KAKO ĆE BANKE PRIDONIJETI OSTVARENJU RAZVOJNE VIZIJE HRVATSKE DO 2030.
Neutemeljen strah od eura Banke već nekoliko godina snažno podržavaju ovaj projekt, a podržat će ga i operativno. piše: Zdenko Adrović1 U jesen 2020. godine nitko nije mogao predvidjeti brzinu oporavka od recesije izazvane pandemijom. Perspektive su bile kratkoročne. Godinu dana kasnije, situacija se iz temelja promijenila: izlazak iz recesije bio je brži od očekivanja. Sada su rasprave o kratkom roku opterećene temama o inflaciji (hoće li ipak biti veća i dugotrajnija od očekivanja), zaoštravanju monetarne politike (hoće li doći do podizanja kamatnih stopa u svijetu brže nego što se ranije očekivalo) i o normalizaciji stopa rasta (hoće li usporavanje rasta nakon naglog oporavka 2021. ipak biti izraženije nego što se ranije očekivalo). U isto vrijeme, brzina oporavka omogućila je novu raspravu o dugoročnom razvoju: hoće li Hrvatska iskoristiti prigodu koja se otvara u narednih 5-10 godina intenzivnijeg povlačenja sredstava Europske unije? Vlada je u Nacionalnom strateškom okviru za razvoj 2030. postavila cilj realne konvergencije do 75% prosječne razine realnog BDP po stanovniku, u odnosu na aktualnih 64% (2020.). To je razina na kojoj se trenutno nalazi Poljska. Češka, Litva, Estonija i Slovenija odmaknule su daleko naprijed. Postavlja se pitanje je li taj cilj dovoljno ambiciozan i kako banke mogu pomoći ostvarenju toga cilja. Sredstva EU nisu jedini razvojni alat u narednom razdoblju. Kada bi razvoj ovisio samo o tome Hrvatska vjerojatno ne bi konvergirala do spomenutih 75% prosjeka EU. Srećom, postoji još nekoliko razvojnih tema u kojima banke imaju važnu ulogu, a koje mogu doprinijeti razvojnoj konvergenciji u okviru EU.
1
40
Autor je ravnatelj Hrvatske udruge banaka
perspektive
