Panorama
mirovinskog fonda klase C (ulaže u najsigurnije financijske instrumente). Kada bi se samo jedan posto portfelja mirovinskih fondova uložio u kriptovalute, rizik fonda porastao bi za čak pet puta. Pritom treba uzeti u obzir dugoročnost ulaganja tih fondova (više desetljeća) kada i neželjeni događaji (rizici) imaju veću vjerojatnost realizacije. Stoga je preporuka našeg regulatora da se upravitelji mirovinskih fondova suzdrže od ulaganje u kriptovalute, što zacijelo neće razveseliti poklonike takvih ulaganja. Ipak, duh je odavno pušten iz boce i svijet digitalnog novca postaje dio naše svakodnevnice, a svatko će (nadajmo se) procijeniti sve rizike takvog ulaganja i donijeti vlastitu investicijsku odluku. Visoke oscilacije vrijednosti kriptovaluta nerijetko ostavljaju i snažne posljedice na psihu ulagatelja, čije raspoloženje previše ovisi o dnevnom kretanju cijene. Racionalni ulagatelj tek će manji dio investicijskog portfelja uložiti u takvu visoko rizičnu imovinu, dok će ostatak diverzificirati kroz ostale klase imovine. Problem je što u kripto svijetu nema previše takvih investitora. Za sada izgleda izvjesnoda će digitalne platforme, poput ethereuma, koje razvijaju pametne ugovore i decentralizirane aplikacije, pronaći svoje mjesto na tržištu, a postupno utjecati i na decentralizaciju financijskih usluga općenito. O tome je pisao tjednik The Economist, čiji se naglasci koriste u nastavku.
Salvador traži „Spasitelja“ Skeptici imaju puno materijala za podgrijavanje svojih sumnji. Prvi korisnici bitcoina, originalne kriptovalute, koristili su ga za kupnju droge, dok današnji hakeri koji izvršavaju napade na informatičke sustave (cyber hackers) traže plaćanje bitcoinom u zamjenuza deaktiviranje štetnog softvera. Stotine milijuna dolara ethereuma, još jedne kriptovalute, ukradeno je ove godine nakon što su hakeri pronašli grešku u kodu. Mnogi „kriptovjernici“ nastoje profitirati od globalne kriptomanije, što je rezultiralo naglim rastom vrijednosti kriptovaluta, koje su dosegle 2,2 bilijuna dolara. Drugi su slijepo predani ideji digitalnog novca. Tako je srednjoamerička zemlja Salvador, prva u svijetu, početkom rujna „legalizirala“ bitcoin te ga prihvatila kao službeno sredstvo plaćanja. Vlada je kupila 400 bitocina (u vrijednosti 21 milijun dolara), a predsjednik Nayiba Bukele, najavio je da će to činiti i dalje. Širom zemlje postavljeni su bitcoin bankomati, dok je država pokrenula svoju wallet (digitalni novčanik) aplikaciju. Svaki građanin koji je „skinuo“ aplikaciju dobio je poklon od 30 dolara u bitcoinu na svoj račun. Odmah nakon uvođenja bitocina, vrijednost mu je kratkoročno skočila, ali je na kraju dana završila u minusu od devet posto. Salvador tako sada ima dvije paralelne službene valute – američki dolar i bitcoin. Motiv vlasti za uvođenje bitcoina u službenu upotrebu jest želja da se devizne dolarske doznake iseljenika oslobode visokih troškova u dolarskim transferima. Nadaju se da će plaćanje kriptovalutom povećati priljev kapitala i doprinijeti gospodarskom rastu zemlje. Neće trebati dugo čekati da se vide rezultati ovog eksperimenta za koji skeptici vjeruju da bi se mogao pokazatiopasnim za makroekonomsku stabilnost zemlje.
200
perspektive
