1-04 - Divrej Tora - Vajera 5784

Divrej Tora Godina 17 Broj 4

Zagreb, šabat 4. studenog 2023. - 13. hešvana 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 4 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajera Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Parša priča o prerušenom anđelu koji dolazi Abrahamu i Sari da ih obavijesti kako će konačno imati svoje prvo zajedničko dijete. Ovo je bilo veliko iznenađenje s obzirom da je Abrahamu bilo 99, a Sari 90 godina!

Kao reakcija na ovu zapanjujuću vijest, Sara se u nevjerici nasmijala.

Nahmanides kaže da je to bila Sarina pogreška. Umjesto toga, ona je trebala odgovoriti "amen" - "neka bude tako" - jer kad nam netko daje blagoslov, to nikada ne smijemo uzeti olako.

Dakle, što je pravi odgovor kada nam netko izrekne blagoslov za dobro zdravlje, ili za uspjeh u obitelji? Moramo vjerovati u moć da svako ljudsko biće bude provodnik B-žjeg blagoslova. Pa ljubazno kažemo: "Amen." I dodamo: "Tako neka bude i za vas." ■

(Berešit 12,1-17,27) B-g se otkriva Avrahamu tri dana nakon obrezivanja tog prvog Židova, u dobi od 99 godina; a Avraham se žuri pripremiti obrok za goste koji se pojavljuju iz pustinjske omare. Jedan od trojice – a to su anđeli prerušeni u ljude – najavljuje da će, točno za godinu dana, neplodna Sara roditi sina.

Sara se nasmije.

Avraham moli B-ga da poštedi pokvareni grad Sedom. Dvojica od trojice prerušenih anđela dolaze u osuđeni grad, u kojem im Avrahamov nećak Lot pruža gostoprimstvo i štiti ih od pokvarenih namjera sedomske svjetine. Dva gosta otkrivaju da su došli uništiti mjesto i spasiti Lota i njegovu obitelj. Lotova žena se pretvara u stup od soli kada ne posluša zapovijed da dok bježi ne smije pogledati natrag na grad u plamenu.

Dok se nalaze u pribježištu u pećini, dvije Lotove kćeri (uvjerene da su one i njihov otac jedine preživjele osobe na svijetu) napiju svog oca, legnu s njim i ostanu trudne.

Dva sina rođena iz tog nemilog događaja su narodi Moav i Amon.

Avraham se seli u Gerar gdje filistejski kralj Avimeleh uzima Saru – koja se pred-



stavlja kao Avrahamova sestra – u svoju palaču. U snu, B-g upozorava Avimeleha da će umrijeti ukoliko ne vrati ženu njezinu mužu. Avraham objašnjava da se bojao da će ga ubiti zbog Sarine ljepote.

B-g se spomene Svog obećanja Sari te daje njoj i Avrahamu sina koji dobija ime Jichak (što znači "smijat će se"). Jichaka obrezuju osmog dana; Avrahamu je 100 godina, a Sari 90 u vrijeme rođenja njihovog djeteta.

Hagar i Jišmael su otjerani iz Avrahamovog doma, te lutaju pustinjom; B-g čuje plač umirućeg dječaka i spašava mu život tako što pokaže njegovoj majci izvor. Avimeleh sklapa savez s Avrahamom u Beer Ševi, gdje mu Avraham daje sedam ovaca kao znak sklapanja mira.

B-g iskušava Avrahamovu odanost tako što mu zapovijedi da prinese Jichaka na žrtvu na brdu Morija (na Hramskom brdu) u Jeruzalemu. Jichak je vezan i stavljen na žrtvenik i Avraham podiže nož da ubije svog sina. Glas sa neba dovikne mu da stane; ovan, kome su se rogovi zapleli u grmlje, prinesen je na žrtvu umjesto Jichaka. Avraham prima obavijest o rođenju kćeri, Rivke, njegovom nećaku Betuelu. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen/Rišon – prva alija – 14 p'sukim (18,1 – 14)

uništi S'dom. Taj anđeo je sada u pratnji R'faela, čiji je novi zadatak spasiti Lota i obitelj. Avraham prati anđele na putu u S'dom.

I B-g se ukazao njemu (Avrahamu).

Upotreba zamjenice "njemu" umjesto korištenja punog imena Avraham, ima svoj značaj. Eilav (njemu) nas upućuje na prethodnu parašu Avrahamovo obrezivanje, što ukazuje da je svrha B-žjeg pojavljivanja Avrahamu bikur holim, posjeta bolesniku. Nadalje, činjenica da Tora ne kazuje da je B-g išta rekao Avrahamu prilikom ovog "pojavljivanja," govori nam da je imao drugu namjenu, tj. bikur holim.

Sjedio je na ulazu u šator (i gledao hoće li naići putnici da im poželi dobrodošlicu) za najveće dnevne žege.

Bilo je neprirodno vruće; to je B-g učinio da poštedi Avrahama zamornih posjetitelja. Međutim, Avraham se žalosti zbog njihove odsutnosti, tako da B-g u liku putnika šalje tri anđela. To nas može naučiti nešto o tome kako se ponašati prema starijim i nemoćnim osobama. Svatko je osoba za sebe. Mirovanje nije dobro za svakog. B-g je, da tako kažemo, prvo osjetio da je Avrahamu potreban odmor. Ali onda je "shvatio" da je u Avrahamovu slučaju, njegov hahnasat orhim, gostoljubivost, za njega daleko bolji lijek, nego odmor.

Avraham ugleda tri "čovjeka" i pohita pozdraviti ih, nakon što je zamolio B-ga da malo pričeka.

Iz ovoga učimo koliko je velika i važna micva hahnasat orhim.

"Govori malo, čini puno." Ova maksima iz Pirke Avot je u Avrahamovu slučaju očita. On nudi anStrana 2

đelima malo vode i malo kruha, ali u stvari (uz Sarinu i Jišmaelovu pomoć) za njih priprema raskošan obrok. Mišna navodi da je Avrahamov obrok za strance bio znatno raskošniji od gozbe Šlome HaMeleha na proslavi povodom izgradnje Beit HaMikdaša. Avraham i Sara su vrhunski primjer gostoprimstva, jedan od simbola židovskog naroda.

Rabi Jehuda kaže u ime Rava (Bava M'ci'a): Što je Avraham sȃm učinio za svoje goste, B-g je sȃm učinio za narod Izraelov; što je Avraham učinio preko drugoga, B-g je učinio na isti način. Avraham je rekao: jukah na m'at majim. Raši objašnjava neobičnu gramatičku formu tvrdnjom da Avraham nije sȃm donio vodu strancima. Isto tako, kad je B-g htio osigurati vodu za Avrahamovo potomstvo, naredio je Mošeu Rabeinu da baci štap u vodu, da udari stijenu, da govori stijeni. No, Avraham je sȃm nahranio anđele.

Kada je B-g trebao prehraniti narod, On nas je opskrbio manom, a ne Moše. Izravno B-g ju je dao narodu.

Levi/Šeni – druga alija – 19 p'sukim (18,15 – 33) Sara želi poreći da se smijala (i sumnjala), ali ne može.

Svaki od tri anđela imao je jedan zadatak: jedan da izliječi Avrahama, jedan da objavi Jichakovo rođenje (obje su misije ostvarene), treći da

Još jednom od Avrahama učimo o ispravnom domaćinskom ponašanju: smatra se da je još važnije ispratiti goste, nego li ih dočekati!

Hašem zatim govori Avrahamu o svojoj namjeri da uništi S'dom. Avraham moli i pogađa se u njihovo ime, ali nema dovoljno pravednih ljudi za spas gradova.

Dijalog između Avrahama i■Hašema je zapanjujuć (i jedinstven) primjer bliskog odnosa koji vlada među njima.

Avrahamov izraz poniznosti pred B-gom je: "ja sam prah i pepeo." Gemara kaže da su zbog Avrahamove poniznosti njegova djeca zaslužila dvije micvot - pepeo para aduma i prah sota. Tora T'mima objašnjava da pepeo para aduma predstavlja oličenje duhovne čistoće (koja se može shvatiti kao područje "između Židova i B-žjih micvot"). Obećavajući ishod postupka sota je šalom bajit, kao glavni primjer međuljudskih odnosa. Tako nagrada za Avrahama pokriva cijeli spektar židovskog života. Šliši – treća alija – 20 p'sukim (19,1 – 20) Dva anđela stižu u S'dom i tamo ih prima Lot. [Nećak Avrahama Avinu naučio je nešto od svog strica.] Narod S'doma pokazuje svoju zlu ćud. Jasno je iz p'sukima, midraša i komentara, da Lot nije bio dovoljno pobožan, niti uvjeren u vlastitu ispravnost, ali je bio u prednosti u poređenju s ljudima među Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: kojima je živio.

Lota, njegovu ženu i dvije kćeri iz grada odvode dva anđela. Lot moli za dopuštenje da potraži utočište negdje bliže.

Alija po Alija

Hamiši – peta alija – 17 p'sukim (21,5 – 21)

Š'vi'i – sedma alija – 24 p'sukim (22,1 – 24)

Avrahamu je bilo 100 godina kad se rodio Jichak. Obrezuje ga kad mu je 8 dana starosti.

Ovo je dio o vezivanju Jichaka – akedat Jichak.

"I Avraham ustane rano ujutro na mjesto gdje je stajao pred B-gom".

Jichak odrasta i Sara zamjećuje potencijalni negativni utjecaj koji bi na njega mogao imati Jišmael, pa traži od Avrahama da otjera njega i njegovu majku Hagar. Avraham to čini tek kad mu B-g kaže da posluša Saru. Hagar i Jišmael su na rubu smrti u pustinji, ali Jišmaelove molitve su uslišane i oni su spašeni.

Jedan anđeo uvjerava Hagar da će preživjeti. Hagar poslije ženi Jišmaela za ženu iz zemlje egipatske.

Avraham se vraća na isto mjesto da razgovara s B-gom. Odavde proizlazi ideja za makom kavua, mjesto određeno za molitvu. Talmud kaže: "Tko odredi mjesto na kojem moli, B-g Avrahamov će mu pomoći".

Dok su se Hagar i Jišmael molili B-gu, B-g je čuo "mladićev glas"; Raši kaže kako iz toga učimo da je najsnažnija molitva u korist nekog bolesnika, upravo molitva tog bolesnika osobno.

Naravno, još važnije, upravo taj pasuk, a i drugi koji "podržavaju" tvrdnju u Gemari pokazuje da je Avraham ustanovio t'filat šaharit.

Da Amida, stati pred B-gom, znači moliti, uči se iz pasuka vaja'amod Pinhas vaj'palel ... I Pinhas je stajao u molitvi - T'hilim 106,30. Pasuk ovdje u Vajera povezuje molitvu Amida uz Avrahama Avinu i uz rano jutro, dakle šaharit.

Šiši – šesta alija – 13 p'sukim (21,22 – 34)

R'vi'i – četvrta alija – 40 p'sukim (19,21 – 21,4) Nakon što se Lot udaljio, počinje uništenje S'doma. Lotova žena se osvrne – što je bilo protivno upozorenju – i pretvori se u stup soli. (Kazna povezana sa solju je "milo za drago" zbog škrtosti koju je pokazivala prema gostima).

Lotove dvije kćeri, nakon što su svjedočile potpunom uništenju S'doma, pretpostavljaju da su oni jedini preživjeli od sveg čovječanstva. Skovale su zavjeru i legle s pijanim Lotom kako bi čovječanstvo nastavilo postojati. Moav i Amon su rezultat toga.

B-g je održao obećanje i Sara rađa Jichaka.

Godina 17 3 Broj 4 Strana

Avimeleh i njegov zapovjednik Pihol (zvan Fihol zbog dikduk pravila) sklapaju pakt s Avrahamom.

Pakt ima veze s bunarima koje je Avraham iskopao, a sluge Avimelehove ukrale, vraćanjem tih bunara i Avimelehovim priznanjem da bunari stvarno pripadaju Avrahamu.

Grad Be'er Ševa dobiva svoje ime od dvostrukog značenja 7 ovaca korištenih kao znak saveza i međusobno date zakletve.

Avraham sadi "ešel" u Be'er Ševi.

Osim što je vrst stabla, riječ ešel se smatra akronimom hebrejske riječi za hranu, piće i konačište (ili hrana spavanje i pratnja) – što ostaje simbol gostoprimstva za sva vremena.

Iako nitko od Avrahamovih potomaka (mi, židovski narod) nikad neće biti stavljen na kušnju na tako drastičan način, mi crpimo ogromnu inspiraciju iz tog dijela Tore.

To je dio naše baštine i, još više, dio naše suštine. Svatko od nas doživljava različite izazove kroz život. To isto se odnosi i na nas kao narod.

Neka nas uvijek vodi duboka predanost Tori i židovskim vrijednostima.

Akedat Jichak je naša osobna iskaznica. Ona definira tko smo ... čak i kada je naše vlastito ponašanje u suprotnosti sa standardima Tore.

Stojimo pred B-gom na dan suda Roš Hašanu, i pušemo u šofar napravljen od ovnujskog roga. Tražimo od B-ga da se sjeti Akedat Jichak i smiluje se njegovoj (premda ponekad ne zaslužuju) djeci.

Paraša završava spominjanjem Rivkinog rođenja što je poveznica sa sljedećom fazom razvoja judaizma.

Haftara – 37 p'sukim – Melahim Bet 4,1 – 37 Ova sedra nam pokazuje oštru suprotnost između ljubaznosti i gostoljubivosti Avrahama i Sare s jedne strane, te okrutne "posao je posao" i "što ja imam od toga" prirode S'doma.

Haftara govori o udovici jednog proroka koja se suočava s gubitkom svoje djece zbog siromaštva i izopačenosti izraelskog društva koje je izgubilo iz vida Avrahamovu i Sarinu ostavštinu. Prorok Eliša izvodi čudo i obitelj je pošteđena tog udarca. ■ Prevela i prilagodila Dolores Bettini Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Vajera ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest stalnih micvos—nastavak

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos".

Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili ljujanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom?

Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili " Stalnih micvos".

4. Ljubiti B-ga Ljubit ćeš Vječnog, B-ga svoga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim sposobnostima. (Pon. zakon 6,5) Ljubiti Vječnog trebalo bi biti prirodna posljedica spoznanja o Njegovom postojanju. Ako istinski shvaćamo sve što Hašem čini za nas, kako bismo mogli, da Ga ne cijenimo i ne ljubimo zbog toga? Izučavanje Tore omogućuje nam da postanemo svjesniji Hašema i postanemo Mu još bliži. Također bismo trebali biti spremni dati

svoje vrijeme, svoje resurse i više od toga za Hašema.

5. Biti u strahopoštovanju pred B-gom Morate poštovati Hašema, svog B-ga; Njemu ćete služiti.

(Ponovljeni zakon 10,20) Jednako tako, ako smo svjesni da B-g postoji, ne bismo mogli a da nemamo strahopoštovanja prema Njemu.

Poštovati B-ga znači shvaćati da naša djela imaju posljedice. Baš kao što ćete se razboljeti ako popijete otrov, postoje duhovne posljedice, kako pozitivne tako i negativne, za naše postupke. Spoznaja da postoji B-g i sustav duhovnih provjera i protuteža, pomaže nam da ostanemo na pravom putu.

6. Ne biti zaveden svojim željama Nemojte ići za svojim srcem ili očima, za kojima čovjek može poći stranputicom. (Brojevi 15,39) "Srce" se odnosi na heretičke misli, a "oči" se odnose na fizička iskušenja, od kojih oboje može odvratiti osobu od onoga što je stvarno važno u životu. Moramo "zadržati svoje oči na nagradi", to jest, na Tori i nagradi koju ona daje. Ne smijemo se dati zavesti filozofijama koje nisu podudarne s Torom ili fizičkim željama.

Ovih se šest micvos može ispuniti i samo mislima, bez obzira na tjelesne sposobnosti osobe. Svi Židovi mogu iskoristiti ove micvos kako bi se bolje upoznali, voljeli i poštivali našeg Stvoritelja, te kako bi postali bolji ljudi. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

75. Negativna je zapovijed sudu da ne prihvati svjedočenje grešnog čovjeka

73. Negativna je zapovijed ne ustanoviti ništa kao sigurno na osnovu riječi je-

jer Pismo kaže, Nećeš poduzimati ništa zajedno sa

dnoga svjedoka

zlim da postane zlonamjerni svjedok (Š'mot 23,1).

Ako jedan kvalificirani svjedok ima saznanja

jer Pismo kaže, Ne pružaj ruke svoje onomu, koji je u nepravdi, da svjedočiš krivo (D'varim 19,15) – što znači izreći kaznu na temelju riječi jednog svjedoka.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku.

74. Negativna je zapovijed sudu da ne prihvati svjedočenje bliskog rođaka jer Pismo kaže, Neka se očevi ne osuđuju na smrt putem djece (D'varim 24,16), što znači svjedočenjem djece; a isti za-

da je drugi nevaljao, iako suci ne uviđaju njegovu grešnost, njemu je zabranjeno svjedočiti zajedno s tim drugim – čak i istinito svjedočenje – zbog zabrane, Nećeš poduzimati ništa zajedno sa zlim. Nema potrebe nadodati da ako on zna da će drugi svjedok iznijeti lažno svjedočanstvo, da mu je zabranjeno svjedočiti zajedno s njime.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku. ■

kon vrijedi i za druge bliske rođake.

Strana 4

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 3 - Tefilin (kutijice s molitvenim svicima, "molitveno remenje") - nastavak

zana su u čvor oblika slova "dalet"

te dane i na mlađak skida ih se prije

kako bi oblikovali petlju koja se pro-

dodatne

teže oko glave, s čvorom na sredini

31,2). Na deveti ava ih se nosi (38,

stražnjeg dijela vrata (27,9-10); kra-

6).

jevi remenčića poslije ovog čvora

Tefilin bi, u principu, trebalo nosi-

vise s prednje strane tijela, barem do

ti čitavog dana, ali budući da ih čo-

pupka (27,11). Osnovice tefilina tre-

vjek uvijek mora imati na pameti, a

baju biti u izravnom dodiru s tije-

mora i držati svoje tijelo čistim dok

lom (vidi 27,4-5), a tefilin za glavu

ih nosi, običaj je nositi ih samo tije-

ne smije biti prekriven (vidi 27,11).

kom jutarnjih molitava (vidi 37,2;

Crne strane remenja trebaju biti

25,3-4.13). Treba ih staviti nakon što

okrenute prema van (27,11).

se na sebe stavi odjeća koja ima cicis (talis, vidi 25,1-2). Ako je moguće (vidi 26,1-2), prvo treba staviti tefilin na ruku (25,5-6,11). Blagoslov

"... koji nam je zapovjedio da stavimo tefilin" kaže se prije nego li se tefilin pričvrsti, a blagoslov ... "Koji nam je zapovjedio o tefilinu" prije nego li se pričvrsti tefilin za glavu; vidi 25,5, 7-10. O situacijama u kojima se blagoslovi moraju ponoviti pogledajte 25,12.

Tefilin za ruku se stavlja na donji dio nadlaktice lijeve ruke, tako da kutijica bude nagnuta prema tijelu, blizu srca (27,1.6-7). Otvor za remen

okrenut je prema gore, a čvor oblikovan u slovo "jud" nalazi se na kraju otvora, prema unutra (27,2-3, 10). Uobičajeno je provući remenčić kroz malu petlju na jednom kraju otvora i omotati ga sedam puta oko podlaktice, te tri puta oko srednjeg prsta (27,8). Tefilin za glavu postavlja se iznad linije kose, centriran iznad nosa. Dva kraja remena ve-

Godina 17 5 Broj 4 Strana

službe

(Musafa,

25,13;

Žene i djeca ne bi trebali nositi tefilin (37,3; 38,3). Osoba koja ne može gajiti primjerene misli dok ih nosi ili koja ne može zadržati na umu da ih nosi ili onaj koji će se vjerojatno opi■ ne ti, ili tko ima probavne smetnje,

bi ih trebao nositi (38,1-2.4.7.9). Onaj koji je u žalosti ne nosi ih prvoga

Tefilin treba postavljati dok se sto-

dana žalovanja (38,5), a gubavac i

ji, vidi 25,11. Dok ih nosi, čovjek ih

osoba koja je pod zabranom ne smi-

treba često doticati - prvo tefilin za

ju ih nositi (38,13). Oni koji su zao-

ruku, a zatim tefilin za glavu (28,1).

kupirani drugim zapovijedima oslo-

Uobičajeno je poljubiti ih kad ih se

bođeni su od nošenja, osim ako nisu

stavlja i kad ih se skida (28,3). Skida

u stanju voditi računa o obojemu,

ih se stojeći - najprije tefilin za gla-

vidi 38,8.10. Kod nošenja tefilina u

vu, a zatim tefilin za ruku (28,2). Ne

nazočnosti svog učitelja vidi 27,11. i

kaže se nikakav blagoslov kada ih

38,11.

se skida (29,1).

S tefilinom se mora rukovati s po-

Tefilin se može postaviti ujutro

štovanjem (40,1). U vezi njihovog

kada ima dovoljno svjetla da se mo-

držanja u svom krevetu ili održava-

že prepoznati poznanika (30,1). Ako

nja bračnih odnosa u njihovoj nazo-

je potrebno da ih osoba stavi ranije,

čnosti, ili spavanja dok ih se nosi ili

kada se pojavi svjetlo trebala bi ih

drži, vidi 40,1-7; 44,1. O njihovom

dodirnuti i izreći blagoslove (30,3).

nošenju dok se jede vidi 40,8; o uno-

Ne smije ih se stavljati noću ili po-

šenju tefilina u WC ili kupalište ili

slije večernjih molitava (30,2.5.) jer

na mjesto gdje ima izmeta vidi 43,1-

bi se moglo zaspati s njima i treba ih

9; 45,2. Pri nošenju tereta na glavi ili

skinuti poslije zalaska sunca, osim

približavanja groblju ili mrtvom ti-

ukoliko nema sigurnog mjesta na

jelu dok se nosi tefilin za glavu, vidi

koje ih se može odložiti (30,2.4). Ne

41,1; 45,1. Stvari koje su namijenjene

smiju se nositi subotom ili blagda-

da ih se uporabi u tefilinu ili koje su

nima (31,1). Mišljenja o tome treba li

korištene za tefilin s namjerom da ih

ih nositi na polublagdanske dane se

se koristi samo u tu svrhu, ne smiju

razlikuju (31,2), u svakom slučaju, u

se koristiti za sekularne svrhe (42,3). ■ Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Kolektivna kazna i kolektivno spasenje Mnogi čitatelji vide Avrahamovu molitvu za Sodomu kao osudu kolektivne kazne. Međutim, kada bolje pogledamo otkrivamo da je njegov zahtjev složeniji. Čini se da Avraham istovremeno apelira na B-žansku milost za kolektivno spasenje, tražeći da se poštedi čak i bezbožnike tog grada zbog vrlina pravednika. Raspravite sa svojom obitelji:

• Je li kolektivno spasenje imalo pravednije od kolektivne kazne?

Je li Avraham bio nedosljedan osuđujući jedno a tražeći drugo?

Ili njegovu molbu treba razumjeti na drugačiji način?

• Može li Hašema pokolebati ljudska argumentacija? Može li se zamisliti da su se Hašemovi osjećaji u vezi kolektivne kazne/spasenja promijenili kao rezultat Avrahamovih molbi? Da li priča sugerira

da jesu?

• Na kraju pogledajte druge primjere kazni u Tanahu. Je li kolektivna kazna norma ili izuzetak?

Anđeli ili ljudi Što Tora vjeruje o anđelima? Iako se mnogi likovi nazivaju "‫( " לא מם‬melahim), kada se ovaj izraz odnosi na nebesko biće, a kada na glasnika ljudskog roda? Jesu li anđeli tjelesna, ili nematerijalna bića? Ako je ovo drugo u pitanju, kako ih ljudi mogu vidjeti ili kako mogu vršiti fizičke radnje poput jedenja hrane? Čemu nas priča o Avrahamu i tri gosta može podučiti u ovoj temi?

Usporedite stavove racionalista kao što su Rambam i Ralbag s onima koji su više skloni mistici, kao što je Ramban. S čijim se gledištem slažete?

Nemoralne zapovjedi?

Kako čovjek može razumjeti Hašemov nalog da se žrtvuje Jichaka i Avrahamovu spremnost da pristane na to?

• Kako može moralni B-g, koji kasnije u Tori osuđuje ubojstvo i ustvrđuje da je praksa žrtvovanja djece odvratna, zahtjevati od Avrahama da ubije svoje dijete? Zašto se Avraham složio, a da nije doveo u pitanje taj nalog, kao što je to učinio kad mu je Hašem otkrio svoje namjere da uništi Sodomu?

• Za raspraviti: Koji je ispravan način postupanja kada ljudski pojam o moralu, ili čak i sam etički sustav Tore, dođe u sukob s B-žanskom zapovijedi? Da vam danas Hašem kaže da žrtvujete voljenu osobu, što biste učinili? ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Veličina se ne postiže u javnosti Tri stranca posjećuju Abrahama. On

No, mi Židovi vjerujemo da postoji

nije svjestan da su oni zapravo anđeli,

još jedna, možda čak i važnija forma

no unatoč tomu on se prema njima

ljudske veličine, koja se otkriva isklju-

odnosi kao prema kraljevima – jer

čivo u trenucima privatnosti. Veličina

svaki je čovjek zapravo dijete Kralja

čiji rezultati nisu javni, koja se događa

nad kraljevima. Što može biti više

onda kada nitko neće saznati za to,

'kraljevski' od toga? 'Stranci' odlaze u

onda kada činiš ispravnu stvar samo

Sodomu i Gomoru – spašavaju Lota,

zato što je to ispravno i samo zato što

Abrahamova nećaka, a Sodoma i Go-

ti je stalo.

mora bivaju uništene. Lot i njegove

Zaposlenik koji radi prekovremeno

dvije kćeri se malo previše zabave

zbog vjernosti i zahvalnosti svojoj

zajedno, pa one obje ostanu trudne s

kompaniji – no o tome nikome ne

njim. Izak je rođen i Abraham prolazi

priča i ne traži nagradu. Roditelj koji

najteži test u svom životu – spreman

cijelu noć bdije nad svojim bolesnim

je žrtvovati vlastitog sina i sve svoje

djetetom, a zatim sljedećeg jutra ■ od-

snove kako bi bio poslušan B-gu. Židovi, kršćani i muslimani, svi podjednako smatraju Abrahama jednim od najvećih ljudi koji su ikada hodili ovom zemljom.

dra, koji je osvojio većinu poznatog svijeta. Veličina svakako podrazumijeva trajni utjecaj na mase, zar ne? A ne posluživanje nekoliko stranaca

Na početku ovotjednog odjeljka

čitamo priču koja nam, kako kažu rabini, daje primjer

lazi na posao bez da uopće spominje

Abrahamove

veličine. Tri prljava stranca prolaze

hranom prije no što nastave svoj put.

jeđen, no proguta svoj ponos i nastavi dalje, umjesto da započne borbu. To su trenuci ljudske veličine. Kada su oči mnoštva nad nama, možemo biti

motivirani i bez da su naši motivi

U židovskom razmišljanju, to nije

potpuno čisti. Judaizam to ne smatra

točno. Postoje mnogi ljudi koji mogu

veličinom. Veličina se postiže u trenucima privatnosti, kada nemamo nika-

kraj njegovog šatora. On im trči usu-

kvog neodoljivog razloga za učiniti

sret. Oni ga nerado ometaju, no on ih

nešto, osim toga da je to ispravno

moli da barem nakratko prezalogaje s

Veličina se postiže u trenucima privatnosti, kada nemamo nikakvog razloga za učiniti nešto, osim što je to ispravno

njim. Kada pristanu, on im osobno opere noge (unatoč činjenici da je imao mnogo slugu koji su to mogli učiniti) i poslužuje im raskošan obrok koji bi zadovoljio i kralja. Sve to za tri muškarca koja nikada prije nije vidio.

Njegova ljubav i posvećenost ljudima

nema para.

učiniti i da želimo istinski služiti.

Abraham nije trebao ići toliko daleko u davanju. Mogao je učiniti mnogo manje, a ovi stranci bi i dalje mislili da je on vrlo, vrlo dobar čovjek. No, poštovanje koje je primio od drugih, nije bilo njegov motiv. Njegov motiv je

jednostavno bila ljubav – i s time na umu, nije bilo granica tome koliko je

No, kada razmišljamo o djelima koja

ljubavi htio dati. Ta čistoća srca i ve-

povezujemo sa 'veličinom', to obično nisu takva djela. Možda razmišljamo

osjetiti poziv da ustanu u određenoj

o 'velikim' političkim vođama poput

prilici, da budu pioniri novih ideja, da

Churchilla, koji je vodio zemlju u

vode ljude koji su izgubljeni, da uspo-

vrijeme duboke krize, ili o 'velikim'

stave red usred kaosa. To nije lako, no

znanstvenicima poput Einsteina, koji

kada je riječ o javnoj domeni, ljudi se

je promijenio svijet svojim novim i

često trude postići i više nego li im to

radikalnim idejama. Možda mislimo o

njihove prirođene sposobnosti dopu-

'velikim' generalima poput Aleksan-

štaju.

Godina 17 7 Broj 4 Strana

svoje muke. Čovjek koji je javno uvri-

ličina duha jest prava veličina kojoj valja težiti. 'Velikih' mislioca, 'velikih' vođa, 'velikih' znanstvenika ima napretek. Velike ljude mnogo je teže pronaći. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Strana 7

Rabbi David Stav:

Nekoliko pravednih pojedinaca Parša Vajera započinje pričom o

Ako je tako, Hašem nije mogao od

mjesto za taj stih? Tora je mogla i

tri anđela koja dolaze u posjet Avra-

njega sakriti plan da kazni bilo koji

ranije objasniti zašto je Hašem iza-

hamu, koji im trči ususret unatoč

od tih naroda.

brao Avrahama. Zašto se razlog

boli koju osjeća i unatoč valu vrućine koji je vladao tog dana. Nakon raskošnog obroka, anđeli mu kažu da će njegova žena Sara roditi sina

Daleko od toga da se zadovoljava tom činjenicom, Tora dodaje objašnjenje zašto je Avraham izabran: "Ja

mu i njegovoj kulturi. Avraham je

toga da uništi grad S'dom.

titi Avrahama o onome što će se dogoditi u bliskoj budućnosti: "A Hašem je rekao, ‘Zar da skrivam od

biti uništen?

Avraham potpuna suprotnost S'do-

kst kaže da je Hašem na rubu

je Hašem osjećao potrebnim izvijes-

ovdje, trenutak prije no što će S'dom

Izgleda da Tora želi naglasiti da je

kojeg će nazvati Jichak. Kasnije, te-

Tora naglašava razlog zbog kojeg

Njegovog izbora spominje upravo

Glavna stvar koja zanima Avrahama jest je li sva nada izgubljena, ili nade još uvijek ima

čovjek koji čini dobro, pravdu i dobročinstvo, dok je S'dom antiteza tome i stoga ne zaslužuje da postoji.

■

Ono što stoji u pozadini tog stiha je da se Avraham, darežljiv čovjek koji se drži pravde, trebao složiti sa uni-

Avrahama ono što ću učiniti?'" (Po-

štenjem S'doma jer S'dom simboli-

stanak 18,17) Je li u redu da sakri-

zira sve ono što je suprotno njemu.

jem svoje planove od Avrahama?

S time na umu, Avrahamove mo-

Nakon svega, "... od Avrahama će postati velik i moćan narod i svi

sam ga izabrao jer svojim sinovima i

narodi svijeta bit će blagoslovljeni

cijelom svom kućanstvu zapovijeda

kroz njega." (stih 18) Drugim rije-

da se drže Hašemovog puta vršeći

čima, Avraham je onaj kroz kojeg će

ono što je dobro i pravedno…" (stih

svi narodi svijeta biti blagoslovljeni.

19) Pa ipak, nije li ovo neobično

litve u prilog S'domu postaju još zagonetnije. Nakon što mu Hašem kaže da je vika S'doma i Gomore postala velika i da su njihovi grijesi postali vrlo teški, Avraham mu prilazi riječima "Možda je pedeset pravednih u gradu". Pa što ako je nekoliko pravednih u gradu? Da li to na ijedan način opravdava pat-

nje siromašnih i slabih koji venu pod prevladavajućom okrutnošću S'doma? Zašto je Avraham bio tako siguran da je uništenje S'doma velika nepravda, do te mjere da koristi riječ halila ("daleko bilo od Tebe") dva puta – "Daleko od Tebe da učiniš takvu stvar, da pravednog pogubiš zajedno sa zlim tako da sudbina pravednika bude kao i Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice) Rabbi David Stav:

Nekoliko pravednih pojedinaca

sudbina zlih. Daleko bilo od Tebe da učiniš takvo što! Neće li Sudac cijele zemlje vršiti pravdu?" (stih 25) Već smo spomenuli da je Avraham bio čovjek dobročinstava i pravde te da je to razlog zbog kojeg ga je Hašem odabrao. On sada koristi taj status kako bi postavio izazov

pred Hašemove odluke. Međutim, istina je da upravo to ne shvaćamo.

Je li ispravno dozvoliti tiranima da se iskaljuju na društvu nakon što smo spasili nekoliko pravednih pojedinaca?

Ispostavlja se da se Hašem u principu slaže sa Avrahamovim prijedlogom te kaže da ako nađe tih pedeset pravednih ljudi u S'domu, On

neće uništiti grad. No, takvih pedeset nije bilo. Ako je tako, koji je vodeći princip koji stoji iza pitanja je li uništenje grada opravdano ili ne?

Ima li ikakve razlike ako je tamo pedeset

pravednih ljudi, trideset

pravednih ljudi, ili koliko god? Nakon svega, naselju se sudi prema djelima većine njegovih stanovnika.

Majmonides to komentira govo-

reći da "čovjek čiji poroci brojem nadmašuju njegove vrline, odmah umire u svom bezakonju" (Mišne Tora, Hilhot Tešuva 3,2) Isto vrijedi i za

društvo

i

naše

zajednice:

"jednako tako, zemlja u kojoj su grijesi veliki, odmah biva uništena, kao što je rečeno, 'vika S'doma i Gomore je velika.'" Koji pozitivni

Godina 17 9 Broj 4 Strana

efekt bi moglo imati nekoliko pra-

grad bi zaslužio opstati. Čovjek i

vednih ljudi na život u gradu?

zajednica ne ocjenjuju se samo na

Ako se podsjetimo što je Avraham rekao, možemo dobiti neke nove

temelju prošlih događaja, već i na temelju budućih potencijala.

uvide. Avraham ne pita ima li pe-

Često je sudbina društva ili zajed-

deset pravednih ljudi u tom gradu.

nice prepuštena u ruke nekolicine

Tora naglašava da "…možda ima

izabranih pojedinaca koji imaju od-

pedeset pravednih ljudi u gradu", a

govornost za sve promjene, uzima-

kasnije nastavlja riječima "za dobro

jući u obzir rizike koji proizlaze iz

pedeset pravednih koji žive usred

takvog izbora. Iako je u ovom gradu

njega". To nema nikakve veze s

bilo nekoliko ljudi koji su zavrijedili

brojevima. Glavna stvar koja zani-

biti spašeni – Lot i njegova obitelj –

ma Avrahama jest je li sva nada iz-

to nije bilo dovoljno da grad bude

gubljena, ili još uvijek postoji nada

sačuvan. To je stoga što oni nisu bili

za poboljšanjem.

u stanju donijeti nikakve pozitivne

Kada bi u gradu živjeli pravedni ljudi, ali ne bi imali utjecaja na ono što se u gradu dešava, bilo zbog toga što su se izolirali ili zbog drugih teškoća s kojima se susreću, Avraham bi razumio da se više ništa ne može učiniti i prestao bi moliti za taj grad. Međutim, kada bi u gradu živjeli dobri ljudi koji brinu

promjene u zajednicu u kojoj su živjeli. To je bio test S'doma i to je test s kojim se suočava svaka zajednica i svako društvo. Hoćemo li naći nekoliko pojedinaca, koliko god ih malo bilo, koji su spremni preuzeti rizike življenja u zajednici i društvu? ■ Prevela Anja Grabar

o onome što se događa u gradu i koji se bore za utjecaj u njemu, taj Strana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

Nema straha B-žjega na ovome mjestu Što je Abraham mislio kada je

putuje iz te regije i nastanjuje se

lehu i njegovom kućanstvu, koji su

zaključio da je Gerar grad u kojem

između Kadeša i Šura, u Geraru. Još

također pogođeni pošastima, B-g

nema straha od B-ga?

jednom, kako bi zaštitio svoju ženu,

kaže da će se Abraham moliti za

on kaže Sari da govori da mu je

njihov potpun oporavak. No, uko-

sestra, a ne žena. Avimeleh, kralj

liko on ne pusti Saru, i on i njegovi

Gerara, uzima Saru za sebe s očigle-

ukućani će umrijeti.

U ovotjednoj parši, parši Vajera, Abraham na putu u Gerar ponovno proživljava traumu otmice svoje žene koju je jednom već proživio u

Egiptu.

dnom namjerom da ju oženi i okru-

ni ju kao svoju kraljicu.

protiv tebe da si na mene i moje

20, čitamo o prvoj otmici Saraj.

Saraj i Lot (njihova imena tada još nisu bila promijenjena u Abraham i Sara), odlaze u Egipat. Kada Egipćani vide Sarajinu ljepotu, oni ju hvale faraonu koji ju uzima sebi.

ma i pita ga (Postanak 20,9), "Što si nam to učinio? Što sam sagriješio

U parši Leh Leha, Postanak 12,10Zbog gladi u zemlji Kanaan, Abram,

Avimeleh ljutito poziva Abraha-

Tamo gdje nema straha od B-ga, na takvom mjestu bez moralnih ograničenja, mora se strahovati za život

Kada faraona i njegovo kućanstvo

kraljevstvo

navalio

takav

grijeh?"

velik ■

Tražeći da sazna što je to Abrahama natjeralo da kaže da mu je Sara sestra, a ne žena, Avimeleh ponovno pita (Postanak 20,10), "Što si vidio pa si učinio takvu stvar?"

zadese ozbiljne pošasti, faraon puAbraham

šta Saraj i tjera Abrama i njegovu obitelj iz egipatske zemlje.

odgovara,

(Postanak

20,11), "Rekao sam, 'Samo, nema Međutim, B-g dolazi Avimelehu u

U ovotjednoj parši, Vajera, čitamo

snu i upozorava ga da je Sara udana

o drugoj otmici Sare. Nakon uniš-

žena, te mu naređuje da ju vrati

tenja Sodome i Gomore, Abraham

njenom mužu koji je prorok. Avime-

straha B-žjega na ovome mjestu pa će me ubiti zbog moje žene.'"

Raši objašnjava u Talmudu (Makot 9b) da je Abraham, čim je ušao u Gerar, shvatio da se Filistejci ne boje B-ga. Običaj je bio da ljudi koji žive u gradu pitaju nove doseljenike trebaju li hrane ili vode. No, budući da su ljudi Gerara bili zainteresirani samo za Sarin bračni status, Abraham je odmah zaključio da u Geraru nema straha od B-ga i da u takvom mjestu bez moralnih ograničenja, on mora strahovati za život svoje obitelji.

Malbim doživljava

Abrahamov

odgovor Avimelehu kao moćno Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald:

Nema straha B-žjega na ovome mjestu

upozorenje protiv stanja društvenog morala. Čak i najobrazovaniji ljudi koji se općenito ponašaju pristojno i časno, mogu se suzdržati od grijeha samo ako se ne probude njihove žudnje i kušnje. Međutim, čim su kušani moćnom željom za bogatstvom, ili žudnjom za fizičkim zadovoljenjem, oni brzo zanemaruju norme ponašanja i počinju se ponašati neprikladno. Bez moćnog straha od B-ga, utemeljenog na spoznaji da B-g vidi svako, pa i ono najmanje djelo, oni gube kontrolu i prepuštaju se svojim najprizemnijim i nemoralnim željama.

Rabi Elhanan Wasserman ističe da izgleda kao da je jedna riječ u Abrahamovoj tvrdnji suvišna. Abraham

kaže, "Samo, nema straha od B-ga na ovom mjestu i oni će me ubiti zbog moje žene." da

svijeta, i tome da su njeni građani

mudrost u znanosti, literaturi i

hebrejska riječ ‫רק‬,ַ 'samo' ili 'ali',

bili smatrani vodećima u filozofiji,

filozofiji, mora se koristiti moralno i

dolazi kako bi nas poučila da čak i u

znanosti i kulturi, oni su bili bez

služiti na dobrobit i napredak čo-

društvu koje je naizgled napredno i

straha od B-ga. Lišeni B-žjeg straha,

vječanstvu. Ako to ne čini, ono će

pristojno,

Avimelehove

Nijemci su se pokazali najsposo-

uskoro postati izvor velikog nemo-

zajednice u Geraru, čovjek mora

bnijima u počinjanju najgnusnijih

rala i mnogih destruktivnih djela.

strahovati za vlastiti život ukoliko

zločina u povijesti čovječanstva.

Rabi

Wasserman

poput

sugerira

nedostaje strah od B-ga.

U knjizi Psalama (Psalam 111,10),

Nažalost, rabi Wasserman je tu

kralj David piše, "Početak mudrosti

istinu predobro naučio. Iako je bio

je strah od B-ga." Bez straha od

van nje kada je započeo 2. svjetski

B-ga, bez osnovne moralne svijesti

rat, on se odlučio vratiti u Europu

utemeljene na b-žanski utvrđenim

kako bi bio sa svojim učenicima te je

načelima morala i etike, čovjek ne

ubijen u holokaustu. Unatoč činje-

može biti dobro informiran i ne

nici da je Njemačka tada smatrana

može se smatrati mudrim. Svo

jednom od najnaprednijih zemalja

znanje, čak i ono koje pretpostavlja

Godina 17 11 Broj 4 Strana

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

"Stari Židov" ili "Novi Židov" Naš otac Avraham moli za oprost

zlo. Stoga judaizam stavlja veliku

Tora se uvijek bavi stvarnim živo-

i opstanak Sodome. On s B-gom, da

odgovornost na pojedinca i njegovo

tom, i aktualnim vrednovanjem i

tako kažemo, sklapa najbolju mo-

ili njezino ponašanje. Rambam to

stvarnošću. Zapravo, mnogo toga

guću pogodbu. Ako u Sodomi ima

čini kada kaže da prije nego što

što je vezano uz današnja kretanja i

deset pravednih ljudi, grad će biti

čovjek učini neki čin u životu,

suvremene pripovijesti o Židov-

pošteđen. U Sodomi živi brojna

uvijek treba razmisliti o tome da se

skom narodu ogleda se u paraši

populacija, tako da je Avraham

cijeli svijet u tom trenutku nalazi u

Vajera, a osobito u priči o Avra-

nekako uvjeren da je spasio grad

hamu i njegovom nećaku, Lotu. Lot

kad se broj neophodnih pravednika

Avrahama vidi kao staromodnog,

smanji na deset. Ovo je vjerojatno

nebitnog i u svakom slučaju sme-

razlog zbog kojeg se Avraham ne

tnjom za uspostavu novog i boljeg

"Novi Židov" će biti kulturan, moderniziran, sekulariziran, reformiran, i "oslobođen" bremena Tore i Židovske prošlosti

pogađa za broj niži od deset. Ali Avraham bude teško razočaran. U Sodomi nema ni deset pravednika, te anđeli osvete vrše svoj posao odmazde i uništenja.

Moji su učitelji često isticali mojim

svjetonazora. Lot ostvarenje tog boljeg svijeta vidi u novom ■brzorastućem

zanemaruje

mo nije bilo deset dobrih ljudi. Još jednom nam, ovdje u priči o Sodomi, Tora ističe vrijednost pojedinca, dobre osobe, dobrog djela koja se čini samo zato jer je dobro, jer u očima Nebesa dobro uvijek pre-gazi

Strana 12

prisutno

zlo

On tog

površinskom bogatstvu i sjaju kojim Sodoma odiše. On je uvjeren da nje-

gov stric Avraham, bez djece i star,

dina u ješivi da Sodoma nije uniškoji su bili u njoj. Uništena je jer ta-

Sodome.

društva i svoje nade gradi na

kolegama i meni tijekom naših gotena zbog desetaka tisuća zlikovaca

društvu

nema budućnosti, dok će on, sa ravnoteži

između

dobra

i

zla,

svojom velikom obitelji, ogromnim

spasenja i uništenja. Čin koji će biti

bogatstvom, i prividnim poštova-

učinjen, ako je to čin dobrote, može

njem sodomskog društva, živjeti i

spasiti čitav svijet. A ako je pogre-

postati novi Avraham.

šan i zao, sebičan i bezosjećajan, može odvesti u propast cijelo čovječanstvo.

U našem vijeku veliki je dio Židova sebe uvjerio da je stari Avraham osuđen na propast, i kako su to

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Berel Wein:

"Stari Židov" ili "Novi Židov"

oni vidjeli, s pravom. Ortodoksija,

terizira neortodoksni Židovski svi-

način života usklađen s Torom i taj

jet. Avraham postaje snažan i mo-

sustav vrijednosti bili su predodre-

ćan, dok Lot sebe uništava.

đeni da ih se otpremi u ropotarnicu

No, za Lota nije sve izgubljeno.

povijesti. "Novi Židov" će biti kul-

Stotinama godina kasnije, dugo

turan, moderniziran, sekulariziran,

nakon što se Sodoma pretvorila u

reformiran, i "oslobođen" bremena

sol, sumpor i pepeo, Lotov poto-

zakona Tore i Židovske prošlosti.

mak, Moavka Rut, traži Avrahama.

On će biti socijalist, komunist, hu-

Ona napušta svoj dom i svoju obi-

manist, sekularni cionist, ali on će

telj, svoju priliku da ima fizičku

biti Lot, ne Avraham. A ako bi to

udobnost i naizgled sigurnu egzi-

značilo postaviti neke od zamki

stenciju, i kreće teškim putem koji

Sodome židovskom društvu, pa

će je dovesti Avrahamovom narodu

dobro, neka ih. Jer na kraju krajeva, bilo je nemoguće zadržati svjetona-

Svu vjeru modernog Židova u

zor i način života starog Avrahama.

bolji svijet europske kulture i mo-

Međutim, Sodoma nije ispala kao raj kojem se Lot nadao. Lotova djeca, odgojena i školovana u Sodomi,

ismijavala su i prezrirala Lota, kao što je on sam ismijavao i prezirao Avrahama. Bili su ogorčeni na njegovu staromodnu privrženost zastarjelim idejama Avrahama: gostoljubivosti i ljubaznosti prema drugima, čak i strancima. Lotova vlastita obitelj okrenula se protiv njega i prijavila ga vlastima i narodu Sodome. Lot je bio preteča židovskih komunista u doba Staljina, koji su prijavljivali svoje roditelje zato što su bili "kontrarevolucionari", da bi ih samo desetljeće kasnije eliminirao "veliki otac Staljin." I, najgore od svega, Sodoma je bila uništena! Čitav vrli novi svijet završio je u ognju i sumporu, siromaštvu i smrti, razočaranju i gubitku svih iluzija.

Godina 17 13 Broj 4 Strana

dernizma slomio je holokaust, slomio je Staljin i njegovi nasljednici, slomila su beskrajna vatrena isku-

šenja države Izrael. Lot je ostao sam, bez mogućnosti da se više vrati Avrahamu, potonuo u inces-

i učiniti je majkom kraljeva. Negdje u Lotu nalazila se iskra Avrahama koja nije bila ugašena iskustvom Sodome. Rut je u sebi otkrila tu iskru i to joj otkriće nije dalo mira.

Ona iznova izgrađuje svoj život i

sebe kao osobu u sjeni Avrahamovog baldahina.

tuozno pirovanje svoje vlastite praz-

Danas širom svijeta postoje na ti-

nine duha i nedostatka vizije. U me-

suće potomaka Lotovih Židova, koji

đuvremenu, Avraham je nekako

su u potrazi za Avrahamom. Oni

čudom preživio, pa čak i napredo-

idu protiv obitelji i društva, i ig-

vao. Dobio je sina i nasljednika,

noriraju kokodakanje otrcanih fraza

Jichaka, i imao je duhovni temelj za

profesionalaca iz Židovskog svijeta,

svoje postojanje, a G-spod ga je šti-

a sve kako bi se ponovno ujedinili s

tio (doduše oskudno) od njegovih

Avrahamom, s Torom, i sa Židov-

neprijatelja. Lot je financijski slom-

skom prošlosti i sudbinom. Sodoma

ljen, star i nevažan, Avraham po-

je uništena, ali se Lot, "koji je otišao

staje sve bogatiji i bogatiji. Ovo je

s Avrahamom", ponovno pojavljuje,

prilično točan opis današnjeg Ži-

čak i nakon stoljeća odvajanja i mr-

dovskog

svijeta.

žnje samoga sebe, da ponovo zau-

osobitost

današnjeg

Najistaknutija Židovskog

zme svoje mjesto uz svog strica u

svijeta je ta suprotnost između

borbi za pobožnost i svetost. Nije li

elastičnosti i pouzdanja ortodoksije,

to opis našega svijeta i našeg vre-

te tjeskobe i depresije koja karak-

mena? ■

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Stvarni dokaz da je Avraham bio istinski ‘Baal hesed’ Paraša Vajera poznata je kao paraša koja oslikava veliku gostoljubivost i djela gemilas hesed [dobročinstva] Avrahama Avinu. U ovoj paraši nalazimo da, čak i mada je bio bolestan i u bolovima, Avraham se pomučio više nego li je bilo potrebno da bi potražio goste koje će ugostiti u svom šatoru. Avraham je bio arhetipski "činitelj dobrote" (gomel hesed).

Rav Yaakov Kamenetzky, u svom djelu Emes L'Yakov, donosi slijedeće viđenje. Medrašim su prepuni različitih vrsta gostoljubivosti koje je Avraham iskazao. "On je posadio ešel u Beer Ševi" [Berešis 21,33]. Hazal nam kažu da je riječ ešel [alef-šinlamed] (koja se naoko odnosi na drvo posađeno zbog hlada) kratica za ahila [hrana], štija [piće], i levaja [pratnja]. Avrahamov je šator bio otvoren na sve četiri strane, kako bi bio siguran da će uhvatiti goste bilo s koje strane prilazili. Naši učenjaci u svojim riječima Avrahama povezuju s B-žanskim svojstvom heseda.

Pa ipak, izgleda da je ovo jedina

paraša u kojoj vidimo da se Avraham konkretno bavi djelima dobročinstva. Ovaj događaj na početku paraše Vajera primjer je heseda Avrahama Avinu. Ne nalazimo spomena toga ni u Leh Leha niti u Hajej Sara.

Narod Sodome predstavlja čistu antitezu Avrahamove osobnosti sve za što se on zauzimao sodomsko je društvo odbacilo

Rav Yaakov također se čudi stavljanju tog postupka dobročinstva uz priču o uništenju Sodome. Rav Yaakov iznosi mišljenje da se biblijski dokaz da je Avraham Avinu bio takav meštar dobročinstva ne nalazi u kratkom događaju s anđelima na početku ove paraše. Prije bi bilo da

dokaz proizlazi iz postavljanja ove dvije priče jedne uz drugu – ove o ugošćavanju posjetitelja i one o uništenju Sodome.

Sodoma je bila na glasu po svojoj negostoljubivosti. Oni su donijeli zakon o zabrani gostoprimstva. Tko god bi u Sodomi bio uhvaćen u vršenju heseda bio bi oštro kažnjen.

Ovo društvo ne samo da je imalo zakone koji su zabranjivali da se netko zaustavi kod njih i još mnogo drugih stvari – oni su zapravo imali protu- hesedne zakone!

Priroda je ljudskih bića da ukoliko ■ je jedno sklono postupati na jedan način a drugo na potpuno suprotan način, da će ti ljudi, po prirodi, jedan prema drugome gajiti negativne osjećaje. Narod Sodome predstavlja čistu antitezu Avrahamove osobnosti. Sve što je propovijedao i činio za svog života – u vezi dobrohotnosti prema svom bližnjem – sodomsko je društvo ismijavalo i u potpunosti odbacivalo. Oni su načinom na koji su postupali poništavali i podrivali sav utjecaj koji je Avraham nastojao izvršiti u svijetu.

Stoga bi bilo posve prirodno i razumljivo da je Avraham radosno reagirao i likovao kada je od Svemogućeg čuo vijest "Uništit ću Sodomu". Ako ništa drugo, očekivali bismo da zauzme stav "Ovo je dobrodošlo oslobođenje! Samo naprijed s time!"

Raši (u vezi riječi Vajigaš Avraham) kaže da riječ Vajigaš podrazumijeva tri različite stvari. Ona može značiti približiti se zbog rata, zbog molitve, ili zbog toga što se nastoji nekoga umiriti. Raši navodi biblijske citate za svaku primjenu te riječi. Možemo razumjeti kako je Avraham možda pristupio pred Svemogućeg zbog molitve, ili možda da Ga pokuša

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Yissocher Frand: omekšati. Međutim, kako da razumijemo treće moguće značenje riječi – pristupanje bliže da bi se započeo boj? Jednom sam vidio komentar da je to bila osobna bitka koju je Avraham morao izvojevati sam sa sobom. Bio je rastrgan. S jedne strane je osjećao : "Treba se riješiti tih ljudi.

Oni zaslužuju da budu izbrisani s lica zemlje zbog svoje pokvarenosti i sebičnosti." S druge strane, Avraham je pobijedio svoje osjećaje i uzvratio molbom u ime Sodomljana što je bila ona druga (pobjednička) strana njegove osobne borbe u vezi toga.

To je primjer Avrahamove velike osobine heseda, prema Ravu Yakovu Kamentskyju. Ne samo da je on kao bolestan stariji čovjek pohitao da posluži tri putnika za užarenog dana, dok je bio u bolovima zbog nedavne operacije. Primjer je usporedba ova dva događaja. Odmah nakon što smo se upoznali s Avrahamovom sklonošću ka gostoprimstvu, što nas može navesti da pretpostavimo da bi Avraham bio zadovoljan nestankom protugostoljubivog društva, mi vidimo da se Avraham bori s tim prirodnim htijenjem i moli se za dobrobit čak i Sodomljana. On to ne čini površno, već kroz dug i rječit dijalog sa Svemogućim, moleći za dobrobit Sodomljana. On preklinje za njih!

Ovo je najčišći Baal hesed – onaj čija je ljubav prema ljudima tolika da prelazi preko svakog intelektualnog ili emocionalnog viđenja koje je mogao imati. Zbog toga je paraša Vajera poznata kao paraša koja personificira veliku osobinu heseda a koju je pokazao Avraham Avinu.

"Na mjesto gdje bješe stajao pred Vječnim" Tora uči: "Avraham usta rano ujutro i ode na mjesto gdje bješe stajao pred Vječnim..." [Berešis 19,27] Godina 17 15 Broj 4 Strana

Stvarni dokaz da je Avraham bio ‘Baal hesed’

Avraham preklinje za Sodomu.

Ne pomaže. Grad Sodoma je uništen. Avraham shvati da njegove molitve nisu bile uspješne kada ugleda kako se iz grada Sodome podiže dim. Gemara razjašnjava naglašavanje tog pasuka, da se Avraham vratio "na mjesto gdje se isprva molio": "Svatko tko odredi stalno mjesto za svoje molitve, B-g Avrahama bit će mu na pomoć." Isto tako: "Tkogod odredi stalno mjesto za svoju molitvu od učenika je Avrahama Avinu." Kada takva osoba premine, Talmud kaže da se za njega kaže ova pohvala: "Kakva li pobožna čovjeka, kakva li ponizna čovjeka, on je učenik praoca Avrahama." [Berahos 6b] Ovo izgleda pomalo pretjerano.

Možda je vrlo lijep običaj ne seljakati se s mjesta na mjesto u šulu, ali nismo li otišli malo predaleko kada kažemo: "Kakav hasid! Kakava anav!

Kakav učenik Avrahama Avinu!"?

U čemu je stvar?

Napola u šali, dat je domišljat odgovor na to pitanje: Ako netko provede čitav svoj život u jednom šulu a da se ne razljuti i ne povuče se zbog neke svađe s predsjednikom ili gabajem ili rabinerom ili nekim vijećnikom, tada on doista mora biti posebno pobožan, izrazito ponizan, učenik Avrahama Avinu.

Zapravo, htio bih ponuditi drugačiju interpretaciju koju sam vidio u posljednjem izdanju knjige Shemen HaTov. Pasuk u Tehilim kaže: "Tko će se popesti na Goru Vječnog i tko će se uspeti na Njegovo Sveto Mjesto?"

[Tehilim 24,3]. Ovaj pasuk aludira na dva nivoa veličine. Prva razina je "Tko će se popesti na Goru B-žju?" da dosegne visine duhovnog uzdizanja. Druga je razina mnogo veći izazov -- "I tko će biti u stanju da ostane na tom Svetom Mjestu?" – Tko može zadržati tu visinu duho-

vnog uzdizanja jednom kada je postigne?

Mi u životu neprestano prolazimo kroz periode duhovnog rasta i slabljenja. Mnogo puta nam se u životu događaju stvari koje nam budu razočaranja te zbog toga postajemo obeshrabreni i padamo u svojoj razini duhovnog postignuća. To je cilj pasuka u Tehilim. "Mi ja'ale beHar Hašem" predivna je razina za postići.

Međutim, "uMi jakum bimkom Kodšo?" – ostati na tom nivou još je veći izazov.

Bilo bi potpuno prirodno da je Avraham Avinu – nakon što se molio za Sodomu i zalagao za njih – kada je podigao pogled i ugledao grad kako nestaje u dimu postao obeshrabren i razočaran: "Moje molitve su bile uzaludne. B-g je ignorirao moje molbe." Za neke ljude, barem privremeno, to bi bilo poput duhovnog bacanja ručnika u ring. Bili bismo skloni odreći se nade, oslabiti svoju vjeru, itd.

Veličina praoca Avrahama bila je u tome što je utvrdio stalno mjesto za svoju molitvu (kovea makom l'tfiloso). On se molio za Sodomu. Bio je odbijen. Međutim, sljedećeg dana vratio se na isto mjesto i molio se na isti način s istom vjerom, istim entuzijazmom i istom koncentracijom.

Nije došlo do duhovnog srozavanja.

Ovo je istinska nakana tvrdnje "onome koji utvrdi stalno mjesto za svoju molitvu, B-g Avrahamov bit će na pomoć." To ne označava tek molitvu na istom sjedalu. To znači da će i pored padova i razočaranja s kojima se suočavamo u životu, on još uvijek biti u stanju da bude uporan i stalan u svojoj službi i privrženosti Svemogućem. Takva je osoba istinski Avrahamov učenik. Takva je osoba postigla istinsku pobožnost i poniznost. ■

Strana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Vajera

Stavio sam pred tebe život i smrt . . a ti ćeš izabrati život.

(Ponovljeni

zakon 30,19) Kako morski rak uspijeva narasti? Jer, njegov oklop je

krut i ne da se raširiti.

Kada se morski rak osjeti pritje-

morani naučiti živjeti uz rizik.

Ljudi na koje neuspjeh djeluje poražavajuće možda nikada neće ništa pokušati. Oni nikada neće

Tri vrste ljudi žive nepodnošljivim životom: oni koji su previše suosjećajni, previše razdražljivi, ili preosjetljivi. (Pesahim113b).

Zašto je biti previše osjetljiv toliko

narasti.

Najveći od svih neuspjeha je neuspjeh da se raste i svoje potencijale poveća do njihovih krajnjih mogućnosti. Pasivni neuspjeh još je teži

šnjenim u svom oklopu, on se uvu-

nepodnošljivo? Ako nas jako opeče sunce, izbjegavamo kontakt s dru-

gim ljudima, jer ono što bi inače bilo prijateljsko tapšanje po ramenu ili blago milovanje, moglo bi izazvati veliku bol.

če u pukotinu jedne od podvodnih stijena, odbaci svoj oklop, i presvu-

Naši osjećaji mogu postati preos-

če se u novi. Kada preraste taj oklop

jetljivi jednako kao i naša koža, pa

on ponovi isti postupak, i tako čini sve dok ne postigne svoju konačnu veličinu.

Za vrijeme faze dok je bez oklopa,

morski se rak nalazi u velikoj opa-

■

Nemoguće je postići uspjeh bez da se riskira neuspjeh.

može smrskati o stijenu. Da bi na-

bjegli da budemo povrijeđeni, mi se možemo povući od kontaktiranja s

Ego je ishodište te osjetljivosti. od aktivnog neuspjeha.

Mi ne smijemo propustiti izgraditi

Nemoguće je postići uspjeh bez da

dovoljno srčanosti i samopouzdanja

se riskira neuspjeh—ponekad se

da se ne povučemo pred preuzima-

život može živjeti jedino riskirajući

njem rizika (no svakako onih ra-

smrt. Budući da se život sastoji od

zumnih) kako bismo napredovali.

rasta i napredovanja, mi smo pri-

le, mogu biti vrlo bolne. Kako bi iz-

druge barijere.

bežljiva riba, ili ga snažna struja

svoj goli život.

ravnodušni, ili bi vam se čak sviđa-

ljudima ili komunikaciji postaviti

snosti. Može ga pojesti kakva gra-

rastao, morski rak mora riskirati

stvari prema kojima biste inače bili

Kad se nadme ljudski ego oni se osjete nadmoćnima u odnosu na druge i zamišljaju si da zaslužuju veće priznanje. Nikakvo priznanje im, međutim, nije dovoljno pa se nedužni komentari ili postupci drugih ljudi tumače kao uvrede ili oma-

lovažavanje.

Za razliku od opečene kože, egom opaljene osjećaje ne može se lako prepoznati. Manjak svjesnosti tada te jadne ljude može navesti da pomisle kako ih drugi žele povrijediti.

Takva pogrešna tumačenje učinit će im živote nepodnošljivima. ■

Strana 16

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Blagoslov neznanja Kao što je on to običavao svake godine, reb Šlomo iz Radomska je ponovno izabrao jednog bogobojaznog i učenog hasida koji će te godine za Roš hašana (Nova godina) preuzeti na sebe odgovornost puhanja u šofar (rog) za cijelu zajednicu. Dugo očekivani trenutak je došao, ali nesretni mladić nije bio u stanju proizvesti niti jedan jedincati ton. I zato su bili primorani pozvati drugog mladića da ga zamijeni. Ovaj se nije dao zbuniti i prelijepi su tonovi potekli jedan za drugim. .

Po završetku službe, vidjevši da prvi hasid neutješno lije suze, pozove ga reb Šlomo k sebi i reče mu: "Neću te tješiti, već ću ti ispričati poučnu priču, pa ti onda sam odluči što ćeš i kako ćeš. .

Kad je došlo vrijeme da okrune novog kralja, građani neke zemlje odlučiše za njega iznova izliti predivnu zlatnu krunu. Posao se bližio kraju, trebalo je još samo umetnuti brojno drago kamenje i ceremonija je mogla početi. Ali niti jedan se majstor nije usudio poduzeti toga posla; svi su se bojali da ne oštete krunu koja nije imala cijene.

Na koncu se ipak pojavi jedan majstor zlatar i zatraži mjesec dana da dovrši posao. Veselju nije bilo kraja. Majstor je dan za danom, tjedan za tjednom obilazio okolo krune i zamišljao gdje će i kako će ako bi skromno ljudsko biće moglo naći utjehu i ugraditi koji kamen. Vrijeme je prolazilo i trebalo je zadovoljstvo u životu? Čovjeka je moguće usporediti s početi raditi. Ali kad je majstor primio krunu u ruke, da bi počeo raditi, spotakne se i padne s njom na pticom u kavezu u kraljevskoj palači. Čitav zbor je u pod, jedva je nekako zadržavši u svojim rukama. I svakom trenutku spreman pjevati za kralja predivne kako sada nastaviti raditi? . melodije, ali njemu je ponekad draže malo pernato stvoNesretni majstor pozva svog pomoćnika, koji nije renje koje iznenada razbije tišinu svojim pjevom. To je niti znao da je to kruna za kralja, pa ga potanko upuzato što sićušno stvorenje nije svjesno onoga što radi, ne ti gdje i kako će postaviti drago kamenje. On sam nije mogao niti gledati kako mladić radi, izašao je iz radiposjeduje znanje o melodiji i ritmu, pa tako njezin pjev onice i čekao što će se dogoditi. A pomoćnik je, onaizvire spontano iz dubine srca. ko kako ga je učitelj poučio, postavio drago kamenje bez ijedne suvišne ogrebotine na kruni. ■ Stvoritelj, blagoslovljen da je On, ima na nebu veliki

K

broj anđela i serafima koji ga slave vedrim duhom, čistim govorom i ugodnim melodijama. Ipak, On uživa u pjesmama ljudi, koji su niža bića od anđela.

e postoji na ovom svijetu ništa materijalno,

R. Noa iz Lehovica ■

a da ne sadrži barem neku iskricu

N

duhovnosti.

R. Elimeleh iz Liženska ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 17 Broj 4 Strana

Strana 17

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Razumijevanje poruke Negativne emocije iznimno su snažne te nas često potpuno iscrpe i onesposobe. Zapravo, ništa nema takvu moć da zaustavi naš duhovni rast i životno zadovoljstvo kao negativnost. Bitno je i prijeko potrebno poduzeti inicijativu da učimo o sebi, i valoriziramo svoje reakcije kada imamo posla s takvim emocijama.

Uz vodstvo Rebe Nahmana te emocije možemo transformirati u moćne alate.

Pozabavimo se strahom. Kao i sve drugo na svijetu, strah nije neki nepovoljan osjećaj nego B-žje djelo.

Riječ kojom počinje Tora, BeReŠIT (U početku) (Postanak 1,1) akronim je za IaREi BoŠeT (strah-poniznost).

Zohar kaže da je svrha stvaranja da se čovjek ponizi, i prizna B-žju veličinu posredstvom straha.

Možda strah pred B-gom priziva viziju zlokobnih anđele koji vas tuku do krvi zbog toga što ste učinili nešto loše. Ta je ideja jednostavno krivo usmjerena. Istina, kazna za naša nedjela je spremna, međutim, sama kazna za dušu predstavlja proces čišćenja i uistinu je na našu vječnu dobrobit.

Strah od grijeha zapravo je destruktivan kada na njega negativno gledamo. U tom slučaju, on je alat kojim se koristi jecer hara (nagon ka zlu) da bi nas doveo do tjeskobe, i

osjećaja da je B-g potpuno i sasvim udaljen od naših života. Elementarni strah od B-ga podsjeća nas da je On uvijek prisutan, pogotovo onda kada se nalazimo u trenucima slabosti i kada smo najranjiviji. Zar ne biste željeli da se vaša majka pojavi mašući prstom prije nego li učinite neki stvarno glupi odabir? Pozitivni strah stvara svijest da je B-g uvijek pred nama, dostupan nam i upozorava nas tako da izbjegnemo bolne

Rebe Nahman podučava da je cijeli svijet jedan vrlo uzak most - i glavna je stvar ne dozvoliti si da se imalo bojimo

zamke života. Kada steknemo ovu svjesnost B-ga i postanemo ponizni, možemo početi razvijati i dublje razine uviđanja Njegove veličine i zadivljujuće fenomenalnosti. To je glavna svrha Stvaranja – spoznati B-ga.

Strahovi kao i zebnje koje proživljavamo u patnji ili zabrinjavajućim situacijama, zapravo su pozivi na buđenje koje nam šalje naš Otac na Nebu koji nas voli. Oni su podsjetnici da Mu nedostajemo i da nam je nešto ovdje dolje na zemlji odvratilo pažnju od naše prave svrhe. Kada se prisjetimo Njega i svrhe stvaranja, mi strah ponovo podižemo do njegovog istinskog, pozitivnog izvora, i na taj način ot-

Strana 18

klanjamo negativnu verziju straha s kojom živimo.

Sve to možemo vidjeti u Tori. Sva čuda i velebna djela koja je B-g izveo u Egiptu trebala su pokazati svijetu da je On taj koji vlada svijetom. Međutim, faraon je odbio priznati B-ga. B-g je na to odgovorio rekavši: "Ali za tebe i tvoje sluge znam da se još ne bojite B--ga" (Izlazak 9,30). B-g je Egipćanima slao pošast jednu za drugom, ali oni su odbijali shvatiti poruku.

Konačno su dopustili Židovskom ■ narodu da ode, ali su ih potom progonili do Crvenog mora, gdje ih je dočekao njihov prerani kraj. Židovski narod je bio svjedok istih strašnih zala no potpuno je drugačije reagirao: "A Izrael vidje veliko djelo koje je B-g učinio nad Egipćanima, i narod se poboja B-ga" (isto 14,31).

Rebe Nahman podučava da je cijeli svijet vrlo uzak most - no glavna je stvar da si ne dozvolimo da se makar i malo bojimo. Svi mi u životu proživljavamo teška vremena i često živimo uz puno strahova i tjeskobe. Ipak, svatko od nas ima sposobnost, uz B-žju pomoć, da te negativne osjećaje podigne na mjesto gdje se nalazi vjera i priznanje B-žjeg suvereniteta. Kada živimo uz stalno prepoznavanje i priznavanje da je B-g taj koji vlada svime i da je sve što On čini najbolje za nas, u stanju smo uzdići naše strahove i preobra-ziti ih u pozitivan život pun svrhe i smisla. Amen.

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Priča u VaJera se izravno nastavlja na prethodnu parašu, Leh-leha, u kojoj smo naučili da, kako bismo se povezali s energijom uspjeha i blaženstva, moramo prevladati sebe i svoje urođene negativne osobine.

Ova

priča

započinje

riječima:

"G-spod mu se pojavio (VaJera)... za dnevne žege, a on podiže oči i pogleda, i gle, tri čovjeka ... i on ih vidje i potrča prema njima ..."

Priča kaže da je Abraham sjedio na ulazu u šator, i kad su gosti stigli, on je izvršio propis o "hahnasat orhim" (gostoprimstvu). Međutim, Midraš nas uči da je Abraham, kojem je bilo 99 godina, samo tri dana ranije imao brit mila (obrezanje) i da

vati u skladu s "Ljubi druge kao sebe".

Abraham postupa suprotno ljudskoj prirodi. Umjesto da se odmara, "on je trčao prema njima ... i pohitao ... .i na tele potrča Abraham", s velikim entuzijazmom. U trenutku kada se

žalio što nije mogao imati goste, pošto nitko nije putovao zbog toga što je dan bio tako neobično vruć. B-g je primijetio njegovu tugu i poslao mu goste. Pismo nam tada kaže da, čim

Kad svoju sebičnu prirodu promijenimo u prirodu davanja, onda se povezujemo s obiljem i beskrajnim dobrom

"Me'rat HaMahpela" (pećinu za sahranu patrijaraha u Hebronu).

moguće, kada je Stvoritelj opisan

Učenjaci odgovaraju, "Vežite se uz Njegove odlike", "budite suosjećajni kao što je On suosjećajan,..." Kabalisti objašnjavaju da je čovjek smrtan, da je sebičan i limitiran, i udaljen od svoga Stvoritelja koliko je istok uda-

namjerno. Mi se ovako možemo poAbraham povezao s davanjem drugima on je otkrio dragocjenu špilju i dobio obavijest o rođenju svog sina, Jichaka. Tora nas ovdje uči poruku i daje formulu kako bismo imali us-

Abraham je razumio da kako bi

pješan život. Što više izađemo iz se-

uspio na ovom svijetu, čovjek mora

be i brinemo se za druge, to će bolji

izaći iz sebe, "Leh-leha" (izići) i djelo-

postati naši životi.

Godina 17 19 Broj 4 Strana

telja. Nameće se pitanje, kako je to

velika kada čovjek postupa dobro-

nesen tom namjerom da je otrčao da

tek u špilji, i tako je Abraham otkrio

svake osobe da se veže uz Stvori-

ljen od zapada, a ipak, nagrada je

čao prema njima", toliko je bio po-

bjeglo, te ga je Abraham sustigao

učenjaka kaže da je istinska svrha

Mu se približe mogu biti spaljeni.

ih je Abraham ugledao, "on je potr-

zakolje tele za njih. Tele mu je po-

Važno načelo u Bibliji i spisima

je moć beskonačna i silna, a svi koji

na vrhuncu; i kao da to nije bilo dotoč tome, Midraš veli da je Abraham

■

kao "vatra koja proždire"? Njegova

je njegova bol u tom trenutku bila voljno, bio je to jako vruć dan. Una-

Kako to funkcionira

vezati s beskonačnom silom na način koji je siguran, jer slične stvari se privlače. Sve izobilje koje tražimo sigurnost, zdravlje, sreća i ljubav – dolaze od Svjetlosti Stvoritelja. Kad svoju sebičnu prirodu promijenimo u prirodu davanja, onda se povezujemo s obiljem i beskrajnim dobrom.

Vrijedi isprobati. ■ Strana 19

Rabbi Menachem Leibtag:

Vajera: Avraham i Sedom Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga Utješno je i smirujuće o Sedomu razmišljati kao o gradu razbojnika i perverznjaka. Napokon, nije li to razlog zašto ga je B-g odlučio uništiti? Međutim, ako bolje pogledamo kako Tora predstavlja ove događaje, možemo doći do gotovo suprotnog zaključka - da je Sedom bio grad s kulturom, koji se mogao pohvaliti društvom koje nije bilo jako različito od našeg.

U šiuru koji slijedi propitat ćemo ovu mogućnost, dok analiziramo kontrast između Sedoma i Avrahama Avinu, dok razmatramo samu svrhu zašto je B-g izabrao jedan poseban narod.

Uvod Naša serija o Sefer Bereišit prati temu 'behira', tj. B-žjeg izbora Avrahama Avinu da postane praotac njegove posebne nacije. U prošlotjednom šiuru raspravljali smo o tome zašto je B-g izabrao Avrahama Avinu - tj. da stvorimo naciju koja će donijeti B-žje Ime i Njegovu poruku cijelom čovječanstvu. Međutim, nismo razgovarali o planu Tore o tome kako ova nacija može u konačnici postići taj cilj? U ovotjednom šiuru pokušavamo odgovoriti na ovo pitanje dok proučavamo priču o B-žjem savjetovanju s Avrahamom Avinu prije nego što uništi Sedom.

Da bolje shvatili kako Tora predstavlja svoju poruku kroz ove događaje počinjemo naš šiur obraćanjem pozornosti na nedostatak bilo kakvih 'paršija' podjela u cijeloj ovoj priči.

Izuzetno duga 'paršija' Upotrijebite Koren Tanach prijevod i pratite odlomak od početka paršat Vajera (18,1) do završetka priče o Sedomu na kraju 19. poglavlja. Obratite pozornost na to kako ovaj odlomak sadrži dvije nepovezane teme: 1. Vijest da će Sara roditi Jichaka; 2. Priča o B-žjem uništenju Sedoma (i Lotovom spašavanju).

Moglo bi se sugerirati da su ti događaji zabilježeni zajedno iz jednostavnog razloga što su isti "malahim" [anđeli ili glasnici] uključeni u obje priče. Međutim, ovo samo po sebi postavlja isto pitanje ali iz drugog kuta, tj. zašto su isti malahim koji su poslani da unište Sedom prvo dobili uputu da obavijeste Avrahama o skorom rođenju Jichaka?

[Ako prihvatimo Rašijevo stajalište (vidi 18,2) da je svakom anđelu dodijeljena samo jedna zadaća, tada bismo preformulirali svoje pitanje: Zašto sva trojica moraju putovati zajedno, ili zašto svaki anđeo ne putuje izravno kako bi ispunio svoju misiju?]

Dublja 'veza' Odgovor na ovo pitanje može se pronaći (upravo tamo gdje bismo i očekivali) na prijelazu između ove dvije priče. Jednostavno pogledajte Torin 'ubačeni' komentar, umetnut dok Avraham ispraća svoje goste koji putuju u Sedom. Dok proučavate ove pesukim, zapazite kako oni objašnjavaju zašto se B-g prvo mora posavjetovati s Avrahamom prije nego što uništi Sedom:

"I reče B-g: Zar da sakrijem od Avrahama ono što ću učiniti?

Jer Avraham će postati veliki narod [goj gadol], i kroz njega će svi drugi narodi biti blagoslovljeni [ve-nivrehu bo...] Jer Njega sam izdvojio kako bi on uputio svoju djecu i svoj dom nakon njega da se drže B-žjeg puta čineći ono što je pravedno i ispravno... - kako bih na Avrahama doveo sve ono što sam govorio o njemu." (Vidi Breišit 18,17-19) Obratite pažnju na to kako se B-žja odluka da se konzultira s Avrahamom o Sedomu izravno odnosi na misiju koju je zadužen da prenese na svog sina - Jichaka. No, tematska povezanost ovih dviju tema seže mnogo dublje.

Objasnimo kako i zašto.

Još jednom pregledajte ova tri pesukim, i uočite njihove tekstualne i tematske paralele s prva tri pesukim Paršat Leh Leha (vidi 12,1-3), gdje Tora detaljno opisuje B-žji prvotni odabir Avrahama Avinu:

Usprkos tome, cijeli je ovaj narativ zabilježen neprekinut bilo kakvim 'paršijskim' prekidom. Uključivanjem

"... ve-e'esha le-goj gadol - i učinit ću te velikim narodom - i blagoslovit ću te i bit ćeš blagoslov [drugima] -"ve-nivrehu beha kol mišpehot ha-adama - i kroz tebe će svi narodi biti blagosloveni" (vidi 12,13).

oba ova događaja u istu 'paršiju', Tora već aludira na tematsku vezu između ova dva događaja.

Nema sumnje da Tora želi povezati ova dva odlomka!

Zatim, primijetite kako nakon objašnjenja (u stihu 18)

Strana 20

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vajera: Avraham i Sedom broja ljudi koji je u stanju objaviti B-žje ime. Zapazite također i utjecaj desetorice 'špijuna' na cijelu naciju kod slučaja s 'meraglim' i kako su hazal naučili broj deset za minjan iz tog događaja!]

B-žja je nada da će, u budućnosti, Avrahamov narod spriječiti pojavu 'budućih Sedoma' - stvaranjem modela društva utemeljenog na djelima cedaka u-mišpat. Budući da je Jichak sin putem kojeg će se ova tradicija prenijeti, smisleno je da isti anđeli kojima je dodijeljeno uništenje Sedoma prvo moraju 'posaditi sjeme' za prevenciju

budućih Sedoma.

zašto je izabrao Avrahama Avinu, B-g objašnjava kako će se to dogoditi - jer Avraham će učiti svoju djecu (i ta djeca svoju djecu, itd.) da čine cedaka u-mišpat! (vidi 18, 18-19) Drugim riječima, od Avrahama se očekuje da započne

Avraham čini ovaj galantan pokušaj da spasi Sedom, jer to odražava samu svrhu za koju je odabran. Unatoč njegovom neuspjehu u ovom trenutku, to će biti tradicija koju će on morati prenijeti svom sinu Jichaku, a kasnije i svim budućim generacijama.

Avraham nasuprot Sedoma

obiteljsku tradiciju - koja će stvoriti društvo čije su obilježje djela cedaka & mišpat. Na taj će način oni doista služiti kao B-žja nacija za uzor. [Vidi također Devarim 4,5-8 za vrlo slično objašnjenje. Vidi također Ješajahu 42,5-6.]

Iako u ovoj točki pripovijesti još nismo svjesni točnog grijeha Sedoma, ovaj 'preludij' svakako sugerira da on mora na neki način biti povezan s nedostatkom "cedek umišpat".

Sprečavanje gradova poput Sedoma u budućnosti

Sada ćemo pokušati preciznije odrediti što je bio njihov grijeh, te kako on predstavlja antitezu svemu za što se Avraham zalaže.

Ovaj 'preludij' objašnjava zašto Tora bilježi obje priče u istoj paršiji, jer je razlog zašto je B-g obećao sina Avrahamu bio kako bi zasnovao narod koji će, nadamo se, jednog dana moći spasiti društva poput Sedoma, zato što će oni poslužit će kao 'uzorna nacija' od koje mogu učiti.

Ovo može objasniti zašto Tora bilježi Avrahamovu molbu da B-g poštedi osuđeni grad. Avraham ne traži da B-g jednostavno spasi cadike u Sedomu; umjesto toga moli da se cijeli grad spasi - za dobrobit tih cadikim!

[Vidi 18,26.] - Zašto?

Zato što - nadajmo se - ti cadikim jednog dana mogu izvršiti utjecaj na ljude u Sedomu na pravu 'tešuvu', baš kao što je Avrahamovom narodu suđeno da vodi cijelo čovječanstvo u smjeru B-ga.

Ovo također objašnjava kada se Avrahamova molba završava. Nakon što je B-g pristao spasiti grad zbog 50 pravednika, Avraham se nastavlja 'cjenkati' za 45, 40, 30 itd. - sve dok ne dođe do deset (vidi 18,23-32). Zaustavlja se na deset, jer su male šanse da bi tako mali broj ikada mogao ozbiljno utjecati na cijelu zajednicu.

[Ovo se može povezati s konceptom 'minjana' - minimalnog Godina Broj 4 Page 17 Strana 21 21 Broj 4

Poglavlje 18 nije prvo u Sefer Breišitu u kojem se spominje Sedom. Kao što smo objasnili u našem šiuru na Paršat Leh Leha, Lotova odluka da napusti Avrahama i preseli se u Sedom (13,1-18) odražava njegovu želju da ne ovisi o B-gu i da se odvoji od svog strica. U tom kontekstu nam je rečeno: "Sedomljani su bili vrlo zli prema B-gu" (vidi 13,13).

Nadalje, nakon što je spasio Lota od 'četiri kralja' (vidi 14. poglavlje), Avraham odbija zadržati bilo kakvu imovinu koja je pripadala Sedomu, a koja je vraćena tom pobjedom. Iako s pravom zaslužuje svoj 'pošteni dio' plijena iz bitke koju je sam vodio i koju je dobio, Avraham Avinu, izražavajući svoje protivljenje svemu što je povezano sa Sedomom, radije se potpuno rastavlja od svih mogućih sredstava koja vuku porijeklo iz tog grada: "Avram reče kralju Sedoma: Kunem se G-spodom, B-gom Svevišnjim, Stvoriteljem neba i zemlje: Neću uzeti ni konca ni remenčića za obuću od onoga što je tvoje, da ne možeš reći: Ja sam onaj koji je Avrama učinio bogaStrana 21

(nastavak s 21. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vajera: Avraham i Sedom

tim" (14,22-23).

U tom kontekstu, bilo bi sasvim izvjesno pretpostaviti da se grijeh Sedoma mora na neki način odnositi na nedostatak "cedek u-mišpat". Stoga moramo pročitati priču koja slijedi (u 19. poglavlju) u potrazi za tom temom.

Dobar domaćin Ponovo pogledajte prva tri pesukim u 19. poglavlju i zamijetite kako Tora daje sve od sebe kako bi opisala koliko je Lot uporan da ovoj dvojici 'nepoznatih putnika' osigura mjesto gdje će prenoćiti: "I dvojica malahim su došla u Sedom predvečer, a Lot je sjedio kod gradskih vrata, i kad ih je ugledao, prišao im je... I rekao je - 'Molim vas, dođite i ostanite u kući sluge svoga, da prenoćite i operete se, onda ujutro možete nastaviti svojim putem'; no oni su odbili. Ali Lot je jako inzistirao, pa su došli u njegovu kuću; dao im je da piju i ispekao im macot [pogače] da pojedu." (vidi 19,1-3).

Jasno je, Tora naglašava Lotovu vlastitu 'hahnasat orhim' [gostoljubivost] kao uvodnu temu ove pripovijesti.

Moglo bi se sugerirati da se ista tema nastavlja u opisu Tore o reakciji grada na Lotov smještaj dvojice njegovih gostiju: "..Oni [njegova dva gosta] još nisu bili legli kad su se građani, muškarci iz Sedoma, okupili ispred njegove kuće - od mladih do starih – sav narod do ruba [grada]. I prosvjedovali su [pred njegovom kućom] i vikali: 'Gdje su ti ljudi koji su te došli posjetiti večeras? Izvedi ih iz svoje kuće da ih možemo upoznati [ve-nei'da'em]" (vidi 19,4-5).

Većina nas je upoznata s Rašijevim tumačenjem, da se skup sastojao od samo male grupe najnižeg društvenog i etičkog sloja Sedoma, koji su ih željeli 'upoznati' u biblijskom smislu (tj. počiniti sodomiju, na temelju 19,8 i 4,1).

Međutim, prisjetimo se da Tora samo kaže da su ih prosvjednici htjeli 'upoznati', što otvara mogućnost za širok raspon tumačenja.

Zabranjeno je imati goste Ramban (i Rasag) iznose drugačije tumačenje, objašnjavajući da se čitav grad doista pridružio ovom prosvjedu (kao što implicira sam tekst ovog pasuka), jer su se svi okupili ispred Lotove kuće, zahtijevajući da 'znaju' tko su ti gosti.

Zašto protestiraju? Kao što Ramban tako lijepo objašStrana 22

njava (vidi njegov komentar na 19,5), narod Sedoma prosvjeduju protiv Lotove gostoljubivosti prema tim strancima - jer oni bi pozvali na masovni prosvjed svaki puta kada je postojala bojazan da netko u njihovom gradu 'daje utočište' gostima! Čini se da je u Sedomu postojao strog zakon: Zabranjeno je imati goste! Kao što Ramban objašnjava, Sodomljani nisu željeli upropastiti svoj ekskluzivni [prigradski] kvart. Ugosti li Lot ove večeri goste, sutra navečer moglo bi doći još gostiju, a do kraja mjeseca gradske bi ulice mogle biti preplavljene prolaznicima i prosjacima. Kad bi se 'pročulo' da u Sedomu postoji 'besplatan smještaj', njihov savršeni 'ladanjski klub' bio bi upropašten.

[Mogla bi se čak pronaći iskrivljena ideologija u ovoj vrsti gradske politike. Na primjer, moglo bi se na sličan način zaključiti da nitko ne bi trebao pomagati potrebitima, jer kad bi se svi složili da se neće brinuti o njima, onda bi se u konačnici oni naučili sami brinuti o sebi.]

Stoga, kad bi bilo koji građanin Sedoma kući doveo gosta ['has ve-šalom'], gradski bi 'upravni odbor' odmah pozvao na javni prosvjed. [Vidi također Sanhedrin 109a.]

Možda je u Sedomu postojao mišpat - standardizirani pravni sustav - ali je bio užasno izvitoperen. Da ne spominjemo činjenicu da za cedaka nije bilo mjesta u ovom bastionu amoralnosti.

[Hazal napominju u Pirkei Avot da je društvena norma 'šeli šeli, šelha šelha' - što je moje, moje je, što je tvoje, tvoje je - 'sedomski običaj'. Pripisivanje ove društvene filozofije Sedomu odražava to isto poimanje (vidi Pirkei Avot 5,10 - 'arba midot ba-adam...').]

Cedek u-mišpat nasuprot Sedoma Ovo tumačenje objašnjava zašto je, sveposvud u Nevi’im Aharonim, Sedom povezan s odsutnošću cedek umišpat. Zapravo, tri najpoznatija od Nevi'im Aharonima - Ješajahu, Jirmijahu i Jehezkel - svi oni predviđaju i upozoravaju na uništenje prvog Bet ha-mikdaša, uspoređuju korumpirano društvo u Izraelu s onim u Sedomu, i vide u tome razlog njihovog nadolazećeg uništenja.

Kao što ćemo pokazati, u svakom pojedinom slučaju kada proroci spominju Sedom, to se uvijek odnosi na društvo kojem manjka socijalne pravde, a nikada nije povezano s nedopuštenim ponašanjem kao što je sodo-

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vajera: Avraham i Sedom "va jikav le mišpat ve hine mispah" [B-g se nadao da će pronaći pravdu, a umjesto toga našao je nepravdu], "li-cedaka ve -hine ce'aka." (Ješajahu 5,7) [pronaći "cedaka," i umjesto toga pronaći nepravdu] [zapazite na nevjerojatnu paralelu s Breišit 18,19-21!] (Vidi Izaija 5,1-10, kao i 11,1-6.)

Možda najsnažniji izraz ove teme nalazimo u Jirmijahu.

U svojoj snažnoj optužbi kuće Davidove [čija loza ne potječe samo od Jehude već također (i ne slučajno) od Rute Moapke, koja je Lotov potomak!], Jirmijahu artikulira detaljna B-žja očekivanja od židovskog kralja:

Počnimo s citatom iz Jehezkela u kojem on izričito navodi da je upravo to bio grijeh Sedoma (tj. upravo ona

"Čuj riječ B-žju, kralju Judin, ti koji sjediš na tronu Davidovom... Čini mišpat u-cedaka... ne činite nepravdu strancu, siročetu i udovici..." (Jirmijahu 22,1 5). [Vidi također 21,1112.]

točka o kojoj smo gore raspravljali u vezi s "hahnasat orhim"):

Kasnije, kada Jirmijahu suprotstavlja pokvarenog kralja Jehojakima i njegovog pravednog oca Jošijahua, on opo-

"...Tvoja mlađa sestra bila je Sedom... Zar nisi išla njenim putovima i prakticirala njezine gadosti? Zašto, pokvarenija si od njih na svim svojim putovima... To je bio grijeh tvoje sestre Sedom - imala je obilje kruha i nepomućeni mir, ali ipak nije pomagala siromašne i potrebite. U svojoj oholosti griješili su preda Mnom, pa sam ih uklonio, kao što si vidio..." (vidi Jehezkel 16,46-50).

minje:

mija.

U Ješajahu je veza između pomanjkanja cedek u-mišpat i Sedoma još izravnija. Kao što se svi sjećamo iz Haftare za Šabat hazon, Ješajahu uspoređuje ponašanje Am Jisraela s ponašanjem Sedoma i Amore: "Poslušajte riječ B-žju - vi [koji ste kao] službenici Sedoma, obratite pažnju na učenja našeg B-ga - vi [koji ste kao] narod Amore. Zašto bih prihvatio vaše brojne prinose... Umjesto toga, naučite činiti dobro, posvetite se pravdi, pomažite onima kojima je nanesena nepravda, branite prava siročadi, branite stvar udovica... Kako li je vjerni grad, nekad pun mišpat cedeka, sada postao grad ubojica.. ." (Izaija 1,10-21, vidi također 1,3-9!)

Prisjetite se također kako Ješajahu zaključuje ovu nevu’u: "Cion be-mišpat tipade, ve-šaveha bi-cedaka - Cion će biti otkupljen našim činjenjem "mišpata"; njegovo pokajanje kroz naše vršenje cedake.

U petom poglavlju - Ješajahuov poznati 'mašal ha-kerem' [prispodoba o vinogradu] - prorok ponavlja B-žju prvotnu nadu i plan da će Am Jisrael činiti cedaka u-mišpat, te kaznu koju zaslužuju jer čine upravo suprotno: Godina Broj 4 Page 17 Strana 23 23 Broj 4

"... Tvoj otac (Jošijahu)... vršio je cedaka u-mišpat, i to ga je činilo zadovoljnim. Podržavao je prava siromašnih i potrebitih - nije li to ono što znači poznavati Me [la-da'at oti ], rekao je B-g! Ali tebi (Jehojakime) - na umu su samo tvoji nepošteno stečeni dobici..." (vidi 22,13-17) Primijetite da Jirmijahu vršenje cedaka & mišpat smatra sredstvom pomoću kojega 'spoznajemo B-ga' ['la-da’at et Hašem' - (usporedi s Breišit 18,19, vidi također Jirmijahu 9,23)]!

Konačno, kada Jirmijahu govori o idealnom kralju koji će donijeti iskupljenje, on naglašava ovu istu temu: "Dolazi vrijeme - objavljuje Hašem - kada ću podignuti pravu granu Davidove loze. On će vladati kao kralj i napredovati, i vršit će mišpat i cedaka u zemlji. U njegove dane, Jehuda će biti izbavljen i Izrael će boraviti sigurno..." (23,5-6). [Vidi također Zaharija 7,9; 8,8, 16 17, II Šmuel 8,15!]

Ovaj razlog za izbor Davidova kraljevstva odgovara temeljnoj svrsi koja stoji iza B-žjeg odabira Avrahama Avinu. Kao što smo mnogo puta rastumačili, B-žje imenovanje Avrahama nije došlo kao nagrada za njegovo uzorno ponašanje, već radi posebne svrhe: da uspostavi naciju koja će biti uzor - koju karakterizira cedek u mišpat - koja će čitavo čovječanstvo približiti B-gu. Iz tog istog razloga, B-g izabire kraljevsku obitelj da vlada ovim narodom - dom Davidov. I oni su izabrani zato da podučavaju narod putevima cedaka u-mišpat.

Strana 23

(nastavak s 23. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vajera: Avraham i Sedom

Ali čak i bez pravog vodstva, ovaj zadatak ostaje naš vječni cilj, odgovornost svakog pojedinca. Da bismo dokazali ovu tvrdnju i da bismo saželi ovu temu, trebamo navesti samo još jedan pasuk iz Jirmijahu (i ne slučajno, završni pasuk Haftare za Tiša Be-av): "Ovako govori Gospod: Neka se haham [mudar čovjek] ne hvali svojom mudrošću; neka se gibor [snažan čovjek] ne hvali svojom snagom; neka se ašir [bogataš] ne hvali svojim bogatstvom. - Nego samo ovime se treba hvaliti: Neka bude mudar da upozna Mene [haskel v-jado'a oti] - Jer ja, G-spod, postupam u zemlji s hesedom [dobronamjerno], s mišpat i cedaka - jer to je ono što Ja želim, kaže G-spod." (vidi Jirmijahu 9,2223). [Vidi također Rambamove zaključne napomene na posljednje poglavlje More Nevuhim!]

Još jednom nalazimo da poznavanje B-ga znači oponašanje Njegovih puteva, djelovanje u skladu s vrijednostima cedek u-mišpat. Kada bi cijeli narod postupao na ovaj način, naš cilj bi mogao biti ostvaren.

Dakle, ono što se isprva čini kao jednostavna usputna B-žja izjava (u vezi s Avrahamom) prije uništenja Sedoma (u Breišit 18,19) razvija se u primarnu temu kroz čitav Tanah!

La-Da'at - ključna riječ Nije slučajno što Jirmijahu (u gornjim primjerima) koristi hebrejsku riječ 'la-da'at' u kontekstu da se živi na način cedek u-mišpat. Kao što smo već vidjeli, šoreš 'daled.ajin.he' bio je prožimao je cijelu priču o Sedomu.

Prije svega u pozitivnom kontekstu: "ki jeda'tiv lema'an ašer... la'asot cedaka u-mišpat..." (18,19), ali i u negativnom kontekstu: 've-im lo eida'a' (vidi 18,21!).

Međutim, ta se ista riječ također pojavljuje na prilično dvosmislen način kasnije u priči. Kao što je ranije kratko spomenuto, Raši i Ramban osporavaju značenje 've-neida otam' (vidi 19,5 - kada prosvjednici zahtijevaju da Lot preda svoje goste). Samo iz ovog pasuka uopće nije jasno na što ovaj izraz aludira.

Raši objašnjava da su ih ljudi iz Sedoma htjeli 'upoznati' u biblijskom smislu ('spavati' s njima 'miškav zahar' vidi 4,1 & Hizkuni na 19,5). Ramban tvrdi da su htjeli 'saznati' njihov identitet kako bi ih 'izbacili iz grada', u skladu s njihovom gradskom uredbom koja zabranjuje posjete.

Jasno je da Ramban uzima u obzir pesukim iz Jehezkela Strana 24

(koje konkretno citira, a najvjerojatnije je također uzeo u obzir Ješajahu poglavlje 1) koji jasno identificiraju Sedomov [primarni] grijeh kao njihovu nespremnost da pomognu siromašnima i potrebitima. U svjetlu izravne suprotnosti povučene između Avrahamove odanosti cedek u-mišpatu i karaktera Sedoma (kao u 18,17-19), lako možemo razumjeti zašto je Ramban pokušao protumačiti da se 've-neida otam' odnosi na 'izbacivanje' neželjenih gostiju.

Raši (i mnogi drugi komentatori) tvrde da ve-neida otam podrazumijeva miškav zahar (sodomiju - otuda i njezin naziv!). Ovo se mišljenje prvenstveno temelji na Lotovoj reakciji kada na zahtjev prosvjednika nudi svoje dvije kćeri umjesto svojih gostiju, i njegovom komentaru, 'ašer lo jad'u iš' (vidi 19,8 / zapazite ponovno upotrebu istog 'šoreša' ').

Kad ne bi bilo pesukim u Jehezkel 16,48-50, i preludija u Breišit 18,19, Rašijevo objašnjenje bi se činilo najlogičnijim. Međutim, kada proučimo priču malo pažljivije, i sama priča može poduprijeti Rambanov pristup.

Najočitiji problem s Rašijevim objašnjenjem (da su prosvjednici zainteresirani za sodomiju) proizlazi iz njihove ogromne brojnosti. Iz 19,4 čini se da grupa koja se okuplja ispred Lotove kuće uključuje cijeli grad, najvjerojatnije stotine pojedinaca, mladih i starih! Ako ih zanima čisto sodomija, oprostite na izrazu, kako bi dva gosta bila 'dovoljna'?

[Raši, u svjetlu ovog problema, nudi donekle novo objašnjenje za 19,4, da su samo 'razbojnici iz Sedoma' ('anšei Sedom' podrazumijeva određenu skupinu, a ne cijeli grad) lupali na Lotova vrata. Tora spominje ostalo stanovništvo - 'od mladih do starih' - samo u pogledu činjenice da se nisu bunili protiv pokvarenog ponašanja bande. Rasag (na 19,4) se ne slaže, dokazujući iz 19,11 da su se i mladi i stari okupili ispred Lotove kuće.]

Ramban kombinira oba objašnjenja, kritizirajući Lotov karakter jer je glupo ponudio svoje dvije kćeri u zamjenu za zaštitu svojih gostiju. Međutim, ovo objašnjenje 19,8 je također prilično teško, jer kako (i zašto) bi ova ponuda trebala umiriti ovo ogromnu rulju koja tvrdi (prema Rambanu) da ih zanima samo istjerivanje nepoželjnih gostiju!

Moglo bi se ponuditi objašnjenje za Lotove komentare koje rješava sva gornja pitanja, ostavljajući Lotov karaDivrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Vajera: Avraham i Sedom

kter neokaljanim, dok se fokus ovih događaja u potpunosti zadržava na pomanjkanju cedek u-mišpat u Sedomu.

Davanje musara Lotovu izjavu moramo shvatiti u svjetlu reakcije svjetine. Zapazite kako je svjetina odgovorila na Lotovu 'ponudu': "I rekoše mu: Odlazi [geš hal'a - udalji se], tek si (nedavno) došao da živiš (u našem gradu) i sad ti nama sudiš! Sada ćemo s tobom postupiti gore nego s njima" ..." (vidi 19,9). Što je to Lot rekao što je potaknulo tako oštru reakciju?

Ako je samo ponudio svoje kćeri, zašto mu jednostavno nisu mogli reći: Ne, mi više volimo muškarce? Umjesto toga, oni prijete da će biti opakiji s Lotom nego li s njegovim gostima. Znači li to da žele 'spavati' i s Lotom?

Moglo bi se pretpostaviti da kada Lot moli: "Braćo moja, ne činite takvog zla [mojim gostima], evo moje dvije kćeri..." (vidi 19,6); on uopće ne nudi ozbiljno svoje kćeri.

Umjesto toga, on ih spominje kao dio najstrože osude naroda. Na sarkastičan način, Lot govori svjetini da bi radije predao svoje kćeri nego svoje goste! On nema nikakve namjere predati ih golemoj svjetini.

[Primijetite kako se Reuvenova izjava Jaakovu da će ubiti svoja vlastita dva sina... itd. (vidi Breišit 42,37) može razumjeti na sličan način; tj. ne da bi on to učinio, već kako bi ocu naglasio koliko je ozbiljan.]

Nadalje, kao što smo već spomenuli, kako bi dvije žene 'umirile' toliku rulju! Zapravo, bilo bi smislenije objasniti da Lot ovu grubu izjavu daje kao oblik prijekora, ističući koliko je važno da mu dopuste da zadrži goste. Kao da je rekao: "Prije bih vam dao svoje kćeri nego li svoja dva gosta."

[Primijetite, također, da Lot sa sobom ne dovodi svoje kćeri dok iznosi ovu tzv. 'ponudu'. Zapravo, on zapravo za sobom zatvara vrata (vidi 19,6) nakon toga, odlazi pregovarati s prosvjednicima. Da ih je Lot doista želio 'umiriti' svojim kćerima, trebao ih je izvesti sa sobom van! Također, iz zaključka priče, čini se da su njegove dvije kćeri bile udate (ali njihovi muževi nisu bili s njima) - v'akmal.]

Ovo objašnjava zašto se svjetina toliko razljutila zbog Lotovih primjedbi. Ostali su zatečeni njegovim oštrim prijekorom zbog njihove politike 'zabrane gostiju'.

ne da 'sklapa dogovor'], možemo bolje razumjeti odgovor rulje na Lotovu ponudu (19,6-8). Oni niti prihvaćaju niti odbijaju Lotov prijedlog. Umjesto toga, oni izražavaju svoj bijes Lotovim prijekorom: "Jedan je upravo došao živjeti s nama - va-jišpot šafot - i sada nam sudi; sada ćemo s tobom postupiti grublje nego [smo planirali postupiti] s njima!" (vidi 19,8). [Drugim riječima: čini se da govore: 'HEJ, ti si tek pridošlica ovdje u našem gradu, a već misliš da nam možeš govoriti što da radimo! Ne dolazi u obzir - sad ćemo te izbaciti iz grada, zajedno s tvojim ušljivim gostima!']

[Ovo bi također objasnilo što misle pod - "Sada ćemo učiniti više zla tebi nego njima" (vidi 19,9). Drugim riječima, prije smo htjeli istjerati samo tvoje goste iz grada, a sada ćemo istjerati i tebe i tvoju obitelj!] Što ljudi misle pod "osuđuješ nas"? Očigledno, ima nešto u Lotovom odgovoru što sugerira neku vrstu prosuđivanja karaktera - ali je li to tek njegov zahtjev da 'ne budu tako zli' (vidi 19,7)?

Moglo bi se sugerirati da oni Lotovu sarkastičnu ponudu svojih kćeri umjesto gostiju smatraju moralnom osudom njihove politike 'nema gostiju'; osudom njihovog neetičkog društvenog sustava. Ako je tako, onda je to točno ono na što se 'va-jišpot šafot' odnosi. Razljutili su se jer je Lot 'prosuđivao' njihov karakteru. Nitko ne voli da mu se govori što da radi, posebno 'novopridošli'; otuda njihova ljutita i prijeteća reakcija na Lotove primjedbe.

Ovo tumačenje 'šafot' povezano s ukorom nalazimo još mnogo puta u Tanahu. Vidi npr. I Šmuel 7,6, gdje Šmuel (u Micpi) kori cijeli narod zbog njihovog ponašanja. Nalazimo sličnu upotrebu glagola 'lišpot' u I. Šmuel 12,7, kada Šmuel kori narod što ne cijeni B-žje spasenje kada traži kralja da ih vodi umjesto njega! [Vidi također Jirmijahu 1,16, i kontekst toga.]

Ako je ovo tumačenje točno, onda bi moglo biti da je Sedomov grijeh uključivao samo društvenu pravdu (kao što Jehezkel 16,48-49 implicira), i nije uopće imao nikakve veze sa 'sodomijom'! I samo zbog toga B-g je našao potrebnim da uništi taj grad.

Koliko god to bilo teško razumjeti, ovaj zaključak treba ozbiljno razmotriti dok uspostavljamo vlastite vrijednosti i odlučujemo o svom načinu života i prioritetima zajednice. ■

Na temelju ovog tumačenja [da im Lot 'iznosi musar', a Godina Broj 4 Page 17 Strana 25 25 Broj 4

Strana 25

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Kontroliranje ljutnje (nastavak)

cnjave su uobičajena stvar. Prečesto slušamo o bezosjećajnim masakrima u školama ili na radnim mjestima.

Postali smo imuni na nasilje.

Halaha prepoznaje tu osjetljivost.

Iako čovjek koji čita Toru može načiniti pogrešku u izgovoru, halaha kaže da ne treba ispravljati sve pogreške jer to može biti ponižavajuće po baal korea.

Izgradnja samopoštovanja pomaže na mnogo načina.* Ono može zahtijevati mnogo vremena i truda, ali to je jedan od načina prevladavanja boli ljutnje i prateće reakcije bijesa.

Postoji zanimljiv fenomen zvan "crossover" (križanje) osjećaja. To znači, umjesto da osjećate prikladnu emociju, vi osjećate neprikladnu emociju. To je kao da krivo spojite žice pa kada pritisnete gumb za paljenje perilice posuđa, umjesto toga vam se upali klima uređaj. Crossoveri su očigledno neučinkoviti. Klima uređaj neće oprati vaše posuđe.

Neki crossoveri su određeni kulturom. Primjerice, smatra se da muškarci ne smiju plakati i da plakanje upućuje na slabost. Muškarci moraju biti hrabri i sposobni suočiti se sa svime. Tako, kad je muškarac povrijeđen i kad bi ispravna reakcija bila plakanje, postoji crossover i on umjesto toga postaje ljut. Suprotno tome, smatra se neženstvenim da se žena ljuti, pa tako kad je isprovocirana i kad bi osjećaj ljutnje bio prikladan, ona umjesto toga plače.

Imate veću šansu da ćete kontrolirati svoje osjećaje ako ste upoznati s njima. Crossover može kontrolu vaših osjećaja učiniti težom.

Postoje vremena kada je strah prikladan osjećaj. Primjerice, čovjek se može bojati da će njegova tvrtka propasti i da će izgubiti posao. Taj strah je savršeno razumljiv, ali je često popraćen ljutnjom. Ljutnjom na koga? Na direktore tvrtke, koji vjerojatno nemaju drugog izbora jer moraju smanjiti troškove kako bi tvrtka opstala? Čovjek koji se boji gubitka zaposlenja može praviti planove za nepredviđene situacije, *Tu sam temu detaljnije razradio u knjizi Deset koraka da budete najbolji vi, Shaar Press, 2004.

Strana 26

no u tome ga može onemogućiti ljutnja ako je njome savladan.

Ako se jedan od supružnika boji da drugi partner želi izaći iz braka, on ili ona može poduzeti potrebne korake i promjene kako bi sačuvao brak. Ali ako supružnik na strah reagira ljutnjom, umjesto stvaranjem pozitivnih promjena, on ili ona može reagirati u bijesu, što će samo pogoršati situaciju.

U mnogo situacija, čovjek može biti sposoban djelovati kako bi nadvladao strah, no ako postoji crossover, ljutnja može prevladati i čovjek može postati slijep za opcije koje bi mogle umanjiti strah.

Kao što smo primijetili, u trenutku ljutnje čovjek može biti nesposoban analizirati osjećaje, no nešto kasnije trebao bi biti u mogućnosti pogledati unazad i razmisliti, Što sam zaista osjećao? Točno identificiranje osjećaja može emociju učiniti lakšom za kontrolu.

Moramo uložiti veliki trud kako bismo kontrolirali bijes, jer smo podložni utjecajima okoline.

Rambam kaže da ako netko živi među ljudima koji se nepristojno ponašaju, on bi se trebao preseliti u drugu zajednicu. On kaže da ako čovjek ne može pronaći pristojnu zajednicu, on treba živjeti u pećini u šumi, jer okolina utječe na čovjeka (Hilhos Dei'os 6,1).

Mi živimo u društvu u kojem je nasilje postalo toliko uobičajeno da se više ne zgražamo nad njim. Pu-

Talmud kaže da ako čovjek ponavlja grijeh nekoliko puta, on mu se više ne čini zabranjenim, jer se čovjek naviknuo na to (Joma 86b).

Tora kaže da je Ezav uzeo žene poganke, i da je to uznemiravalo Izaka i Rebeku, jer su njegove žene prakticirale štovanje idola. Sifsei Hahamim kažu da su one Izaku više smetale nego Rebeki; ona je svjedočila tome da je njezin brat Laban prakticirao štovanje idola u njenom djetinjstvu pa tako nju to nije toliko smetalo kao Izaka, koji je ■ odrastao pod Abraha-movim starateljstvom (Postanak 26, 35).

Razmislite o tome! Pramajka Rebeka, velika cadekes, nije bila šokirana sa avoda zara jer je tome bila izložena u svom domu! Čovjek rijetko može voziti bez da svjedoči incidentima bijesa na cesti.

Preplavljeni smo incidentima u kojima ljudi gube kontrolu i eksplodiraju u ljutnji.

Za nas je nerealno da živimo u pećinama u šumi. Potrebne su nam institucije hinuha i sve druge potrepštine koje vode životu Tore, a koje su dostupne samo u zajednici. Rambamova tvrdnja trebala bi nas upozoriti na ekstremnu opasnost utjecaja okoline, i mi moramo uložiti veliki trud u to da izbjegnemo taj utjecaj. Potreban je dodatan oprez da to ne prijeđe u bijes.

Ako ste čitali moje knjige, nesumnjivo ste čitali o A.A.: Anonimnim alkoholičarima. Možda bismo trebali reći drugačije LJ.A.: Ljuti anonimusi. Postoji sličnost. Jedno se koristi za ljude koji se ne mogu kontrolirati u piću, a drugo bi bilo za ljude koji imaju problema s kontroliranjem svog bijesa.

To je to! Zvat ćemo to B.A.: Bijesni anonimusi.

Pogledajmo kako A.A. funkcionira. Ljudi koji uspješno kontroliraju svoj nagon za pićem udružuju se sa Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: drugima koji pokušavaju nadvladati svoju ovisnost o alkoholu. Oni se povezuju oko toga kako je alkohol uništio njihove živote i što su učinili kako bi prestali piti. Bijesni anonimusi držali bi svoje sastanke gdje bi govorili o tome kako ih je njihov neuspjeh u kontroli bijesa doveo u nevolju, i kako su uspjeli steći kontrolu nad svojim bijesom.

Ne postoji ništa poput glasa iskustva.

Osnovna tehnika u A.A. jest ići "dan po dan." Ako bi čovjek razmišljao, Više nikada u životu neću moći popiti piće, to bi bio toliko težak izazov da bi čovjek odustao, misleći, Koja je korist? Ja to ne mogu učiniti.

Tako smjernice A.A. kažu, "Sve što trebate učiniti je da ne pijete danas," a to je ostvarivo.

Jedan od problema u kontroliranju bijesa je da čovjek može misliti, Ne mogu izbjeći reakcije ljutnje do kraja mog života. B.A. smjernice bi stoga glasile, "Idite događaj po događaj.

Nemojte se razbjesniti samo ovaj put. Kad dođe do sljedećeg incidenta, tada ćete se moći nositi s njim."

To je taktika koju preporučuju baalei musar. Jecer hara kaže, "Ne možeš nikako držati sve te restrikcije zauvijek. Zašto voditi bitku koju ćeš izgubiti?" Naš odgovor jeceru hara je, "Mogu to učiniti danas. Sutra ću se baviti sa sutrašnjim izazovima."

Komentari kažu da je to značenje stihova, "Kad bismo samo danas poslušali Hašemov glas" (Psalmi 95, 7), i "Blagoslovljen je Hašem dan za danom" (Psalmi 68,20). Izazovi su mnogo lakši i uistinu mnogo ugodniji ako ih rastavimo na male komade.

Alkoholičar mora shvatiti da može uspjeti jedino uz B-žju pomoć i mora moliti za tu pomoć. Kad je riječ o ljutnji, također, moramo moliti za Hašemovu pomoć u sprečavanju bijesa. Zapamtite, Chofetz Chaim je kod aron kodeša u suzama molio Hašema da oduzme od njega osjećaje ljutnje. Kada shvatimo koliko je bijes destruktivan , tražit ćemo od Hašema Njegovu pomoć u tome da ga stavimo pod kontrolu.

Godina Broj 4 Page 17 Strana 27 27 Broj 4

Učinkovit život

Ovisnost Ovisničko ponašanje Kao ljudska bića, ponosni smo što imamo behira, sposobnost donošenja izbora vezanih uz ono što činimo. Životinje nemaju behira jer njima u potpunosti dominira njihova fiziologija. Kada životinja nešto želi, ona ide za tim. Ona ne može razmisliti o tome je li određena radnja ispravna ili pogrešna, etička ili neetička. Ako je životinja gladna, ona će tražiti hranu; ona ne brine o tome ima li pravo na hranu. Ako gladni šakal primijeti lešinu koju jede bijesni tigar, on ju neće pokušati pojesti, ne zato što ne želi uzeti ono što s pravom pripada tigru, već zato što se boji da bi ga tigar mogao ubiti.

Ljudi su u stanju izabrati kako će postupiti, i možemo odgoditi pa čak se i oduprijeti zadovoljavanju želje ako mislimo da je neprikladna. Behira je, čak više od inteligencije, jedinstvenost čovječanstva; stoga je to sama srž našeg identiteta. Sve što teži kompromitiranju naše behira je zapravo prijetnja našem ljudskom identitetu.

Ali postoje neki izazovi za behira.

Razmislite o slučaju pametnog čovjeka koji puši dvije kutije cigareta dnevno. Njegov liječnik ga upozorava da je on kandidat za rak, srčanu bolest i emfizem. Taj čovjek je odgovoran čovjek koji je iskreno predan svojoj ženi i djeci. Uhvati ga strah na pomisao o razvijanju po život opasne bolesti. On pokušava prestati pušiti, ali ne može. Isprobava razne metode, ali uvijek se vraća pušenju. Može biti očajan u pokušajima da prestane, ali jednostavno to ne može učiniti. Nešto je kompromitiralo njegovu behira.

Ili, uzmite za primjer inteligentnog čovjeka koji je opasno pretio.

On isprobava razne načine kontroliranja svojih prehrambenih navika, ali na kraju sve pada u vodu. Njegov liječnik ga informira o tome da je velik rizik da dobije dijabetes, srčani ili moždani udar. Iako se on boji svega toga, on jednostavno ne može kontrolirati svoje jedenje.

To su česti primjeri ovisnosti. Čovjek koji je inače dobrog mentalnog zdravlja nađe se u situaciji da je izgubio kontrolu nad jednim ili više aspekata svog ponašanja. Mi možemo misliti o ovisnicima kao o ljudima koji koriste droge, ali fenomen ovisnosti je mnogo rašireniji; nije ograničen na upotrebu droge, kao što smo prikazali primjerima kompulzivnog jedenja ili pušenja, kao i opsesivnog vježbanja ili kompulzivnog kupovanja, osobito stvari koje nisu potrebne. Neki poremećaji u prehrani mogu se također smatrati rezultatom ovisničkog ponašanja (o tome u jednom od kasnijih poglavlja o poremećajima u prehrani).

Možemo reći da je svaki puta kad čovjek izgubi kontrolu nad ponašanjem koje želi kontrolirati, to oblik ovisnosti.

Kad smo definirali ovisnost i shvatili koliko može biti destruktivna, logično pitanje je: Što čovjek može učiniti kako bi zadržao kontrolu nad svojim ponašanjem?

Neki su ljudi uistinu ponovno postigli kontrolu sami. Postoje teški pušači koji su jednostavno bacili svoju zadnju kutiju cigareta i nikada više nisu pušili. Ali postoje mnogi drugi koji to nisu kadri učiniti, i nije jasno što je to što ove prve čini posebnima.

Postoje ponašanja o kojima općenito ne razmišljamo kao o ovisnostima. Primjerice, čovjek koji je multimilijunaš, i koji ne može potrošiti ni dio svog bogatstva da živi i 200 godina, ipak nastavlja raditi kako bi stekao još novca. Ili čovjek koji ode na godišnji odmor i zove svoj ured nekoliko puta dnevno, iako zna da ured savršeno funkcionira i u njegovoj odsutnosti. Ured ga ne treba.

Njemu je potreban ured. Budući da ta ponašanja ne izgledaju destruktivno, mi o njima ne razmišljamo kao o ovisnostima. Pa ipak ona to jesu.

Ako bogataš ne može stjecati više novca, ili ako čovjek ne može kontaktirati svoj ured, oni prolaze kroz simptome odvikavanja, vrlo slične onima kroz koje prolaze i ovisnici o drogi. ■ Prevela Anja Grabar Strana 27

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara njivanjem. Rabi Yechezkel Leven-

Unutarnji svijet duše

stein musarski supervizor poznatih

Izuzetno običan život

ješiva Mir i Ponevezh u 20. stoljeću,

Dok je cilj da se bude svet jednak

kaže nam da je "prvenstvena zadaća

za sve, put kojim svatko od nas mo-

čovjeka na ovom svijetu da očisti i

ra ići da bi ostvario taj cilj jedin-

uzdigne svoju dušu." Da bismo to

stven je koliko je i svatko od nas

učinili mi moramo poći putem du-

jedinstven. Oformljujući musarski

še, a musar je razvijen da vodi naše

pokret Rabi Salanter je priznao

korake.

zbilju naše individualnosti:

Da se ciljevi koje nam musar po-

Vidimo da postupci kod ljudi

stavlja: svetost, čistoća, preobrazba i

neprestano variraju, svaka osoba

uzvišenje ne bi činili više za svece

naginje drugačijim prijestupima.

■ učinego za ljude poput vas i mene,

Ima onih čiji prijestupi više nagi-

telji musara opisuju ciljeve koji nas

nju prema zanemarivanju učenja Tore nego nepoštenoj poslovnoj praksi i ne davanju milostinje, a ima onih koje više naginju nepoštenom poslovanju i ne davanju milostinje nego zanemarivanju

kaže da postati svet znači povući se i odvojiti od onoga što je nečisto i

Ponekad kažu da je svrha praktici-

tost kao naše zadano stanje, samo

ranja musara da nam pomogne da

ako se držimo podalje od nečistoća.

idemo u smjeru š'lemuta (ili š'lemu-

Ramban koji je došao stoljeće i pol

pa, nijedan čovjek nije nalik

nakon Rašija tvrdi da ova vrsta iz-

drugome.

bjegavanja nikako ne može biti do-

stupima, njegova misao odražava realnost da svatko od nas ima svoje vlastite snage i slabosti. To znači da vi imate jedinstven duhovni program koji trebate svladati na putu prema svetosti.

načina.

neprimjereno. On predstavlja sve-

učenja Tore. Što se tiče prijestu-

Mada on ovdje piše samo o prije-

vode na još dva puno jednostavnija

voljna da u naše živote unese svjetlost svetosti. On ističe da ima mnogo načina da se živi po slovu zakona a da se ipak ponaša kao nitkov na primjer da se košer hranu jede do granica prežderavanja ili da se prekomjerno upušta u dopuštene seksualne odnose. Poznata je njego-

sa), što se doslovno prevodi kao "cjelovitosti". Veliki učitelj Musara, Rabi Moshe Chaim Luzzatto, o ovom pojmu govori u svojoj knjizi Da'at Tevunot (Pronicljivo znanje) "Onaj kamen na kojem počiva cijela zgrada je zamisao da B-g želi da svaka osoba upotpuni sebi tijelo i dušu..." On nam kaže da smo stvoreni nepotpuni zato da bismo mogli dovršiti djelo našeg vlastitog stvaranja. Nastavlja dalje:

Generaciju za generacijom, misa-

va tvrdnja da čovjek može biti "nit-

oni učitelji musara pitali su se: "Ka-

kov uz dopuštenje Tore," i ona je

B-g je zasigurno u stanju načiniti

ko da postanemo sveti?' Kao datost

trebala spriječiti tu opciju da nam

ljude i sve stvoreno apsolutno

su uzimali da će Tora i njene zapo-

Tora daje općenite smjernice za

potpunima. Nadalje, za Njega bi

vjedi biti naši vodiči, ali rasprava

uzdizanje našeg unutarnjeg života

imalo puno više smisla da je ta-

koja se odvijala u vezi retka o kojem

na načine koje se ne može definirati

ko i učinio, jer u mjeri u kojoj je

smo govorili - "Bit ćete sveti" - ističe

zakonom i za koje ne mogu posto-

On sam u svakom pogledu sa-

potrebu za duhovnom disciplinom

jati jedinstvene norme.

vršen, primjereno je da i Njego-

koja nudi nešto više od zapovijedi.

Srednjovjekovni komentator Raši

Strana 28

Musarska tradicija je odgovor na tu potrebu za unutarnjim opleme-

va djela budu potpuno savršena.

Ali u Svojoj velikoj mudrosti On je odlučio da je bolje da ljudima Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Alan Morinis:

Svakodnevna svetost

prepusti

dovršenje

vlastitog

trebali biste biti mensch, što znači

tarnje svjetlo i tako postajete svjetilj-

stvaranja.

Stoga

prekinuo

"pristojno ljudsko biće". U toj jednoj

ka koja rasvjetljava svijet. Iz tog

Svoju osobinu savršenstva, i

riječ na jidišu sadržana je puna mje-

razloga musar nije samopomoć.

zbog Svoje veličine i dobrote

ra integriteta, časti i poštovanja ko-

Njegova svrha nije da udovoljite

uzdržao se od Svojoj veličine u

jima se osoba može nadati u ovom

svim

tim djelima stvaranja i učinio ta

životu. Riječima hasidskog učitelja,

postanete gospodar svojih želja,

djela stvaranja nepotpunima. To

poznatog kao Kotzker: "Dobro", ka-

tako da možete ispuniti potencijal

je bio način na koji je On želio da

že on, "budite sveti. Ali upamtite da

svoje više prirode.

budu stvoreni, prema Njegovom

prvo morate biti mensch."

je

uzvišenom planu.

svojim

željama,

već

da

Posvećenost služenju i nošenje po-

Rabi Yisrael Salanter formulira

treba drugoga u svom srcu, čak i

Iz te perspektive, sve naše slabo-

ovaj praktičan cilj musara kada na

dok radite na sebi, središnje je nače-

sti, pogreške i mane ovdje su s raz-

jednom mjestu govori o golemu, nat-

lo musara. Kako to funkcionira, pre-

logom, i nama je prepušteno da ih

prirodnom biću iz židovskog folklo-

nosi nam priča koja se pripisuje

dovedemo do cjelovitosti. Poveza-

ra: "Maharal iz Praga stvorio je

mnogim

nost između cjelovitosti i svetosti je

golema, i to je bilo veliko čudo. Ali

Chafetz Chaimu.

evidentna. Postizanje našeg poten-

koliko je čudesnije pretvoriti tjele-

cijala cjelovitosti - š'lemuta - nije

sno ljudsko biće u menscha."

toliko nagrada koliko ispunjenje

ljudima,

ali

najčešće

Kad su ga upitali kako je uspio imati takav utjecaj kao veliki uče-

Pronašao sam još jedan način da

njak i vođa u židovskom svijetu

na malo vjerojatnom mjestu izne-

dvadesetog stoljeća, Chafetz Chaim

sem cilj musara. Kad je Chuck Cad-

je odgovorio: "Zacrtao sam si da ću

man, ugledni član kanadskog parla-

pokušati promijeniti svijet, ali nisam

menta, umro, član saveznog kabi-

uspio. Stoga sam odlučio smanjiti

Midraš uči (Bereišis Raba 11,6):

neta došao je odati počast njegovoj

svoja nastojanja i pokušao sam

"Sve što je nastalo tijekom šest

udovici. Kad je ministar izdašno na-

izvršiti utjecaj samo na židovsku

dana Stvaranja zahtijeva pobolj-

hvalio pokojnog člana, njegova je

zajednicu u Poljskoj, ali ni tu nisam

šanje - na primjer, sjeme goru-

udovica rekla da je Chuck sebe do-

uspio. Stoga sam se usmjerio na

šice treba zasladiti ... također i

življavao kao običnu osobu. "Da",

zajednicu u svom rodnom gradu

čovjek treba ispravljanje." Naš

odgovorio je ministar, "ali on je bio

Radinu, ali nisam postigao veći

svijet je svijet transformacije. Ka-

izuzetna obična osoba." Musar nam

uspjeh. Tada sam uložio sav svoj

da se poboljšavamo i dorađuje-

pomaže da upravo to postanemo.

trud da promjenim moju vlastitu

svrhe našeg života. Rabi Yisrael Salanter, koji je toliko mnogo učinio da označi put duše, govori o istom pitanju:

mo, u suglasju smo s B-žanskim planom - ispunjavamo svoju svr-

Ne samo za vas

hu postojanja na ovom svijetu. ...

Musar je put duhovnog samoraz-

Ne samo da je ljudsko biće stvo-

voja. To znači rada na sebi, ali ne

reno s tom svrhom, već mu je

radi sebe. Usavršavanjem i uzdiza-

također data i sposobnost i mo-

njem svog unutarnjeg života i nje-

gućnost da postigne taj krajnji

govanja duše, vi bistrite svoje unu-

cilj.

obitelj, no ni u tome nisam uspio.

Na kraju sam odlučio promijeniti sebe i tako sam izvršio toliki utjecaj

na židovski svijet.

Rabi Meir Chodosh je opisivao ulogu odgajatelja na način koji pokazuje kako svi učenici musara utječu na svoj svijet radeći na sebi. Za-

Postoji još jedan način na koji uči-

datak je do kraja se ispuniti mudro-

telji musara opisuju cilj. Nakon što

šću i znanjem, sve dok se ne prepu-

sve bude rečeno i učinjeno, svetost i

nite, i ono što se prelije ulije se u

cjelovitost i svaka druga uzvišena

posude pored vas, a to su drugi

ideja duhovnog cilja svodi se na

ljudi. ■

jedan jednostavan pojam na jidišu: Godina Broj 4 Page 17 Strana 29 29 Broj 4

Strana 29

RAT PROTIV TERORA

Njemačka: Treba biti oprezan oko broja mrtvih Palestinaca, podatke šalje Hamas Index, 27.10.23.

GLASNOGOVORNIK njemačkog ministarstva vanjskih poslova kazao je da trebamo biti oprezni glede broja umrlih koje objavljuje Ministarstvo zdravstva Gaze. Danas je spomenuto ministarstvo, koje je pod upravom Hamasa, priopćilo da je u dosadašnjem izraelskom bombardiranju Gaze ubijeno 7326

Palestinaca, uključujući više od 3000 djece.

organizacija", rekao je Wagner, a prenosi The Guardian.

Christian Wagner je na konferenciji za novinare u Berlinu kazao kako međunarodna zajednica ne može provjeriti informacije o broju poginulih koje šalje Hamas i da bi zato na te brojke trebali gledati s oprezom. "Hamas za nas nije izvor informacija. To je teroristička

Biden: Nemam osjećaj da Palestinci govore istinu o tome koliko je ljudi ubijeno Sličan stav ima i američki predsjednik Joe Biden koji je u srijedu kazao da nema povjerenja u brojke o civilnim žrtvama koje dostavlja Ministarstvo zdravstva Gaze. "Nemam osjećaj da

Palestinci govore istinu o tome koliko je ljudi ubijeno. Siguran sam da su nevini ubijeni, a to je cijena vođenja rata", rekao je Biden.

Ministarstvo zdravstva Gaze je kao odgovor Bidenu izdalo popis od 212 stranica s imenima i identifikacijskim brojevima svih Palestinaca za koje tvrdi da su ubijeni u izraelskom bombardiranju. ■

Eksplozija mržnje prema Židovima je jasno upozorenje cijelom svijetu Index, 31.10.23.

POVIJEST nudi upozorenja svijetu. Izljevi antisemitizma često su bili vjesnici da su društva u velikim problemima i znak da su ekstremizam i nasilje neizbježni.

Val globalne mržnje usmjeren protiv Židova - pojačan neselektivnim odgovorom Izraela u Gazi na užasna Hamasova teroristička ubojstva izraelskih civila 7. listopada - ne treba promatrati samo kao reakciju na to da Bliski istok ponovno tone u rat. To je također odraz destruktivnih sila koje razdiru američka i zapadnoeuropska društva, gdje su stabilnost i demokracija već pod pritiskom, piše CNN. Hamasov pogrom pokrenuo slijed događaja Napadi Hamasa - pogrom nad Židovima u kojem je ubijeno 1400 ljudi, uglavnom civila pokrenuli su slijed događaja zbog kojih se Židovi diljem svijeta osjećaju ugroženima. A sada kada je izraelska vlada pokrenula odmazdu kroz zračne napade i operacije u Gazi usmjerene na Hamas, prizori pokolja u palestinskim zajednicama prijete dodatno iscrpiti simpatije javnosti prema Izraelu u inozemstvu i, u nekim slučajevima, pridonijeti atmosferi koja može donijeti dodatno uznemiravanje Židova.

Dnevne židovske škole otkazale su nastavu. Sinagoge su zaključane. Na društvenim medijima širi se mržnja prema Židovima, ostavljajući zajednicu koja nikada ne može pobjeći od svoje povijesne traume da se opet pita gdje i kada uopće može biti sigurna.

Rast mržnje je opipljiv Rastuća mržnja je opipljiva.

Ideja da bi se američki Židovi koji studiraju na Sveučilištu Cornell mogli toliko bojati za

Page 30 Strana 30

svoje živote u svom Ivy League kampusu u ruralnom New Yorku da 2023. ne mogu ni jesti zajedno čini se gotovo nemogućom za vjerovati. Ipak, to se dogodilo nakon što su prijetnje smrću objavljene na internetu.

Židove". Bilo je i više slučajeva antisemitizma u Europi, što su američki dužnosnici prošlih godina često kritizirali jer se činilo premalo za njihovo suzbijanje, čak i dok je ta pošast metastazirala u Americi.

Napetosti su već bile visoke nakon što je profesor s Cornella na propalestinskom događaju rekao da je u početku bio ushićen zbog napada Hamasa jer je to promijenilo ravnotežu moći. Kasnije se ispričao zbog izbora riječi.

Šokantna scena na ruskom aerodromu

Policija je u ponedjeljak pojačala patrole, a guvernerka New Yorka demokratkinja Kathy Hochul došla je u kampus kako bi obećala da neće tolerirati prijetnje, mržnju ili antisemitizam.

Ali Cornell prožima osjećaj straha, rekla je Molly Goldstein, supredsjednica Cornell Center for Jewish Living: "Židovski studenti u kampusu trenutno su prestravljeni za svoje živote. Nikad ne bih očekivala da će se ovo dogoditi na mom sveučilišnom kampusu."

Zastrašujuće prijetnje su samo dio bujice antisemitizma Zastrašujuće internetske prijetnje na Cornellu, koje su samo dio bujice antisemitizma pogoršane posljedicama rata u Gazi, natjerale su mnoge Židove da se pitaju može li se zajamčiti njihova sigurnost u SAD-u - a kamoli u Izraelu gdje su napadi razbili iluziju o sigurnost za židovski narod. Propalestinski prosvjedi na nekim sveučilištima prešli su u antisemitizam i potaknuli republikance i neke demokrate da upozore da su kampusi u rukama krajnje lijevog radikalizma.

Na drugom mjestu, na Beverly Hillsu, u jednom od mnogih drugih incidenata, dom osobe koja je preživjela holokaust bio je išaran antisemitskim grafitima na kojima je pisalo "J***

U jednoj od najšokantnijih scena, gomila ljudi upala je u nedjelju u zračnu luku u ruskoj većinski muslimanskoj regiji Dagestanu, gdje je sletio zrakoplov iz Izraela, uzvikujući: "U Dagestanu nema mjesta za ubojice djece." Ovo su prizori s jezivim odjecima 40-ih godina desetljeća razaranja i pokolja koje je već evocirano u posljednjih 18 mjeseci ruskim napadom na civile u Ukrajini.

Potomci ubijenih u holokaustu opet su izloženi prijetnjama Gotovo stoljeće nakon uspona nacizma i početka holokausta, u kojem je ubijeno najmanje šest milijuna europskih Židova, potomci stradalih ponovno su izloženi prijetnjama zbog toga tko su, zbog svoje povijesti i načina na koji vjeruju.

Nacije koje su se često zaklinjale "nikad više" na obilježavanju holokausta sada se suočavaju s odgovornošću da se pozabave antisemitizmom kod kuće, baš kao što su bile prisiljene mobilizirati se protiv antimuslimanske retorike, nasilja i predrasuda nakon terorističkih napada Al Qaide 11. rujna 2001. godine, koja je i danas prijetnja, kao što je predsjednik Joe Biden primijetio u svom obraćanju u Ovalnom uredu 20. listopada, nakon povratka s putovanja u Izrael: "Odbacujemo sve oblike mržnje, bilo protiv muslimana, Židova ili bilo koga. To rade velike nacije, a mi smo velika nacija."

Divrej Tora

Biden je jučer predstavio nove mjere za borbu protiv antisemitizma u sveučilišnim kampusima, a visoki dužnosnici naglasili su potrebu za borbom protiv mržnje protiv Židova. "To je opasno, to je neprihvatljivo bilo gdje u svijetu, svakako ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Antisemitizam bi mogao postati dominantan u tjednima koji dolaze Ali napori za rješavanje ove situacije mogli bi propasti dok se užas na Bliskom istoku nastavlja odvijati. U idealnom svijetu, kritika vojnog odgovora Izraela bila bi usredotočena samo na njegovu vladu, a ne protiv Židova diljem svijeta od kojih se mnogi protive tvrdokornoj vladinoj politici.

Ali u praksi, antisemitizam bi mogao postati dominantan u nadolazećim tjednima.

Posljednjih godina antisemitizam u SAD-u često pokreću krajnje desničarske skupine.

Mržnja bjelačkog nacionalizma sadržana je u jezivom skandiranju demonstranata u Charlottesvilleu u Virginiji 2017. godine: "Židovi nas neće zamijeniti." Bivši američki predsjednik Donald Trump koketirao je s antisemitizmom sugerirajući da američke Židove muči dvostruka odanost SAD-u i Izraelu te da bi mu trebali biti zahvalniji za njegovu politiku prema židovskoj državi.

Dio propalestinskih prosvjednika prihvatio Hamas No reakcija na sve dublju krizu u Izraelu i Gazi pokazala je da antisemitizam vrije i na krajnjoj ljevici. Neki pro-palestinski prosvjednici u SAD-u, na primjer, izgleda da su prihvatili Hamas, palestinsku militantnu skupinu koju su Sjedinjene Američke

Godina 17

Broj 4

(nastavak) Eksplozija mržnje prema Židovima je jasno upozorenje cijelom svijetu Države kategorizirale kao terorističku organizaciju, koja je sama nametnula represiju nad Palestincima u Gazi i počinila masakre nad Izraelcima.

Akademske studije pokazale su da antisemitizam često raste usred kriznih točaka u izraelsko-palestinskom sukobu. To sugerira da se radi o latentnoj sili ispod površine u američkom društvu i da joj je potreban samo poticaj da eruptira. Antidefamacijska liga je, na primjer, otkrila porast antisemitskih incidenata u SAD-u od 7. listopada za 400%.

Bujanje mržnje Židovima

prema

Osim toga, slične su organizacije također zabilježile porast mržnje prema američkim Židovima posljednjih godina tijekom relativnog razdoblja zatišja na Bliskom istoku, što sugerira da domaće snage i porast ekstremne retorike i mržnje potaknute nasiljem također uzrokuju problem. Organizacija je detaljno opisala 3697 antisemitskih incidenata u SAD-u 2022. godine, što je 36% više u odnosu na prethodnu godinu i najviše u povijesti.

Ipak, sve opterećenija i podjeljenija politika u zapadnim nacijama koje već potresa ekstremizam čini nijansirano rješavanje izraelsko-palestinskog pitanja gotovo nemogućim. Toksična komunikacija na društvenim mrežama i poplava netočnih informacija pogoršavaju

problem, dok pristalice predisponirane za podršku Izraelu ili Palestincima često poistovjećuju akcije Hamasa i izraelske vlade s civilima koji nemaju kontrolu nad njima.

Svako ubojstvo sije sjeme novog nasilja Uz prijetnje i maltretiranje koje su Židovi doživjeli posljednjih tjedana, Amerikanci su bili traumatizirani i šokantnim smrtonosnim napadom na 6-godišnjeg čikaškog dječaka palestinskog podrijetla, kojeg su napali stanodavci njegove obitelj.

Ministarstvo pravosuđa to istražuje kao zločin iz mržnje.

Besmisleno ubijanje bilo je podsjetnik na ubilačke ishode povijesnih antagonizama na Bliskom istoku i naglasilo je veličinu ogromne ljudske tragedije u regiji u kojoj su civili Izraelci i Arapi - često zahvaćeni užasnim događajima u kojima nemaju nikakvu ulogu ni odgovornost.

Izraelsko-palestinsko pitanje od takve je povijesne, geografske i političke složenosti da je političarima na Zapadu lako uhvatiti se za bilo koji aspekt sukoba dok nastoje ostvariti vlastite političke ciljeve. Svako ubojstvo, rat, masakr ili sukob sije sjeme novog nasilja u regiji.

Ta se stvarnost odražava na unutarnju politiku koju je sukob iznjedrio u SAD-u i Europi.

Nakon napada u Izraelu, prosvjednici koji podržavaju palestinska prava i zabrinuti su zbog civilnih žrtava u prepunim urbanim područjima i izbjegličkim kampovima u Gazi često su optuživani u konzervativnim medijima da podržavaju teroriste.

Nije svaka kritika Izraela antisemitizam, ali...

U prošlosti su najpredaniji navijači Izraela često i netočno pokušavali svaku kritiku Izraela od strane političara ili novinara prikazati kao antisemitizam.

Neki s ljevice, pozivajući na trenutni prekid vatre posljednjih dana, čini se da dovode u pitanje pravo Izraela da se uopće brani nakon užasnog pokolja civila.

Antisemitske prijetnje, s druge strane, često proizlaze iz uvjerenja da svi Židovi, po definiciji, moraju na neki način podijeliti odgovornost za ono što se smatra poricanjem palestinske državnosti ili tvrdokorne politike izgradnje naselja na palestinskoj zemlji na Zapadnoj obali koje su se provodile tijekom mandata niza izraelskih vlada.

Vođa većine u Senatu Chuck Schumer pokušao je u ponedjeljak odrediti trenutak u kojem protivljenje izraelskoj politici prelazi u antisemitizam.

"Muka mi je i uplašen sam vijestima koje su stigle sa Sveučilišta Cornell", rekao je njujorški demokrat, upozoravajući

da su prijetnje "krajnje odvratne", ali nisu izolirane.

"Nasilje ili prijetnje crvena linija"

su

"Moramo osuditi sve oblike mržnje. Nitko ne poriče da ljudi dobre volje mogu imati neslaganja oko sukoba na Bliskom istoku, ali crvena linija je narušena kada ta neslaganja dovedu do nasilja ili prijetnji nasiljem", dodao je.

Jedna od lekcija koju su Amerikanci naučili posljednjih godina jest da njihova zemlja nije imuna na politička previranja i mržnju za koju su mnogi mislili da nema mjesta u 21. stoljeću u modernoj, demokratskoj, razvijenoj zemlji. Uostalom, Sjedinjene Američke Države nedavno su pretrpjele huliganski napad na Kongres koji je potaknut lažnim tvrdnjama o pokradenim izborima.

Antisemitizam nije iznimka.

"Mnogi od nas nisu očekivali da će se ovi događaji odvijati upravo ovdje u Americi, ali činjenica je da bi se to moglo dogoditi ovdje", rekao je Jonathan Greenblatt, izvršni direktor Antidefamacijske lige i dodao: "Rulja koja hara zračnom lukom u Rusiji u potrazi za Židovima je zastrašujuća, ali jednako je zastrašujuće kad student s Cornella pronađe na oglasnim pločama poruke da 'Židovima treba prerezati grkljan.

To je antisemitizam, ovo je prijetnja Židovima diljem svijeta.'"■

Goldstein: Hamas je stravična organizacija, cilj im je uništenje Izraela ANALIZA DOGADAJA

tportal, 28.10.23.

Upitan koja je poruka toga što je Hrvatska glasala protiv rezolucije UN-a kojom se traži trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje u Gazi, Goldstein je za Dnevnik HTV-a rekao da je to bila snažna poruka. 'Činjenica jest da ova rezolucija poziva na humanitarnu pomoć, prekid vatre, ali ona nema nikakvu provedbenu snagu i nakon nje se ništa nije dogodilo operacije se i dalje nastavljaju.

Ne samo da Izrael nastavlja svoju ofenzivu, već i Hamas raketira izraelske gradove. Prema tome, Hamas nije toliko bespomoćan kao što se želi prikazati. Već 21 dan u Gazi nema vode, struje, hrane, plina, ali ima raketa koje ugrožavaju Tel Aviv', kazao je. Što bi bilo da je Hrvatska ostala suzdržana? 'Ne bi se ništa dogodilo. Ja mislim da je ovo dobra odluka. Ovo je, rekao bih, negativna dvoličnost svjetske diplomacije - 120 država je glasalo za tu rezoluciju, a ni-

Page 31 Strana 31

ti jednom riječju se nije spomenuo Hamas.'

Kanada je uložila amandman, ali nije prihvaćen?, pitala je Grancarić.

'Naravno, srušen je taj amandman, glasalo se za taj tekst rezolucije i on je prihvaćen.

Tražilo se da se spomenu Hamas i genocidni masakr u Izraelu, a to nije prošlo. Mislim da je to strašno. Sada ispada kao da humanitarna pomoć mora doći u Gazu ne znam nakon čega, nakon neke prirodne katastrofe?', kazao je Goldstein.

Je li rezolucija velika poruka humanitarnom dijelu? Rečeno je da Izrael ima pravo na samoobranu, ali mora poštivati međunarodno humanitarno pravo.

'Međunarodno humanitarno pravo u ovom kontekstu, a to je i odluka Europskog vijeća, je u ovom trenutku vrlo dvojbena kategorija. Naime, radi se o tome da Izrael ne smije pucati po civilnim objektima i treba čuvati civilnu infrastrukturu.

Hamas već desetljećima gradi

svoje vojne, obavještajne i političke efektive u blizini škola, bolnica, vrtića, u civilnim zgradama gdje žive tisuće ljudi.

Imate vrlo jasne dokaze da su posljednjih dana minobacačima pucali iz primjerice kuhinja. U trenutku kada se to događa, kada oni koriste civilnu infrastrukturu u vojne svrhe, to postaju legitimni vojni ciljevi.'

Može li išta dovesti do prekida vatre? 'Ono što je sada u ovom trenutku rekao Izrael, a to je da se uništava Hamas. Meni je nevjerojatno da međunarodna politička scena to ne vidi. U Srebrenici su izdvojili žene i djecu i ubili samo muškarce i to je genocid. I tako je presudio međunarodni sud. Hamasovci u Izraelu nisu napali vojsku niti policijsku postaju, oni su išli na festival mira, na djecu od 20-ak godina koja je plesala na glazbu. Išli su po civilnim objektima mišljeno, smišljeno, organizirano.'

I stradanja u Gazi su zaista strašna, kazala je novinarka.

'Jesu, apsolutno. Žao mi je svakog života koji je tamo iz-

Divrej Tora

gubljen, ali to treba pripisati Hamasu i njihovoj zločinačkoj ideologiji koja ide za uništenjem Izraela i ne bira sredstva.

To je zapravo tragedija palestinskih civila. Oni nisu, kao ni oni u Gazi, nisu Hamas - 70 posto njih ne prihvaća Hamas.

Hamas je zločinačka organizacija i prema vlastitim civilima, prema djeci koju su opasali eksplozivnim pojasevima i slali u Izrael kao bombaše samoubojice. Treba znati da je Hamas 2007. došao na vlast protiv Fataha, konkurentske palestinske umjerenjačke skupine, tako da je vojno uzeo vlast. Po međunarodnom Crvenom križu bilo je 160 mrtvih, po drugim neovisnim procjenama je bilo i više stotina mrtvih, uključujući i lidere Fataha koji su bacani s vrhova nebodera. To je jedna stravična teroristička organizacija, s njima nema kompromisa, oni su jednostavno takvi.

Oni imaju svoj cilj, a to je uništenje Izraela. Oni u svojoj deklaraciji kažu da njih zanima samo džihad, nikakve diplomatske konferencije ili bilo što drugo', zaključio je Goldstein.■

Godina 17

Broj 4