POVRATAK USPONA CIJENA
Inflacija – prehlada ili karcinom? Je li povratak inflacije dobra ili loša vijest? Radi li se tek o kratkotrajnoj pojavi uzrokovanoj padom ponude uslijed zastoja u globalnim lancima ili nam slijedi dugotrajna opasnost od inflacijske spirale, pa čak i scenarijastagflacije? Centralni bankari za sada su strpljivi, ali i spremni podignuti kamatne stope, bude li potrebno. piše: dr. sc. Darko Horvatin1 Donedavno nas je brinula deflacija, opći pad cijena zbog kojeg su poduzetnici odgađali investicije, a građani potrošnju u očekivanju daljnjeg pojeftinjenja. Čitavo to vrijeme zazivala se umjerena inflacija koja bi pokrenula gospodarski kotač. Prema izreci „pazi što želiš jer bi se moglo ostvariti“ došla je inflacija, ali naglije i silovitije nego što se priželjkivalo. Kod nas je sve je kulminiralo naglim skokom cijena naftnih derivata nakon čega je vlada posegnula za reliktom prošlih vremena – zamrzavanjem cijena na mjesec dana. Time je kupljeno vrijeme za promišljanje novih mjera u cilju zaštite standarda građana ako se rast cijena, pogotovo energenata, nastavi. Kako kaže guverner HNB-a, Boris Vujčić, ova je inflacija uzrokovana padom ponude (uslijed poremećenih lanaca opskrbe, pa i političkih igara Rusije, vezanih uz dobivanje suglasnosti Njemačke za početak rada plinovoda Sjeverni tok 2), a ne rastom potražnje – pa se i borba protiv nje ne može voditi samo tradicionalnim mjerama, kao što je podizanje kamatnih stopa. Očekuje da će stopa inflacije ove godine biti oko 2,3 posto i da bi naredne godine trebala usporiti nakon normalizacijecijena energenata i opskrbnih lanaca. Inflacija je tema koja danas zaokuplja najširu javnost, a o njoj je u više navrata pisao i časopis The Economist čiji se naglasci koriste u nastavku.
1
46
Autor je predsjednik Uprave Hrvatskog mirovinskog investicijskoga društva I ekonomski analitičar
perspektive
