PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA KLJUČNA ZA OPSTANAK GOSPODARSTVA
Rizici i izazovi piše: dr. sc. Mirjana Matešić1 Dan ekološkog duga (Earthovershotday) ove godine obilježen je 29. srpnja, što je uz iznimku pandemijske 2020. nastavilo trend skraćivanja dijela godine unutar kojeg čovječanstvo troši resurse koji su mu na raspolaganju. Obilježeni datum označava dan do kojeg su ljudske aktivnosti potrošile sve prirodne resurse koje će Zemlja proizvesti tijekom cijele godine. Ostatak godine, živjeti ćemo na ekološki dug. Podatak je to koji pokazuje da trošimo Zemlju do alarmantnih granica. Prekomjerna potrošnja resursa direktno pridonosi gubitku biološke raznolikosti i klimatskim promjenama koje se događaju velikom brzinom. Izvještaji UN-a pokazuju dramatičan pad biološke raznolikosti na Zemlji, ali isto tako i ukupne zastupljenosti živog svijeta koji nije uzgojen od čovjeka. Kako možda nije svima jasno zašto nam je biološka raznolikost važna, treba naglasiti da ekosustavi na Zemlji preuzimaju naš otpad, naše otpadne vode i emisije te ih prerađuju i vraćaju ponovo na uporabu. Također oni su odgovorni za proizvodnju obnovljivih resursa koje čovječanstvo troši. Hrana je jedan od najvažnijih primjera takovih resursa. Bez zdravih ekosustava, čovjek ne bi mogao preživjeti više od nekoliko mjeseci, odnosno onoliko koliko bi potrajale zalihe hrane. Na ekosustave i njihovu ravnotežu utječu poremećaji koje je uzrokovao čovjek. Jedan od najozbiljniji takvih poremećaja ravnoteže su klimatske promjene. Prevelike emisije stakleničkih plinova desetljećima su apsorbirali zdravi ekosustavi, uljuljkavši nas u vjeru da su upozorenja da zagrijavamo zemlju pretjerana i neistinita. Ipak sustav koji je apsorbirao najveću količinu CO2, a to su svjetska mora i oceani, došao je do maksimuma svojih kapaciteta te porast koncentracije stakleničkih plinova u zraku sada raste brže. Tako se i promjene u uobičajenim rasporedima padalina i drugih vremenskih i klimatskih obilježja sada vidljivo mijenjaju što je dovelo do toga da je tema klimatskih promjena postala aktualna i u Hrvatskoj iako se o njoj u svijetu ozbiljno raspravlja već gotovo tri desetljeća.
1
108
Autorica je ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj
perspektive
