TURIZAM NA PREKRETNICI?
Sezonalnost (ne)izlječiva anomalija Hrvatska je još jednom potvrdila svoj status najsigurnijega područja i jedne od najomiljenijih destinacija na Sredozemlju, ali ne smijemo se više zanositi prevladanim atributima već krenuti u modernizaciju. piše: Ante Gavranović U razradi Strategije razvoja turizma u Hrvatskoj polazi se od činjenice da je „turizam budućnosti održivi turizam“. Dodajmo tome i pojam sigurnosti kao sve važniji faktor uspješnosti. Pandemija je sigurnost postavila kao prioritet, a percepciju sigurnosti neke turističke destinacije uopće kao preduvjet bilo kakvog turističkoga prometa. S pravom se postavlja pitanje odgovara li sezonalnost našeg turizma tako postavljenim ciljevima i postavkama. Pritom ne dovodimo u pitanje značenje i važnost turizma za nacionalno gospodarstvo, za standard stanovništva (na određenim područjima) ili za razvoj pojedinih destinacija. Dok ovo pišemo još se zbrajaju podaci o upravo protekloj sezoni. Bilježe dolasci stranih i domaćih turista, iskazuju rezultati fiskalizacije, pribrajaju ukupni prihodi. Nakon propuštene predsezone špica sezone bila je bolja od očekivanja. Slično je I s posezonom. Hrvatska je, ukratko, i ove godine potvrdila svoj status najsigurnijeg područja i jedne od najomiljenijih destinacija na Mediteranu, što je uvelike pripomoglo uspješnoj sezoni. No, je li to istinska podloga za budućnost? Upravo ti podaci i pristup analizi turističke sezone pokazuju da se i dalje previše zanosimo igrom velikih brojeva i gubimo u nekim nerealnim okvirima, a zapostavljamo činjenicu da puka statistika turističke sezone niti rješava problem, niti daje odgovore na mnoga otvorena pitanja i stare boljke koje prate našu turističku politiku. I dok se nacija (i dionici u turističkoj ponudi) s pravom veseli dobrim rezultatima turističke sezone, stručnjaci upozoravaju da „ne smijemo dopustiti da u trenutnoj euforiji
114
perspektive
