mjesto na trbuhu, a češće kažu da im je nelagoda u cijelom trbuhu. Tada ih roditelji odvedu liječniku koji bi trebao učiniti kvalitetan pregled. Na temelju simptoma i pregleda liječnik u ambulanti morao bi se odlučiti za određenu vrstu obrade. Obrada bolova u trbuhu obavezno uključuje mikrobiološku analizu stolice da se isključi ili dokaže infektološki uzrok tegoba (npr. gliste).

Uz obradu stolice potrebno je vađenje krvi da se procjeni stanje organizma, postojanje upale, manjak određenih tvari u organizmu. Na razini primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječnika obiteljske medicine i pedijatra potrebno je isključiti bolest/stanje koju zovemo celijakija ili glutenska enteropatija nakon čega se dijete upućuje dječjem gastroenterologu,

a osobe iznad 18 godina internistu gastroenterologu.

Celijakija je kronična, upalna, autoimuna bolest tankog crijeva. Drugim riječima, doživotna je bolest kod koje vlastiti imunološki sustav oboljelog ima reakciju na gluten nakon čega dolazi do upale u tankom crijevu s posljedicama po cijeli organizam. Kao glavna strukturna bjelančevina pojedinih žitarica (pšenica, raž, ječam), gluten je u velikom dijelu zastupljen u današnjoj prehrani.

Danas se otkriva po netipičnim simptomima

Ranije su djeca s celijakijom bila prepoznata po tipičnim simptomima i znakovima kao što su bol u trbuhu, povraćanje, proljev, nenapredovanje i gubitak na tjelesnoj masi. U današnje vrijeme celijakiju češće dijagnosticiramo na temelju atipičnih simptoma zahvaljujući lakšoj dostupnosti zdravstvene zaštite i pretraga.

Pretrage se mogu učiniti u sljedećim laboratorijima:

– Biokemijski laboratorij Varaždin, Ivana Meštrovića bb, 42000 Varaždin, 042/393-000, bolnica@ obv.hr

3. IgA anti-tTG, IgG antiDGP, EMA – Biokemijski laboratorij Klinike za dječje bolesti Zagreb, Ulica Vjekoslava Klaića 16, 10000 Zagreb, 01/4600-111

4. HLA DQ2

bolest može očitovati su vrlo različiti, a najčešći su:

1. bolest tankog crijeva (enteropatija) – dugotrajan proljev, mršavljenje, bolovi u trbuhu, povećanje trbuha (nadutost), dugotrajan zatvor stolice – opstipacija

2. bolest izvan crijeva – dugotrajna i neobjašnjiva slabokrvnost, niži rast, dugotrajan umor, afte u ustima, kožne promjene poput Keratosis pilaris poznate kao pileća koža, dermatitis herpetiformis i brojne druge bolesti

Celijakija je česta bolest i ključno je da liječnici, a i pacijenti na nju pomisle. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi s najrazličitijim simptomima i znacima bolesti. Žalosno je da i u današnje vrijeme od početka pojave simptoma do razvoja bolesti može proći više mjeseci, pa i godina.

Kod sumnje na celijakiju prvi korak je javiti se nadležnom liječniku koji može sam učiniti određene nalaze ili vas uputiti dječjem gastroenterologu ili internistu gastroenterologu ako se radi o osobi iznad 18 godina. Nakon pregleda postavit će se sumnja na celijakiju ili glutensku enteropatiju. Potrebno je odrediti jedno protutijelo – ukupni IgA. Utvrđivanjem vrijednosti IgA unutar normalnih vrijednosti sljedeći korak je učiniti još jedno protutijelo IgA anti-tTG. Postoji li manjak IgA, radi se IgG protutijelo (DGP). Ako je rezultat anti-tTG veći 10 puta od gornje granice normale, plus pozitivan nalaz EMA, vaše dijete ima dijagnozu celijakije i BEZ da se učini

gastroskopija s uzimanjem uzoraka sluznice tankog crijeva (biopsija). U svim drugim slučajevima radi se BIOPSIJA sluznice tankog crijeva.

Pridružene bolesti s celijakijom

Postoje osobe koje imaju neke od tzv. pridruženih bolesti koje se češće javljaju udruženo s celijakijom. To su: dijabetes tip 1, Downov sindrom, autoimuna bolest štitnjače, sindrom Turner, sindrom Williams, selektivni nedostatak IgA ili autoimuna bolest jetre. Takvim je osobama potrebno odrediti HLA-DQ2 i HLA-DQ8 heterodimer. Ako je nalaz negativan i za DQ2 i DQ8, celijakija se može isključiti s velikom vjerojatnosti. Isti je postupak s osobama unutar obitelji oboljelih.

Nakon što se postavi dijagnoza celijakije, svakom pacijentu i obitelji potreban je multidisciplinaran tim koji se sastoji od nutricionista, liječnika gastroenterologa i primarnog liječnika. Ogromnu ulogu u pružanju pomoći imaju udruge, ali i podrška u vrtiću i školama i šire zajednice. U našem kraju djeluje Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne

Hrvatske na čelu s gđom Marijom Goričanec koja sa svojim timom i članovima organizira predavanja, širi svijest o postojanju celijakije, izdana je i slikovnica Patrik i prijatelji u potrazi za pekarnicom. Udruga oboljelih svakom novooboljelom pacijentu i obitelji izlazi ususret i pruža nesebičnu pomoć kada god zatreba. (Foto: Zlatko Vrzan)

Simptomi kojima se

1. Ukupni IgA – Biokemijski laboratorij Čakovec i drugi laboratoriji u Hrvatskoj i šire, kontakt telefon za Bolnicu Čakovec: 040/375-444

2. IgA anti-tTG

i DQ8 – Klinički bolnički centar Zagreb (REBRO), Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Zavod za tipizaciju tkiva, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb

UDRUGA PIKAČ SELNICA

Iza nas je financijski najjača i aktivnostima najbogatija godina!

Udruga 'Pikač' Selnica održala je u subotu, 18. ožujka, u lovačkom

domu LD Srndać u Selnici skupštinu na kojoj se okupilo 29 redovnih članova uz

podršku desetak najmlađih nominalnih članova. U osvrtu na iznimno produktivnu 2022. godinu, o provedenim aktivnostima usmjerenim na zaštitu, očuvanje i promociju tradicije izrade pokladne maske pikača izvijestio je predsjednik udruge Nenad Jambrović, dok je �inancijski i izvještaj o projektima podnio projektni 'meštar' Matija Moharić. Upravo �inancijama selnički 'Pikači' mogu biti posebno zadovoljni jer je lanjska godina bila najjača po prihodima koji su dosegli oko 43.300

eura, a rezultat su provedbe raznih europskih i nacionalnih projekata.

Na skupštini su prihvaćene i izmjene statuta kojim su ponovo uvedeni potpredsjednik i tajnik kao ovlaštene osobe, a odmah se pristupilo i izboru novog vodstva. Bez ikakve dvojbe, jednoglasno su 'Pikači' kao predsjednika i dalje podržali Nenada Jambrovića, dok je za tajnika izabran Tomislav Premuš koji je tu dužnost već obavljao sve do 2016. godine kad je zbog

usklađivanja s ondašnjim zakonom izmijenjen statut.

Potpredsjednikom je postao Robert Krajačić, dugogodišnji član udruge, prvi na svakom namatanju, radnoj akciji i gostovanjima, kojem su 'Pikači' na ovaj način odali priznanje za neumorni doprinos u radu udruge.

Po završetku službenog dijela uslijedilo je druženje uz mesne delicije koje je pripremio Antun Kontrec, član 'Pikača' i lovac LD-a Srndać, a u opuštenoj se atmosferi razgovaralo i o novim planovima i aktivnostima koje udrugu čekaju u ovoj godini. (sh)

MEĐIMURSKA ZAKLADA SOLIDARNOSTI Katruža

Dodijelili 44 pomoći u iznosu od 18.977 eura

Upravni odbor Međimurske zaklade solidarnos� Katruža održao je u 2023. godini tri sjednice: 211. e-sjednicu 10. siječnja, 212. sjednicu 9. veljače te 213. sjednicu 29. ožujka 2023. godine.

Na 211. sjednici dodijeljene su dvije pomoći: podnositeljici zahtjeva iz Čakovca za doplatu lijeka odobreno je 140,69 eura te djetetu iz Belice za doplatu slušnog pomagala 424,06 eura, što u ukupnom iznosu doseže 564,75 eura.

Na 212. sjednici dodijeljeno je 18 pomoći u ukupnom iznosu od 8.407,68 eura i to djeci iz Savske Vesi, Preloga, Svete Marije, Goričana, Murskog Središća, Čakovca, Brezja, Novog Sela na Dravi, Pribislavca i Svetog Mar�na na Muri. Novac je namijenjen defektološko-terapijskim programima, te je svakom djetetu dodijeljeno po 450 eura. Podnositeljici zahtjeva iz Okruglog Vrha dodijeljeno je 450 eura za terapijsko jahanje, a podnositelju zahtjeva iz Prete�nca 757,68 eura za kupnju lijeka.

Na 213. sjednici dodijeljene su 24 pomoći u ukupnom iznosu od 10.005 eura. Djeci iz Novog Sela Rok, Male Subo�ce, Slakovca, Žiškovca, Svetog Urbana, Donjeg Vidovca, Kotoribe, Peklenice, Mihovljana, Čakovca, Novog Sela na Dravi, Preloga, Štrukovca, Podturna, Dekanovca, te Nedelišća, Celina i Brezovca za različite defektološko-terapijske programe dodijeljeno je po 450 eura. Podnositeljici zahtjeva iz

Donjeg Vidovca pomoć je bila potrebna za doplatu lijeka te joj je dodijeljena pomoć od 218 eura, a djetetu iz Savske Vesi, također za lijek, dodijeljeno je 226 eura. Podnositeljici zahtjeva iz Mihovljana za doplatu pomagala (očne proteze) dodijeljeno je 111 eura.

U ovoj godini dodijeljene su ukupno 44 pomoći u iznosu od 18.977,43 eura. Tijekom protekle godine Zaklada je dodijelila 98 pomoći u ukupnom iznosu od 275.378,54 kune (36.530,10 eura ).

Zaklada u ovoj godini nastavlja s ak�vnos�ma te će se povodom Dana Međimurske županije u petak, 28. travnja 2023. godine, u 19:00 u Centru za kulturu Čakovec održa� humanitarni koncert Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu, a tjedan dana prije u subotu, 22. travnja na Trgu Republike u Čakovcu moći ćete posje�� štand na kojem će se prodava� ulaznice za koncert i suveniri Zaklade. O detaljima događanja u sklopu Proljeća za Katružu na vrijeme ćemo izvijes�� javnost.

Zahvaljujemo svima koji na bilo koji način pomažu pri radu Zaklade. Bez podrške dobrih ljudi Zaklada ne bi mogla pomaga� onima kojima je to najpotrebnije, bolesnima s područja Međimurske županije.

Upravni odbor Međimurska zaklada solidarnos� Katruža

Članovi Udruge Pikač Selnica okupljeni na skupš�ni

Tajnik Tomislav Premuš, predsjednik Nenad Jambrović i potpredsjednik Robert Krajačić

Bebe 2023.

BLUKIDS ČAKOVEC

Goran Pfeifer iz Mačkovca preuzeo naočale

Najviše sreće u izvlačenju 96. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Goran Pfeifer iz Mačkovca koji je nagradu preuzeo u srijedu u Optici Briljant, preko puta zgrade Županije. Naš je sretni dobitnik uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao naočale koje će mu savršeno

Joker kupon 97. kola

Novo, 97. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u ovom broju. I u travnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

Skupljene kupone od 14. travnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u

pristajati. Kao vjerni čitatelj naših Međimurskih novina, gospodin Goran jako se razveselio kad je pročitao da je osvojio naočale. Dioptrijske naočale gospodinu Goranu odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.

(mk, foto: zv)

centru Čakovca, Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri ku-

pona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 25. travnja.

Sretnog dobitnika 97. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 28. travnja. (mk)

Ime

Međimurske

Tijekom posjeta Trgovini Krk br. 124 u Dunjkovcu upoznali smo našeg čitatelja Željka Straha iz Pretetinca. Željko je pohvalio naš nagradni natječaj Čiji je vrt najljepši. Kako kaže, jako voli pročitati sve što se tiče prirode, pa se veseli svim takvim stranicama i vijestima.

Posebno ga zanimaju tekstovi koji govore o zdravlju, kolumne liječnika, predstavljanje odjela naše bolnice, a obavezno pročita i sve priloge kojima je tema zdravlje kao i sve članke takvih tema. Posebno se obradovao poklon-vrećici naših novina.

U trgovini smo zatekli i prodavačice Brigitu Vi-

bovec iz Nedelišća i Marinu Mesarek iz Čakovca. Brigitu posebno zanimaju vijesti iz sporta i horoskop, ali prolista cijele novine, a čita ono što joj zapne za oko.

Marina pogleda sport, zanimljivosti, što se događa u društvu, tko se rodio i recepte. A pokoji i isproba.

Bile su zadovoljne što smo im poklonili praktičnu platnenu vrećicu i sa zadovoljstvom su prihvatile da će biti predstavljene u tiskanom izdanju Međimurskih novina.

U Trgovini Krk u Dunjkovcu rade još i Mirjana Kovač iz Strahoninca koja je i voditeljica prodavaonice, Tihana Matijašec iz Nedelišća i Lara Črnčec iz Pretetinca.

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);

Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati,

Brigita Vibovec, Željko Strah i Marina Mesarek u Trgovini Krk u Dunjkovcu

Robert Bogdan i Anita Ignac iz Trnovca dobili su Zaru rođenu 17. ožujka. Sin Erik ima 6 godina, a kćerkica Gabrijela 3 godine.

Goran Pfeifer iz Mačkovca preuzeo naočale u Briljantu

Laura Lisjak iz Strahoninca bivša je manekenka i miss Međimurja 2011. koju predstavljamo na str. 3 Medije uoči Vatrometa mode

Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija

VIKEND VODIČ

nedjelja,

9. travnja

16:00

kamo za vikend

Sljedeće subote elektroplesnjak u Casi Latini!

21:00

Arena Varaždin

Koncert

Dražen Zečić

21:00

Dvorana GOC-a Čakovec

Neda Ukraden Grupa Vigor ponedjeljak, 10. travnja

15:00

Gornji Kraljevec

Društveni dom Veseli Vuzmeni pondelek

18:30

Sportska dvorana OŠ Selnica

Koncert Raspjevani Vuzem v Selnici

SELNICA

Dođite na koncert

Raspjevani Vuzem!

U organizaciji Općine Selnice na Uskrsni ponedjeljak, 10. travnja, s početkom u 18:30 u sportskoj dvorani OŠ Selnica održat će se koncert Raspjevani Vuzem v Selnici.

Voditelj programa bit će Branko Uvodić, a nastupit će: Mirko Švenda Žiga, Blanka Tkalčić, Filip Hozjak, Etno duo Goga i Željko, Ansambl Pučpuljike, Gita Martina Sabljak i Krunoslav Lajtman, fra Miroslav Petrac, Marija Kuiper Kambrošić, Ivica Jurgec, Danijel Vidović, Viktorija Brezarić, Ivan Mezga i TS KUD-a Selnica uz orkestar Tonija Eterovića.

Ulazak na koncert je slobodan. Na koncert mogu doći ne samo Selniščani već žitelji cijelog Međimurja. (sh)

Edvin Lesjak Sunac: Plan je čagati do jutra

Sljedeće subote, 15. travnja, oko 21 sat prostorima Casa Latina Cluba u Čakovcu odjeknut će pozitivni i plesni zvuci u organizaciji “friškog” vlasnika Edvina Lesjaka, Čakovčanima poznatog pod nadimkom Sunac. Za DJ pult zasjest će Romac i Hari, dvojac u elektronskom us-

ponu okupljen pod nazivom Hobbit House.

- Dečki puštaju uglavnom progresivni house i melodični techno, upotpunjen pokojim etnomomentom i sličnim izletima u glazbeno inostranstvo. Glazba na koju, kako

kažu, ne možeš ne čagati. To je i glavna poanta događaja – ples, kaže nam Sunac. Romac i Hari obećaju da će nas odvesti na glazbeno putovanje cije-

lim svijetom, a ako je suditi po prvom spontanom nastupu održanom nedavno u Čakovečkom Art Klubu, očekuje nas čista pozitiva i rasplesana ekipa. Fešta traje do sitnih jutarnjih sati pa svakako navratite u Casu Latinu i ispunite svoj izlazak pozitivom i plesom! (ib, zv)

USKRSNI KONCERT za superraspjevanu noć

MJESEČNI VODIČ

13. travnja

20:00

Ko je tu lud

Predstava kazališta

Luda kuća

Tribina ČČ

14. travnja

Dvorana GOC-a

Čakovec

Miroslav Škoro

Fortuna band

21:00

Meta bar

Čakovec

Let 3

15. travnja

9:00

Lov na zlatnog smrčka

Start: Dvorana MESAP-a

Nedelišće

21:00

Casa La�na Čakovec Hobbit House

20. travnja

20:00

CZK Čakovec

Koncert Amira Medunjanin

21. travnja

Predstavljanje knjige

Ivana Plechinger

Pripremite se za nedjelju, 9. travnja, jer u Čakovec stižu dva fantastična razloga za superplesnu i raspjevanu noć. Očekuje vas veliki uskrsni koncert Nede Ukraden i Grupe Vigor u dvorani GOC-a. Za zagrijavanje atmosfere dolazi jedan od vodećih domaćih zabavljača i generatora pozitivnih vibracija – Grupa Vigor, koju predvodi karizmatičan pjevač Mario Roth, a koja neumornim radom puni

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - JENNIFER NIVEN: SVA RADOSNA MJESTA

dvorane i svakim nastupom povećava svoj krug obožavatelja. Neda Ukraden sa svojim mnogobrojnim hitovima koje znaju i mlađe i starije generacije, Zora je, Oči tvoje govore, Došlo doba, Šumi šumi javore, Da se nađemo na pola puta, Na Balkanu, poziva vas na nezaboravnu zabavu. Sa sigurnošću možemo reći da se 9. travnja u dvorani GOC-a u Čakovcu s početkom u 20 sati sprema provod za pamćenje.

Da sam ovo barem znala ranije Knjižnica Prelog

21. do 23. travnja

Sajam cvijeća Prelog

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

Kratki sadržaj:

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

POKLANJA KNJIGU

Jennifer Niven: Sva radosna mjesta

Dobitnik knjige Arthur C. Clarke: Randevu s Ramom objavljene u prošlom broju je Ana Mikulić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1438

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.

Violet Markey zgodna je i popularna cura koja odbrojava dane do mature, kada će napus�� svoj gradić u Indiani. Vjeruje da će tada opet poče� živje� jer se nakon automobilske nesreće u kojoj joj je poginula sestra, shrvana tugom i strahom, povukla u sebe.

Theodore Finch je temperamentan i duhovit osobenjak, opčinjen je smrću, koji zna nevjerojatne detalje o ljudima koji su počinili samoubojstvo, zašto je njihov odabir dobar ili loš i na koji bi se način on ubio. I svaki dan pronađe neku sitnicu koja ga u tome spriječi.

Violet i Finch sretnu se na školskom zvoniku i jedno drugo spase od skoka...

Neodoljiva i prekrasna priča o djevojci koja uči živjeti od dečka koji želi umrijeti.

ljetnih guma na testu u dimenziji 205/55 R16

Piše: Igor Rudež

Foto: Zlatko Vrzan

Povodom velikog jubileja, 50 godina od objavljivanja prvih testova automobilskih guma, europski autoklubovi i HAK priredili su pravi spektakl te prvi put u povijesti rigoroznim ispitivanjima podvrgnuli rekordnih 50 različitih ljetnih pneumatika. Izabrana dimenzija bila je, očekivano, ovoga trenutka najpopularnija i najzastupljenija na tržištu, oznake 205/55 R16. Kako to i dolikuje velikoj obljetnici, ujedno su uvedene i određene novine u način testiranja i bodovanja, pa se tako ukupna ocjena odsad računa na osnovu rezultata u dvjema velikim kategorijama.

Prema novim kriterijima ocjenjivanja, sigurnost vožnje nosi 70 % bodova, a tzv. ekološka ravnoteža preostalih 30 %. Sigurnost vožnje sastoji se od dvije već poznate potkategorije – ponašanje na suhoj (40 %) i mokroj (60 %) podlozi, dok ekološku ravnotežu čini predviđena kilometraža (40 %), izdržljivost (20 %), potrošnja goriva (20 %), buka (10 %) i premijerno – održivost (10 %). Kad smo već kod ekologije, onda odmah na startu napomenimo da ni u jednom od 50 testiranih primjeraka nisu pronađeni tragovi opasnih kontaminirajućih tvari, što je iznimno pozitivna vijest.

Bez obzira na to kako masivan bio, ni ovaj test, poput nekih prethodnih, nije iznjedrio proizvod s maksimalnom ocjenom izvrstan. Njih 10 su zato vrlo preporučljivi (to su kvalitetne i ujednačene gume), 21 se preporučuje (imaju manje nedostatke u jednoj kategoriji koju snažnija druga ne uspijeva potpuno kompenzirati), 12 se djelomično preporučuje (imaju jasne nedostatke u barem jednoj od dvije glavne kategorije, zbog čega ne mogu zaslužiti višu

HAK je i ove godine u suradnji s europskim autoklubovima testirao ljetne gume, a ovog je puta testirano čak 50 modela, kako bi se ujedno obilježila i 50. godišnjica objavljivanja testova guma! Testirane su gume u trenutno najtraženijoj dimenziji 205/55 R16, a ovom su prilikom uvedene i određene novine u način testiranja i bodovanja, pa se tako ukupna ocjena odsad računa na osnovu rezultata u dvjema velikim kategorijama

ocjenu), dok se 7 proizvoda ne preporučuje te im je ukupna ocjena smanjena (svima zbog ozbiljnih propusta na mokroj podlozi).

Što se tiče najboljih, na vrh poretka isplivala su dva mini pobjednika: Goodyear Efficient Grip Performance 2 i Continental PremiumContact 6. I dok im je ukupna prosječna ocjena potpuno jednaka (2,0), zanimljivo je da su u glavnim kategorijama bili relativno različiti. Goodyearov pneumatik je bio dosta bolji na području ekološke ravnoteže koja nosi 30 % bodova (1,7 – 2,6), dok je Continentalov pneumatik bio dominantniji na polju sigurnosti vožnje koja nosi 70 % bodova (1,8 – 2,1).

Odmah do njih, sa samo desetinku slabijim rezultatom, na treću se poziciju smjestio Michelin Primacy 4+ (ukupni prosjek 2,1), koji je bio najbolji u manje vrijednoj kategoriji (1,6), ali i najslabiji u onoj vrednijoj (2,3).

Na začelje ove dugačke liste smjestili su se veliki gubitnici na mokroj podlozi, to su redom slabije poznati brendovi: Rotalla RH 01 (4,7), Berlin Tires Summer UHP 1 G2 i Lassa Driveways (oba 5,3), Evergreen EH 226 i Riken Road Performance (oba 5,4) te DoubleCoin DC99 i Premiorri Solazo (oba 5,5).

Analiza po najvažnijim potkategorijama s područja sigurnosti vožnje pokazuje da se na suhoj podlozi slavljenik skriva iza naziva Falken Ziex

ZE310 EcoRun. Ova guma vozaču nudi najbolje povratne informacije s upravljača, testnim vozilom (VW Golf VIII) upravljalo se iznimno precizno i u potpunosti prema željama vozača.

Ništa slabiji Falken nije bio ni pri rubno visokim brzinama, a istaknuo se i po kratkom zaustavnom putu (s 37,4 metra bio je samo metar i pol slabiji od najboljeg ‘kočničara’ Continental PremiumContacta 6).

Na drugom kraju ovoga poretka nalaze se Radar RPX 800 i Premiorri Solazo, koji vozačima daju vrlo malo feedbacka s upravljača, reagiraju sa zadrškom te pokazuju snažnu namjeru preupravljanja prilikom iznenadnih manevara izbjegavanja prepreka. To može biti posebno rizično na autocesti, kad vozač treba reagirati u hitnim slučajevima. Na kraju, dodajmo još jedan poražavajući podatak u vidu činjenice da prethodno spomenuti model Premiorri Solazo ima najduži put kočenja pri brzini od 100 km/h do 0 km/h. U točki gdje se Continental u potpunosti zaustavi, vozilo s Premiorri gumama kotrlja se brzinom od više od 40 km/h, što je iznimno opasno.

Još lošije vijesti dolaze s mokre podloge, gdje se najkvalitetnijim proizvodom pokazao Continental PremiumContact 6 (prostora za napredak jedino ima na polju akvaplaninga).

Naime, na mjestu gdje Continental stane, vozilo s DoubleCoin DC99 pneumaticima uspjelo se zaustaviti od 100 km/h do samo 52 km/h, što predstavlja uistinu tragičnu informaciju!

Kategorija ekološke ravnoteže donijela nam je apsolutnog pobjednika. Michelin e.Primacy zabilježit će ozbiljne nedostatke i na suhoj i na mokroj podlozi (zbog čega se samo djelomično preporučuje), ali kad je u pitanju ekolo-

gija, ovaj model briljira. Uostalom, već iz naziva se vidi da se marketinški radi o eco-friendly modelu, koji nema samo najveću predviđenu kilometražu (71.500 km), nego je i najizdržljiviji te jedan od najlakših (8 kg) i najštedljivijih pneumatika na testu. Usporedbe radi, najmanju predviđenu kilometražu ima Zeetex ZT 1000 (samo 23.100 km).

Ekološki model na ovom testu imao je i drugi globalni ‘igrač’ – Continental, samo što njegov adut UltraContact nije toliko ekstreman kad je u pitanju zaštita prirode, pa mu je i ukupna ocjena bolja (preporučuje se).

U zaključku ovoga mega testa možemo samo reći da sigurnost nema cijenu (naravno, ako nam financijske prilike to iole dopuštaju), jer se najveće razlike očitavaju na mokroj podlozi. A tamo je najslabije rezultate postigla upravo najjeftinija guma. Djelomično je za to sigurno zaslužna i koincidencija, ali ovoga puta karte su se naprosto tako posložile! I na to ne treba žmiriti.

Druga velika prednost ovoga testa je prilika da si vozač sam odabere gumu koja će najviše odgovarati njegovu stilu vožnje, jer ne odgovara isti proizvod pojedincu koji radi ‘milijun’ kilometara godišnje i onome koji uvijek pokušava što brže doći od točke A do točke B. Tu onda uskače ova super bogata lista s čak 50 pneumatika, koja svakome nudi nešto po volji. Međutim, bez obzira na stilove vožnje, sigurnost bi uvijek morala biti visoko na listi prioriteta, gdje proizvodi koji se djelomično preporučuju, a pogotovo oni koji se ne preporučuju, ne bi trebali biti u užem izboru. (Izvor: HAK)

Bez obzira na to kako masivan bio, ni ovaj test nije iznjedrio proizvod s maksimalnom ocjenom izvrstan, no njih 10 su zato vrlo preporučljivi

Test ljetnih guma 2023.

VRLO PREPORUČLJIVO

Goodyear Efficient Grip

Performance 2

ujednačena guma, sigurna na suhom, sigurna na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, mala težina i potrošnja goriva

manji nedostaci kod akvaplaninga

Continental PremiumContact 6

ujednačena guma, sigurna na suhom, najbolja na testu na mokrom, velika predviđena kilometraža, mala potrošnja goriva

manji nedostaci kod akvaplaninga, nešto teža guma

Michelin Primacy 4+

ujednačena guma, sigurna na suhom kod vožnje na limitu, sigurna na mokrom, vrlo velika predviđena kilometraža, mala težina i potrošnja goriva

manji nedostaci u udobnosti vožnje na suhom

Bridgestone Turanza T005

ujednačena guma, sigurna na suhom, sigurna na mokrom, još dobra predviđena kilometraža, vrlo mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci u poprečnom akvaplaningu, nešto bučnija guma

Nokian Tyres Wetproof

ujednačena guma, sigurna na suhom, sigurna na mokrom, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci u poprečnom akvaplaningu, prosječna predviđena kilometraža, srednje izdržljiva

Falken Ziex ZE310 EcoRun

ujednačena guma, vrlo sigurna na suhom, sigurna na mokrom, dobra predviđena kilometraža, vrlo mala potrošnja goriva manji nedostaci u poprečnom akvaplaningu, nešto teža guma

Continental UltraContact

ujednačena guma, još dobra na suhom, vrlo dobra predviđena kilometraža, visoko izdržljiva, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci kod uzdužnog akvaplaninga, nedostaci kod poprečnog akvaplaninga

Kumho Ecsta HS52

ujednačena guma, još sigurna na suhom kod vožnje na limitu, sigurna na mokrom, dobra predviđena kilometraža, rubno izdržljiva, vrlo mala potrošnja goriva manji nedostaci u udobnosti vožnje na suhom, manji nedostaci u poprečnom akvaplaningu, nešto teža guma

Hankook Ventus Prime4 ujednačena guma, još sigurna na suhom kod vožnje na limitu, sigurna na mokrom, dobra predviđena kilometraža, izdržljiva guma, mala potrošnja goriva manji nedostaci u udobnosti vožnje na suhom, manji nedostaci kod akvaplaninga, nešto teža guma

Nexen N’Fera Primus ujednačena guma, sigurna na suhom, sigurna na mokrom, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, manji nedostaci po izdržljivosti

PREPORUČUJE SE

Kenda Kenetica Pro KR210 sigurna na suhom, još dobra na mokrom, mala potrošnja goriva prosječna predviđena kilometraža, manji nedostaci po izdržljivosti

Kleber Dynaxer HP4 dobra predviđena kilometraža, visoko izdržljiva, mala potrošnja goriva manji nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom, nešto teža guma

Fulda EcoControl HP2 još sigurna na suhom, dobra predviđena kilometraža, visoko izdržljiva guma, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci u udobnosti vožnje na suhom, manji nedostaci na mokrom

Toyo Proxes Comfort još sigurna na suhom, dobra predviđena kilometraža, visoko izdržljiva guma, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci u udobnosti vožnje na suhom, manji nedostaci na mokrom

Debica Presto HP 2

dobra predviđena kilometraža, visoko izdržljiva guma, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom

Dunlop Sport BluResponse

sigurna na suhom, rubno izdržljiva, vrlo mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža

Pirelli Cinturato P7 C2

sigurna na suhom, još dobra predviđena kilometraža, mala potrošnja goriva manji nedostaci na mokrom, manji nedostaci po izdržljivosti

Sava Intensa HP2

još dobra predviđena kilometraža, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, manji nedostaci po izdržljivosti

Semperit Speed-Life 3

sigurna na mokrom, još dobra predviđena kilometraža, rubno izdržljiva, mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci na suhom, nešto bučnija guma

Firestone Roadhawk

sigurna na suhom, visoko izdržljiva, najlakša guma na testu, mala potrošnja goriva manji nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, bučna guma

BF Goodrich Advantage

sigurna na suhom, visoko izdržljiva, mala potrošnja goriva nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, bučna guma

GT Radial FE2

sigurna na suhom, mala potrošnja goriva nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža

ESA+TECAR Spirit Pro

sigurna na mokrom, dobra predviđena kilometraža, visoko izdržljiva, mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom

Barum Bravuris 5HM

mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, bučna guma

Viking Protech Newgen još dobra predviđena kilometraža, rubno izdržljiva, mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom

Norauto Prevensys 4 sigurna na mokrom, mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, prosječna predviđena kilometraža, srednje izdržljiva

Apollo Alnac 4G mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, nešto manja predviđena kilometraža, srednje izdržljiva

General Tire Altimax One S dobra predviđena kilometraža, rubno izdržljiva, mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom

Giti GitiSynergy H2

sigurna na suhom, rubno izdržljiva, mala potrošnja goriva nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, srednje teška guma

Petlas Imperium PT515

dobra predviđena kilometraža, visoko izdržljiva, još mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, srednje teška guma, bučna guma

Uniroyal RainSport 5 sigurna na mokrom, još mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, prosječna predviđena kilometraža

Hifly HF 201

dosta visoko izdržljiva, još mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža

DJELOMIČNO SE PREPORUČUJE

Cooper ZEON CS8

sigurna na mokrom, još mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, prosječna predviđena kilometraža, srednje izdržljiva, teška guma

Westlake Z-107

još dobra na suhom, još mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci na mokrom, mala predviđena kilometraža, srednje izdržljiva

Minerva F 209

visoko izdržljiva, mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža

King Meiler Sport1

obnovljena guma, rubno izdržljiva, vrlo mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, srednje teška guma

Tomket Sport

rubno izdržljiva, najlakša guma na testu, mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža

Michelin e.Primacy ekološki najbolja guma, najveća predviđena kilometraža na testu, najizdržljivija guma na testu, mala težina, vrlo mala potrošnja nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom

Laufenn S Fit EQ+ mala težina i potrošnja goriva manji nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, mala predviđena kilometraža, srednje izdržljiva

Delinte DH 2 mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, mala predviđena kilometraža, srednje izdržljiva

Zeetex ZT 1000 mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, mala predviđena kilometraža, nisko izdržljiva

Avon ZV7

mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, manji nedostaci na mokrom, mala predviđena kilometraža, nisko izdržljiva, srednje teška guma

Radar RPX 800

mala potrošnja goriva

nedostaci na suhom, nedostaci na mokrom, mala predviđena kilometraža, srednje izdržljiva, srednje teška guma

NE PREPORUČUJE SE

Rotalla RH 01

izdržljiva guma, mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, veliki nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža

Berlin Tires Summer UHP 1 G2

rubno izdržljiva, mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, veliki nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, srednje teška guma

Lassa Driveways

izdržljiva guma, mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, veliki nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, srednje teška guma, bučna guma

Evergreen EH 226

još dobra predviđena kilometraža, izdržljiva guma, mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, veliki nedostaci na mokrom, srednje teška guma

Riken Road Performance

izdržljiva guma, mala težina i potrošnja goriva nedostaci na suhom, veliki nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, bučna guma

DoubleCoin DC99

vrlo velika predviđena kilometraža, vrlo visoko izdržljiva, vrlo mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, veliki nedostaci na mokrom, najduža zona kočenja na mokrom na testu, srednje teška guma

Premiorri Solazo

visoko izdržljiva, mala potrošnja goriva nedostaci na suhom, veliki nedostaci na mokrom, prosječna predviđena kilometraža, najteža guma na testu

NAJAVA Nove izvedbe za Dacia Spring

Najpovoljniji električni automobil u novoj Extreme izvedbi i sa snažnijim motorom

Od prvog predstavljanja prije dvije godine naručeno je 108.000 Dacia Springa, čime je dokazano da itekako nadilazi očekivanja kupaca, a ponuda modela je u međuvremenu proširena izvedbom Cargo za poslovne kupce, a sada stiže i nova izvedba Extreme koja donosi i snažniji motor Electric 65

Piše: Igor Rudež

Foto: Dacia

čine privatni kupci (tri od četiri kupca Dacije Spring).

Snažniji motor skraćuje ubrzanje do stotke gotovo 6 sekundi!

Dacia Spring predstavljen je u proljeće 2021. te je do danas privukao više od 108.000 kupaca. Uspjeh tog automobila nezaustavljivo se gradi već mjesecima, a njegov prodajni rezultat još je impresivniji uzmemo li u obzir da glavninu kupaca

Neopterećeni Spring s motorom Electric 45 teži 970 kg, dok inačica s motorom Electric 65 teži 975 kg. Zahvaljujući tim vrijednostima Spring je jedini model na popisu Top 20 električnih automobila Europe koji teži manje od jedne tone. Njegova laka baterija (188 kg) omogućila je proizvodnju kompaktnog vozila uz manju potrošnju resursa. Slijedom toga,

PREDSTAVLJAMO Lamborghini Revuelto

motor Dacije Spring troši manje energije u usporedbi s električnim vozilima veće mase. Riječ je o hrabrom i za strukturu vozila bitnom odabiru.

Zajedno s inačicom Spring Extreme

Dacia predstavlja i novi motor Electric 65 (48 kW/65 KS). Taj novi motor, dostupan samo za inačicu Spring Extreme, kombiniran je s jedinstvenim novim mjenjačem koji povećava okretni moment koji se prenosi kotačima. Osim toga, novi električni motor postiže puno bolje ubrzanje i učinkovito prikuplja energiju na dugim stazama.

Osnažena novim motorom inačica Spring Extreme ostvaruje doseg od 220 km u mješovitoj vožnji (prema WLTP-u) i 305 km u gradskoj vožnji (prema WLTP-u).

Dacia je i pripremila model koji će se posebno svidjeti tvrtkama koje imaju

Novi bik na automobilskoj sceni: Lamborghini Revuelto

Novi model iz Lamborghinija je dobio ime po borbenom biku iz španjolske koride, a riječ je o prvom elektrificiranom automobilu visokih performansi (HPEV), a i dalje je glavni motor V12 benzinac

Piše: Igor Rudež

Foto: Lamborghini

Revuelto najbolje izgleda straga

Nakon niza najava i teasera Lamborghini je konačno otkrio sve adute novog modela Revuelto, koji stiže kao nasljednik modela Aventador. A svakako nije riječ o nekom tek tako novitetu, već je riječ o prvom V12

plug-in hibridu HPEV (High Performance Electrified Vehicle, odnosno elektrificirani automobil visokih performansi) iz Lamborghinija.

Iako više nema V12 motora, ni novi pogonski sustav nije lošiji, a riječ je o sustavu koji se sastoji od novorazvijenog 6,5-litrenog V12 atmosferskog benzinskog motora i tri elektromotora.

Jedan od elektromotora je integriran u novi 8-stupanjski automatski mjenjač s dvostrukom spojkom, a montiran je poprečno. Preostala dva elektromotora su postavljena na prednju osovinu i svaki se brine za pokretanje jednog prednjeg kotača. Elektromotori povećavaju snagu pri nižim okretajima, ali ujedno mogu pretvoriti novi model i u potpuno električno vozilo, a pogon je na sve kotače.

Novi V12 daje snagu od 825 KS pri 9250 okretaja zahvaljujući redizajniranom distribucijskom sustavu koji podržava maksimalni raspon okretaja od 9500 okretaja, dok je specifična snaga 128 KS po litri obujma, što je ujedno i najveća snaga u povijesti Lamborghinijevih 12-cilindarskih motora, dok je maksimalni okretni moment od 725 Nm dostupan pri 6750 o/min. Ukupna snaga sustava je 1015 KS. Sve navedeno daje dobre performanse, pa tako Revuelto ubrzava od 0 do 100 km/h za 2,5 sekundi, dok je maksimalna brzina preko 250 km/h.

U Revuelto je ugrađena Litij-ionska baterija kapaciteta 3,8 kWh, a punjenje

potrebu za dostavama, a riječ je o modelu Spring Cargo. Izvedbu Cargo bez stražnjih sjedala odlikuje veliki utovarni kapacitet od 1000 litara, nosivost veća od 350 kg te doseg jednak onomu putničke izvedbe (230 km u mješovitom ciklusu vožnje WLTP i do 305 km u gradskom ciklusu vožnje WLTP), a pokreće je motor Electric 45 snage 33 kW/45 KS. Gospodarska izvedba Dacije Spring nastaje izravno u tvornici (razred N1), tako što se prednji i stražnji dio putničkog prostora odijele pregradnom stijenom te se u vozilo ugrade kukice za pričvršćivanje tereta.

„Spring je u manje od dvije godine postao jedan od vodećih električnih automobila u Europi. Predstavljen na Salonu automobila u Bruxellesu početkom ove godine, Spring Electric 65 s

na 7 kW punjaču traje pola sata. Isto tako, ona se puni i regenerativnim kočenjem, ali i izravno iz V12 motora za samo 6 minuta.

Vozaču je na izbor čak 13 načina vožnje, a nude se i četiri razine pogona – Citta, Strada, Sport i Corsa. Sve to se bira putem zakretnih prekidača. Unutrašnjost donosi i više prostora za vozača i suvozača, a ukupno ima i više prostora za prtljagu. I ovaj model dolazi s tri zaslona, pa su tako ispred vozača digitalni instrumenti na zaslonu dijagonale 12,3 inča, u sredini je okomito postavljen 8,4-inčni multimedijski zaslon, dok je ispred suvozača postavljen 9,1-inčni zaslon.

Revuelto je dug 4947 mm, širok 2033 mm i visok tek 1160 mm, a dolazi s 2779 mm dugim međuosovinskim razmakom. Sprijeda su postavljene gume dimenzija 265/35 ZR20, a straga 345/30 ZR21. U opciji su i Runflat gume koje dolaze u dimenziji 265/30 ZR21 sprijeda, odnosno 355/25 ZR22 straga. Cijene još nisu objavljene.

razinom opreme Extreme upotpunjuje ponudu modela još snažnijim motorom. Osim toga, sada nudimo i gospodarsku izvedbu kako bi i poslovni kupci uživali u jednostavnom i praktičnom iskustvu 100 % električne vožnje“, izjavio je Xavier Martinet, viši potpredsjednik, Dacia, Marketing, Prodaja i operacije.

Objavljene su i cijene svih izvedbi, pa tako Spring Essential košta 23.700 eura, dok Spring Cargo košta 24.700 eura, i oboje dolaze s 45 KS snažnim motorom i klimom u serijskoj opremi. Nova Dacia Spring Extreme donosi snažniji motor sa 65 KS i bogatu opremu po cijeni od 25.700 eura.

Dacia je napravila i zanimljivo istraživanje, odnosno prikupljala je podatke o korištenju iz dosad prodanih modela, koja pokazuje kako je njegova uporaba

ANTIDRA SAMOPOSLUŽNA AUTOPRAONICA

Želite oprati svoj auto za 2 eura?

posve u skladu s laganom i kompaktnom

konstrukcijom vozila. Tako vozači u prosjeku dnevno prijeđu 31 km, pri čemu 68 % njih prijeđe manje od 30 km. Iako je potpuno napunjena baterija dostatna za čitav tjedan vožnje, vozači imaju naviku češće puniti svoje vozilo. Vozači u prosjeku dnevno odrade 5,4 vožnji. Iako ga kupci najčešće kupuju kao drugi automobil, u 90 % kućanstava koja imaju više vozila upravo je Spring glavni izbor za svakodnevna putovanja. Također, vozači Springa u prosjeku voze brzinom od 26 km/h, što potvrđuje usklađenost modela s njihovim svakodnevnim potrebama za mobilnošću. Spring daje neporecivu prednost električnoj mobilnosti, budući da ga je čak 93 % kupaca odabralo za svoj prvi električni automobil.

Sjaj i dodatnu zaštitu osigurava Reni-x pa brisanje auta nakon pranja nije potrebno.

U Ulici dr. Ivana Novaka u Čakovcu, iza Konzuma, smještena je samoposlužna autopraonica. Ova samoposlužna autopraonica maksimalno je prilagođena korisnicima i njihovim potrebama bez obzira na godišnja doba, 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. Upravo iz ove samoposlužne autopraonice garantiraju vrhunsko pranje nakon kojeg automobilu nije potrebno brisanje. Na raspolaganju su vam četiri boksa i jedan otvoreni za kombi i ostala veća vozila, dva usisavača i jedno sjajilo (crnilo) za gume. Sve možete platiti kovanicama od 10, 20 i 50 centi, s 1 i 2 eura ili žetonima. Žetone možete dobiti na mjenjaču za papirnate novčanice od 5, 10 i 20 eura.

Automobil perete toplom, čak vrućom vodom sa visokotlačnom mlaznicom pod pritiskom koje rezultira ski-

danjem mrlja i nečistoća bez upotrebe spužve i četke. Vosak u šamponu štiti lak na vozilu od oštećenja. Pranje automobila moguće je i na temperaturi ispod nule, a preporuča se zimi pranje vozila od soli koja šteti laku i limu vozila. Podno grijanje u boksovima za pranje garantira da i dok je najhladnije možete bez problema oprati svoj automobil..

Dodatnu zaštitu automobila i sjaj osigurava Rain-x program pranja. Vozila se ispiru demineraliziranom vodom, putem reverzne osmoze i ostavljaju svako vozilo bez mrlje i tragova vode na laku, pa brisanje auta nakon pranja nije potrebno.

Pranje automobila će vas koštati od 2 eura, pa na više, ovisno o veličini i prljavosti vašeg limenog ljubimca. (SZ, foto ZV)

AUTOSERVIS ALEN - OVLAŠTENI RENAULT I DACIA SERVIS

Pouzdan servis s dugogodišnjom tradicijom

Vozači marke Renault mogu od od 2016. godine svoj Renault servisirati i u Međimurju, u garantnom i van garantnog roka u ovlaštenom Renault servisu koji se nalazi u Autoservisu Alen. Isto vrijedi i za vlasnike Dacie od 2018. godine. U servisu poštuju sve stroge Renault standarde: zaposlenici su prošli školovanje, za Renault i za Daciu, te su spremni servisirati vašeg ljubimca u jedinom takvom ovlaštenom servisu u Međimurju.

A kad istekne garantni rok, da bi vaš ljubimac ostao u vrhunskoj formi, postoji program Renault 4+ koji nudi niz pogodnosti. Jedna od najboljih je 24-satna pomoć na cesti te popusti na originalne dijelove za vozila od 6 do 10 godina koji iznosi 20 posto, dok za vozila starija od 10 godina čak 30 posto.

U Autoservisu Alen servisiraju i sve ostale marke automobila, kombi vozila i motore (za što su također specijalizirani), rade zamjenu stakla, guma, pripremu vozila za tehnički pregled, dijagnozu te servis klima uređaja.

Alen Kontrec, vlasnik servisa Alen, rekao nam je: - Svoju radionicu Autoservis Alen osnovao sam 2004. godine u Selnici

JESTE LI SERVISIRALI KLIMU?

Počelo je proljeće, pa su temperature sve više. Da bi vaša klima dobro hladila predlažu zamijeniti filter kabine te izmjeriti količinu plina u klimi. Ako nema dovoljno rashladnog sredstva, klima neće dobro raditi. U Autoservisu Alen prekontrolirat će vašu klimu, po potrebi i dopuniti te zamijeniti filter. Pregled i dopuna traju oko sat vremena, naravno, uz prethodnu najavu i rezervaciju termina.

na adresi Ograd 7. Danas zapošljavamo 11 visokostručnih radnika koji svojim iskustvom i stručnošću daju doprinos kvaliteti naših usluga. Kontinuirano usavršavanje, nabava novih alata i pomagala, kao i suvremeno uređenje radionice garancija su kvalitete, te ugode naših klijenata.

Ono što je svakako važno spomenuti je da u Autoservisu Alen vrijede sve akcije i pogodnosti kao i u svim drugim ovlaštenim Renault i Dacia autoservisima.Dogovorite termin, a svoj dolazak najavite na telefon 040/861-020, od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.

Alen Kontrec, vlasnik

Autoservisa Alen

intervju tjedna

PREDSTAVLJAMO bivšu manekenku Lauru Lisjak (30) iz Strahoninca

Kao miss Međimurja upoznala sam ljude iz cijele Hrvatske

To je bio jedan od najljepših događaja iz mojih srednjoškolskih dana. Tjedan dana smo proveli u pripremama koreografija, šminke, stylinga i naravno, u druženju i zabavi

Piše: Dora Vadlja

Foto: Studio Marrtinez, Zlatko

Vrzan

Laura Lisjak iz Strahoninca bivša je manekenka koju predstavljamo u ovotjednom izdanju Medije, a u sklopu serijala uoči Vatrometa mode. - Tijekom četiri godine, bavila sam se manekenstvom

u dvjema modnim agencijama. Imala sam priliku sudjelovati na brojnim događajima poput triju Vatrometa mode, sajmova vjenčanja, humanitarnih revija, predstavljanja novih kolekcija i drugim modnim događajima. U 2011. godini imala sam čast sudjelovati na Izboru za miss Međimurja, gdje sam osvojila titulu i

plasirala se na Izbor za miss turizma Hrvatske u Puli iste godine. To je bio jedan od najljepših događaja iz mojih srednjoškolskih dana, gdje sam se upoznala s ljudima iz cijele Hrvatske. Tjedan dana smo proveli u pripremama koreogra�ija, šminke, stylinga i naravno, u druženju i zabavi, rekla nam je na početku razgovora Laura Lisjak.

Radi u struci kao fizioterapeutkinja

Nakon što sam se prestala baviti manekenstvom, počela sam studirati �izioterapiju u Vukovaru, gdje sam stekla zvanje prvostupnice �izioterapije. Također sam se bavila veslanjem i volontirala u raznim udrugama i ustanovama. Danas radim u struci koju volim, pomažem drugima, podučavam mlađe generacije i nastojim se dodatno usavršavati, govori nam simpatična Laura.

- U slobodno vrijeme volim biti u prirodi, planinariti, šetati, vježbati i putovati. Ove godine sam se odlučila sudjelovati na Vatrometu mode jer

KAMO SUTRA

U mojoj glavi sve je bolje nakon 1. ožujka. Dolaze duži dani, priroda se budi, sve cvate. Ptičice pjevaju i sve ono što dolazi u sklopu proljetne poezije. I tako je bilo nekad. Danas ne znamo na što je sve priroda spremna. Samo ako pogledate protekli Božić i Novu godinu. U 2023. godinu smo ušli skoro kao da živimo

VODE VAS U KINO

Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 19.04.2023. u CineStaru Varaždin.

LAURA ZA PHOTOSHOOTING

NOSI:

Frizura: AGI ART

Šminka: Kozme�čki salon

Kris�na by Kris�na Strniščak

Odjeća: KiK

stala pred fotoobjektiv

je humanitarnog karaktera i zato što sam nakon dugo vremena htjela ponovno vidjeti "staru ekipu".

Manekenstvo joj pomoglo pri samopouzdanju

Želim naglasiti koliko se truda ulaže u ovaj projekt i čestitati svima na organizaciji jer uz toliko volje, želje, entuzijazma i dobrih ljudi, Vatromet mode ponovno će

oživjeti. Mladima bih preporučila da se upuste u svijet mode jer to je sjajan način za isprobavanje nečeg novog, stjecanje iskustva, poznanstava, putovanja i za sve one koji vole modu. Manekenstvo mi je bilo hobi kojim sam se bavila u slobodno vrijeme, a pomoglo mi je da steknem samopouzdanje i proširim vidike, zaključuje Laura koja se razveselila što je ponovno stala ispred fotoobjektiva.

Vatromet mode vraća

se na velika vrata!

Nakon višegodišnje pauze vraća se najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene – Vatromet mode. Brojne revije modnih kuća i mladih dizajnera uz plesna i pjevačka gostovanja uvijek su do zadnjeg mjesta ispunili Centar za kulturu Čakovec. Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati događaj će ponovno zasjati na starom mjestu i okupiti

“staru” manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Baš kao i nekada, organizirat će ga direktorica Plesnog studija Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnja manekenka Andreja Ribarić koja je i sama “žarila i palila” po modnim pistama. Vatromet mode bit će humanitarnog karaktera, a sav prihod od ulaznica donirat će se Udruzi za sindrom Down Međimurske županije

Polako bismo se trebali pripremati za bijeli Uskrs, a ne Božić

u Australiji – preko dana bilo je 20 stupnjeva! A ako pogledate prognozu za uskrsni vikend, vidjet ćete da dnevna temperatura neće prelaziti 14 stupnjeva uz vjetar i kišu. Na početku ovog radnog tjedna probudio nas je neugodan vjetar pa smo na posao stizali suznih očiju. Sve izgleda kao da bi realnije bilo veseliti se

bijelom Uskrsu, a ne Božiću. Naravno, nadajmo se da tome neće biti tako. I da će proljeće biti proljeće. A zima i ovako više nije zima, nego neka kombinacija. I kada se priviknemo na ono taman vrijeme, onda će nas dostići one paklene vrućine kojima se rijetko tko raduje. Raduju se tek oni koji imaju privilegiju biti na moru

ili se negdje skrivati u debeloj hladovini. Znam, znam, sad sam vas potaknula da krenete razmišljati što ćete, kada i kamo ove godine na godišnji. Prema paprenim cijenama koje se već pripremaju za nadolazeću sezonu, mnogi planiraju druge destinacije kako bi izbjegli krcate plaže po Jadranu.

Naravno da se o ukusima ne raspravlja i svatko ima pravo na svoje želje i pozdrave, no meni nema veće kazne nego da se moram namakati na nekoj plaži s trilijun turista čija vam djeca skaču po glavi – dajte vi meni mir da se sa svojeg godišnjeg vratim spremna za nove radne pobjede.

DIJELIMO 1 x 2

ULAZNICE za film Divna propast

Dobitnik ulaznica za film Divna propast: Marija Kovač

KAKO DO ULAZNICA?

Svakog utorka potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 12 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr

Laura iz arhive našeg Zlatka Vrzana 2011.

U šarenoj tunici Laura je spremno

Čakovečka špica

Ivica i Marica na čakovečkoj špici

Dina u prugasto-ljubičastoj kombinaciji

Dama u crnom

Daliborka u crnom sportskom izdanju

Laura u elegantnom bež baloneru

Marija i Petra Kovač podarile nam osmijeh Natalija i Nathan spremni za kros

Piše: Dora Vadlja, Foto: Zlatko Vrzan

Polet senzacionalno izgubio, gostujuće pobjede Dinama i Rudara

Piše: Miljenko Dovečer

Senzaciju je priredila momčad Bojana Tucakovića slavivši u Svetom Martinu na Muri. Rijetko se događa da fenjeraš porazi prvoplasiranu momčad i to još na njenom terenu, no upravo takav podvig su ostvarili Zeleni iz Koprivnice, a najveći krivac za to je jedini strijelac na ovome susretu, mladi Ivan Ganžulić. Ovim porazom Polet je prepustio prvo mjestu Radniku iz Križevaca.

Iskoristila je ponuđeno momčad Radnika i preuzela veću poziciju pobjedom nad gostom iz Orahovice s po dva pogotka u svakom dijelu utakmice. Podravac i Podravina nisu uspjeli iskoristiti prednost domaćeg terena pa su bodove iz Virja i Ludbrega pokupili Rudar i Dinamo.

Podravina je imala vodstvo s početka susreta, no momčad Andrije Balajića je napravila preokret i bodove usmjerila prema Murskom Središću. Sjajni Stjepan Krznar je dvama pogocima strpao bodove u autobus za Domašinec i bio jedini strijelac na ovoj utakmici.

S obzirom na to da je ove godine zbog 10 klubova u ligi natjecanje trokružno, nakon ovog 18. kola prema Bergerovim tablicama određeni su parovi utakmica za posljednjih devet kola. Tako su u sljedećem 19. kolu svi naši klubovi domaćini.

Polet kiksao kod kuće porazom od

zadnje Koprivnice

Polet (SMnM) je neočekivano poražen na domaćem terenu od Koprivnice koja je sada zaredala dvije pobjede. Poluvrijeme je bilo 0:0, u drugom gosti postižu pogodak u 66. minuti, a u strijelce se upisao Ganžulić. Inače početak susreta prvih dvadesetak minuta pripao je Poletu koji je imao tri dobre prilike koje nije realizirao. Nakon toga sve se okrenulo u korist Ko-

privnice i samo zahvaljujući vrataru Jambresu nisu primili više od jednog gola.

Polet (SMnM): Jambres, Štefanec, Mesarić, Mezga, Mihalinec, Barat, Jurinić, Horvat P., Patafta, Žganec S., Telebar (Topolnjak, Horvatić, Mezga, Krištofić, Perčić, Lajtman, Žganec J.). Trener: Josip Brezovec. U subotu kreće posljednji, treći krug od 19. kola, a Polet je domaćin u utakmici protiv Virovitice.

- Čestitke gostima na pobjedi, svaka čast. Nismo realizirali šanse koje smo imali, gosti su se odlično branili, zabili iz prekida i zasluženo pobijedili, a na nama je da dalje radimo i pripremimo se što bolje za sljedeću tekmu. Nije lako stalno pobjeđivati i znali smo da će doći do ovakve utakmice, no idemo dalje. Već sljedeća domaća utakmica protiv Virovitice je prilika da se vratimo na pobjedničke staze, kazao je nakon utakmice Josip Brezovec, trener Poleta. Sretan je nakon utakmice bio gostujući trener jer su ovom pobjedom prepustili fenjer Podravini. - Čestitke mojoj momčadi na pobjedi, na požrtvovnoj borbi i velikoj pobjedi u gostima kod lidera prvenstva. Dečki su odigrali fantastičnu utakmicu i čestitam im na tome, riječi su Bojana Tucakovića, trenera Koprivnice.

Legendarni Čepa donio nove bodove

Dinamu (D)

Sjajni Stjepan Krznar Čepa je dvama pogocima u Virju strpao bodove u autobus za Domašinec i bio je jedini strijelac na ovoj utakmici. Prvi pogodak Krznar je postigao pogotkom u 23. minuti s dvadesetak metara, a drugi solo prodorom u 89. minuti.

Dinamo (D): Medvešek, Petak, Šimunić, Kovač, Jakšić, Malenović K., Bacinger, Rališ, Novak F., Novak D., Krznar (Mlinarić, Marodi, Malenović N., Mezga, Vugrinec, Drk, Prekupec). Trener: Dalibor Gorupić.

- Jako važna pobjeda za nas, čestitam svojoj momčadi na tome. Naglašavali smo da želimo utakmicu pobijediti kako bismo srijedu i četvrtfinale kupa dočekali u pozitivnom raspoloženju. Što se same utakmice tiče, napokon da nismo ganjali rezultat, već smo poveli i kontrolirali utakmicu. Barem prvo poluvrijeme. Dio drugog poluvremena pripao je domaćinu, koji nas je nekih 15 minuta pošteno stisnuo, međutim, mislim da smo zasluženo pobijedili. Kako sam rekao, za tri dana igramo, za nas povijesnu utakmicu, imamo priliku prvi puta u klupskoj povijesti ući u polufinale kupa tako da previše vremena za slavlje nema. Igrači su svjesni važnosti kupa, znaju da je uspjeh u kupu nešto što će biti zapisano za vijeke vjekova, rekao je poslije utakmice Dalibor Gorupić, trener Dinama.

U subotu je Dinamo domaćin, u goste im dolazi Podravac iz Virja, momčad koju su pobijedili u obama ovosezonskim susretima.

Drugi dio utakmice u prvih desetak minuta malo agresivnija igra domaćina, no rudarovci ih svojom pas igrom brzo primiruju te u 62. minuti dolaze do vodećeg, a kako se na kraju pokazalo i odlučujućeg zgoditka za vodstvo od 1:2. Strijelac zgoditka bio je Antonio Martinjaš udarcem glavom. Ovom pobjedom Rudar se učvrstio na petom mjestu ljestvice s 29 bodova, dva boda manje od četvrtoplasiranog Dinama i četiri boda manje od trećeplasiranog Varteksa.

Rudar: Kodba, Nedeljko P., Šardi, Zeljko, Antolović, Vaš, Hlišć N., Radiković, Vinko, Hlišć S., Cimerman (Srpak, Nedeljko K., Mikulić, Martinjaš, Perčić, Liklin, Debelec, Novak). Trener: Andrija Balajić. Domaći trener Kristić nije bio baš zadovoljan.

- Ekipa je dobro reagirala nakon debakla u prošlom kolu po pitanju žustrine i duel igre, tako da je danas bila jedna borbena utakmica s malo prilika s jedne i druge strane. Šteta da nismo uspjeli obraniti vodstvo od 1:0.

Ekipa Rudara je kaznila naše propuste u dvama navratima i voze doma tri boda. Nama preostaje da i dalje zadržimo fokus i da naporno treniramo i pokušamo doći do bodova u sljedećim utakmicama, rekao je Matija Kristić, trener Podravine.

domaćin je Rudar na svojoj Šuderki.

Rezultati 18. kola: Polet - Koprivnica 0:1, PodravinaRudar 1:2, Podravac - Dinamo 0:2, Virovitica - Varteks 1:2, Radnik Križevci - Papuk 4:1.

Raspored 19. kola koje je na rasporedu u subotu, 8. travnja u 16:30: Rudar - Podravina, Dinamo - Podravac, Polet - Virovitica, VarteksKoprivnica, Radnik Križevci - Papuk.

ZASLUŽILA POZIV u reprezentaciju Napredak

Tonke na ljestvici WTA

Antonia Ružić blizu je najboljeg plasmana karijere, 184. mjesta na ljestvici WTA. U dosadašnjoj karijeri sputavale su ju ozljede, ali Tonka se polako vraća na pobjednički kolosijek. Nakon vrlo dobro odrađenog turnira u Murskoj Soboti i poraza u polufinalu, Tonka je napredovala na ljestvici WTA. Trenutno drži 207. poziciju s 320 bodova. Također, Tonka je dobrim igrama zaslužila poziv u reprezentaciju Hrvatske. (nl)

Rudaru

preokretom bodovi iz Ludbrega

Rudar je bio gost kod ekipe Podravine iz Ludbrega odakle se vraća sa svim trima bodovima. Cijelu utakmicu imao je Rudar konce u svojim nogama iako je domaćin iz svoje jedine prigode u prvom dijelu došao u vodstvo u 15. minuti. No nisu domaći izdržali pritisak Rudara jer se u 36. minuti odličnim ubačajem Slavena Hlišća na drugu stativu koristi Fran Antolović te u padu udarcem glavom poravnava rezultat na 1:1.

- Svih 90 minuta smo kontrolirali utakmicu. Bez obzira na to što su domaćini poveli pogotkom Samboleca, mi smo dominirali u posjedu, vršili pritisak i kroz kombinatornu igru stvarali šanse. Na kraju smo postigli dva zgoditka i okrenuli utakmicu u svoju korist. Čista i zaslužena pobjeda koja je mogla biti i uvjerljivija. Kolegi Kristiću želim puno sreće u nastavku prvenstva, a nama da i dalje nastavimo s dobrim igrama, puno zadovoljniji je bio Andrija Balajić, trener Rudara. Isti protivnici sastaju se i u sljedećem kolu, no ovaj put

sretan i blagoslovljen Uskrs

sretan i blagoslovljen Uskrs

sretan i blagoslovljen Uskrs

sretan i blagoslovljen Uskrs

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

KUP MNS-a

Poznati svi polufinalisti

U srijedu su odigrani susreti četvrtfinala kupa

MNS-a "Za prvih 1000 dana djetinjstva". Momčadi

Centrometala, Dinama (D), Graničara (K) i Međimurca plasirale su se u polufinalne susrete.

Naprijed je na gostovanju u Dunjkovec-Pretetincu u 57. minuti poveo zgoditkom

Davida Takacsa. Međimurec

dolazi do potpunog preokreta sa dva zgoditka Bojana Vručine u 70. i 80. minuti susreta. Centrometal slavio u Savskoj Vesi. Već u devetoj minuti gostima iz Macinca isključen je Dino Novak zbog

udaranja protivničkog igrača. Unatoč igraču manje na terenu za igru Centrometal dolazi do 2:0 zgodicima Vladimira Meseca i Leona Meglića. Poraz Bratstva ublažio je Mateo Horvat. Graničar je slavio kod BSK, koji je bio desetkovan ozljedama

RUKOMET

svojih igrača. Dario Nađ sa zgoditkom u prvom dijelu te Danijel Brčić u drugom dijelu potvrdili su prolaz Kotoripčana u iduću fazu ovog natjecanja. Domašinčani bolji od Štrigovčana. Dvostruki strijelac za Dinamo bio je Karlo Malenović, dok je još jedan zgoditak dodao Filip Novak. Jedini strijelac na susretu za Slogu bio je Nikola Ferlin.

Rezultati: Bratstvo (SV)

- Centrometal 1:2 (Mateo Horvat ; Mesec, Meglić), Dinamo (D) - Sloga (Š) 3:1 (2x K. Malenović, F. Novak ; Ferlin), BSK - Graničar (K) 0:2 (Nađ, Brčić), Međimurec - Naprijed 2:1 (2x Vručina ; Takacs).

Ždrijeb polufinalnih susreta održat će se 14. travnja u prostorijama Međimurskog nogometnog saveza, kada će biti i poznati termini tih susreta. (dj)

SUPERSPORT DRUGA NL

Ni novi trener Simunić nije probudio Međimurje

Piše: Miljenko Dovečer

Foto: Zlatko Vrzan

Unatoč već šestoj promjeni na klupi Međimurja ništa novo, Simunić je startao porazom protiv Zagorca, direktnog konkurenta za ostanak u ligi.

Sada je razmak nakon pobjede momčadi iz Krapine 10 bodova u njihovu korist. U derbiju začelja gdje se Međimurje moglo približiti Zagorcu i Marsoniji čakovečki nogometaši su već u četvrtoj minuti gubili 0:1 golom iskusnog Smrekara. Nakon toga inicijativa Međimurja, međutim Bujan i Benko su neprecizni.

U nastavku utakmice domaćini prijete, ali u jeku napada gosti dolaze do drugog pogotka nakon što lopta dijagonalom dolazi do Bračevića koji rezantnim udarcem pogađa za 0:2. Ovim porazom

1. HRL za žene Zrinskice pale bez otpora protiv Lokomotive

Zrinskice su u sklopu dvadesetog kola ugostile ekipu Lokomotive, aktualnog prvaka Hrvatske i ovogodišnjeg sudionika Lige prvakinja, predvođenu izbornikom ženske reprezentacije Nenadom Šoštarićem i bivšom igračicom Zrinskog Stelom Posavec.

Podravka je bez problema velikom razlikom 18:34 (8:20) pobijedila domaće rukometašice u dvorani Aton u Nedelišću. Od samog početka lokosice su nametnule ritam i na odmor otišle s prednošću od 12 golova razlike (8:20). U nastavku rutiniranom igrom u kojoj se u strijelce upisalo čak 14 igračica Lokomotive utakmica završava visokom pobjedom Zagrepčanki 18:34.

Bivša članica Zrinskog Stela Posavec upisala je pet pogodaka, dok je u redovima Zrinskog najefikasnija bila Selena Milošević sa šest zgoditaka. Slijedi reprezentativna pauza, a sljedeću utakmicu Zrinski ima za dva tjedna kada gostuje u Umagu.

Zrinski: Kozjak, Car, Balent (1), Balaško (1),Kosovac (4), Milošević (6), Janković, Balić (1), Strbad, Posavac (2), Krizmanić (2), Blagus, Rebernik, Makarova, Cvitanović (1), Mihalković. Trener: Goran Mrđen. - Danas smo igrali protiv jedne vrlo kvalitetne ekipe koja ima puno širi roster od nas i koja je danas zasluženo slavila i na tome im čestitam, no ono čime nisam zadovoljan je činjenica da nismo bili dovoljno agresivni ni u napadu ni u obrani. Na trenutke smo djelovali kao da smo se predali prije izlaska na teren. Nismo poštovali dogovorenu taktiku i to nas je koštalo poraza s možda prevelikom razlikom. No pred nama su protivnici s kojima se možemo ravnopravno potući i tu moramo tražiti svoju priliku, ali mi u sljedeća tri kola imamo dva protivnika koji se spašavaju prvoligaški status i ako ne budemo pravi, imat ćemo probleme, rekao je nakon utakmice Goran Mrđen. (md)

Međimurje je praktički došlo u bezizlaznu situaciju, sada naime, zaostaju 9-10 bodova za ostalim momčadima s dna tablice i teško je vjerovati da se u preostalih devet kola mogu pomaknuti sa začelja. Zagorec je napravio veliki posao u Čakovcu, uzeo je

dvostruko vrijedne bodove, ubio i posljednju nadu Međimurju da se može spasiti, iako Simunić i momčad neće priznati kapitulaciju dok god postoje ikakve šanse. Vidakova momčad je u odličnom ritmu, skuplja bodove i djeluje kao vrlo izgledan sudionik ovog natjecanja i u sljedećoj sezoni.

Međimurje: Bulat, Cerovčec, Težački, Bacinger (81. Novak), Kraja, Bujan, Benko, Fotak, Vršić, Štajerec (87. Rincon), Vrbanić (90. Sabo).

Trener: Vjeran Simunić. Nakon utakmice zadovoljniji je svakako bio gostujući trener Vidak.

Simunić: Nerealan rezultat, žao mi je ovih dečki

- Jako bitna pobjeda za nas, psihološki možda najteža utakmica do sada s obzirom na to da se ova ekipa prvi put susrela s ulogom favorita i očekivanjem da se osvoje tri boda. Na to se nadovezalo da nas je “sačekalo” to što tjedan dana praktično nismo trenirali, odradili smo na svježinu utakmicu protiv Zrinskog, sada se to više osjetilo na našoj igri, nismo bili energetski dobri koliko smo bili u zadnje vrijeme iako na kraju ispadne da smo rutinski došli do pobjede. Prepustili smo Međimurju nekakvu jalovu inicijativu, nismo im dopustili nijednu izglednu šansu dok smo mi uz dva gola bili opasni u tranziciji, imali još jednu izrazitu šansu Juga za

NOGOMET

VJERNI NAVIJAČI NK-a Nedelišće

Simunić je startao porazom u derbiju začelja

3:0, kazao je poslije utakmice Perica Vidak trener Zagorca. Trener domaćih smatra da su morali bolje proći po prikazanoj igri i htijenju. - Nerealan rezultat. Žao mi je ovih dečki, zaslužili su barem bod. Zagorec je poveo u samom otvaranju doslovno iz ničega, ni sami ne znaju kako je lopta završila u golu. Nedugo potom smo mi preuzeli inicijativu, bili smo bolja momčad na terenu i tražili to izjednačenje, ritam je bio na našoj strani do te 66. minute kada je sijevnula jedna gostujuća kontra kojom su otišli na 2:0. Pokušavali smo do kraja smanjiti i vratiti se u utakmicu, no nismo uspjeli. Ja sam tijekom ovih nekoliko dana upoznao dečke, vidim u njima puno potencijala i zajedno ćemo se boriti i raditi da očuvamo nogomet u Čakovcu i Međimurju. Kad vidim ovaj stadion, ne mogu se oteti dojmu da je ovom klubu mjesto u elitnom razredu! Nadam se da je to budućnost koja nas čeka i da će se sve posložiti, a ja ću svojim iskustvom pokušati pridonijeti da stvari krenu u tom smjeru, izjavio je Vjeran Simunić, trener Međimurja. Simunić je očito nepopravljivi optimist unatoč tome što na raspolaganju još nema ozlijeđene igrače Turka, Havojića, Popovića i Ratajeca, a neposredno pred ovu utakmicu kapetan Zanjko je bio u temperaturi i nije igrao. Utakmicu 22. kola SuperSport

2. NL-a u gostima na zahtjev druge momčadi Osijeka odigrali su jučer.

Skitnice proslavile 30. rođendan

Na dan 1. travnja daleke 1993. godine grupa mladića, prijatelja i ljubitelja nogometa odlučila je osnovati skupinu navijača kako bi svojim glasovima i navijanjem dali što veću podršku Nogometnom klubu Nedelišće. Tako su nastale Skitnice - najstarija navijačka skupina Međimurske županije

Na čelu s Nevenom Mihalićem, osnivačem, predsjednikom i vođom tadašnjih Skitnica, skupina navijača sastavljena od dvadesetak mladića krenula je na svoj put bodrenja i neizmjerne podrške izvan granica terena. Od međimurskih terena, preko terena po

cijeloj Slavoniji pa sve do onih istarskih i dalmatinskih, Skitnice su uvijek vjerno pratile svoj klub i dale značajan obol pri osvajanju raznih trofeja te postizanju značajnijih rezultata poput ulaska u viši rang natjecanja.

Legenda kaže da se tribine u Velikim Zdencima još i dandanas tresu, a baklje pripremljene za ulazak u 3. HNL još uvijek gore. Uz bezuvjetnu i neizmjernu podršku Nogometnog kluba Nedelišće, Skitnice su bile podrška i Nogometnom klubu Međimurje pri ulasku u 1. HNL na gostovanjima u Puli i Vinkovcima kao i repre-

zentaciji Hrvatske na raznim natjecanjima.

Nakon dugih godina podrške, originalni sastav Skitnica zasluženo je morao odmoriti.

Važnost navijanja i podrške shvatili su novi mladići predvođeni Tinom Špirancem i njegovim kolegama te su 2021. godine ponovo oformili Skitnice koje od tada nisu propustile nijedan susret NK Nedelišća. Povijest se, kažu, ponavlja pa se tako ponovo dvadesetak mladih i snažnih ljudi ujedinilo kako bi njihov glas bio jači kao jedno. Bez njih uspjesi poput osvajanja međimurskog kupa i prvenstva te

uspjesi u Hrvatskom kupu ne bi bili mogući.

Uvijek najglasniji, pozitivno ludi, brojčano nadmoćni, žustri te potkrijepljeni pirotehničkom pozadinom, današnje Skitnice preslika su onih nekadašnjih. Znamo da će u istom tonu nastaviti bodriti svoj klub te da će sljedeći naraštaji biti baš poput ovih u proteklih trideset godina.

Povodom 30. obljetnice osnutka Skitnice su dodijelile zahvalnice za dugogodišnju suradnju, potporu i pomoć u radu kluba navijača Nevenu Mihaliću, Ivici Mihaliću, Nikoli Koširu i Miljenku Vizingeru. (nl)

Momčad Međimurja sada je došla u praktički bezizlaznu situaciju

Aktualne prvakinje pobijedile su velikom razlikom (Foto: Siniša Ludaš)

NOGOMET

Rukometaši Čakovca bez problema do novih bodova

U derbiju susjeda na tablici rukometaši Čakovca su bez problema došli do bodova u susretu sa Siskom.

Utakmica je praktički riješena već nakon prvih 15 minuta kada Čakovčani bježe protivniku na sedam golova razlike (11:4). Do odlaska na odmor prednost je još povećana (21:12). U drugom dijelu trener Josip Borković dao je priliku praktički svim igračima, a čak njih 13 se upisalo u strijelce. Na kraju sigurna i uvjerljiva pobjeda protiv Siska 38:26.

Najefikasniji u domaćim redovima je bio Marko Tkalec sa sedam pogodaka, dok su Tom Novak i Vjeran Toplek postigli po pet golova. Ovom se pobjedom Čakovec učvrstio na petom mjestu s 24 boda, a u sljedećoj utakmici ponovno su domaćini, ovaj puta drugoplasiranoj Slatini.

Čakovec: V. Horvat, Varšić, Tkalec (7),Hozjan (2), Zadravec (2), Tkalčec, Kranjec (1), Zvonarek (1), Sklepić (4), Vuković (2),

Novak (5), Juranić (1), E. Horvat (2), Pavlic (2), Toplek (5), Ćuk (4). Trener: Josip Borković.

- Dobro, danas je bilo dobro i u obrani i u napadu, tako bismo trebali stalno izgledati. Sada malo odmor za Uskrs, pa pripreme za drugoplasiranu Slatinu koja želi u Premijer ligu. Bez obzira na to mi idemo na pobjedu, kako bude, budemo vidjeli, rekao je trener Čakovca Josip Borković.

- Jako dobro smo počeli, dobra obrana, dobra tran-

zicija, dobra realizacija u napadu i jako malo tehničkih greški. Drago mi je da je trener Borković dao priliku svim igračima i da su svi doprinijeli toj visokoj pobjedi. Slijedi mala pauza za Uskrs, a onda se okrećemo novom protivniku, Slatini, protiv koje također idemo na pobjedu, kazao je nakon utakmice Tibor Tkalčec, kapetan domaćih rukometaša.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OPĆINA GORIČAN

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 112-01/23-01/01

URBROJ: 2109-08-03-23-01 Goričan, 05.04.2023.g.

Na temelju članka 28. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 86/08, 61/11, 04/18 i 112/19) pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela raspisuje

O G L A S

za prijam u službu u Jedinstveni upravni odjel Općine Goričan

Na radno mjesto:

1. REFERENT – komunalni i poljoprivredni redar; 1 izvršitelj na određeno vrijeme; do povratka odsutnog službenika zbog bolovanja, a najduže na šest mjeseci, uz obvezni probni rad od 2 mjeseca. Služba se zasniva radi zamjene duže vremena odsutnog službenika.

Opći uvjeti za prijam u službu, propisani su člankom 12. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 86/08, 61/11 i 04/18):

1. Punoljetnost

2. Hrvatsko državljanstvo

3. Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima

Osim općih uvjeta za prijam u službu kandidati moraju ispunjavati slijedeće posebne uvjete:

Gimnazijsko obrazovanje ili četverogodišnje strukovno obrazovanje građevinske, tehničke, poljoprivredne ili veterinarske struke

najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima

položen državni stručni ispit

vozačka dozvola B kategorije

2. KOMUNALNI RADNIK ZA ODRŽAVANJE JAVNIH POVRŠINA - 1 izvršitelj na određeno vrijeme, maksimalno 6 mjeseci, uz probni rad od 2 mjeseca.

Služba se zasniva radi obavljanja poslova čiji se opseg privremeno povećao.

Opći uvjeti za prijem u službu propisani su člankom 12. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi:

1. Punoljetnost

2. Hrvatsko državljanstvo

3. Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima Osim općih uvjeta za prijam u službu kandidati moraju ispunjavati slijedeće posebne uvjete:

- Srednja stručna sprema, bilo koja tehnička, industrijska ili obrtnička struka

- Vozačka dozvola B kategorije

Riječi i pojmovi koji imaju rodno značenje korišteni u oglasu odnose se jednako na muški i ženski rod bez obzira jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu.

Osobni podaci kandidata obraditi će se isključivo u svrhu provedbe oglasa sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN br. 42/18 i Uredbe (EU) 2016/679).

Natjecati se mogu kandidati bez položenog stručnog ispita ( za radno mjesto REFERENT – komunalni i poljoprivredni redar) uz uvjet da ga polože u zakonom propisanom roku.

U službu ne može biti primljen kandidat za čiji prijem postoje zapreke iz članka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Uz prijavu na oglas kandidati su dužni priložiti sljedeću dokumentaciju:

- Životopis

- Preslika osobne iskaznice

- Preslika dokaza o hrvatskom državljanstvu (domovnica)

- Dokaz o stupnju obrazovanja (preslika svjedodžbe, uvjerenja i sl.)

- Uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi istražni niti kazneni postupak ne starije od 6 mjeseci

- Dokaz o položenom državnom stručnom ispitu

- Dokaz o postojanju radnog iskustva (potvrda poslodavca, ugovor o radu, rješenje o rasporedu i sl.) a koje radno iskustvo je evidentirano u elektroničkom zapisu/potvrdi o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji HZMO-a ( za radno mjesto REFERENT- komunalni i poljoprivredni redar)

KOŠARKA

TREĆA LIGA Čakovec prvak

Odigrano je i posljednje

kolo lige pod ingerencijom

Košarkaškog saveza Međimurske županije. Konačna tablica ekipa u konkurenciji nam kazuje da je Čakovec prvi, Mladost Đurđevac druga, a Donji Kraljevec treći. Dva prvoplasirana sastava imaju po dva poraza, a kraljevečki košarkaši ih imaju tri. Zbog propozicija natjecanja ne igra se final four koji bi dao borbi za prvaka dodatnu draž i zanimanje, kao što je to bilo lani u Strahonincu. Iz rezultata posljednjega kola bode oči (ne) učinak ekipe Mladosti Ivanovec koja je uspjela na gostovanju kod Dubravčana zabiti 25 (!?) "zgoditaka". Krajnji rezultat je naime bio 104:25

za Dubravčan! Ipak je olakotna okolnost za "hereke" činjenica da su igrali s klincima. Rezultati i koševi: Dubravčan – Mladost Ivanovec 104:25 (20:2, 28:6, 34:11, 22:6). Dubravčan (Krušelj 14, Raić 6, Lisjak 8, Igrec 4, Ujlaki 15, Klipić Kr. 17, Ribić 12, De Leon 18, Kopasić 11) –Mladost Ivanovec (Rubin D. 8, Rubin B. 3, Ružić 8, Varga 6). Rudar – Ivančica II 73:82 (18:24, 15:21, 24:13, 16:24).

Rudar: Perčić 4, Bedi Mar. 23, Radiković 2, Rošić 11, David 11, Bedi Mih. 12, Bogdan 10. Kotoriba – Grafičar 70:81 (12:27, 17:17, 16:20, 25:17).

Kotoriba: Fuš I. 10, Fuš P. 17, Ujlaki N. 6, Ujlaki D. 23, Zvošec 4, Habuš 3, Jakupak 7.

Donji Kraljevec – Međimurje Wildboars 84:87 (18:26, 27:18, 16:21, 23:22).

Donji Kraljevec (Štefok 2, Lepen 13, Kovač 16, Švenda

14, Ivanović J. 12, Pađan

14, Trupković 11, Ružić

2) – Međimurje Wildboars (Horvat 12, Hren 15, Pustić 21, Juras 7, Mišković

12, Ostoja 14, Haramija 6). (bh)

- Vlastoručno pisanu izjavu o nepostojanju zapreka iz članka 15. i 16. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Navedeni dokazi prilažu se u preslici koja ne treba biti ovjerena a prije izbora kandidat će predočiti izvornik.

Uvjerenje o zdravstveno sposobnosti dostavlja izabrani kandidat nakon obavijesti o izboru a prije donošenja rješenja o prijmu u službu.

Ako kandidat ostvaruje pravo na prednost kod zapošljavanja prema posebnom zakonu, dužan je u prijavi na javni natječaj pozvati se na to pravo i isti ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima. Da bi ostvario tu prednost kandidat mora uz prijavu dostaviti dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta kao i rješenje ili potvrdu o priznatom statusu iz kojeg je vidljivo navedeno pravo te dokaz da je nezaposlen.

Kandidat koji se poziva na pravo prednosti na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ( NN br. 121/17) dužan je dostaviti sve dokaze iz članka 103. citiranog Zakona. Dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti prilikom zapošljavanja objavljeni su na internetskoj stranici Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske.

Za kandidate prijavljene na oglas čije su prijave uredne i koji ispunjavaju formalne uvjete provesti će se provjera znanja i sposobnosti bitnih za obavljanje poslova radnog mjesta putem pisanog testiranja i intervjua. Ako kandidat ne pristupi testiranju smatra se da je povukao prijavu na oglas.

Na web stranici općine Goričan – www.gorican.hr pobliže je naveden opis poslova referenta- komunalnog i poljoprivrednog redara te komunalnog radnika za održavanje javnih površina, podaci o plaći, način obavljanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata, područje provjere te pravni i drugi izvori za pripremanje kandidata za provjeru.

Na istoj web stranici Općine Goričan objaviti će se vrijeme održavanja prethodne provjere znanja i sposobnosti kandidata, najmanje pet dana prije održavanja provjere.

Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 8 dana od dana objave oglasa u lokalnom tjedniku; zaključno do 18.04.2023.g. Prijave se podnose na adresu: OPĆINA GORIČAN, trg sv. Leonarda 22, 40324 Goričan s naznakom „ Za natječaj – referent – komunalni i poljoprivredni redar ili komunalni radnik za održavanje javnih površina.

O rezultatima izbora prijavljeni kandidati biti će obaviješteni u zakonskom roku.

Marko Tkalec zabio je najviše (7)

Tom Novak (broj 34) zabio je pet pogodaka

Četiri pogotka zabio je Petar Sklepić

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

MEĐIMURSKE LIGE Međimurskih novina

HE-DRA 1 i Goričan 1 izborili plasman u prvu ligu

U 17. kolu odigrano je 28 susreta, a samo četiri su odgođena. Domaćini su slavili u devet ogleda, gosti u osam, dok je čak 11 susreta završilo bez pobjednika. Također je odigrana jedna utakmica sljedećeg, 18. kola.

U drugoj ligi naslov prvaka osigurala je ekipa HEDRA 1, u trećoj Čakovec 3, u četvrtoj ligi ZEN-Šenkovec 5, dok je u naslov prvaka pripao ekipi Goričan 5. Ekipa Stare vage osigurala je plasman u petu ligu.

1. liga

U Mihovljanu u borbi začelja podjela bodova između ekipa Mihovljana i USTA Belica. Tricom je najzaslužniji za bod Miljenko Vračar. U Hodošanu također podjela bodova, tricom je samo bod gostima osigurao Matija Barić.

Nikola Magdalenić je tricom uspio samo ublažiti poraz svoje ekipe Zasadbrega u susretu s Mihovljanom koji kući odnosi bodove. Dvije utakmice se igraju kasnije ovog tjedna.

Rezultati: Mihovljan 3

Primabiro – USTA Belica 1 5:5, Hodošan 1 – ZEN-Šenkovec 2 5:5, Zasadbreg 1 – Mihovljan 2 4:6, Putjane MLD – Kos-Kotoriba 2 (odigrat će se naknadno), Putjane Brid – MSTC Čakovec (odigrat će se naknadno).

Raspored 18. kola: USTA Belica 1 – Putjane Brid, MSTC Čakovec – Putjane MLD, Kos-Kotoriba 2 –Zasadbreg 1, Mihovljan 2 – Hodošan 1, ZEN-Šenkovec 2 – Mihovljan 3 Primabiro.

2. liga

Pobjedom u derbiju prve dvije ekipe, naslov prvaka je osigurala ekipa HE-DRA 1 te se vraćaju u prvu ligu. Ekipa Goričana je nakon vodstva od 4-1 stala te je ekipa iz Draškovca napravila preokret u utakmici gdje nije bilo neporaženog igrača. Također je i ekipa Goričana osigurala promociju u prvu ligu.

U derbiju začelja, tricom se istaknuo Ivan Pongračić te donio oba boda s gostovanja iz Kotoribe. Nedelišće

i Čakovec su podijelili bodove, a tricom se istaknuo Siniša Mesarić. Također neriješeni susret u Lopatincu između ekipa Lopatinca i Donjeg Kraljevca, u napetom susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Protiv oslabljene ekipe Šenkovca i oslabljena ekipa Preloga došla je do desetke i bodova u Šenkovcu.

Rezultati: Goričan 1 –

HE-DRA 1 Draškovec 4:6, Kos-Kotoriba 3 – Mala Subotica 1 4:6, Nedelišće 1 – STK

Čakovec 1 5:5, Lopatinec 1 – Donji Kraljevec 2 5:5, ZENŠenkovec 3 – GSTK Prelog 1 0:10.

Raspored 18. kola: HEDRA 1 Draškovec – ZENŠenkovec 3, GSTK Prelog 1 – Lopatinec 1, Donji Kraljevec 2 – Nedelišće 1, STK Čakovec 1 – Kos-Kotoriba 3, Mala Subotica 1 – Goričan 1.

3. liga

Derbi koji je odlučio prvaka odigran je u dvorani kod igrališta Sloga. Čakovec je uspio nadmudriti prijatelje iz ČAK-a. Nino Bašek je tricom uspio samo ublažiti poraz. S dvama bodovima prednosti i bolji u međusobnom susretu naslov prvaka ide ekipi Čakovec 3. U Belici podjela bodova između ekipa USTA Belica i Lopatinca. Dejan Ivanuša je tricom donio bod gostima. Jan Zrna je tricom za svoju ekipu Hodošana donio bod s gostovanja u Draškovcu kod

ekipe HE-DRA 3. Nikola Varga i Josip Repalust tricama su lako došli do pobjede i bodova u srazu s posljednje plasiranom ekipom Mihovljana.

Rezultati: Čakovec 3 –

ŠŠK ČAK Čakovec 6:4, USTA

Belica 2 – Lopatinec 3 5:5, Goričan 3 – Čakovec 2 Euroland (odgođeno), HE-DRA

3 Draškovec – Hodošan 2

5:5, HE-DRA 2 Draškovec – Mihovljan 4 8:2. Raspored 18. kola: ŠŠK

ČAK Čakovec – HE-DRA 2

Draškovec, Mihovljan 4 –

HE-DRA 3 Draškovec, Hodošan 2 – Goričan 3, Čakovec 2 Euroland – USTA Belica 2, Lopatinec 3 – Čakovec 3. 4. liga

Dvije desetke ovo kolo od prvoplasirane i drugo-

plasirane ekipe, u srazu Šenkovca i Putjana 4 pobjeda Šenkovca te u srazu Čakovca 4 i Putjana 7 pobjeda Čakovca. U susretu u kojem je Stanko Sović izašao neporažen, pobjeda Kotoribe na domaćem terenu u susretu s Putjanama.

Nedelišće odnosi bodove iz Donjeg Vidovca, u susretu gdje nije bilo neporaženog igrača. Druga ekipa Donjeg Vidovca i ekipa Goričana podijelili su bodove. Tricom je za bod gostima zaslužan Patrik Bašnec.

Rezultati: ZEN-Šenkovec 5 – Putjane 4 10:0, Kos-Kotoriba 5 – Putjane 3

7:3, Čakovec 4 – Putjane 7

10:0, Donji Vidovec 1 – Nedelišće 2 4:6, Donji Vidovec

2 – Goričan 2 5:5.

Raspored 18. kola: Putjane 4 – Donji Vidovec

2, Goričan 2 – Donji Vidovec

1, Nedelišće 2 – Čakovec 4, Kos-Kotoriba 5 – Putjane

7, Putjane 3 – ZEN-Šenkovec 5.

5. liga

Rafael Dominik tricom je osigurao pobjedu ekipe Goričana na gostovanju u Svetoj Mariji te su s prednošću od tri boda osigurali naslov prvaka pete lige. Na domaćem terenu je Nenad Martinec tricom osigurao bod svojoj ekipi Preloga u susretu s ekipom Dragoslavec Brega.

U borbi za bodove ostanaka u ligi, u Donjem Kraljevcu, je trica Tihomira Horvata samo ublažila poraz od ekipe HE-DRA 4. Mala Subotica je na svojem terenu uspjela iznenaditi susjede iz USTA Belice. Trica Stjepana Kolarića je samo ublažila poraz gostiju.

Rezultati: GSTK Prelog

2 – Dragoslavec Breg 1 5:5, Donji Kraljevec 1 – HE-DRA

4 Draškovec 4:6, Joka-Čakovec – Lopatinec 4, Mala

Subotica 2 – USTA Belica 3

6:4, Sveta Marija 1 – Goričan

5 2:8.

Raspored 18. kola: Dragoslavec Breg 1 – Sveta Marija 1, Goričan 5 – Mala Subotica 2, USTA Belica 3

– Joka-Čakovec, Lopatinec

6. liga –razigravanje od 1. do 4. mjesta

Stara vaga je osigurala plasman u petu ligu. Franjo Zrna je tricom uspio donijeti bod u susretu Stare vage i ekipe Hodošana. Tricom Ali Avdije je ekipa Pribislavca došla do pobjede na gostovanju u Svetoj Mariji, te i mogućnost plasmana u petu ligu.

Rezultati: Stara vaga – Hodošan 3 5:5, Sveta Marija 2 – STK Pribislavec 1367 4:6. Raspored 18. kola: STK Pribislavec 1367 – Hodošan 3, Sveta Marija 2 – Stara vaga.

Razigravanje od 5. do 8. mjesta

Dragoslavec Breg je desetkom izborio pobjedu u susretu s oslabljenim Nedelišćem. Zasadbreg 2 i Sveta Marija su podijelili bodove u susretu gdje se tricom u redovima domaćina istaknuo Marko Pergar.

Rezultati: Zasadbreg 2 – Sveta Marija 3 5:5, Dragoslavec Breg 2 – Nedelišće 3 10:0. Raspored 18. kola: Nedelišće 3 –Sveta Marija 3, Dragoslavec Breg 2 – Zasadbreg 2. Razigravanje od 9. do 12. mjesta

Trica Roberta Pintarića i neporaženi Renato Varga su donijeli bodove ekipi OKUS Knezovec u susretu s ekipom Goričana. Prelog je na domaćem terenu pobijedio mladu ekipu Svete Marije te su se tricom istaknuli Goran Gotal i Neven Šafarić.

Rezultati: Udruga OKUS Knezovec – Goričan 4 6:4, GSTK Prelog 3 – Sveta Marija 4 7:3. Raspored 18. kola: Sveta Marija 4 – Goričan 4, GSTK Prelog 3 – Udruga OKUS Knezovec.

Razigravanje za

13. i 14. mjesto

BRZOPOTEZNI TURNIR

Ivica Mihoci pobjednik šahovskog turnira

U Pleškovcu je za vikend povodom povijesnog osvajanja brončane medalje u Kupu Međimurja 2023. odigran brzopotezni šahovski turnir u organizaciji Šahovskog kluba Goran Lopatinec. Turnir su svečano uz ovacije uzvanika otvorili načelnik općine Sveti Juraj na Bregu Anđelko Nagrajsalović i predsjednik Kluba Josip Kerman. Kerman je uz domaćine pozdravio goste iz međimurskih šahovskih klubova iz Gornjeg Mihaljevca, Murskog Središća, Čakovca, Mihovljana i Štrigove. Posebice je zahvalio članovima Šahovskog kluba Goričan, Stjepanu Vadlji i Ivanu Marđetku koji su nastupajući za ŠK Goran odnijeli prevagu u odlučujućem meču za treće mjesto u Kupu.

Zatim je uslijedilo odigravanje brzopoteznog turnira po Bergerovom sustavu u 15 kola uz tempo igre od pet minuta

ATLETIKA

po igraču za cijelu partiju. Suđenje su besprijekorno vodili Gorčenci, klupski sudac Nikola Ribarić i županijski sudac Ivica Mihoci. Prvo mjesto bez izgubljene partije s 15 bodova osvojio je Ivica Mihoci (ŠK Goričan), drugi je bio Darko Šardi (ŠK Sloboda Mihovljan) s 14 bodova, dok je treće mjesto pripalo Davidu Horvatu (ŠK Goričan) s osvojenih 13 bodova. Dalje su slijedili: Zvonko Horvatić 12, Stjepan Zadravec 9, Ivan Marđetko 8, Stjepan Vadlja 7,5, Nikola Ribarić i Darko Močnik 7, Ivan Fodor i Franjo Kovačić 6, Martin Danjko 5,5, Josip Kerman 3,5, Nino Horvat 3, Alojzije Sobočanec i Stjepan Novak 2,5 te Mladen Mikulan 1 bod.

Po završetku turnira druženje je nastavljeno uz lovački bograč koji je pripremio glavni kuhar Ivan Marđetko uz neizostavnu dobru međimursku kapljicu. (lm)

VATROGASNA SPORTSKA

UDRUGA ŽIŠKOVEC

Utrka vatrogasaca 15. travnja

Vatrogasna sportska udruga Žiškovec sljedeću subotu, 15. travnja, organizira devetu po redu Međimursku utrku vatrogasaca. Start i cilj utrke bit će kod Društvenog doma Merhatovec (Merhatovec 22a).

Utrka za podmladak do šest godina (2017. godište i mlađe) je u 16 sati, a nakon njih u 16:10 kreće utrka za podmladak do 12 godina (2011. i mlađe). U 16:20 počinje utrka za mladež do 16 godina (2007. i mlađe), dok utrka odraslih na 3000 i 6000 metara počinje u 16:40.

netu i otvorene su zaključno s 12. travnjem, poručili su organizatori pa dodali kako će prijave biti moguće i na licu mjesta tijekom preuzimanja startnih brojeva, kada ne mogu jamčiti dostupnost poklon-paketa.

Startnina za odrasle iznosi 15 eura, za mladež osam eura, dok podmladak ne plaća startninu. Na dan utrke startnina će biti 10 eura za mladež te 20 za odrasle, a prijave idu mrežno.

4 – Donji Kraljevec 1, HEDRA

4 Draškovec – GSTK

Prelog 2.

Nakon svih odigranih utakmica GSTK Prelog 4 izborio je 13. mjesto, dok se ekipa STK-a Pribislavec 2022 nalazi na 14. poziciji.

- Pravo sudjelovanja ostvaruju svi aktivni vatrogasci, dobrovoljni i profesionalni, članovi stručnih službi vatrogasnih postrojbi te umirovljeni vatrogasci. Prijave utrka idu isključivo na inter-

- Prijava mora sadržavati: ime i prezime, godinu rođenja, spol, utrku u kojoj se želi nastupati, udrugu ili postrojbu, mjesto stanovanja i veličinu majice. Svim natjecateljima koji se prijave i uplate startninu do 12. travnja osiguran je startni paket, poručuju organizatori. (lm)

Piše: Denis Tratnjak

Međimurski šahisti u Pleškovcu

Nesretni u ljubavi? 1. travnja - Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma i Dan klubova liječenih alkoholičara

Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja

PSIHOLOGIJSKI CENTAR

Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)

RADNO VRIJEME:

Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sati

Subotom prema dogovoru

Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.

Znamo da ima ljudi koji se neprestano razočaravaju u ljubavi i ne odustaju od svojih adolescentnih fantaziranja o idealnom partneru ili savršenom odnosu.

Naši stavovi o ljubavi, kao sustav vjerovanja o tome što je ljubav, ne nastaju slučajno. Izgrađujemo ih na različite načine, ovisno o karakteristikama naše ličnosti i specifičnih uvjeta u kojima smo odrastali i oblikovali poglede na sebe i svijet u kojem živimo. Kad se uzme u obzir razina kulturne mistifikacije ljubavi i medijska mitologija koja nas zasipa sa svih strana, mala je mogućnost da u mladosti oblikujemo ispravna uvjerenja o ljubavi. Moglo bi se reći da su prva zaljubljivanja i ljubavi u najvećem broju slučajeva opterećena iskrivljenim predstavama o ljubavi, infantilnim idealizacijama kakve mladi ljudi nose u svojim mentalnim strukturama. Kasnije, kad ostvarimo kvalitetne ljubavne veze, čak se s dozom nostalgije možemo sjećati mladenačkih zabluda koje smo nadrasli i demistificirali. Promjena sadržaja predstave o pravoj ljubavi spontani je proces koji je kod većine nas sastavni dio odrastanja. Sazrijevamo kroz neuspješne ljubavne veze i nesretna zaljubljivanja, analiziramo svoju ljubavnu patnju, razgovaramo s bliskim osobama i konzultiramo stručnu literaturu da bismo proniknuli tajnu ljubavi, pa tako korak po korak dolazimo do ispravnijih pogleda na ljubav. Početnička lutanja po teritoriju ljubavi postupno se korigiraju i omogućavaju nam stvaranje kvalitetnijih veza. A što ako nije tako? Znamo da ima ljudi koji se neprestano razočaravaju u ljubavi i ne odustaju od svojih adolescentnih fanta-

ziranja o idealnom partneru ili savršenom odnosu. Oni koji su nepokolebljivo uvjereni u ispravnost svojih disfunkcionalnih koncepcija ljubavi i ponosno ustraju u njima mogu se za čitav život onesposobiti u stvaranju trajnijeg ljubavnog odnosa, kontinuirano ponavljajući iste greške. Pri tome im se može činiti da je njihova dosljednost ono najdragocjenije što imaju, pa brižno njeguju svoje kriterije. Da bi godinama očuvali svoja iskrivljena uvjerenja o ljubavi, oni troše ogromnu energiju. Puno truda moraju uložiti da bi uklonili ili ignorirali sve one životne činjenice koje se ne uklapaju u njihova tumačenja, da bi zatvorili oči na druge ljude oko sebe koji ostvaruju svoje ljubavne priče, po nekim drugačijim pravilima koja oni nisu spremni prihvatiti. Osobe koje zalutaju na ljubavnom teritoriju mogu se tijekom dugih godina lutanja iscrpiti obuzdavajući svoju potrebu da vole i budu voljeni, jer se boje razočaranja i neuspjeha. Rigidna uvjerenja o ljubavi, idealizacije i fantazmi koji će osobu dovesti do unutarnjih lomova, predmet su psihoterapije, nažalost najčešće tek kad se lomovi u duševnom zdravlju već jasno vide. A bilo bi puno bolje kad bi se osoba koja luta što prije odlučila na savjetovanje ili psihoterapiju, kako bi se utvrdilo koji su sadržaji u njenom shvaćanju ljubavi iskrivljeni i kako bi što prije uz stručnu pomoć krenula u potragu za ispravnijim uvjerenjima koja će joj omogućiti kvalitetnu ljubavnu vezu.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti-adiktologinja

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME:

uto i sri: 15-18 sati

čet: 09-12 sati

Kontakt tel: 099/222 1 888

Alkoholizam je najstarija i na našim prostorima najraširenija bolest ovisnosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom vodeći su uzrok hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, posebno među muškarcima. Smatra se da je u Hrvatskoj oko 250.000 alkoholičara i da su te brojke samo vrh sante leda u odnosu na stvarnu zastupljenost te bolesti ovisnosti.

Osim pomoći stručnog djelatnika, neizostavna je i vrijedna pomoć koju pružaju stariji apstinenti, koji svojim primjerom svjedoče da je moguće dobro i sretno živjeti bez pijenja alkohola.

Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma i Dan klubova liječenih alkoholičara obilježava se 1. travnja svake godine s ciljem podsjećanja javnosti na činjenicu da je alkoholizam još uvijek jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice. Na taj je dan 1964. godine u današnjoj KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu prof. dr. sc. Vladimir Hudolin, dr. med., specijalist psihijatar, osnovao Odjel za proučavanje, suzbijanje i liječenje alkoholom izazvanih poremećaja sa stacionarom, dnevnom bolnicom, vikend bolnicom i dispanzerom za zaštitu i unapređivanje duševnog zdravlja. Bio je to prvi specijalizirani odjel za liječenje alkoholizma u tadašnjoj državi. U okviru Odjela osnovan je i prvi Ogledni klub liječenih alkoholičara, a nakon toga su se klubovi počeli osnivati i izvan bolnice.

Klubovi liječenih alkoholičara ubrzo su se potvrdili kao jedan od najvažnijih oblika liječenja alkoholizma pa se njihovo osnivanje proširilo po cijeloj tadašnjoj državi, a i puno šire, naročito u Italiji i Južnoj Americi. Unatoč brojnim društvenim promjenama, razvoju medicine i metoda liječenja, i u današnje je vrijeme grupna podrška potpomognuta podrškom stručnjaka educiranog iz područja alkohologije, prepoznata kao dobar i neizostavan model izvanbolničkog tretmana ovisnosti o alkoholu. Klubovi liječenih alkoholičara funkcioniraju

kao višeobiteljske zajednice samopomoći. S obzirom na to da alkoholizam nije samo bolest pojedinca, nego bolest koja nagriza cijelu obitelj, u rehabilitaciji alkoholičara iznimno je važno pomoć pružiti svim članovima obitelji. Na sastancima kluba uz stručnu pomoć, članovi obitelji uče ponovo razgovarati i komunicirati na dobar način, čime se prekida šutnja i trpljenje koje je u obitelj unio alkohol. Osim pomoći stručnog djelatnika, neizostavna je i vrijedna pomoć koju pružaju stariji apstinenti, koji svojim primjerom svjedoče da je moguće dobro i sretno živjeti bez pijenja alkohola.

U Hrvatskoj djeluje oko 180, a u Međimurskoj županiji 4 kluba liječenih alkoholičara.

Obiteljski pristup, kao najuspješniji model tretmana alkoholizma, provodi se u svim međimurskim klubovima:

• KLA dr. Mato Golubić, Čakovec, Schulteissa 19, četvrtak u 19 sati, terapeutkinja Kristina Zorčec, mag. soc. rada, tel.: 095/910-4235

• KLA Osmijeh, Trg Republike 1, Donja Dubrava, utorak u 18 sati, terapeut Ivan Dolenec, dr. med., tel.: 098/241-827

• KLA Povratak, Trg bana Jelačića 1, Mursko Središće, petak u 19 sati, terapeutkinje mr. Biserka Goričanec, dr. med. i Genoveva Krsnik, mag. soc. rada, tel.: 543-498

• KLA Prelog, Glavna 51, Prelog, četvrtak u 19 sati, terapeutkinja Diana Uvodić-Đurić, dr. med., tel: 098/206-523

Informacije o načinu rada klubova i drugim načinima tretmana alkoholizma dostupne su i putem Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam koje djeluje u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije. Sve osobe koje kod sebe ili kod svojih bližnjih prepoznaju alkoholom uzrokovane probleme ili već razvijenu ovisnost, mogu se javiti na broj našeg Savjetovališta 099/2221-888 i potražiti savjet te na taj način učiniti prvi korak k svom liječenju i oporavku.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

INTERVJU SA SENKOM BAŠEK, ravnateljicom umjetničke škole M. Magdalenić povodom Međunarodnog gudačkog natjecanja Rudolf Matz

Besplatan ulazak na sve koncerte

Povodom domaćinstva 19. po redu Međunarodnog gudačkog natjecanja Rudolf Matz

razgovarali smo o tome što nas sve ove godine očekuje sa Senkom Bašek, ravnateljicom Umjetničke škole Miroslav Magdalenić u Čakovcu, koja nam je rekla: - U tijeku je intenzivna natje-

cateljska sezona za učenike naše Škole, koja je počela u veljači, a traje tijekom ožujka, travnja i svibnja. Naši učenici imaju puno nastupa jer se održavaju mnogobrojna natjecanja i smotre za glazbene

i plesne škole. Ponosni smo jer su do sada naši učenici osvojili već puno nagrada, a vjerujemo da će ih biti još i više.

Gudačko natjecanje Rudolf Matz

Glavni događaj je 19. Međunarodno gudačko natjecanje Rudolf Matz, kojem je organizator naša Umjetnička škola i Hrvatsko društvo gudačkih pedagoga. Generalni pokrovitelj je Grad Čakovec, a natjecanje podržava velik broj sponzora koji osiguravaju vrijedne nagrade, primjerice za apsolutnog pobjednika natjecanja osigurana je Muzička nagrada Grada Čakovca u iznosu od 650 eura te solistički recital na otvaranju 20. Natjecanja Rudolfa Matza. Među sponzorima su Euro Unit, Yamaha, Antonio Janigro Asocijacija i THOMASTIK.

Za apsolutnog pobjednika natjecanja osigurana je Muzička nagrada Grada Čakovca u iznosu od 650 eura te solistički recital na otvaranju 20. Natjecanja Rudolfa Matz

Osim čitavog niza muzičkih nagrada i seminara, među najzanimljivijim su mogućnosti nastupa s eminentnim glazbenicima poput Zagrebačkih solista, Zagrebačkog komornog orkestra te Splitskih virtuoza.

Na natjecanju će nastupati 57 natjecatelja koji dolaze iz Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i SAD-a, u sedam kategorija i četiri instrumenta: violina, viola, violončelo i kontrabas.

Ocjenjivat će ih velika imena Anđelko Krpan, Dobrila Berković Magdalenić i Milan Čunko iz Hrvatske, Vildana Repše iz Slovenije i Nikola Ružević iz SAD-a.

Svim natjecateljima koji neće imati svoje, na raspolaganju su dva umjetnička suradnika Domagoj Guščić i David Vuković, službeni korepetitori.

Četiri dana natjecanja od 11. do 14. travnja

Natjecanje počinje 11. travnja prijepodne u maloj dvorani Umjetničke škole, a svečano otvorenje je u 20 sati u dvorani Centra za kulturu u Čakovcu. Na otvorenju će nastupiti mladi violinist Matej Mijalić, apsolutni pobjednik 18. Natjecanja iz 2021. godine uz pratnju Domagoja Gušćića na klaviru.

Natjecanje se zatvara u petak, 14. travnja, u 19 sati u dvorani Centra za kulturu, povodom čega će nastupiti laureati (prvonagrađeni natjecatelji), a tada će se proglasiti i apsolutni pobjednik i dobitnik Muzičke nagrade Grada Čakovca.

Ulazak na natjecanje i sve koncerte je slobodan, pa pozivamo sve zainteresirane da dođu i uživaju u vrhunskim izvedbama. Domaćinstvo zahtijeva i izniman trud i angažman svih zaposlenih u našoj školi kako bi sve prošlo u najboljem redu.

Na natjecanju će nastupati 57 natjecatelja u sedam kategorija i četiri instrumenta: violina, viola, violončelo i kontrabas

Koncerti do kraja školske godine

Do kraja školske godine očekuju nas veliki koncerti:: 27. travnja u sklopu Dana županije koncert naših nagrađenih učenika u dvorani Scheier, 27. svibnja uz Dan grada Čakovca organiziramo Dane otvorenih vrata i samostalni koncert Puhačkog orkestra Škole, Završni koncert Škole i oproštajni koncert završnih razreda Glazbene i baletne škole.

Dolazi nam 57 natjecatelja, kaže Senka Bašek, ravnateljica Umjetničke škole

Piše: Snježana Zorković

Foto: Zlatko Vrzan

VUZMENKA

Jura Hole�ć, 4a, OŠ Petar Zrinski Šenkovec, učiteljica

Uređuje: Aleksandra Sklepić

PROŠECIJA NA CVETNO NEDELO

Cvetna nedela je jena nedela predi Vuzma. Moja familija i ja idemo k meši, onda kak i sako nedelo. Ali najte si misliti da na toti svetek moreš dojti sam s taškicom i lepo oblečeni k meši. Na Cvetno nedelo k meši se ide s cvetjem!

Moja baka veli da se naberejo i skup složijo narcise, dren, jabukin cvet (ako se vočka rascvela), a nešči dene i tulipane. Jeni pak nesejo i zvončeke, visibabe ili šafrane. Toto cvetje mi zovemo mali pušlek. Tak se negda nosilo, a lepo je videti kaj se i ve nosi. No, nešči se oče pokazati da je fest moderni pa si nabavi i maslinove kitice.

Z malim pušlekom ide se v prošecijo, a onda to cvetje svečenik poškropi i posveti svetom vodom. Dok meša mine, posvečeni pušlek se nese dimo i dene v čašo s vodom. Povehjeni pušlek se nesme hititi kak što oče, mora se obavezno skuriti. Isto je tak i s lupinaj od posvečenih jajci na Vuzem, one se isto skurijo.

Tak je pri nama na Cvetno nedelo. A pri vama?

Lena Trupković, 5. d OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Učiteljica Kristinka Vugrinec

Sobota je, den da se vužiže vuzmenka. Veseli se mlodo i storo. Si su roke deli skupaj. Posla su podelili. Nešterni su v šumu po šibje išli, dok su drugi z traktorom po seli šibje pobirali. Se to na jeno mesto se dopelalo, a vredne roke su bormeš velikoga i lepoga kupa složile.

VUZMENKA V MOJI SELI

Pred Vuzem se odnavek čistijo grunti, vočjaki i gorice, režejo se store grane, se ono kaj nam več ne treba. To se metalo na jen kup, a zvalo se vuzmenka. Negda se povedalo da to se treba vužgati kaj bi se kroz leto zaštitili od sega hudoga kaj bi nam se moglo dogoditi.

Na Veliko suboto pred večer si zidemo vun s hiže i idemo na vrt na vuzmenko. Vuzmenko smo naprajli od šibja i kiti dok su se zrezale vočke, drevje i grmje po gruntu. Morti se i koje drevo porušilo koje nam na dvoru več ne trebalo i delo na vuzmenko kaj bo vekša i duže gorela. A i sosedi su još neka hitili gori, kaj vam ne pozobim povedati.

Stori vužgejo veliko vuzmenko, a mi deca pa si vužgemo s druge strone maloga ogja i pečemo si jegera na boticaj. Za kojo vuro evo i vatrogasci. Kaj nete mislili kaj smo neka vužgali, nesmo tak nori. Oni so došli na jeger kaj si malo pojejo pa spijejo štero kupico i, na krajo, kaj se lepo si skup podružimo. Dok je nam mlajšaj več zima, didemo nutri spot, a starejši pred vuzmenkom čekajo kaj se zagasne kaj i oni morejo dimo počivat. Morem vam reči da je to jen od lepših dnevi zato kaj se si lepo podružimo, najemo, naskočemo i zabavimo. Lena Branilović, 5. d OŠ dr. Ivana Novaka Macinec

VUZMENKA V MOJI SELI

Uz se to se lepo pilo i jelo. Saki kvart je mel svojo vuzmenko. Si smo se takmičili, negda i ftruc drugima vužgali. Bilo je tu sega. Ali dok je kmica pola, si smo se meli radi. Pekli su se klobosi, jeger, kalamper v žrjo�ki, jajca na slaninaj, a to se dobro zaljalo dobrom kapljicom.

Bilo je i plesa, popevalo se na ves glos. Bliže k pol noči, vužgala se vuzmenka. Bil je to ogej koji je rasvetil pol sela. Lepo je gorelo, vroče nam sima bilo, neštrnima od ogja, a onim drugim od pijače. A na kraju ogej je splahnol i saki je svojoj hiži dišel.

Jan Obadić, 4. a Osnovna škola Vladimira Nazora Pribislavec Učiteljica Marina Ninić

Radojka Oreški

Franka Živko, 2.r PŠ Peklenica, učiteljica Lidija Škvorc

Ana Govedić, 2.r PŠ Peklenica, učiteljica Lidija Škvorc

VUZMENI OBIČAJI

V spominku z bakom Šte�icom i dedijom Pištijom zazvedil sam čudaj interesantni informaciji kaj se dotikovle vuzmenih običaja. Nedela pred Vuzmom bila je Cvetna nedela. Znak ulaska Isusa u Jeruzalem, a pri nas je bil običaj svečana meša i tam su se posvečale grančice štere su odma nakon meše hitali na hiže v znak posvečenosti i sreče za dohajajučo leto. Negda se je smatralo pod obaveznim za se krščane da se prije Vuzma ispovediju. Tjeden prije Vuzma zval se Veliki tjeden, a v to vreme su si deca i malo stareši priprovljali vuzmenku. To je veliki kup kitja šteri se v subotu vužge. Priprema vuzmenke je bilo tak kaj se je išlo od hiže do hiže i pobiralo kitje, slama, kurzije i dovožalo se na jeno mesto de se je v suboto navečer vužgalo. Saka vulica je imala svoju vuzmenku. Obavezno su se pekle jejci, a u moderneše vreme i klobosi. Reklo se je da se jejce moraju posipati z pepelom. Te

vuzmenke su gorele dugo v noći. Skoro sam pozobil, deda mi je rekel da je na veliki petek bil zapovedani post i da se neje smelo rovati po zemlji. V suboto su se kuhala jajca vu vodi z ljukovim lupijaj kaj su se poforbala, kuhala se šunka i pekli naj�ineši koloči. Na samo vuzmeno jutro, žene su k roni meši nosile pletene košarice i nutri domoče proizvode na posvečeje.

Tu se našlo malo suhe šunke, hrena, klobosi, kruh, sol, jejci i koloči. Dok su došle z meše, na svetješjem stolu svi domoči su meli vuzmeni zajtrek i to ono kaj je bilo v korpi moralo se pojesti do zodje mrvice. Lupije od jejci su se hitale v ogej. Vuzem je najvekši krščanski svetek.

Lovro Tomašić, 4.a razred Osnovna škola Vladimira Nazora Pribislavec Učiteljica Marina Ninić

Najveći sportski događaj Međimurja!

Iz Međimurja preko

Ana Bistrović, 5 godina, Brezje

VUZMENKA V MOJI SELI

Negda se v moji seli jedva čekal Vuzem. Došlo je lepše vreme nakon duge mrzle zime. Mi deca smo dvo tjedne prije Vuzma saki den pobirali šibje kaj su naši stareši rezali. To smo nosili na jen kup na gmojni de su se delale pripreme za vuzmenku. Ovi malo stareši su odrezali štiri velike rovne jalse. One su bile stup vuzmenke. Punili smo ju s šibjaj. Saka vulica je delala svoju vuzmenku i saka je štela kaj bu najvekša. Čak smo jeni drugima rušili vuzmenke. Celi den smo bili na toj gmojni, a navečer bi zakurili ogja i v žerja�ki pekli celoga

krompera. To je bil najbolši del dena. Den prije Vuzma vuzmenka je čekala kaj na cirkvi zazvoniju zvonci i onda su ju vužgali. Najvažneše je bilo čija jakše i duže gori. Mi smo koli vuzmenke vužgali ogja i na boti smo pekli jegera. Nešči je pekel i jajca. Ostoli smo dugo v noći, a dimo smo došli zacajhjeni od dima. Morete si misliti kak su nam mame bile srečne!

Roko Tomšić, 4. a Osnovna škola Vladimira Nazora Pribislavec Učiteljica Marina Ninić

NESEMO KORPICO NA POSVEČAJE

Dohaja najvekši svetek vu celoj leti, Vuzem. Na stolu bodo �ine stvori: šunka, jajci, koloči, a prije nego ih pojemo, treba ih posvetiti. Mama mi je povedala kak se neslo na posvečaje dok je ona išče mala bila. Na Veliko suboto pucke su po običajo od hiže nesle na posvečaje. Jezina mama, moja baka, lepo ju je sprajla. Oblekla ji je lepoga črnoga šosa na folde, belo košuljo z velikim čipkastim kraglinom, obula lakerane cipele, a v roke joj dola korpeca. Pokozala joj je na šteroj strani mora reskriti dok bo župnik svetjo hrono. Na tej stroni bili su poredani klobosi, poforbane jajci, šunka, hren, mlodi luk i vu maloj �lašici je bilo vino. Korpceca ji je prekrila z lepim svilnim stoljakom na šterim su bile našite narcise i jajčeka. Neslo se peške. Bilo ga čuda pucki pa so jedna drugo čakale i skupa išle. Koli cirkve su se stanole jena kraj druge. Župnik je došel pa su skupa molili. Korpece su reskrili ka se posvetila hrona z svetom vodom i zdimilo s tamjanom. Kak je to lepo dišelo…

Zgotovili, korpece pokrili i zagnali se preti domu. Tak su se žurili ka bodo čim predi jeli jer su bili lačni od posta. Odjempot veter se zdigno i počel je jako puhati. Te lepi stoljaki sepusud su leteli, a mamin je dletel v Trnavu de je bila zmozana voda. Zela ga je, z dvo prste za vogel prijela i tak dimo donesla. Se je teklo z jega. Narcisi i jajčeki se ne moglo na jemo videti.

A oni lakerani cipeli so več ne bili lepi, bili so blatni i si mokri.

Špotana je bila, ali �letno su na to pozobili. Baka ih je se k stolu pozvola, prekrižili su se, pomolili pa se posvečene hrone �ino najeli.

Ve pak vam moram iti. Treba vuzmenko poravnati i dogotoviti. Tam, pri kraju vulice jo složemo. Donesem još nekše kitje kaj bo naša vuzmenka najvekša v seli.

Karlo Novak, 5. d OŠ dr. Ivana

Novaka Macinec

Učiteljica Kristinka Vugrinec

Varšave i Praga do Cardiffa s pogledom u Australiju, speedway je sport koji ove godine slavi svoj 100. rođendan. Već svi znaju da se prva utrka Grand Prix sezone, borba za titulu Svjetskog prvaka, vozi u Međimurju na Stadionu Milenium:

„Uvijek, pa i ove sezone, želim samo jednu stvar, biti svjetski prvak“ rekao je Maciej Janowski, poljski vozač koji je u 2022. stajao na 2. najvišoj stepenici na hrvatskoj Grand Prix utrci. „U Međimurje sam stigao kako bih isprobao mašine, osjetio puls motora uoči nove sezone. Dobili smo priliku doći na posljednje treninge uoči sezone ovdje u Hrvatsku zbog snijega u Poljskoj, a sad se već svaki odvoženi krug dodatno broji kako bi tempirali formu za početak sezone.“

Uz Janowskog, na stazi na Stadionu Milenium trenirao je i mladi Dan Bewley, dvostruki pobjednik Grand Prix utrke, ali i slučajni stalni vozač od 2022. sezone!

„Iza mene je moja prva Grand Prix sezona, borio sam se za medalju i treće mjesto, bio sam blizu, ali ni-

sam uspio. Cilj mi je ove sezone isti, biti među prva tri, boriti se za pobjede, biti konzistentan i opasan“ rekao je engleski vozač Sparte iz Wroclava Dan Bewley. „U Hrvatskoj sam vozio svoju prvu Grand Prix utrku, trema je bila velika, a kroz nekoliko kola sam se već opustio. Nisam ni trebao voziti tu sezonu, no imao sam malo sreće i zgrabio priliku. Veselim se povratku na stazu, a siguran sam da ću biti bolji nego prošli put!“

Međimurje će 29. travnja po peti puta biti domaćin utrke za svjetskog prvaka, FIM Speedway Grand Prix, a čak 16 vozača iz sedam zemalja borit će se za tu titulu. Očekuje se da će mađarski i slovenski savez nominirati dvojicu svojih najboljih vozača za rezerve, dok ime Wild Card vozača domaćina je još uvijek tajna.

„Moja prva Grand Prix utrka, zaglušujući navijači i odlična atmosfera je nešto što ću zauvijek pamtiti. Hrvatska mi je ostala u lijepom sjećanju, sad sam ovdje drugi puta, a nadam se da ću se vratiti i na odmor, ne samo voziti utrke“ rekao je Bewley, a Janowski je dodao: „Hrvatsku sam posjetio kao klinac, obitelj je ovdje ljetovala. Nadam se da ću i ja se

jednom odmoriti ovdje, ali ljeto je naša sezona. Svaki sunčani dan koristimo za utrke, treninge, ali tko zna, možda koji slobodan dan iskoristim i za turistički izlet ovdje!“

Uz Bewleya i Janowskog, kao član Betard Sparte iz Wroclava u Hrvatskoj je boravio i trostruki svjetski prvak Tai Woffinden kojeg se ponovo očekuje na najvišim stepenicama Grand Prix podija. „Gladan sam pobjeda. Želim i dolazim u Hrvatsku boriti se za pobjedu. Predsezonu sam proveo radeći na motoru, trenirajući, pripremajući se, jer žar za pobjedom ne jenjava, vrijeme je da se vratim na pobjedničke staze“ rekao je Woffinden. Tai Woffinden dodatno se nabrijava i kao DJ, a tko zna, možda ga Međimurje vidi ponovo ovog ljeta. „Bavim se glazbom zadnjih nekoliko godina, DJ-iram, zasad kao hobi, kad motor ostavim u garaži, glazba je ono što mi očisti glavu, u čemu razmišljam. Obitelj je preko zime u Australiji, a ja slušam glazbu, vozim, treniram i radim. Spreman sam za povratak u Hrvatsku i Grand Prix!“

Ulaznice za FIM Speedway Grand Prix of Croatia možete pronaći u sustavu www.entrio.hr, u svim poslovnicama Tiska, ali i u firmi Pavlic-Asfalt-Beton, kao i na sam dan utrke na ulazu na Stadion Milenium već od 25 eura.

Utrka počinje 29. travnja u 19:00 sati, a ulaz je moguć već od 12:00 u Fan Zonu.

FIM SPEEDWAY Grand Prix of Croatia

OD 7. DO 13.

TRAVNJA 2023.

P 7 VELIKI PETAK, Ivan de la Salle, Herman

S 8 VELIKA SUBOTA, Dionizije, Diogen, Klement

N 9 USKRS. Marija Kleofina, Demetrije

P 10 Uskrsni ponedjeljak, Ezekijel, Apolonije, Sunčica

U 11 Stanislav, Stana, Radmila

S 12 Julije, Viktor, Saba, Davorka, Bazilije

Č 13 Martin I. papa, Ida, Justin

Imendani i proštenja kroz tjedan Sretan Vam imendan!

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Magda Dretar, kći Elene i Vilima

Rita Črep, kći Lane i Luke

Roko Horvat, sin Lidije i Milana

Iris Klobučarić, kći Valentine i Filipa

Omeja Maček, kći Jane i Marina

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 8. travnja

Ida Žnidarić, kći Martine i Andrije

Sara Tomšić, kći Simone i Anđelka

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)

Čakovec

TIM BEZ NOSITELJA

dr. Karmela Matjan-Bogdan

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320

dr. Brigita Haubrich Hrandek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat

Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopatinec

dr. Željka Bošnjak

Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subotica

dr. Jelena Krešić

Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić

V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen

dr. Biserka Poje Jelenić

Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog

dr. Ljubica Slaviček

K. Petra Krešimira IV 7, tel. 040/646-855

Strahoninec

dr. Marija Gluhak

Dravska 32, tel. 040/688-065

Sveta Marija

dr. Kristina Hutinec - zamjena

dr. Ivan Balažin

P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Šenkovec

dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak

M. Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/

OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I.

G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU

PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE

radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)

Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

Hrvoje Ignac, sin Klaudije i Gorana

Lea Lastavec, kći Antonije i Damira

Lukas Vuk, sin Suzane i Maria

Linda Biber, kći Katarine i Danijela

Kaya Fažon, kći Anite i Nina

VJENČANI

- nema

UMRLI

Čakovec:

Natalija Kikelj Vugrinec r. Vugrinec r. 1981.

Nada Dovečer r. Posedi r. 1954.

Dragutin Šafarić r. 1941.

Ana Nemec r. Novak r. 1948.

Silvester Barlović r. 1982.

Terezija Miser r. Vučenik r. 1932.

Stjepan Kolarić r. 1952.

Dekanovec:

Marija Varga r. 1951.

Mala Subotica:

Margita Blažinčić r. Kalšan r. 1932.

Mursko Središće:

Zvonimir Vrbanić r. 1964.

Nedelišće:

Ana Topolko r. Talan r. 1940.

Elizabeta Šimunić r. Jalšovec r. 1936.

Prelog:

Lana Jezerčić r. 2008.

Tražimo suradnike na portalu Međimurskih novina

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!

Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

tel. 040 310 651

CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100

Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595

Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859

POŠTA Čakovec tel. 040 804 007

Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

040 372 400 tel. 098 211 662

371 200

OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ

VAŠ NAJPOUZDANIJI PARTNER

U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM

HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4

TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282 www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033

UČINKOVITO KORIŠTENJE ENERGIJE

UČINKOVITA POTROŠNJA

PRIRODNOG PLINA

UŠTEDITE KOD POTROŠNJE

PRIRODNOG PLINA:

- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA

- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM

- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM

PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA

- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)

- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI

ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI

 komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851

 komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853

 komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281

 dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859

IN MEMORIAM

hrvatski branitelj

DRAŽEN SRŠAN

12.4.1993. - 12.4.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije hrvatski branitelj

IN MEMORIAM

JOSIP TOPLEK

13.4.1993. - 13.4.2023.

Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije

OBAVIJEST O SMRTI

Vjekoslav Carin iz Čakovca preminuo 3. travnja u 78. godini života

Stjepan Posavec iz Čakovca preminuo 1. travnja u 95. godini života

Ana Dretar rođ. Rendić iz Podbresta preminula 1. travnja u 90. godini života

Miroslav Bratinšćak iz Čakovca preminuo 29. ožujka u 55. godini života

Josip Vugrinčić

iz Kotoribe preminuo u 98. godini života

Lehki Terezija

iz Oporovca preminula u 81. godini života

Lucija Kovač iz Turčišća preminula u 92. godini života

Nada Trstenjak rođ. Kovačić iz Čakovca preminula 30. ožujka u 66. godini života

na voljenog supruga, oca i djeda

EMILA KRIŽARIĆA iz Šenkovca

12.4.2020. - 12.4.2023.

U tišini vječnog mira prate te naše misli. Ostaju uspomene, a tvoj lik je zauvijek u našim srcima. Počivaj u miru Božjem!

Josipa Čerjavić rođ. Bakač iz Čakovca preminula 3. travnja u 85. godini života

Terezija Miser

iz Donje Dubrave preminula u 91. godini života

Stjepan Krznar

iz Čakovca preminuo u 85. godini života

na Štefaniju Kluka iz Čakovca

11.4.2019. - 11.4.2023.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na tebe. Stalno si u našim mislima. Sin Branko s obitelji

Franciška Car rođ. Geršić iz Knezovca preminula 3. travnja u 77. godini života

Mirjana Vidović rođ. Horvat iz Belice preminula 3. travnja u 61. godini života

Josip Novak iz Strahoninca preminuo u 79. godini života

Dragutin Trojnar

iz Pušćina preminuo u 83. godini života

Ivanka Novak rođ. Pokrivač iz Plešivice preminula 26. ožujka u 69. godini života

Miroslav Lukman iz Vučetinca preminuo 1. travnja u 60. godini života

Ivan Oreški iz Nedelišća preminuo u 76. godini života

Tvoja obitelj

Temeljem Odluke Općinskog vijeća Općine Donja Dubrava (KLASA: 024-04/22-01/7, URBROJ: 2109-5-03-22-12 od 29.9.2022. godine) Općina Donja Dubrava raspisuje

NATJEČAJ

za prodaju nekretnine u Donjoj Dubravi

I.

Općina Donja Dubrava prodaje u vlasništvo nekretninu upisanu u z.k.ul.br. 4331, k.o. Donja Dubrava, z.k.čest. br. 4371/37, obiteljska stambena zgrada s pripadajućim zemljištem, identičnu sa kat.čest.br. 5093/14, k.o. Donja Dubrava, površina stambenog objekta iznosi 45,00 m2 i dvorište 686,00 m2, ukupne površine 731,00 m2, koja u naravi predstavlja dvorište i stambeni prostor u Donjoj Dubravi, Dravska 20.

Prodaja nekretnine vršiti će se putem javnog nadmetanja dana 17.4.2023. po načelu „viđeno-kupljeno“ što isključuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine-stambenog objekta.

Početna kupoprodajna cijena iznosi 6.981,22 € (52.600,00 kn).

II.

Za sudjelovanje u nadmetanju sudionici su dužni uplatiti jamčevinu u iznosu od 1.500,00 € isključivo na žiro račun Općine Donja Dubrava, HR5523900011807800006, model 68, s pozivom na broj «7889 – OIB, uz naznaku svrha uplate « jamčevina po natječaju nekretnina Dravska 20», najkasnije jedan dan prije održavanja javnog nadmetanja do 15,00 sati. Sudionici koji uspiju u javnom nadmetanju dužni su sa Općinom Donja Dubrava sklopiti ugovor o kupnji predmetne nekretnine.

III.

Sudionici koji uspiju na javnom nadmetanju moraju kupoprodajnu cijenu nekretnine isplatiti u cijelosti u roku od 15 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

U slučaju da u navedenom roku ne bude plaćena kupoprodajna cijena nekretnine, kupac gubi pravo na kupnju i uplaćenu jamčevinu.

Sudionici koji uspiju u javnom nadmetanju jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu, a onima koji ne uspiju ista se vraća odmah.

U slučaju da kupac odustane od sklapanja ugovora o kupoprodaji gubi pravo na povrat jamčevine.

IV.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve fizičke i pravne osobe. Fizičke osobe svoj identitet dokazuju važećom osobnom iskaznicom ili putovnicom, a pravne osobe izvatkom iz sudskog registra.

V.

Kupac stupa u posjed kupljene nekretnine nakon uplate kompletne kupoprodajne cijene nekretnine.

VI.

Troškove oko sklapanja ugovora, uknjižbe predmetne nekretnine kao i porez na promet nekretnina snosi kupac u cijelosti.

VII.

Informacije o nekretnini koje se prodaje moguće je dobiti u prostorijama Općine Donja Dubrava, u vremenu od 08,00 do 15,00 sati svakog radnog dana do javnog nadmetanja ili putem telefona 040/688-919.

OPĆINA DONJA DUBRAVA

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Čakovec, Kalnička 58, traži 5 m/ž z aštitara - čuvara i zaštitaratehničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 20.4.

2. AK SLUKIĆ d.o.o., Nedelišće, traži m/ž skladištara - pomoćnog prodavača i m/ž trgovca autodijelovima na neodređeno, javiti se na mob. 091/524-3580 ili na email: dejan@autokuca-slukic. hr do 12.4.

3. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Goričan, traži m/ž zavarivača i m/ž električara na neodređeno, javiti se na tel. 040/602-222 ili na mob. 091/601-6024 ili na email: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 30.4.

4. ARSENAL GRUPA d.o.o., Čakovec, traži m/ž zaštitara - čuvara i m/ž čistača na neodređeno, javiti se na mob. 091/320-7799 ili na email: info@arsenal-grupa. hr do 25.4.

5. Autotransporti MAJNIĆ, Čakovec, traži m/ž vozača kamiona s prikolicom za domaći promet na određeno, javiti se na email: kristina@at-majnic.com do 10.4.

6. AUTO KLUB Čakovec, Športska 8, traži m/ž vozača na poslovima „pomoć na cesti“ na određeno, javiti se osobno na adresu ili na tel.040/328-778 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ak-cakovec@hak.hr do 10.4.

7. Autoprijevoznik „ZO TRANS“, Čakovečka 99, traži m/ž vozača

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Više informacija o slobodnim radnim mjestima možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

teretnog motornog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-770 ili na mob. 098/819-417 ili na email: zoki.zobovic@gmail.com do 5.5.

8. Atalian Global Services Croatia d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž spremača - čistača na neodređeno, javiti se na mob. 098/402839 do 5.4.

9. BALI d.o.o., Trg Republike 3, Donja Dubrava, traži 5 m/ž krojača, m/ž pomoćnog radnika u š ivaoni, 5 m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, m/ž inž. tekstilne tehnologije, 10 m/ž šivača, 2 m/ž tekstilna tehnologa i m/ž čistača na neodređeno, j aviti se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 30.4.

10. BELMONT d.o.o., Čakovec, traži 4 m/ž elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na t el. 040/645-088 ili na mob. 099/323-6625 ili na email: info@belmont.hr ili putem linka na stranici www.belmont.hr do 17.4.

11. BERNARDA d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136a, traži 2 m/ž šivača, m/ž radnika u skladištu i 2 m/ž stolara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 18.4.

12. B.TEX d.o.o., B. Radića 48, Belica, traži m/ž kontrolora kvalitete - završna dorada, 15 m/ž šivača i 2 m/ž radnika na poslovima dorade na neodređeno, javiti s e osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 14.4.

13. CNC-ING d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje na neodređeno, javiti se na mob. 099/738-2282 ili na email: janusicmiso@gmail.com do 15.4.

14. CWS–boco d.o.o., Republike Italije 1, Čakovec, traži 2 m/ž r adnika u praoni - linija radne odjeće i m/ž vozača - servisera na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dajana.hlebec@cws.com do 22.4.

15. CO Generate d.o.o., traži 5 m/ž elektroinstalatera - pomoćnih elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na email: Info@co-generate.com do 21.4.

16. CONTROL PLUS d.o.o., Čakovec, traži m/ž knjigovođu - početnika - robno materijalni referent i m/ž knjigovođu seniora na neodređeno, javiti se na email:

kristijan@controlplus.hr do 17.4.

17. City projekt d.o.o., Čakovec, traži m/ž konobara na neodređeno, javiti se na email: humanresources@castellum-cakovec. com do 30.4.

18. Čakovečki mlinovi d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž pomoćnog organizatora otpreme r obe, m/ž dostavljača pekarskih proizvoda i m/ž viličaristu na određeno, javiti se na tel. 040/375-502 ili 091/6186-446 ili pismena zamolba na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 20.4.

19. ČATEKS d.d., Zrinsko Frankopanska 25, traži 3 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na t el. 040/379-456 ili na mob. 099/313-4183 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email. posao@cateks.hr do 30.4.

20. D-Smart Technology d.o.o., Novo Selo Rok, traži 2 m/ž elektroinstalatera na određeno, javiti se emailom: posao@dst.hr do 16.4.

21. DJečji vrtić Cipelica, Vukovarska 15, Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika logopeda na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu do 11.4.

22. DK elektro usluga j.d.o.o., Pleškovec, traži 3 m/ž elektroinstalatera - elektromontera na neodređeno, javiti se na mob. 098/176-0049 ili na email: dk.elektrousluga@gmail.com do 30.4.

23. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži medicinsku sestru ili tehničara i m/ž njegovatelja na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-368 ili na mob. 098/242-319 ili pismena zamolba na adresu ili na email: dom@strahija.com do 10.4.

24. Dom za starije i nemoćne osobe Slakovec, tr aži m/ž pomoćnog djelatnika u kuhinji i m/ž medicinskog tehničara na neodređeno, javiti se na tel. 040/829-181 ili na mob. 091/571-3658 ili na email: info@domzastarije-slakovec.hr do 30.4.

25. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži m/ž čistačicu na neodređeno, javiti se na tel. 040/682-806 ili na mob. 098/377-304 ili pismena zamolba na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 14.4.

26. DRILTOM d.o.o., Prelog, traži m/ž pomoćnog radnika za

poslove u metalnoj radionici na neodređeno, javiti se na tel. 040/645-411 ili mob. 099/6765615 ili na email: driltomm@ gmail.com do 30.4.

27. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, Čakovec, traži m/ž gerontodomaćicu na određeno (25 sati tjedno), javiti se mob. 098/9606-523 ili na email: info@dmsmz.hr do 30.4.

28. FERROMONT- KR d.o.o., Njemačka traži 3 m/ž cjevara, 3 m/ž zavarivača i 3 m/ž industrijska mehaničara na neodređeno, javiti se na email: jobs.kr@fmt. biz do 23.4.

29. ELIMEA d.o.o., Prelog, K. Petra Krešimira IV 26, traži m/ž montera centralnog grijanja i m/ž montera solarnih elektrana na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1687042 do 30.4.

30. EKO FOKUS d.o.o., Strahoninec, traži m/ž spremač na o dređeno 10sati tjedno javiti se na mob. 098 9819906 ili na email: posao@eko-fokus.hr do 28.04.2023.

31. EKO MEĐIMURJE d.d., Šenkovec, traži 5 m/ž strojobravara, 5 m/ž zavarivača, m/ž web shop administratora, 3 m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji metalnih konstrukcija na neodređeno, javiti se na email: posao@eko. hr do 30.4.

32. EKONOMAT d.o.o., Pleškovec, traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektrotehničara na neodređeno, javiti se na mob. 098/347372 ili na email: ekonomat1@ gmail.com do 15.4.

33. FUN DESIGN j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž manikera na n eodređeno, javiti se na mob. 098/923-6758 ili na email: danijela.risek@gmail.com do 22.4.

3 4. GRABANT d.o.o., Otok 4, Prelog, traži 2 m/ž instalatera centralnog grijanja vodovoda i klimatizacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-425 ili na mob. 099/214-2567 ili na email: tomislav.grabant@ck.t-com.hr do 3.4.

35. Gumi centar Rešetar d.o.o., Prelog, Hrupine 1/a, traži m/ž automehaničara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/910-9244 ili na email: gumi.centar.resetar@gmail.com do 19.4.

36. HAIX Obuća d.o.o., Gospodarska 1, M. Subotica, traži 2 m/ž m ehaničara - mehatroničara, m/ž djelatnika u šivaoni uzorka, 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž čistača, m/ž djelatnika za održavanje okoliša i reciklažnog dvorišta na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix. hr do 31.3.

37. HEMA d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz na neodređeno, javiti se na mob. 098/211-903 ili na email:

vlado@hema.biz do 20.4. 38. HP-HRVATSKA POŠTA d.d., Čakovec, traži m/ž poštara za ekspres dostavu na neodređeno, javiti se na email: posao@ posta.hr ili putem linka na stranici https://www.posta.hr/predaja-zivotopisa-online/2190 do 17.4.

39. IM-COMP d.o.o., A. Starčevića 63e, Pribislavec, traži 3 m/ž cnc operatera u obradi i preradi stakla, 2 m/ž radnika na montaži stakla - montera, 3 m/ž djelatnika u otpremi i 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili pismena zamolba ili na email:im-comp@ck do 17.4.

40. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o., traži 2 m/ž prodavača - konobara na benzinskoj postaji Čakovec na neodređeno, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: https://molgroup. taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr do 7.4.

41. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž tehnologa - konstruktora, m/ž bravara - zavarivača i m/ž skladištara na određeno, javiti se na tel. 040/360-888 ili na mob. 095/906-8025 ili na email: inpirio@inpirio.com do 15.4.

42. InMark Pro d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž zavarivača na određeno, javiti se na email: in.mark. pro23@gmail.com do 24.4.

43. Interijeri Vesna j.d.o.o., J. Gotovca 10, Čakovec, traže 5 m/ž stolara - montera namještaja na neodređeno za rad u Austriji, javiti se na mob: 098/984-1949 ili na email: interijerivesna@gmail. com do 10.8.; više info na: www. hzz.hr

44. Instalomont Termocentar d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21a, traži 4 m/ž montera grijanja i klimatizacije, m/ž mehatroničara, 2 m/ž plinoinstalatera i 2 m/ž izolatera na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-017 ili na mob. 098/426-122 do 9.5.

45. IZO-PANELI d.o.o., Prelog, Industrijska zona 8, traži 3 m/ž limara-izolatera i m/ž pomoćnog radnika na neodređeno, javiti se na tel. 040/646-376 ili na mob. 091/9166-888 ili na email: manuela@izo-paneli.hr do 15.4.

46. 36 INFO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača - servisera informatičke opreme na neodređeno, javiti se na email: arhiva36@ gmail.com do 30.4.

47. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA

d.o.o., Glavna ulica 142, Čehovec, traži 2 m/ž pomoćna radnika u pripremi proizvodnje na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@jb-modelarija.hr do 23.4.

4 8. KAVRAN GRUPA d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž djelatnika za rad u proizvodnji iz stakla na određeno, javiti se na email: info@kavran.hr do 15.4.

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

sretan i blagoslovljen Uskrs

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja želimo

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJO-

HITNO PRODAJEM Ford focus 1.8tdci 2004/5 god., reg. do 11/23, dosta opreme, euro kuka, u dobrom stanju ispod cijene, 1600 eur. Info na mob 097/740-7600

KUPUJEM STARE automobile, motokultivator, freze, auto prikolice i mopedeisplata odmah, info na tel 098/965-6624

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793

PRODAJU SE LJETNE GUME marke

Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467

KUPUJEM AUTOMOBIL - ispravan, neispravan, karamboliran. Isplata i dolazak. Mob. 098/777-095

PRODAJEM četiri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela - isplata odmah. javiti se na broj 098/965-6624

PRODAJEM ČETIRI ALU FELGE veličine 15 cola s razmakom rupa 5x114,3. Upitati na tel: 091/3960-505

PRODAJEM CITROEN C4 1.4 benz 2007. god., 88 tkm. Info na mob. 098/581-986

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM dvije samohodne kosilice BCS (jedna s novim dizel motorom, druga s motorom na benzin-petrolej). Info na tel. 040/594-051

ŠELNE za plastenik, pričvršćivanje PE folije na konstrukciju i varilice za PE foliju (plastenici i dr.) i stalak za PE foliju za plastenike i sl., prodajem povoljno i hitno!

Zvati na 098/904-9181

servis za čišćenje

Kuće, stanove

PRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice ( Ivanovec, Štefanec, M. Subotica, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, S. Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107.

PRODAJEM INOX BAČVU Letina od 130 lit za 100 eura. Info na tel: 040/858-424 ili 098/942-2821

SADNICE crvenog, crnog, bijelog ribizla, joste, goji, prodajem po 3 eura/kom. Šaljem poštom-pouzećem. Zagreb, 091/9240-293

STAKLENKE SA ZATVARAČEM za zimnicu povoljno i hitno! Zvati na 098/904-9181

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

TLAČNA PRSKALICA ZA ZAŠTITU BILJA, radi selidbe prodajem povoljno i hitno! Zvati na mob 098/904-9181

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, s motalicom, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. Zagreb, 091/9240-293

PRODAJU SE INOX bačve za vino od 400 lit. (2 kom) i 250 lit. (2 kom). Upitati na 040/364-354

PRODAJE SE plug Olt 10 cola, tanjurače Olt 20 diska, traktor, šprica od 320 lit. i poljska vadilica krumpira Ana dvoredna. Info na mob. 095/5402-505

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

POSAO

TRAŽI SE DJELATNICA ZA RAD U EROTIC SHOPU u Čakovcu, Katarine Zrinski

2. Doći osobno na adresu ili se javiti na mob. 091/1311-527

sta i modela, sa i bez papira, stare aute, prikolice i motokultivator,

PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, tralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na

Ostale usluge čišćenja - peglanje

099 7843 005

sjaj.serviszaciscenje@gmail.com

TRAŽIM KROVOPOKRIVAČA za popravke i izmjene 4 limene table 200x110 cm Krova na prizemnici, tražim. Prelog 091/972-8867

MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - može bilo koji posao, košnja trave i u inozemstvu. Mob. 099/630-8344

TRAŽIM POSAO DAVANJA INSTRUKCIJA iz matematike za osnovnu i srednju školu. Pripremam za državnu maturu. Upitati na broj 099/680-9583

POZNANSTVA

ŽELIO BIH UPOZNATI ŽENU do 50 g. za ljubav i zajednički život. Imam kuću, auto, eure… fali samo malo ljubavi. Molim zvati popodne ili navečer na mob. 099/3821067

DEČKO (48 g) traži ozbiljnu žensku osobu za ozbiljnu vezu. Molim samo iskrene na mob. 095/7313-513

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONJERA i sobe u Čakovcu. Info na mob. 098/131-0052

SMS NEKRETNINE

Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

IZNAJMLJUJEM KAFIĆ u Čakovcu i poslovni prostor od 80 m2 na dobroj lokaciji. Info na mob. 098/131-0052

PRODAJE SE KUĆA visoka prizemnica u Vratišincu, blizina centra, vl. 1/1, info na mob. 095/5402-505

ŽIVOTINJE

Trebaš klimu?

MIDEA - KOREL - TOSHIBA

3,5 KW već od 399 € WI-FI

www.bukal.hr 040/363-396

ČAKOVEC PRELOG VARAŽDIN

PRODAJEM samostojeći hladnjak sa škrinjom korišteni, te ručnu mesoreznicu s povećanim otvorom za meso novo. Info na mob. 099/665-2028

PRODAJU SE NOVI BETONSKI STUPOVI od 2.5 m (55 kom) za ogradu ili vinograd, povoljno. Info na mob. 099/809-8897

PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/2872453

METALNE KOŠEVE za raznu namjenu, ostalo od obrta, hitno i povoljno prodajem! Zvati na 098/904-9181

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM: dijelove za plastenik, vrata, spojnice i cijevi za navodnjavanje, varilice za foliju, šelne za pričvršćivanje PE folije na konstrukciju, radi selidbe prodajem hitno i povoljno! Zvati na 098/904-9181

PRODAJE SE MOBITEL Samsung Galaxy A20 e, dual sim, crni, kao nov bez ikakvih oštećenja, sa mobitelom ide i prozirna maskica, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE nova ralica za snijeg Stiga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821

TERMOGEN el. polovni, ispravan, za grijanje staklenika/plastenika, poslovnih/ skladišnih prostora, ostalo od obrta, hitno i povoljno! Zvati na 098/904-9181

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM ČISTOKRVNE

KRUPNE ŠTENCE njemačkog ovčara, crveno-crnog plašta, socijalizirani, cijepljeni, očišćeni od parazita, roditelji prisutni. Sve informacije na mob 097/600-6038

POKLANJA SE PAS MJEŠANAC star godinu dana, čipiran, cijepljen, jako zaigran, voli djecu i šetnje. Upitati na 091/5164439.

RAZNO

PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim upravljanjem, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.

PRODAJE SE: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igre. info na mob. 098/921-9092

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, UTD Raguse, Eko-Međimurja, Božjakovine, Trgovine Krk, Derme, Tehnomonta, Hotela Zadar i druge dionice. mob. 098/905-1011

PRODAJEM POVOLJNO I HITNO, ostalo od obrta: dizalica Einhell SHZ 300; stupna bušilica Einhell s metalnim postoljem i ladicom za alat; stupna bušilica Einhell s metalnim postoljem i ladicom za alat; kovački škripac i pank s dosta alata; žica za Alu zavarivanje. Zvati na mob 098/904-9181

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

BRUSILICA zidna jednostruka i jedna stupna dvostruka (trofazna) ostalo od obrta, prodajem povoljno i hitno! Zvati na 098/904-9181

PRODAJEM pločice za lovačke trofeje, 3 veličine, 6 komada, od 35-50 eura/kom. Šaljem poštom-pouzećem, Zagreb, 091/9240-293

PRODAJEM bračni krevet metalni bijeli s ukrasom od mesinga i metalnom podnicom-mrežom, Regal 2m, Frižider klasični Gorenje i Zanussi, Korito sudopera sa jednoručnom pipom na izvlačenje. Tel 091/611-3605

PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175

PRODAJE SE TENDA - povoljno i hitno! Zvati na 098/904-9181

DVIJE PLINSKE BOCE prodajem povoljno i hitno! Zvati na 098/904-9181 ili 098/9900-260

PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. štitnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon te sobna TV-antena. Info na mob. 098/9158-640

REZERVOAR ZA VODU 1000 Lit. s postoljem, prodajem radi selidbe, povoljno i hitno! Zvati na 098/904-9181

PRODAJE SE NAPAJANJE Thermaltake Toughpower SFX 550W gold, novo, nekorišteno, jako povoljno. Info na mob: 091/516-4439.

VATROGASCI MEĐIMURJA

Velika nam je želja vatrogasni dom

Piše: Luka Maruševec

Dobrovoljno vatrogasno društvo Šenkovec u subotu, 18. ožujka, održalo je 91. po redu redovnu godišnju skupštinu. Nakon što su u uvodu odslušane hrvatska i vatrogasna himna, minutom šutnje odana je počast svim preminulim i poginulim vatrogascima.

Uspješan rad DVD-a od 1932. godine

Skupštinu je vodio predsjednik DVD-a Kristijan Molnar, dok su u predsjedništvu također bili Marija Magdalena Toplek, Filip Horvat i Saša Kostel, a zapisnik je vodio tajnik Josip Đeri. Skupštini su nazočila vatrogasna društva koja su se odazvala pozivu, udruge

s područja općine Šenkovec, roditelji i djeca te pojedinci koji su svojim radom pridonijeli boljitku DVD-a osnovanog još 1932. godine, jednako kao i županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić.

Temeljito izvješće Upravnog odbora i zapovjedništva pročitao je zapovjednik Saša Kostel koji se osvrnuo na sve segmente rada od intervencija, dislokacija, preventive pa sve do rada s djecom i mladima te suradnju s udrugama i Općinom Šenkovec. Također je spomenuo i osnivanje

Vatrogasne zajednice općine Šenkovec što je bilo potrebno osnovati zbog Zakona o vatrogastvu.

Izvješće veri�ikacijske komisije u sastavu Filip Horvat i Loreno Jan Lukačić pročitao

ODRŽANA 130. redovna godišnja skupština

je Filip Horvat, blagajničko izvješće za proteklu godinu pročitala je blagajnica Željka Molnar, jednako kao i �inancijski plan za ovu godinu. Plan rada za 2023. godinu pročitala je Teodora Vodopija, dok je Dragan Strahija pročitao izvješće Nadzornog odbora.

Nakon rasprave po podnesenim izvješćima koja su jednoglasno prihvaćena, podijeljene su spomenice, medalje, uvjerenja i zahvalnice koje je vodio tajnik Josip Đeri, dok je sama priznanja i odličja podijelio Robert Meglić.

Članovi primili zaslužena priznanja Spomenicu za 10 godina djelovanja primili su Nensi Andrašec, Tea Barić, Alen Hozjan, Leon Hozjan, Nino

Kostel, Karla Molnar, David Požgaj, Leon Preložnjak, Dominik Radiković i Patrik Radiković. Saša Senčar primio je spomenicu za 20 godina djelovanja, dok su Dragan Strahija i Marijan Strahija primili spomenicu za 40 godina djelovanja. Brončane vatrogasne medalje zasluženo su dobili Boris Domunkoš, Leon Hozjan, Kristijan Kečkeš, Željka Molnar, Saša Senčar, Mario Šimunković, Marija Magdalena Toplek i Teodora Vodopija. Srebrnu vatrogasnu medalju primili su Filip Cilar i Josip Đeri. Dobitnici srebrne vatrogasne plamenice bili su Filip Horvat i Saša Kostel. U DVD-u Šenkovec konstantno rade na unapređenju svojih članova pa je tako

Teodora Vodopija primila diplomu u stjecanju zvanja dočasnica, dok je Loreno Jan Lukačić stekao diplomu zvanja vatrogasac.

Zlatnu vatrogasnu medalju Hrvatske vatrogasne zajednice primila je Željka Đeri, dok su Filip Horvat i Saša Kostel primili zahvalnice HVZ-a za nesebičnu pomoć stanovništvu općine Majur stradalima u potresu 2020. godine. DVD Šenkovec dodijelio je zahvalnice Eko Međimurje d.d. i Draženu Mesariću za vrijednu donaciju vatrogasne opreme. Treba istaknuti kako je i DVD Šenkovec primio zahvalnicu DVD-a Majur za nesebičnu pomoć njihovom stanovništvu tijekom razornog potresa.

Robert Meglić pohvalio je rad Društva te se dotaknuo

daljnjeg plana rada u kojem najvažniji dio predstavlja izgradnja vatrogasnog doma s multimedijskom dvoranom, a za koji je riješena dokumentacija te dobivena građevinska dozvola.

Vatrogasni dom prijavljuju na natječaj Odlučeno je kako će DVD Šenkovec prijaviti svoj projekt izgradnje vatrogasnog doma nakon što se raspišu natječaji europskih fondova. Samu skupštinu zaključio je predsjednik Kristijan Molnar pa je ona završena druženjem prisutnih članova i gostiju.

DVD Mala Subotica već 130 godina spašava živote mještana

Piše: Luka Maruševec

DVD Mala Subotica je u subotu, 25. ožujka, u dvorani Vatrogasnog doma održao 130. redovnu izvještajnu skupštinu kojoj je, uz uzvanike i bratska društva, prisustvovalo četrdeset članova. Danas broje 27 operativnih vatrogasaca, ukupno 77 članova starijih od 18 godina, 30 žena članica te 50 članova podmlatka i mladeži.

Posebno ponosni na svoje vatrogaskinje

- Imamo tri članice u operativnoj postrojbi DVD-a, koje su jednake u ispunjavanju operativnih zadataka s muškim članovima i na to smo iznimno ponosni, rekao nam je u uvodu predsjednik Ivica Kovačić.

- Prošle godine imali smo 48 vatrogasnih događaja, od

čega 22 požara otvorenog prostora, dva požara građevina, zatim dva požara stambenih objekata te četiri tehničke intervencije, dvije prometne nesreće, jedno spašavanje s krovišta i uklanjanje zapreke s ceste. Dobili smo i dvije lažne dojave uslijed uključenja vatrodojave i dva izvida te smo odradili šest osiguranja, pet usluga i jednu dostavu osnovnih životnih potrepština, dodao je Kovačić u nastavku te spomenuo kako su odradili četiri pokazne vatrogasne vježbe.

Osim što su sudjelovali i na drugim brojnim vježbama, odradili su interna školovanja svojih članova te preventivne mjere i ophodnje tijekom predžetvene i žetvene sezone. Pregledali su hidrantske mreže, posjetili vrtić i školu kako bi najmlađe upoznali s njihovim radom i opasnosti požara, na

Veliku subotu izvršili kontrolu vuzmenki te organizirali susret vatrogasnih veterana.

Na skupštini nagrađeni članovi

- Danijel Škvorc i Stjepan Marčec stekli su zvanje ispitanog vatrogasca, Karlo Logožar zvanje vatrogasnog dočasnika, Saša Jambrović i Filip Novak zvanja vatrogasnog dočasnika

I. klase, Matija Horvat i Karlo Balent zvanje vatrogasnog časnika, dok je Matej Obadić stekao zvanje vatrogasnog časnika I. klase, osvrnuo se Kovačić na dodjelu.

- Zahvalnicu operativnim članovima za nesebičnu pomoć u potresom pogođenim područjima primili su Mladen Horvat, Kristijan Križaić, Marijan Horvat, Simon Kapelari, Matej Obadić i Karlo Balent, dok su uvjerenje o usavršavanju specijalnosti za aparate za

zaštitu dišnih organa primili Danijel Škvorc i Paula Pintarić, rekao nam je predsjednik DVD-a.

Uvjerenje o usavršavanju specijalnosti za spašavanje pri tehničkih intervencijama primili su Karlo Balent, Karlo Logožar i Danijel Škvorc, dok su uvjerenje o usavršavanju specijalnosti za gašenje požara otvorenog prostora i prijevoz helikopterom primili Simon

Kapelari, Karlo Balent, Dominik Kapelari, Karlo Logožar, Filip Novak i Matej Obadić.

Podmladak i mladež, jednako kao i seniorske ekipe, uvijek ostvaruju sjajne rezultate na vatrogasnim natjecanjima. Članovi konstantno rade na svojem usavršavanju, Društvo posjeduje značajnu opremu, no ove godine najviše su ponosni na proslavu velike 130. obljetnice.

Svečana proslava 1. srpnja

- Društvo je osnovano 7. svibnja 1893. godine te ove godine slavimo 130. godinu postajanja uz svečanu proslavu koja će se održati 1. srpnja, poručio je predsjednik DVD-a Kovačić i dodao da ove godine planiraju brojne aktivnosti.

“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”

Gornji red: Josip Đeri, Marijan Strahija, Mario Šimunović, Saša Senčar, Loreno Jan Lukačić, Leon Hozjan, Dragan Strahija, Saša Kostel, Filip Horvat, Teodora Vodopija i Željka Đeri Donji red: Marija Magdalena Toplek, Robert Meglić, Kris�jan Molnar i Željka Molnar DVD ŠENKOVEC održao 91. redovnu godišnju skupštinu

Simon Kapelari, Tia Križaić, Mladen Horvat, Marijan Horvat, Matej Obadić, predsjednica VZO-a Mala Subo�ca Jadranka Sermek i Karlo Balent

Pastrva a la Goričanec: idealan ručak za Veliki petak

Veliki petak se s gastronomskog aspekta tradicionalno obilježava kroz post i nemrs. Najčešće se tako na međimurskim stolovima uoči najvećeg kršćanskog blagdana nađu ribe. U potrazi za ukusnim ribljim receptom, naišli smo na jednostavan i fantastičan recept kreiran u Izletištu Goričanec koje se nalazi u Svetom Martinu na Muri na adresi Dunajska 26.

Sastojci:

- 2 file�rane pastrve

- svježa paprika

- limun

- kukuruzno brašno

- krumpir

- blitva

- maslac

- maslinovo ulje

- sol, papar

Iako u Izletištu svakog vikenda možete birati između 2 ili 3 dnevna menija na kojem vas mame tradicionalni kulinarski užici, povodom nadolazećih blagdana odlučili smo podijeliti s vama recept za pastrvu a la Goričanec kojim ćete obradovati sve goste za svojim stolom.

Ovo se jelo priprema po principu manje je više pa nema mjesta pogreškama. Pastrve �iletiramo, pokapamo limunovim sokom, posolimo i popaprimo po želji te uvaljamo �ilete u kukuruzno brašno. Svježu papriku narežemo na trakice i položimo na pastrvu koju potom zarolamo i pričvrstimo čačkalicom. Riblje rolice položimo u posudu za pečenje, prelijemo vrućim maslacem te pečemo u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 ℃ otprilike 20 minuta.

Za prilog nam glavna kuharica Izletišta Goričanec Katja Radiković predlaže kuhani krumpir, po želji pomiješan

Vino tjedna

i s blitvom. Dakle, krumpir narežemo na kockice i skuhamo u slanoj vodi, a pred kraj kuhanja ubacimo i usitnjene listove blitve. Kad je kuhano, ocijedimo, po potrebi dosolimo, popaprimo i prelijemo maslinovim uljem. Dobar tek!

Sauvignon Goričanec

‘z Gradiščaka!

Djelatnica Monika Širok preporučila nam je uz �inu ribu i višestruko nagrađivani bijeli sauvignon Goričanec, kvalitetno polusuho vino koje nije, kako kaže, ni kiselo ni slatko, nego baš onako, taman. I zaista, uz pastrvu se sljubilo fantastično. Obitelj Goričanec posjeduje vlastite gorice gdje uzgaja grožđe za

Recept plus

Lagana riblja juha

Lagana i zdrava riblja juha može se napraviti od različitih vrsta ribe. Mogu se upotrebljavati primjerice škarpina, oslić, grdobina, ugor ili druga riba prema vašoj želji ili dostupnosti. Ili pak jednostavno jedna vrsta bijele morske ribe. Riba se očisti i nareže na manje komade (riblje kosti, glavu i rep također očistite i pripremite za kuhanje). Dagnje se iščetkaju kako bi se uklonile eventualne nečistoće. U visoku zdjelu stavite maslinovo ulje, zagrijte ga pa dodajte sitno narezan svjež peršin. Lagano pirjajte kako

bi peršin omekšao. Zatim dodajte riblju glavu, rep i kosti te sve kratko dinstajte. Zalijte toplom vodom (oko litru i pol vode, odnosno količinu vode ovisno o tome koliko juhe želite pripremiti), dodajte lovorov list, celer, češnjak i morsku sol prema želji. Juhu kuhajte oko 40 minuta pa ju procijedite. Za to vrijeme skuhajte bijelu rižu. Zatim u tako procijeđenu juhu stavite očišćenu ribu narezanu na komade i dagnje te rižu, već prije kuhanu al dente. Sve zajedno kuhajte oko tri minute, odnosno tako dugo dok se dagnje ne otvore.

Šunka u kruhu

Priprema:

Šunku malo isperite pod toplom vodom i dobro je osušite papirnatim ubrusima.

Sastojci:

- 1 kg razne ribe

- 100 g dagnji

- maslinovo ulje

- lovorov list

- peršin

- celer

- češanj češnjaka

- morska sol, papar - riža

Na kraju juhu lagano poparite. Uz tu laganu riblju juhu možete servirati tostirani kruh. U slast! (rr)

vlastito vino. Proizvodnja i punjenje vrše se u Gradiščaku. Iz njihove ponude možete “zasladiti brk” vinima poput rosea, muškata žutog i slično, a svake subote organiziraju degustacije u Izletištu pa ste slobodni posjetiti ih i pronaći svoju omiljenu butelju Goričanca!

(ib, zv)

Važno je da šunka bude potpuno suha kako bi tijesto �ino obložilo cijelu šunku. Kocku svježeg kvasca razmutite u malo mlake vode sa žličicom šećera. Ne trebate ga pustiti da se diže.

U brašno dodajte sol, ulje, kvasac i mlaku vodu pa umijesite glatko tijesto kao za kruh. Tijesto razvucite onoliko

koliko je potrebno da omotate cijelu šunku.

Omotanu šunku stavite na pouljeni lim i pecite na 200 °C po sat vremena za svaki kilogram šunke.

Sastojci za tijesto: (za šunku težine 1 kg):

- 1 kg polubijelog brašna Čakovečkih

mlinova

- 1 kocka svježeg

kvasca

- 1 žličica šećera

- 15 g soli

- 0,5 dcl ulja

- 0,5 lit. mlake vode

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

Piše: Ivana Bolković

Foto: Zlatko Vrzan

Glavna kuharica Katja Radiković

KARMEN MLINARIĆ iz Donjeg Kraljevca

Pečeni picek s povrćem za uskrsni ručak

Ljepota uskrsnog stola nije samo u serviranom jelu, već i u okupljanju cijele obitelji oko njega

Piše: Aleksandra Sklepić

Pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs već su u punom jeku, a nakon blagdana Cvjetnice, počinjemo s nabavom namirnica i završnim planiranjem uskrsnog doručka i ručka. Uskrsno vrijeme obilježeno je tradicijom, pa je sada prava prilika da se prisjetimo tradicionalnih recepata naših baka i mama te da nastavimo s tradicijom, kako u običajima, tako i u pripremi blagdanskih jela.

Ljepota uskrsnog stola nije samo u serviranom jelu i dekoracijama, već i u okupljanju cijele obitelji oko njega.

Uskrs u Međimurju, bez obzira na materijalne prilike pojedinog kućanstva, oduvijek se slavio svečano i bogato. Obilježavaju ga tradicionalni doručak za koji se priprema šunka, kuhana jaja, domaći kruh, hren i mladi luk koji su bili u crkvi “na posvečaju”, a za ručak se priprema pečenje kao glavno jelo, najčešće od peradi (pile, patka ili purica), a ponegdje i svinjsko pečenje. Simbolika peradi je u rađanju novog života, kao i u jajima koja su neizostavan dio Uskrsa i uskrsne trpeze. Piceki su se nekada uzgajali u svakom kućanstvu, a krumpir kao prilog također je dio međimurskog kraja, a

Recept za pečeni picek s povrćem

Sastojci za piletinu s povrćem:

- 1 kg pile�ne (cijelo pile)

- 15 komada krumpira

- 2 veće mrkve

- 1 glavica luka

- 1 režanj češnjaka

- pola decilitra ulja

- začini: vegeta, slatka mljevena paprika, peršin, sol, papar

Recepti iz domaće međimurske kuhinje

samim time i naše domaće, tradicijske kuhinje.

Karmen Mlinarić (21) iz Donjeg Kraljevca, u duhu međimurske tradicije, za nas je pripremila pečeno pile s povrćem pa predlaže to slasno i prelijepo jelo za svečani uskrsni ručak.

Priprema: Krumpir, mrkvu, luk i češnjak narezati i staviti u posudu te dodati ulje i začine. Sve dobro promiješati i piletinu također premazati tim začinima. Na tepsiju staviti papir za pečenje i premazati ga uljem ili maslacem. Posložiti začinjenu piletinu i povrće na tepsiju. Peći oko 40 minuta na 180 °C. Kao prilog tom prekrasnom uskrsnom ručku, Karmen predlaže zelenu salatu i tradicionalan međimurski desert po vlastitom izboru.

Mlada Karmen s tradicionalnim međimurskim uskrsnim jelom

Karmen je završila trogodišnju školu za slastičarku, a trenutno je nezaposlena. Za vrijeme obrazovanja provela je mjesec dana na ljetnoj praksi u Malom Lošinju, gdje je naučila mnogo o kuhanju, pripremi i serviranju jela i slastica. To što nije u radnom odnosu, nikako ne znači da nema posla ili da joj je dosadno. Živi s roditeljima, mlađim bratom i djedom te svakodnevno kuha za sebe i svoje ukućane, na čemu su joj svi odreda jako zahvalni jer

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

je prava umjetnica u kuhanju i pečenju.

- Meni je kuhanje hobi, a volim i peći razne kolače još otkad sam s bakom pekla sve vrste kolača, dok sam još bila malena. Volim pripremati i razna nova jela. Kuham za sebe i svoje ukućane i rado isprobavam nove recepte, iako volim i pripremu tradicionalnih jela, ispričala nam je Karmen.

U slobodno vrijeme, Karmen voli slušati glazbu i vježbati, ali najviše uživa

u kuhanju i pripremi kolača. Svoje kulinarske kreacije Karmen gotovo svakodnevno objavljuje u grupi na Facebooku Međimurska kuharica, a iz brojnih fotogra�ija može se zaista vidjeti njen talent i smisao za pripremu i dekoraciju jela i slastica.

Kad mlada djevojka poput naše ovotjedne kuharice Karmen voli pripremati tradicionalna jela, to je dobar znak da međimurska tradicija neće nestati jer ima mladih koji ju s ponosom i radošću njeguju.

Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.

Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.

Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca.

Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?

S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.

Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima

svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 11. travnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 14. travnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 11. travnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 14.

br. 1438

Sakupljena tri kupona

travnja.

Ovotjedni dobitnik je: Marina Soldat iz Pretetinca

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC HOROSKOP

OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)

Bit ćete raspoloženi za razne ljubavne pustolovine. Oni koji već jesu u duljim vezama proživljavat će novu renesansu. Zajedničko vrijeme će vam proletje� ako budete slijedili želje druge strane. U pro�vnom, bit će malih rasprava. Trenutno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego i okolnos� ne daju po�caje.

Male frustracije bit će zanemarivog karaktera, a kompenzirat ćete ih dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će nakratko pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja. Uhva�t će vas nervoza kad će treba� komunicira� i surađiva� s drugima. Najviše zato što s njihove strane neće sve teći profesionalno.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) RAK (22.6. - 22.7.)

Vjerojatno ćete posta� pomalo tupi jer već neko vrijeme ništa ne ispunjava vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održava� solidan status quo u svojoj vezi. Učinite tako. Pred vama su novi zanimljivi zadaci. Budite pošteni ne samo prema sebi, nego i prema drugima.

Većinu ovih dana provodit ćete ili u samoći ili u čežnjama. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete bi� pomalo otuđeni. Prilike za ljubav uglavnom će vas mimoilazi�. Ne tugujte, jer će ova faza uskoro proći. Sve je na svom mjestu. Vjerojatno ćete izbi� u prvi plan. Na vama je da radite i pokažete što znate.

LAV (23.7. - 23.8.) DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Opuštenost i ugodno ozračje vladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni što se u vašu vezu vra�o onaj stari mir. Oni koji su još sami rado će izlazi� s prijateljima preko kojih bi mogli sres� novu ljubav. Većina stvari ipak dolazi na svoje mjesto. Vama takav s�l i odgovara. Dosta vam je buke.

Ojačat će povjerenje u vezama. Razumjet ćete voljenu osobu više nego inače. Neki će ponovno istraživati teme koje dugo nisu. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na putovanju. Još uvijek dobar dio glavnih poteza ovisi o drugima, ali vi polako dio preuzimate u svoje ruke.

VAGA (24.9. - 23.10.) ŠKORPION (24.10. - 22.11.)

Kako tjedan bude odmicao, vi ćete primije�� da se vaši osobni odnosi počinju poboljšava�. To će vas ohrabri� da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome. Ustanovili ste nova pravila igre i sad postupate po njima.

U idućim danima vaši će se osobni odnosi poboljšava�. Svakim danom vi ćete postaja� sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet bi� otvorena prema vama. Organizirajte neki izlet ili putovanje. Bit će vam lijepo. Mnogo toga je pred vama.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) JARAC (22.12. - 20.1.)

Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s jednako važnim rezulta�ma. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađiva� drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni. Pokušat ćete stvari usmjeri� u konstruk�vnom pravcu i izbjeći nepotrebne rasprave.

Privlačit će vas sve što je skriveno, a mnogi će obnovi� svoj erotski dio ljubavnog života. Ponekad vam stras� neće da� mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje poves� se za razumom, bar zasad. Bit će i onih koji će vaga� svoja pos�gnuća iz prošlos�.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) RIBE (20.2. - 20.3.)

U osobnim odnosima zanimat će vas sasvim obične stvari. Nećete ima� velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete skromniji više nego inače. Oni koji su još sami ljubav će potraži� na mjes�ma na kojima se svakodnevno kreću. Bit će dobro. Mnogi će na poslu pokaza� emocije ili će shva�� koliko vole ono što rade.

Vjerojatno ćete se truditi razmjenjivati lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će bi� skloni traži� samo svoj ideal. Ništa manje od toga. Ipak, objek�vno gledajući, bit ćete na distanci jedno od drugog. Pred vama je tjedan povećanih kretanja.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1437

Črne pisanice

Piše: Ines Virč

Iako su se nekad črne pisanice izrađivale za „Pisanu nedelu“, nedjelju nakon Uskrsa, danas pripreme za blagdan, a posebno ukrašavanje, počinju puno prije. Tako su se i u Muzeju Međimurja Čakovec održale radionice izrade črnih pisanica pod vodstvom gospođe Biserke Vučenik iz Donje Dubrave na kojima su sudjelovali učenici iz Gospodarske škole Čakovec. Pisanice se izrađuju tehnikom batik. Postupak izrade črne pisanice može se podijeliti u šest koraka.

Za početak, potrebno vam je tvrdo kuhano jaje. Na ljusci se iscrtavaju konture pomoću drvenog štapića na čiji je vrh namotan komad bakrene žice oblikovan kao kljun, tzv. kičica. Kičica se zagrijava na svijeći, a kad se

dovoljno zagrije, umače se u komad pčelinjega voska koji po ljusci jajeta ostavlja crni trag. Na jaje se uvijek crtaju cvjetni motivi, a vertikalno se ispisuje poruka/tekst.

Nakon što se iscrtaju konture, dijelovi se, primjerice latice cvijeta i lišće, moraju obojiti vodootpornim �lomasterima i pune se voskom, tj. čoskaju se (tehnika je jednaka kao i kod iscrtavanja kontura).

Nakon čoskanja, jaje se oboji u crnu boju tako što se umoči u vodu u kojoj smo prije prokuhali čađu/sađu ili boju za tkanine.

Posljednji korak je brisanje voska s ljuske jajeta toplom pamučnom krpicom, nakon čega na ljusci ostaje ili izvorna boja ljuske ili šarene boje koje smo nanijeli �lomasterima. Črne pisanice nekad su bile sastavni dio običaja „sestrenja“ i „bratimljenja“ u ko-

jem se dvije djevojke ili dva mladića „sestre“ ili „bratime“ tako da si pružaju pisanice uz izgovaranja rečenica: „Sestra, nevesta, / Za naveke sestra“ ili „Brat, brat, / Za naveke brat.“ Posestrene djevojke i pobratimljeni mladići od tog su se trenutka međusobno nazivali „pisanim“ sestrama i braćom. Danas črne pisanice uz običajnu imaju i umjetničku svrhu. Ako još niste, izradite črnu pisanicu i zaželite nekome sretan i blagoslovljen Uskrs.

MUZEJ MEĐIMURJA

ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T/F: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

LJETNO RADNO VRIJEME: 1. travnja – 31. listopada Utorak – petak: od 8 do 18 h

Subota i nedjelja: od 10 do 18 h

Ponedjeljkom, blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.

STANKO PADARIĆ u svom je dvorištu postavio umjetničke instalacije koje simboliziraju novi život i plodnost

Zečevima i pisanicama uljepšao uskrsne

blagdane

- Lijepo je kada se za Uskrs cijela obitelj skupi i da zajednički ručamo jer smo uvijek svi raspršeni na sve strane. Osim toga, jedan od običaja je da u Žabniku na gmajni svi skupa palimo vuzmenku, istaknuo je slikar Padarić

Piše: Sanja Heric

Zečevi, kokoti, pilići, kao i ogromna, unikatna pisanica s motivima Svetog Martina na Muri nastanili su se ovog tjedna u dvorištu slikara Stanka Padarića iz Vrhovljana.

Uskršnje ukrašavanje dvorište posebno ga veseli, kao i sve slučajne i namjerne prolaznike. Svake godine tom probranom društvu dodaje nešto novo. Ovog puta naslikao je još jednog zeca.

– Dodao sam društvu još jednog zeca. Morao sam ih dobro obložiti kamenjem da mi vjetar sve ne odnese u zrak. Ovih dana u posjet bi mi morali doći i svetomartinski i žabnički vrtićarci, no čekamo malo toplije dane. Ako to neće

biti moguće, svoje ću radove donijeti k njima, ispričao nam je ovaj samouki slikar Padarić, koji se slikarstvom bavi preko 44 godina.

U ukrašavanju doma i farbanju manjih pisanica pomogle su mu i njegove unučice Zita, Lota, Mia i Maja. Na ogromnoj pisanici koju je privremeno nastanio usred dvorišta nalaze se motivi župne crkve svetog Martina biskupa, gorice, most, skela i mlin na Muri, svi simboli Svetog Martina na Muri.

- Lijepo je kada se za Uskrs cijela obitelj skupi i da zajednički ručamo jer smo uvijek svi raspršeni na sve strane. Osim toga, jedan od običaja je da u Žabniku na gmajni svi skupa palimo vuzmenku,

opisao nam je uskrsne običaje u svom kraju slikar Padarić.

Padarić je inače suvremeni predstavnik međimurske naive, no u posljednje vrijeme počeo se aktivno baviti slikanjem apstraktnih motiva, naročito pejsaža i

cvijeća. U svoj rad uvodi i novu tehniku, slikanje naive na pleksiglasu. Trenutno priprema svoju 23. samostalnu izložbu slika koja će se uskoro održati u Muzeju Croata insulanus, a na jesen u Čakovcu u Šajerici.

Biserka Vučenik u izradi črnih pisanica

Stanko Padarić uz novo oslikanog zeca s košarom punom jaja

Za blagdane svježe i promjenjivo

VREMENSKA SLIKA: Nažalost, tijekom ovog tjedna je opet zahladilo uz puno sjeverca i moguć mraz. Sredina tjedna će biti uglavnom suha uz nešto sunčanih razdoblja, a prema kraju tjedna može biti i slabe kiše tako da vrijeme za Uskrs neće baš biti lijepo. Nisu u planu neke obilne oborine, ali će cijeli tjedan biti hladniji od normale za početak

travnja. Nadajmo se da ćemo izbjeći veće štete od jutarnjeg mraza. Naravno, treba pratiti i dnevne prognoze tijekom tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U drugoj polovici tjedna temperatura će možda biti dva-tri stupnja viša, ali to je i dalje dosta hladno vrijeme s obzirom na datum. Jutro će

u petak biti hladno uz mjestimičan mraz, a tijekom dana suho i djelomično sunčano uz većinom slab vjetar. Zato će nakon jutarnjeg minusa danju ipak biti ugodnije uz temperaturu do 13 ili 14 Celzijevih stupnjeva.

U subotu se povremeno očekuje više oblaka, a čini se da mjestimice može biti slabe kiše, osobito popodne

Pučka meteorologija

ili navečer. Po trenutnim prognozama oborina neće biti ni puno ni svugdje, ali ni u subotu ni na Uskrs nije sigurno da će proći sasvim suho. Noćna temperatura će srećom biti malo iznad nule, a dnevna možda dođe do desetke ili malo preko 10 °C. Prohladno vrijeme tijekom Uskrsa. Čini se da bi vrijeme i na Uskrsni ponedjeljak ostalo

Vedre noći opake su voću i vinu (opasnost od mraza)

prohladno i nestabilno. Nažalost, za blagdanski vikend vrijeme neće biti idealno. Zanimljivo je kako zadnjih godina skoro redovito imamo toplije vrijeme za Božić nego za Uskrs.

Nešto ugodnije u utorak i srijedu kad bi temperatura zraka trebala malo narasti, a bit će i više sunčanih razdoblja. Čini se da bi sredina tjedna prošla uglavnom suho,

ali ne možemo posve isključiti mogućnost za neki kraći proljetni pljusak. Bit će ugodnije, ali i dalje to još nije neka prava proljetna toplina.

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5. Travnja 2023.)

METEOROLOŠKI

DNEVNIK

• 7.4.1943. godine u mjestu Plase snijeg od 20 cm uz buru

• 12.4.1834. godine rođen Ivan Stožir prvi zagrebački meteorolog

• 13.4. prosječni početak toplije polovine godine

SKANDINAVKA VICOTEKA

– Dala sam oglas u novine. Tražila sam muškarca, koji će upaliti svjetlo u mom životu!

– I?

– Javio se električar!?!

K'o grom

Pita učiteljica hrvatskog jezika mladog dalmatinskog osnovnoškolaca:

– Reci ti meni, što su to prilozi?

– Prilozi su: ketchup, majoneza, luk, salata…

MOZGALICA - pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Oglas

VMeđimorje, na te falačec zemle med dvemi vodami so saki pot dok je bil nekši rat na ovomo našemo hataro, a i na zmest, dohajali nekši novi gazdi šteri so hercuvali na ovomo našem „falačko“ dok je rat trajal, a nejvečpot još i duže. No, kuliko pot so stranjski dohajali i metali Međimorje pod svoje još vej čpot so naši ljudi te stranjske ljude pretiravali tak da je Međimorje naše navek ostalo nam komo i pripada, očem reči, komo ga je dragi Božek dal dok je sveta delil. Zadnji pot je te naš „Falačec zemle med dvemi vodami“ došel v roke nam Međimorcaj 1991. leta dok smo z našega „Falačka“ pretirali jugosoldatesko i se one šteri so hercuvali v negdašjoj Jugi tak da je Međimorje pravzaprav postalo naše Međimorsko, a si mi skupa smo došli v Lepo našo o čemo so naše mamice i naši japice senjali od stoletja sedmoga. Ve smo vejč od tridesti let sami svoji gazde i ve moramo paziti kaj ne bodemo zahuzali ono za kaj so se borili naši braniteli, kaj so senjali naši stareši i kaj pak ne pustimo nekoga prek Mure ili pak Drave kaj bode z nami hercuval.

Pak i Štrigova je naša međimorska!

To nam je, verjem, sima poznato, to si znuomo, ali nikak nebremo zazvediti (ili pak se to skrivle pred nami običnim smrtnikima) što nas je itak oslobodil 1945. leta? Verjem da i to si znuomo kak je četrdeset pete završil Drugi svecki rat po celomo sveto sam još navek prinas v Lepoj našoj traje jerbo naši antifašisti još navek nedajo vum što je itak bil kaj za vreme Drugoga rata, što je pobedil, a što zgubil. Ruon tak se zna da je posle Drugoga rata kak v Lepoj našoj tak i v Međimorjo našemo malomo potučeno vejč ljudi nek v rato, ali nikak nebremo zazvediti što je to itak napravil i to brez socov, brez sodov, a si znuomo da ga unda još vara ne bilo. Naši antifašisti so ne završili Drugoga rata tak da so predi kraja „staroga“ rata niti ne mogli iti v novi Domovinski, jerbo je to ne bil jiv rat.

No, pustimo to, prinas v Međimorjo našemo malom se još navek

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

obslužavle šesti april kak Den oslobođenja i još navek nam naši antifašisti prodavlejo istino kak je našega „Falačeca zemle“ i pretiral okupatore (Mađare i Švabe) Međimorski partizanski odred. Moram vam reči da ima tu dosti sega kaj ne razmem i kaj mi niti teca Franca, štera je četdeset pete več bila puca za v zamoš, nebre to nikak rastolmačiti. Ona furt pripoveda kak smo mi v Međimorjo, a i v Lepoj našoj četrdeset pete pali pod oslobođenje, A to nikak nebrem razmeti kaj mi ona z tem oče reči. Druga je stvar štero ne razmem kak mi slavimo oslobođenje 6. aprila, a bitka za Štrigovo i Međimorje je bila 16. aprila, kak da je Štrigova ne naša međimorska? I još nekaj, furt nam pripovedajo, skorom več osemdeset let, kak so Međimorje oslobodili partizani, a v bitkaj za Međimorje, od Kotoribe, Dolnjega Vidovca, Priloka, Čakovca, pak se do Štrigove nejveč je poginulo Bugarov i Rusov. Čistam je normalno da pitam otkod so se zmogli Bugari i Rusi ka i to de so bili partizani dok so se Bugari i Rusi borili i ginoli? Kaj se partizanov dozikavle, morem vam reči kak so moj japa i moj stric odišli na Kalnik v partizane pod kraj 1944.leta, a dimo so došli pred kraj aprila 45. leta. I ne sam to, nigdar so ne nikaj pripovedali o tomo kak so oslobađali Doljnje ili pak Gornje Međimorje. Nekaj je japa pripovedal kak so se dva – tri dni skrivali po melinima na Dravi v Novi Seli, a posle so par dni bili po pelnicama v Gornjemo Međimorjo, ali o rato i oslobođenjo niti reči. A kak bode unda teca Franca nekaj znala ak so partizani, naša rodbina, nikaj i nigdar ne o tomo nikaj pripovedali? A kaj bodo pripovedali ak so oni ne oslobađali Međimorje?

I još nekaj, dok sam bil menši, očem reči, mlajši i dok sam hodal v pučko školo unda so nas vučili kak so naši Međimorci meli svoje čete na Kalniko, a posle kak smo mi rasli tak so i čete rasle pak je, na se zadje, Međimorje oslobodil Međimorski partizanski odred. Ne znati zakaj so unda Rusi, par let pred korono, šteli složiti grobje Rusov šteri so poginuli 1945. na hataro okoli Štrigove? Unda jiv je korona pretirala, a ve nemajo čas jerbo rešavlejo nekše „stare račune“ z Ukrajinom.

Minister Vili Beroš se je pokajal

Nejpredi so nam naši saborniki i to si oni šteri držijo i ne sam držijo nek i žmičejo cugle vlasti so nam zeli našo čakosko i međimorsko bolnico.

Nejso nam jo zeli zaprav nek so jo zeli našemo župano Mateko i dali so jo ministro Berošo. Moram vam priznati kak vam to ne razmem preveč kak s to oni nam zeli bolnico, a bolnica je tu prinas na Marofo, a i mi betežniki smo tu, a z nami so i naši doktori, a žnjimi i fajne sestrice bez šterih bolnica niti nebre opstati, očem reči, preživeti. Čim smo mi Međimorci zazvedili kaj so nam naši saborniki naprajli mam smo skočili v zrak, si kak jeden, jerbo kak nam morejo zeti bolnico štero smo si mi sami zidali v zadjih pedeset let, a i još jo pomalem dozidavlemo, popravlamo i lišpamo. Nebrem razmeti kak so nam zeli bolnico štera je naša, v šteroj so naši doktori, naše sestrice, a i naši betežniki? Se naše, a oni bi hercuvali makar i naši težaki još navek punijo državno kaso za naše bolnice i betežnike.

Na se zadje je zišlo da smo se mi Međimorci ne zabadav pobunili (bar jempot) i minister za zdraviče, Vili Beroš, je prešel na našo strano i vrnul nam je bolnico. Pred par dni je v našo županijo stiglo jegovo pismo:

Poštuvane Međimorke i Međimorci,

bilo mi je jako teško pre srco kaj smo vam zeli vašo bolnico dok sam čul kak ste vi to, na leta, sami delali i kak ste od zobov odvajali sam kaj bodete meli svojo bolnico štera je denes jako dobra ak ne i nejbolša v celoj Lepoj našoj. Održal sam zestanek svojega kabineta z glavnim sabornikima i dospomenuli smo se kaj vam ja vrnem vašo bolnico nazaj tak da vaša bolnica bode i dale vaša, očem reči, Međimorska. Se ono kaj ste do ve dobavljali od mojega ministarstva (pak i peneze) bodete i dale dobavlali, još vam bodemo dali i nekaj na radeš tak kaj bodete mogli delati preventivno i kaj bodete meli meje betežnikov. Ispričavlem se kaj sam to se ne spregledal na vreme pak se unda vi nej morali sekerati zbog radi odluke sabornikov i Sabora. Ovo pismo vam pošiljam z fletnom poštom, ak to prinas v Lepoj našoj postoji, a posle Vuzma bodem došel k vam na spominek i vuglede. Srečno Vuzma vam želem. I brez zamere.

V Zagrebo, v Banskaj dvoraj, prvoga aprila 2023. leta. Vaš minister Vili (potpisani) Srečnoga Vuzma Vam želem, dosti mira, malo ljubezni, a zdraviča nejveč!

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Dragica Posavec heklana jaja rado poklanja

Dragica Posavec iz Nedelišća prije mirovine radila je kao medicinska sestra na pedijatriji. Noćne smjene znale su biti duge, a morale su ostati budne, pa su stoga kolegice, kada je bio mir,

Dragicu naučile heklati. I tako se ljubav prema heklanju nastavila. Od brojnih stolnjaka i tabletića do uskrsnih jaja u košarici koje u ovo doba rado podijeli svojim najdražima. (dv, zv)

TJEDNA

KARIKATURA

Autor Damir Novak

Što je itak oslobodil Međimorje, falačec zemle med dvemi vodami?