ĐURO HORVAT oštro krenuo u zaštitu digniteta svoje kompanije Tehnix
POTVRĐENA OPTUŽNICA protiv Darka Pandura, odvjetnika iz Preloga
DEMOGRAFSKA OBNOVA U PRAKSI: Poroda još nema na vidiku, a trudnice već na mukama
Ako ga ne napravite do Nove godine i rodite do prvog rujna, a ni tada niste sigurni...
INCIDENT U TRENDU U OŠ MURSKO SREDIŠĆE: Učenik uznemirio učiteljicu i razred Moji sinovi
DAJANA GRAŠIĆ, ex manekenka iz Čakovca
U Čakovcu, ali i u brojnim drugim mjestima diljem Međimurja, naveliko se grade nove stambene zgrade. Država pak daje razne poticaje i subvencionirane kredite, ne bi li se mladi odvažili na kupnju nekretnine. S druge strane, djece je sve manje, baš kao i mjesta u vrtićima i jaslicama. Mnogi su roditelji dobili odbijenicu za svoje dijete pa će se tako morati sami snaći tko će im čuvati njihove mališane kad oni rade za ionako premale plaće. Plaćanje teta čuvalica
ili privatni vrtić za mnoge ostaju samo san jer to su dvije vrlo skupe opcije. U Čakovcu se punom parom grade nove zgrade, kao i trgovački centri, a građani upozoravaju na nedostatak vrtića i škola.
Tragom tog problema upitali smo naše sugovornike kako se oni snalaze te tko im čuva djecu kad oni rade. Imaju li problem s upisom u vrtić ili pomoć baka i deda-servisa, saznajte u nastavku.
(pt, foto: Zlatko Vrzan)
Terezija Vidačić, Čakovec – Ja već imam praunuke. Kad sam imala djecu, nisam se susrela s �m problemom. Nisu ni moja djeca ni unuci imali problem s dobivanjem mjesta u jaslicama ili vr�ću. Uspjeli su djecu upisa�, nisam ih ja čuvala.
Mar�na Horvat, Orehovica – Nisam se susrela s problemom prenapučenih jaslica. Barem ne za sad. Probali smo upisa� dijete, mjesto nije dobila, jer je imala tek 6 mjeseci. Tu nam je onda uskočila baka i čuvala malenu.
Ivana Mihalec Sabolek, Čakovec – Ovisno o tome gdje pokušavate upisa�. Mi smo u Čakovcu i tu je baš teško upas� u jaslice. Većina ljudi koje poznajemo ne dobije mjesto u jaslicama. Nadamo se da ćemo dobi� mjesto u jaslicama jer i starija kći već ide u vr�ć. Općenito je premalo vr�ća, a ograničenja za upis su velika.
Liubov Zapla�na, Kijev– Ja sam iz Ukrajine. Mjesto u jaslicama nismo dobili jer ja radim online za ukrajinsku tvrtku. Baš zbog toga jer radim od kuće nismo imali prioritet kod upisa. Prvo su prioritet imala djeca zaposlenih roditelja, pa onih koji su iz Hrvatske, a meni su rekli da, s obzirom da ne radim, ovdje ne mogu dobi� mjesto.
Jasmina Čehok Borović, Ivanovec – Mi s upisom u jaslice nismo imali probleme. Ipak, mislim da bi trebalo više vr�ća. Imali smo sreću da smo imali i opciju baka-servisa. Kolegici su obećali mjesto u jaslicama, a onda ga nije dobila. Sad joj je uskočila mama, no to nije dugoročno rješenje.
Ivica Kostelić, naš najtrofejniji skijaš i rado viđen gost u našoj sredini, u Čakovec je došao zbog najduže špage. Tom prigodim imao je rijetku privilegiju i čast pucati iz topa počasne Zrinske garde. (BMO, foto: Z. Vrzan)
REZULTATI ZA predstavnike ruske, srpske i Vijeće romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji
U nedjelju, 7. svibnja, održani su izbori za vijeća nacionalnih manjina u Čakovcu, Murskom Središću, Kotoribi, Maloj Subotici, Nedelišću, Orehovici te za Međimursku županiju. Donosimo rezultate za Međimursku županiju.
Za rusku nacionalnu manjinu od 125 birača na izbore je izašlo njih 17, odnosno 13,60 posto. Svi listići su bili važeći i za predstavnicu ruske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji izabrana je Svetlana Vitaljevna Jezernik, a za zamjenicu Olga Breznik.
Od ukupno 260 birača srpske nacionalne manjine glasanju je pristupilo 8 birača, odnosno 3,08 posto. Svi listići su bili važeći, a za predstavnicu je izabrana Mirjana Midić, a za zamjenika Zoran Dolić.
Od ukupno 391 birača romske nacionalne manjine Međimurske županije, glasanju je pristupilo 1.115 birača, odnosno 28,36 posto. Na listi za izbor Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije od 50 kandidata, izabrano je njih 25. To su redom: 1. Dragan
Bogdan, 2. Radovan Balog, 3. Vjeran Balog, 4. Ljubo Ignac, 5. Danica Balog, 6. Danijel Ignac, 7. Matjaš Oršuš, 8. Damir Đurđević, 9. Dušan Ignac, 10. Branko Cikatić, 11. Dubravka Balog, 12. Zora Balog, 13. Krešo Balog, 14. Kristijan Tadić, 15. Snježana Ignac, 16. Elvis Kralj, 17. Emil Oršuš, 18. Senada Oršuš, 19. Alen Oršuš, 20. Kruno Oršuš, 21. Snježana Kralj, 22. Davor Oršuš ,23. Vida Oršuš, 24. Sanja Kovačić i 25. Maja Oršuš. (BMO, Z. Vrzan)
POLICIJA obavještava građane U petak, 12.
Policijska uprava u Čakovcu javlja o skraćenom radnom vremenu. U petak, 12. svibnja 2023., u zgradi sjedišta Policijske uprave međimurske u Čakovcu, Ulici Jakova Gotovca 7, upravne poslove, poslove prijavništva, izrade dokumenta i dr. poslove građani moći obavljati od 7:30 do 12 sati. (dv)
PRED ŽUPANIJSKOM bolnicom Čakovec prosvjedovalo oko 150 medicinskih sestara, tehničara i drugog osoblja, na kojem je Dijana Farkaš poručila
- Deset minuta u ponedjeljak mirno su prosvjedovali medicinske sestre, tehničari, fizioterapeuti, laboranti, kuhari, spremačice, administrativno osoblje i svi ostali zdravstveni i nezdravstveni radnici ispred Županijske bolnice Čakovec
Prosvjed se održao u organizaciji Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara i Samostalnog sindikata u zdravstvu. Prema njihovim procjenama na mirnom prosvjedu okupilo ih se oko 150.
Dijana Farkaš, članica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara, kazala je: - Ono što nas je najjače povrijedilo je da se napravila diskriminacija u medicinskom sustavu. Mi smo svi jedan tim: liječnici, medicinske sestre i tehničko osoblje uključujući i kuharice i nije u redu da se jednima daju drugačiji uvjeti, nego da
se plati svima pod jednakim uvjetima.
Stali na 10 minuta, ali pacijente nisu ostavili same Naglasila je: - Mirno okupljanje odlučili smo obaviti u dnevnoj pauzi, posjedovati 10-ak minuta, a na odjelima su ostali oni koji su nužni da pacijenti ne budu zakinuti i da im se ne dogodi nikakva loša stvar. Nadamo se da će netko tko odlučuje čuti naše poruke i da se s uredbom napravilo raslojavanje koje se nije smjelo dogoditi, kazala je Dijana Farkaš.
Vesna Hozmec Blažić, koja je povjerenica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, pročitala je njihove zahtjeve. - Sindikati godinama upozoravaju na manjkavosti u zdravstvenom sustavu zahtijevaju povećanje plaća za sve zaposlene, odgovarajuće uvjete rada za sve i poštovanje kolektivnih ugovora. Plaće u sustavu zdravstva za većinu zaposlenih su ispod nacionalnog prosjeka u odnosu na mnoge zemlje EU, no plaće nisu jedini problem s kojim medicinsko i nemedicinsko osoblje susreću.
Vesna Hozmec-Blažić: Tražimo svoje mjesto u sustavu zdravstva uz liječnike Jedan od ključnih problema je minoriziranje naše uloge u zdravstvenog sustavu, omalovažavanje značaja našeg rada, diskriminacija našeg obrazovanja, nepriznavanje
- Učiteljici pokazao sliku tetovirane ruke i pištolja na mobitelu
Strašni pokolj u osnovnoj školi u Beogradu, okidač je za labilne oponašatelje. Pojavio se u Osnovnoj školi Mursko Središće. Radi se o učeniku koji je na satu verbalno prijetio pištoljem jer ga ljute učenice. Dogodilo se to u utorak na popodnevnoj smjeni, usred zadnjeg sata nastave u osmom razredu. Učenik je tijekom sata izašao na WC i nakon što se vratio u razred obratio se učiteljici, kazao je to Elvis Šarić, ravnatelj škole na konferenciji za novinare u maloj vijećnici Međimurske županije, uz nazočnost župana i resorne pročelnice Nives Kolarić Strah.
Prema izjave učiteljice s kojom sam razgovarao, u srijedu, ujutro nakon incidenta, ona je navela slijedeće: - Dječak je izjavio da ga cure ljute. Kazao je da on ima pištolje i dodao: “Evo, pokažem Vam ga.”
Nakon toga je učiteljici pokazao fotogra�iju na mobitelu.
Na njoj je bila tetovirana ruka i pištolj.
Na satu, nakon njegove izjave nije bilo nikakvog incidenta ni sukoba s učiteljicom, nego je u zraku ostala ta učenikova izrečena prijetnja, ispričao je na konferenciji za novinare ravnatelj Šarić.
U srijedu ujutro se učiteljica obratila pedagoškoj službi i ravnatelju da razmotre cijelu situaciju.
- Analizirali smo situaciju i zaključili da bi taj učenika potencijalno mogao nešto napraviti prema toj izjavi. Nitko iz škole nije vidio pištolj o kojemu je govorio učenik niti je učenik obavio bilo kakvo vršnjačko nasilje tih dana u školi. No budući da od ranije ima izrečene određene pedagoške mjere i starije je dobi, obratili smo se Zavodu za socijalni rad i Policijskoj upravi međimurskoj s pisanom prijavom u kojoj navodimo da
naših teških uvjeta rada, neprovođenje zaštite na radu i sve veća izloženost agresiji i �izičkim napadima.
Naglasila je: - Mi tražimo svoje mjesto u sustavu zdravstva uz liječnike; da se cijeni i prizna naš rad jer bez nas zdravstveni sustav ne može funkcionirati.
Svi mi zaposlenici sustava zdravstva smo svjesni i odgovorni u svom radu te ni u jednom trenutku svih ovih godina nismo ustali protiv rada jer smo svjesni činjenice da smo tu zbog pacijenata i da je zbog njihove potrebe vrlo često nužno staviti ispod naših prava. Stoga od zdravstvenog sustava tražimo samo priznanje svoga rada. Radimo jako puno i želimo raditi. No tražimo da se naš rad uvažava i cijeni i da nam se osiguraju adekvatni uvjeti rada dostojni svakoga čovjeka, istakla je Vesna Hozmec Blažić.
(BMO, foto: Z. Vrzan)
STE(A)M festival u Čakovcu bio je vježba za budući centar znanosti na području bivše vojarne
U Čakovcu je ovaj tjedan na Dan Europe održan STE(A)M festival radi popularizacije znanosti, a sve da u jednom trenutku budemo spremni za otvaranje centra znanosti koji će biti na prostoru bivše vojarne u sklopu Centra znanja. - Sve do realizacije projekta nastojimo stvoriti atmosferu znatiželjne potrage za drugačijim, kritičkim pogledom na stvari, kazala je Ana Kralj, voditeljica projekta iz REDEA-e. Želimo ne samo djecu nego još više širu
javnost i odrasle poticati da kritički sagledaju informacije kojima nas danas bombardiraju. Kad bude gotov, bit će to svojevrsni prirodoslovni muzej u kojem će izlošci biti interaktivni i kojima ćemo moći eksperimentirati. Bit će namijenjen svim dobnim skupinama jer živimo u vremenu kad je potrebno neprestano učiti, prilagođavati se i razvijati kritičko mišljenje, naglasila je Ana Kralj.
(BMO, foto: Z. Vrzan)
NA ČELU hrvatskog tenisa
je izrečena verbalna prijetnja. Iz nadležnih institucija došli su kasnije tog dana i odveli učenika. Nemamo povratne informacije što se dalje zbiva s njim, kazao je ravnatelj.
Pročelnica Nives Kolarić Strah kazala je da su odmah po događanjima u beogradskoj školi kontaktirali sve škole da se razgovara s učenicima upravo radi toga da se u ovoj napetoj situaciji preveniraju neželjena ponašanja. (BMO)
Nikolina Babić ponovno je izabrana za predsjednicu Hrvatskog teniskog saveza jednoglasnom odlukom članova Skupštine. Zasjedanje najvišeg tijela HTS-a održano je u četvrtak, 4. svibnja, u Zagrebu, a nazočno je bilo 37 od ukupno 51 člana, koji su dali punu podršku aktualnoj predsjednici za novi mandat.
- Infrastruktura, struka i klubovi – to je ono što će biti prioritet, kako bismo imali što veću masovnost i da iz toga ispliva izvrsnost. Klubovi su nam izuzetno bitni, oni su temelj razvoja tenisa u Hrvatskoj. Čeka nas mnogo posla koji treba pokrenuti i završiti. Sretna sam i ponosna što ću naredne četiri godine biti
predsjednica HTS-a i raditi na korist našeg tenisa. To je odgovornost i obveza, što iziskuje mnogo vremena, ali napravit ćemo nove iskorake za hrvatski tenis, istaknula je Nikolina Babić nakon reizbora. (sh)
Nedostatak mjesta u jaslicama može biti izazov za roditelje koji traže kvalitetnu skrb za svoje dijete. U većini slučajeva, mjesta u jaslicama su ograničena, a potražnja za uslugama jaslica velika, što znači da se često javlja nedostatak slobodnih mjesta.
Kako bi se riješio ovaj problem, roditelji bi trebali početi planirati smještaj svog djeteta u jaslice u ranijoj fazi i raspitati se o mogućnostima u svojoj lokalnoj zajednici. Također, dobro je imati na umu da se mjesta u jaslicama mogu osloboditi tijekom godine kada neka druga obitelj odluči prekinuti korištenje jaslica.
U nekim slučajevima roditelji se odlučuju za privatne jaslice koje nude dodatne usluge i �leksibilnost u pogledu rasporeda, ali to može biti skuplja opcija. No, često ni to nije opcija jer mjesta jednostavno nema.
Baka i deda-servis stvar su prošlosti
Već se godinama događa paradoks. Dok su državi puna usta demogra�ije i na svakom se koraku govori o sve manjem broju rođene djece, s druge strane roditeljima nije osigurano ono najosnovnije, da se dijete zbrine u trenutku kada su primorani vratiti se na posao. Prema zakonu, porodiljni majkama završava kada dijete navrši godinu dana i u većini su slučajeva primorane vratiti se na posao. Postoji mogućnost da i očevi aktiviraju porodiljni, no to često vremenski nije dovoljno kako bi dijete u tako maloj dobi bilo adekvatno zbrinuto u periodu kada i ako čeka mjesto u jaslicama. Tek neki imaju privilegiju da im uskoče bake ili djedovi, s time da znamo kako su se trendovi uvelike promijenili u proteklih nekoliko godina pa se baka i deda-servis s vremenom gasi. Uz to, današnji djedovi i bake više nisu generacija onih koji su radili poljoprivredu, nego većina radi u privatnom/javnom sektoru i nema privilegiju da bude doma s unucima. S druge strane, ima onih koji
jesu u mirovini, ali ne žele ili jednostavno �izički ne mogu biti stalno na raspolaganju. Ono što se nekad podrazumijevalo, danas je sasvim drugačije.
Prema tome, većina se roditelja odlučuje na jaslice. Ima onih koji se toga groze jer smatraju da je dijete još premalo da ga se stavi u sustav, dok ima onih koji kažu kako je to dobro za razvoj djeteta. “Vrtićke” bolesti moraju kad-tad preboljeti. No, neki ni nemaju mogućnost da odvagnu što im je bolje. Znaju da moraju na posao, a dijete u jaslice.
Obrti za čuvanje nisu spas
Problem nedostatka mjesta u jaslicama proteže se već godinama, pa su tako u Međimurju u protekle dvije godine otvorena i dva obrta za čuvanje - jedan u Gornjem Kuršancu, a drugi u Pušćinama. No i oni su ograničeni brojem mjesta, pa su njihovi kapaciteti također popunjeni prilikom otvaranja. Oni prema zakonu imaju i manji broj skupina, pa prema tome i mogu primiti manji broj djece.
Ako pak pronađete dadilju, njoj ćete dati sigurno od 800 do 900 eura mjesečno, pa se tako postavlja pitanje kojim se majkama uopće isplati vraćati na posao, ako će takav novac davati često nepoznatoj osobi da im odgaja/čuva dijete. No, u trenutku kada se morate vratiti na posao, jer ga možete izgubiti ako se nakon porodiljnog ne vratite, pristat ćete na bilo koju opciju.
Zato je najlogičnije, a i najisplativije rješenje dijete dati u jaslice s navršenih godinu dana.
No, hoće li im dijete upasti u jaslice i ako da, u koje, roditelje stavlja u paniku i prije poroda. Trudnice već i prije poroda zovu u vrtiće kako bi se stavile na takozvane liste čekanja. No, te liste više ništa ne garantiraju jer od protekle godine postoji e-upis. Upravo su time htjeli suzbiti da se neka djeca “preko reda” upisuju u jaslice.
Skepsa kod e-upisa
Ove godine e-upisi su startali 11. svibnja. Zahtjev za upis djeteta u dječji vrtić roditelji, udomitelji ili skrbnici podnose nakon što vrtići objave plan upisa djece u sljedeću pedagošku godinu, a to je u pravilu tijekom trajanja mjeseca svibnja. Pedagoška godina traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.
Uz zahtjev za upis djeteta u dječji vrtić potrebno je priložiti izvod iz matice rođenih ili rodni list djeteta, potvrdu o mjestu prebivališta, potvrdu o radnom statusu roditelja i popunjen upitnik koji se dobiva u svakom vrtiću.
Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasniš-
tvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, zaposlenih roditelja, samohranih roditelja, iz udomiteljskih obitelji, iz obitelji s troje ili više djece, s teškoćama u razvoju, ako ih je moguće integrirati u redoviti program, koja za godinu dana kreću u školu te djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.
No, nije baš jasno tko ima prednost prilikom upisa, ako se dogodi da roditelji, to jest djeca, imaju isti broj bodova? Najbrži prst?
Jedna od majki koja se svako jutro budi sa skepsom je Ivona Goričanec iz Čakovca. Njena djevojčica Greta rođena je 21. listopada 2022. godine. Znači da u vrijeme kada se otvaraju liste, ona nema navršenu jednu godinu. Jaslička godina starta početkom rujna, dakle Greta ni onda neće imati navršenu godinu. U trenutku, kada se Ivona vrati na posao, a to je u vrijeme kada će Greta navršiti godinu krajem listopada, redovni će upisi već završiti, a jaslička godina početi.
- Kada se Greta tek rodila, zvala sam vrtić Cvrčak kako bih pitala mogu li se upisati na listu čekanju. Ravnateljica mi je rekla da kod njih lista čekanja ne postoji i da se redovnim putem prijavimo u sustav e-upisa u svibnju.
No, Greta nema godinu i već u startu nemamo sve uvjete kako bi prošla na tim upisima. Ispada da bi Greta trebala čekati do idućeg svibnja kad bude imala godinu i pol kako bi tek one druge jeseni upala u jaslice.
Ja se moram vratiti na posao i ne mogu reći da mi je baš bajno. Suprug mi također radi i već sad radimo svakakve kombinacije u glavi kako ćemo, u slučaju da Greta ne upadne u jaslice. Sve to skupa stvara nam stres jer praktički do jeseni nećemo znati na čemu smo, govorio nam majka Ivona.
U tom trenutku, Ivona se nada da će se neko mjesto eventualno osloboditi, jer čakovečki vrtići imaju praksu upisivanja djece i tijekom godine. No, što ako se to ne dogodi? Već sada, muku muči što će i kako će. Opcije su vrlo šture. No, sličan se problem javlja s djecom koja se rađaju tik prije upisa.
Primjerice, ako vam se djece rodi u travnju, a upisi su u svibnju te ako dijete i upadne u jaslice, vi se svakako morate vratiti na posao. Nova godina počinje tek u rujnu. Dakle, pred vama je cijelo ljeto u kojem vi ne znate kamo i kako sa svojim djetetom. Roditelji se snalaze na svakakve načine. No, što ako nemate bake/djedove/susjede? Opcija su eventualno dadilje kojih kod nas ima na kapaljku.
NEDOSTATAK JASLIČKIH KAPACITETA nastavlja se kao negativan trend
Na e-upisima javlja se paradoks. Ispada da djeca rođena na ljeto
što je s onima koji su rođeni u “pogrešno” doba?
trend u Međimurju
Gordana Šol�ć Siladi, ravnateljica vr�ća Cipelica u Čakovcu
A da ne govorimo o tome da više ne postoji privilegija da vam dijete ide u vrtić u kvartu. To možete zaboraviti. Zahvalni ste ako vam dijete upadne u bilo koji vrtić. Dok je pred desetak godina bilo sasvim normalno da vam dijete upadne u vrtić koji vam je “usput”, to više nije praksa. Od prošle godine otvorile su se nove jaslice u Slemenicama. Roditelji nisu ništa pitali. Iz Čakovca voze djecu u Slemenice, jer je tamo bilo mjesta. Iako su podaci posljednjeg popisa stanovništva pokazali da se sve manje djece rađa, Čakovec nije takav slučaj. No, ne zato što se rađa puno djece, već jer cvate stanogradnja i sve se više mladih obitelji seli u grad. Trend jaslica tako postaje “nužno zlo” i često jedino rješenje za roditelje koji se moraju vratiti na svoja radna mjesta. No, kapaciteti u jaslicama su prepuni i u ostalim područjima Međimurja. Liste čekanja nalaze se u svim gradskim vrtićima, od Čakovca i Murskog Središća do Preloga.
Hoće li dogradnja vrtića spasiti stvar?
Prema podacima koje su nam ustupili iz Grada Čakovca, na području Čakovca je 17 objekata u kojima se provode jaslički programi, od čega je 8 objekata u privatnim, a 9 u javnim vrtićima. Ukupno je u predškolskim ustanovama na području Čakovca 19 jasličkih skupina i 15 mješovitih. Trenutno su na listama čekanja za upis u jasličke programe 84 djeteta, od čega 55 s područja Čakovca.
- No, nisu sva djeca koja su na listi čekanja napunila jednu godinu, koliko je potrebno za upis u jasličke programe, već su ih njihovi roditelji „predbilježili“ za upis. Djece s navršenom jednom godinom koja su na listama čekanja za upis u jasličke pro-
grame je otprilike 30. Taj broj varira iz mjeseca u mjesec te se u pravilu smanjuje, rekao nam je pročelnik za društvene djelatnosti David Vugrinec. Ukupno, na području Čakovca ima 268 mjesta u jaslicama, od čega 152 u javnim i 116 u privatnim predškolskim ustanovama. Grad Čakovec je krajem prošle godine dobio bespovratna sredstva za dogradnju dvaju postojećih i izgradnju jednog novog vrtića. Dogradit će se matični objekti Cvrčka i Cipelice, u kojima će se smjestiti po dvije jasličke skupine.
Procedura oko početka gradnje je u tijeku, očekujemo da novi kapaciteti budu u funkciji do kraja ove godine. Prema procjenama, kad u nove jasličke skupine budu smještena djeca, bit će dovoljno mjesta za sve one roditelje s područja Čakovca koji djecu žele upisati u jasličke programe, zaključuju iz Grada Čakovca.
U Cipelici na listi čekanja 30-ak mališana
Ravnateljica Dječjeg vrtića Cipelica Gordana Šoltić Siladi, čiji je matični objekt smješten u Vukovarskoj ulici u Čakovcu, kaže da u ovom trenutku imaju čak 30-ak djece na listi čekanja.
Prošle je godine ta brojka 9. Ta lista čekanja se događa tijekom cijele godine. U ustanovu koju čine Matični vrtić Cipelica spadaju područni odjeli Vjeverica i Bambi u Čakovcu, Zvjezdice u Šandorovcu, Mrav u Mačkovcu i Pirgo u Kuršancu gdje je program predškole za romsku nacionalnu manjinu, a upisano je ukupno 540 djece.
Prema Zakonu o predškolskom odgoju jasličari u vrtiću mogu boraviti maksimalno 10 sati. Po grupama imaju od 10 do 14 jasličara, prema pedagoškom standardu.
- Problem se javlja s djecom koja će tek sad navršavati jednu godinu. Za takve nemamo mjesta i oni se stavljaju na listu čekanja. Roditelji često djecu za upis predbilježe odmah po njihovu rođenju, ali se onda dogodi, što nam je i sada trenutna situacija, da dijete još nije navršilo jednu godinu pa ga ne možemo upisati jer nemamo program za djecu u dobi od šest mjeseci do jedne godine, no za njega nema ni potrebe, objašnjava ravnateljica Cipelice.
U vrtiću Cvrčku u novu pedagošku godinu upisuju ukupno 100 djece, u vrtić i jaslice. U jaslički program može se upisati manje od 40ak djece. Kako nam je rekla ravnateljica Cvrčka, Lidija Varošanec, u ovom trenutku sedmero je djece ostalo na listi čekanja od protekle godine.
Točnu brojku je teško ustanoviti jer oni koji nisu upali u željeni vrtić, nego su bili primorani upisati dijete u privatni vrtić ili kod časnih sestara, mogu se ponovno javiti na e-upise u ovoj godini. No, to im i dalje ne garantira da će upasti u željeni vrtić. I onda se ponovno vraćamo na glavni problem.
Ispada da je najbolje da se dijete rodi do 1. rujna. Ako se dijete rodi kasnije, promaknut će vam cijela “jaslička” godina. Da, možete se nadati da ćete upasti tijekom godine. No, to sve ovisi o tome koliko djece prije vašeg stoji u redu.
Prilikom odabira vrtića preko e-upisa birate četiri vrtića, pa se tako stvarni kapaciteti vide tek u trenutku kada vam se potvrdi jedan od četiriju željenih vrtića. Da, u planu je gradnja još jednog, novog vrtića iza centra Jug Mall na čakovečkom jugu, no što će biti do onda? I hoće li biti dovoljno mjesta za sve?
Sočne, domaće jagode punog okusa i mirisa potražite u Voćnjaku Nedelišćeuz glavnu cestu između Pušćina i Nedelišća.
Kontak�ra� nas možete i na telefon: 040/895-220
Čekamo Vas!
OBRTNIČKA KOMORA Međimurske županije promovirala nove majstore s koje majstor soboslikar Davor Jambrović poručio
- Razlika u plaćama je sada jako mala i ako se uzme u obzir da tamo rade 10 sati, a ovdje osam, da kod nas rade 10 sati bili bi jako blizu izjednačavanja, kazao je novopromovirani majstor Davor Jambrović
Obrtnička komora Međimurske županije upriličila je u petak u zgradi Scheier, svečanu podjelu 52 majstorske diplome. Kandidati su na obranu majstorskog ispita u Obrtničku komoru Međimurske županije došli iz sedam županija, i tri države: Hrvatske, Njemačke i Austrije i 18 različitih zanimanja.
Ovo je bila jedna od najvećih promocija majstorskih diploma, ali i iz jako puno drugih hrvatskih županija.
Davor Jambrović iz Strahoninca dobio je na svečanoj podjelu diplomu soboslikar- ličilac, - U struci radim 15 godina, kazao je. Za majstorski ispit odlučio sam se da bih održao obiteljsku tradiciju. Otac mi je obrtnik i želim nastaviti poslovanje. Trenutno imao još jednog zaposlenog, jer je situacija na tržištu radne snage jako loša. Nema kvalitetne radne snage, ali bit će, sam uvjeren da će se ljudi vratiti iz Njemačke i
da ćemo opet imati kvalitetnu radnu snagu. Razlika u plaćama je sada jako mala i ako se uzme u obzir da tamo rade 10 sati, a ovdje osam, i da kod nas rade 10 sati bili bi jako blizu izjednačavanja, kazao je.
Posla na tržištu ima jako puno. knjige narudžbi su nam pune do kraja godine tako da ju već punimo za sljedeću godinu. Posla ima svugdje, na moru, kod nas, po cijeloj Hrvatskoj, kazao je Davor Jambrović.
Antonio Zoka: Majstorska diploma i usavršavanje u moj firmi se cijeni
Antonio Zoka iz Čakovca po zanimanju solar. Sedam godina zaposlen je u �irmi Sobočan. - Moj cilj je bio poslije srednje škole položiti i majstorski ispit i stalno se usavršavati. Sad nakon 17 godina radnog staža poklopili su se svi uvjeti da to i ostvarim i da svoje znanje i iskustvo mogu prenositi naučnicima i praktikantima. U �irmi u kojoj radim majstorska diploma kao i usavršavanje se cijeni i nagrađuje, jer struka je cijenjena. Za velike �irme jednako kao i za obrtnike je važno da imaju stručne ljude. Struka je jako važna u proizvodnom procesu, kazao je Antonio Zoka.
Ovo je bila jedna od najvećih promocija majstorskih diploma, ali i iz jako puno drugih hrvatskih županija (16) i tri iz Njemačke i Austrije.
Davor Jambrović, majstora soboslikar -ličilac iz Strahoninca
POGLED ODOZDO
- Dolazak na majstorske ispite u Međimursku županiju ima svoje razloge, a to je da ovdje imamo puno mentora, a drugdje ih nema. Mentorstvo slabo plaća koje nije mijenja-
lo cijenu od 2012 godine. No
Međimurci vrijedni kakvi jesu i u tome su podmetnuli leđa jer vole mentorirati, kazao je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.
Po majstorske diplome došli iz Austrije i Njemačke
Zanimljivo da se na majstorske ispite vraćaju i oni koji su i promijenili prebivalište i preseliti se u Njemačku i Austriju. Majstorski ispit u inozemstvu jako puno vrijedi, po dobivanju diplome odmah dobivaju više pozicionirane poslove Imamo u pojedinim podjelama od 6 do 10 majstora koji dolaze na polaganje majstorskih diploma kod nas. Nije zanemarivo ni to da majstorska diploma neusporedivo manje košta kod nas nego primjerice u Austriji i Njemačkoj. Kod nas košta 371 euro (2800 kuna), a država je do sada
Antonio Zoka majstor stolar iz Čakovca
su�inancira 80 posto troška. Donedavno je za usporedbu u Austriji majstorska diploma koštala oko 3000 eura. Da bi se pristupilo majstorskom ispitu potrebno je 4 godine raditi u struci, a za potrebno je poznavati struku, zakonodavstvo i pedagogiju gospodarstvo. Zainteresirani mogu četiri puta godišnje pristupiti ispitima, kazao je Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije. Dodao bih da se susrećemo s nedostatkom majstora i ne samo odlaska naših izvan granice Hrvatske već i zbog problem u sustavu obrazovanja koji je nažalost okrenut sam sebi, a ne učeniku i tržištu rada. Treba brzo reagirati i prilagođavati se novim tehnologijama, poručio je.
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099
fax: 040/314 -183
mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN
Pojava oponašatelja zločina nije ništa novo.
Jednako kao i to da zločincima godi javna pozornost. To im je satisfakcija za pažnju koji nisu dobili u stvarnom životu. Zato je potreban oprez u doziranju njihovih zlodjela u javnosti.
Pogodno tlo za erupciju zločina s masovnim žrtvama, a posljedično i oponašatelje su nestabilna i frustrirana društva koja počivaju na iskrivljenim moralnim vrijednostima.
U takvima gdje je pravo jačega iznad svih zakona. U kojemu je toljaga ispred sudačke vage. Gdje ne važi jednakost pred zakonom. Društva u kojima se veliča pravo jačega. U kojima su heroji oni koji se bahate, ljudi s ruba zakona, koji ne poštuju druge, već se koriste silom. Gaze druge ljude. U kojima se političari ne libe puniti vlastite džepove na račun drugih i time zagađuju društvo krivim vrijednostima. Sve to vodi moralnom
padom u društvu.Posljedice izbiju kao gnojni čir u groznom obliku preko problematičnih pojedinca. Oni zakon džungle shvaćaju doslovno, a oružje uzimaju u ruke da bi proveli “pravdu” prema svojim osobnim mjerilima. Na pogrešan i tragičan način. Treba ih uzeti kao znakove upozorenja da je hitno potrebno snižavati razinu povišene agresije u društvu. Početi graditi civilizirano društvo, a ne društvenu džunglu.
Odgovornost je ozbiljna stvar. I u našoj profesiji. Najlakše je podilaziti niskim strastima masa. Publika voli ostrašćene situacije. Privlače ih opasnost, krv, vatra, zločin pod uvjetom da se događa drugima.
Lako je poleći laskavoj popularnosti masa. No u tome je i zamka da i sami postanemo graditelji i sudionici moralnog pada. Časno je uzdizati moralne vrijednosti, ne radi licemjerne forme, već
radi vrijednosti samih. Lijepo ponašanje, poštovanje drugih, empatija, pomaganje i solidarnost čine cijelo društvo zdravim, sigurnim i bogatim. Ako se društvo dijeli na naše i vaše, klaštre se njegovi potencijali. Negativna selekcija vodi u nazadovanje. Najteža posljedica takvih nezdravih društava je nasilje među vlastitim građanima, a dno dna je nasilje među djecom i tinejdžerima. Oni nisu ništa drugo nego naše vlastito ogledalo.
Noćni pohod dviju žena i muškarca zabilježila je Agrina nadzorna kamera
BIZARNA PLJAČKA u poznatom voćnjaku u Vratišincu
Nadzorne kamere snimile su trojac koji je omastio brk u nasadu jagoda i pritom napravio štetu
Piše: Dora Vadlja
Foto: Privatna arhiva
Uz sezonu branja jagoda, stigli su i pljačkaši. Znamo da su cijene jagoda znatno porasle i mjericu ćete pla-
titi i 3 eura, pa izgleda da su se neki odlučili snaći na onaj drugi, nemoralni način kako bi okusili ovo �ino voće. Kako, ako ne lako. Na potezu između Žiškovca i Vratišinca u voćnjaku Agra,
nadzorna kamera tako je snimila noćni pohod trojca koji je provalio u nasad jagoda i omastio brk tim �inim sezonskim voćem.
U gluho doba noći, nožem su raskrčili put kroz ogradu i krenuli u pohod na jagode. Vlasnik ne zna koliko su jagoda ukrali, no činjenica je da su uništili
POTVRĐENA OPTUŽNICA protiv Darka Pandura, odvjetnika iz Preloga
Piše: Vlasta Vugrinec
Koliko god se Darko Pandur, preloški odvjetnik, branio da postoje proturječja u prikupljenim dokazima protiv njega, optužno vijeće čakovečkog Općinskog suda, potvrdilo je optužnicu protiv njega. Time, suđenje može početi. Naime, optužno vijeće se sastalo, dobro je proučilo optužnicu i očitovanje osumnjičenog odvjetnika Pandura. Vijeće je zaključilo kako je optužnica osnovana i utemeljena na zakonima te da nema nikakvih nedostatka zbog kojih bi se odbacila ili pak eventualno slala na doradu.
Tereti ga se za pet kaznenih djela prijevare
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 21. veljače 2022. podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1969.) zbog počinjenih pet kaznenih djela prijevare iz čl. 236. st.
1. Kaznenog zakona.
Optužnicom se okrivljenog 53-godišnjaka tereti da
PRODAVAO veću količinu droge
Protiv 23-godišnjaka podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja više kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama te omogućavanja trošenja droge.
ogradu i nasad. Jesu li iz izlaska odlučili popiti još i šampanjac pa su im zafalile jagode, tek je za pretpostaviti. Znamo da je zabranjeno voće uvijek najslađe, a to dokazuju i brojne druge pljačke u voćnjaku zbog kojih je vlasnik Agre i bio prisiljen postaviti nadzorne kamere.
Nabavljao sve od marihuane do kokaina i gljiva Policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave međimurske dovršili su opsežno i višemjesečno kriminalističko istraživanje nad 23-godišnjakom s područja općine Gornji Mihaljevec zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama te omogućavanja trošenja droge. Kako doznajemo, radi se o mladiću iz Vugrišinca.
Kako je izvijestila policija, sumnja se kako je u razdoblju od svibnja 2022. do siječnja 2023. godine nabavljao veće količine raznih vrsta droga, kao što su marihuana, amfetamin, kokain, MDMA, tzv. ecstasy, psilocibinske gljive i sintetski
kanabinoid, koju je potom prodavao dvojici maloljetnika s područja Međimurske županije. Maloljetni dvojac na taj način pribavljenu drogu preprodavao je maloljetnicima u nekoliko srednjih škola na području Čakovca, odnosno u blizini škola ili na drugim unaprijed dogovorenim lokacija.
Određen mu istražni zatvor u Varaždinu
Protiv osumnjičenog 23-godišnjaka podnesena je kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog počinjenja više kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i promet drogama te omogućavanja trošenja droge te je predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave međimurske.
Ujedno, na temelju naloga nadležnog državnog odvjetnika osumnjičeni je doveden na Županijski sud u Varaždinu, gdje mu je nakon saslušanja sutkinja istrage odredila istražni zatvor u trajanju od mjesec dana te je potom predan u varaždinski zatvor. (bmo)
je od studenog 2015. godine do prosinca 2020. godine, na području Međimurske i Varaždinske županije, kao odvjetnik i punomoćnik stranaka u parničnom, kaznenom i upravnom postupku, neistinito predočavao strankama da će u postupcima u kojima ih zastupa podnositi pravne lijekove i poduzimati druge radnje u njihovu korist za što je tražio da mu isplate različite iznose novca za poduzimanje tih radnji.
Tereti ga se da navedeno uopće nije namjeravao učiniti, ali su mu stranke vjerovale i plaćale zatražene iznose novca, no on ni nakon toga nije ništa poduzeo, već je dobiveni novac zadržao za sebe čime si je, tereti ga se, ostvario protupravnu korist veću od 125.000 kuna.
Lavina krenula
nakon istupa Antuna
Zvornika
Nakon što smo u našim novinama pisali o slučaju
Antuna Zvornika iz Preloga koji nam se prvi požalio na
odvjetnika Darka Pandura, krenula je prava lavina po-
Darko Pandur ziva i drugih oštećenika ne samo iz Međimurja već i iz susjedne, Varaždinske županije.
I svatko od njih znao je barem jednu osobu iz svog susjedstva koja je također nasjela i ostala bez novca i plaćene usluge. Svima je zajedničko bilo da su u jednom trenutku svog života angažirali odvjetnika Pandura koji im je unaprijed uzeo novac za usluge koje nije izvršio. Ne samo da je uzeo novac nego je dolazio u ku-
ću svako malo po još i tako godinama.
Neki od oštećenih su slučaj prijavili policiji i uz potrebnu dokumentaciju, dostavili čak i cijelu prepisku s Pandurom.
Po svemu sudeći, teško da će svi oštećenici biti �inancijski obeštećeni, no barem će, ako ništa drugo, dobiti pravnu satisfakciju. Naravno, sve ovisi o tome kako će ići sam sudski proces i koji će biti njegov epilog.
Snimka s nadzorne kamere na groblju u Sivici obišla je društvene mreže. Iz Općine Podturen apelirali su na mještane da im pomognu u pronalasku kradljivice cvijeća.
- Poštovani mještani, molimo vas opet za pomoć u pronalasku počinitelja na
groblju u Sivici. Nevjerojatno da se opet nakon prošlog slučaja, ponovno dogodila krađa cvijeća na groblju, napisali su na stranicama društvenih mreža.
Kako doznajemo, nekolicina mještana prepoznala je kradljivicu s područja Donjeg Hrašćana. (dv)
PROMETNA nesreća u Orehovici
10. svibnja nešto prije 17 sati u Orehovici, na raskrižju
Ulice grofa Feštetića i Vrtne ulice, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđeno dijete, vozač bicikla.
Upravljajući biciklom
kolnikom Ulice grofa Feštetića te dolaskom do raskrižja ceste iste važnosti, dijete nije propustilo automobil koji je nailazio s njegove desne strane. Uslijed opisane situacije, prilikom kočenja došlo je do zanošenja neregistriranog osobnog automobila te potom i do udara stražnjim dijelom u bicikl. Nakon uda-
ra dijete je palo s bicikla na travnatu površinu.
Ozlijeđeno dijete vozilom hitne medicinske pomoći prevezeno je u čakovečku bolnicu.Neregistriranim osobnim automobilom upravljao je 21-godišnjak bez položenog vozačkog ispita te je uhićen i priveden u Postaju prometne policije Čakovec.
Zbog počinjenja nekoliko prekršaja iz Zakona o sigurnosti okrivljeni 21-godišnji vozač priveden je na Općinski sud u Čakovcu. (dv)
KOMPANIJA TEHNIX i vlasnik Đuro Horvat:
Kompanija TEHNIX - vodeća eko industrija. 30 godina postojanja, 12 proizvodnih pogona, 650 zaposlenih, 50 patenata, 100 mil € prihoda, 300 vlas��h inova�vnih proizvoda
Kompanija Tehnix, direktor i vlasnik Đuro Horvat te suradnici žrtve smo procesa javne optužbe za djela koja nismo počinili niti smo u bilo čemu pogriješili, a što uzrokuje i šteti ugledu nas kao vodeće eko industrije Tehnix u Republici Hrvatskoj i svijetu. Učinit ćemo sve da se obranimo od takvih objeda i tražit ćemo punu satisfakciju i naknadu štete koja nam je uzrokovana. Javnom sumnjom, policijskim privođenjem i zatvaranjem mene osobno, zabranom poslovne slobode suradnika, a posebno mene kao vlasnika privatne kompanije šireći neosnovanih vijesti u javnom prostoru, oduzimanjem 0,5 milijuna eura s računa Tehnix s ciljem kako bi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) informirao širu javnost da je u pravu i da njegovi postupci imaju osnovu i opravdanje javne osude mene i suradnika moje �irme Tehnix, vodeće eko industrije za razvoj novih tehnologija za gospodarenje otpadom razvijenih u Tehnix-u, patentiranih u Republici Hrvatskoj i više zemalja EU.
Pobijedili smo na javnom natječaju s najpovoljnijom ponudom
Mi smo na javnom natječaju Grada Rijeke pobijedili s najpovoljnijom cijenom i najboljom tehnologijom. Investitor je dao priliku svima da ponude na natječaju takvu ili jednakovrijednu tehnologiju uz provjeru poslovnog boniteta. Ugovorena cijena nama čini manje od 2% ukupnog poslovnog prihoda, a EPPO je svojom djelomičnom procjenom analizirao samo jednostavne dijelove čelične konstrukcije i to djelomično točno, a ona čini manji dio složenih strojeva i opreme koja je tehnički složena, jedinstvena, razvijena u kompaniji Tehnix i čini više od 90 % ukupne vrijednosti proizvedene, dopremljene i montirane opreme koja čini ukupno ugovorenu cijenu. Pored patentnog prava kao
izumitelja dobili smo stotine priznanja i odličja za najbolju jedinstvenu tehnologiju sortiranja i kompostiranja komunalnog otpada. Da, točno, takvu tehnologiju ugradili smo u sortirnicu Grada Rijeke za koju nas EPPO neopravdano javno optužuje. Grad Rijeka kao investitor kod preuzimanja projekta postrojenja sortirnice izražavao je pohvale za Tehnix i njegove suradnike za profesionalno odrađeni posao izgradnje sortirnice u ugovorenom roku. Naši tužitelji ne poštujući istinu javno komuniciraju i negativno spominju Đuru Horvata, kompaniju Tehnix i sortirnicu Mihačeva Draga na temelju optužbe pojedinca koji ima obrt, a koji nema nijednog zaposlenog, nema ljude za održavanje ni rezervne dijelove, zbog razloga da mu nismo dali ponudu kako bi on za naš patentno zaštićeni projekt dao valjanu najjeftiniju ponudu jer je već sigurno sa svojim vezama znao cijenu koju smo mi dostavili u ponudi. Zbog toga se natječaj dva puta prolongirao. Na natječaju investitor je odlučio dati povjerenje kompaniji Tehnix s odgovarajućim referencama s najnižom ponuđenom cijenom od svega 26,8 milijuna kuna, od čega je Tehnix ugovorio kompletnu tehnologiju sortirnice i nosivu čeličnu konstrukciju za 15.673.000,00 kuna. Za projekt je osigurano od strane investitora 31 milijun kuna. Ukupno je potrošeno 37 milijuna kuna. Dakle, Tehnix je u ukupno potrošenoj investiciji sudjelovao samo s 41%, a dao je kompletni tehnološko-mehanički dio. Tehnix-u je neopravdano skinuto s računa 0,5 milijuna eura koje smo štedjeli kako bi nabavili još dva specijalna robota za zavarivanje.
Zbog složenosti
terena projektiranje
je trebalo stalne
konzultacije
Zbog složenosti projekta te složenosti terena projektiranje je trajalo gotovo 2 godine uz stalne konzulta-
Đuro Horvat, str.teh.oec. Vlasnik i predsjednik kompanije Tehnix Izumitelj MO-BO-TO tehnologije
cije od projektanata, mene izumitelja i mojih menadžera inženjera koje su bile nužne i neophodne s obzirom na složenost projekta i terena. Sve to odvijalo se u vremenu korone i znatnih povećanja troškova poslovanja koji su tražili od mene, direktora, izumitelja moderne tehnologije da minimalnim porastom cijene izgradnje našeg građevinskog i tehnološkog dijela za protekle 4 godine, od 2016. do 2021. kada je raspisan natječaj, povećam procjenu vrijednosti naše tehnologije samo za 30%, iako su samo plaće u tom periodu od 4 godine narasle više od 45%. Napominjem, zbog stručne javnosti da su troškovi plaća u takvim postrojenjima izrade, dopreme, montaže, ispitivanja iznosili nekoliko puta više nego što su to iznosili troškovi materijala, što EPPO uopće nije uzeo u obzir kod svoje procjene vrijednosti postrojenja sortirnice Mihačeva Draga za Grad Rijeku. Moje patentno pravo, moj izum je svjetska inovacija, do sada jedinstveno tehnološko rješenje visokog ekološkog i ekonomskog standarda. Gotovo stotine izgrađenih sortirnica po Europi – Rumunjskoj, Ukrajini, Srbiji, Makedoniji, Grčkoj, Bih i Hrvatskoj dokaz su tehnološke složenosti patentom zaštićene tehnologije
u koju smo uložili više od 5 milijuna eura, više od 10 godina razvoja, ispitivanja, dotjerivanja.
Lažne optužbe za namještanje natječaja
Sva naša postrojenja su u trajnoj ekološkoj funkciji doprinoseći smanjenju klimatskih promjena planete Zemlje. Od strane EPPO-a ciljano, planirano neposredno pred Uskrs, organizirano je javno uhićenje mene i mojih suradnika, u svim medijima iznoseći njegove neistine koje su javno prezentirane hrvatskoj i europskoj javnosti s ciljem veličanja lažne optužnice u svrhu uvjeravanja javnosti da smo ostvarili ekstra dobit. Izmišljene teze postaju javna privremena istina, tim više što smo mi optuženi, uhvaćeni policijom i zatvaranjem izgubili sva prava na slobodu govora, na objašnjenje javnosti koja je bila s pravom jako iznenađena i uvrijeđena kriminalnim postupcima od strane represivnih službi Republike Hrvatske.
Iz kompanije Tehnix izneseni su kompjuteri, mobiteli mojih suradnika, počela su policijska ispitivanja, lažna optuživanja za namještanje
javnog natječaja u Rijeci. Naša ili moja patentno zaštićena tehnologija daje izričito
pravo izumitelju i njegovim suradnicima da direktno ili javno lobiraju za svoj izum, patent. EPPO to nije znao, već je pokrenuo proces uhićenja i proganjanja ljudi, mene, svjetskog izumitelja, nositelja gotovo 50 patenata, izumitelja preko 300 vlastitih proizvoda koji se proizvode u kompaniji Tehnix gotovo za cijeli svijet i značajno doprinose smanjenju klimatskih promjena planete Zemlje.
Kompanija Tehnix prošle godine obilježila je 30 godina postojanja. Danas smo velika kompanija sa 650 zaposlenih, s kooperantima gotovo 1000 zaposlenih s više od 100 milijuna eura ukupnog godišnjeg prihoda, sa zadovoljnim kupcima partnerima, sa sretnim inženjerima, stručnim djelatnicima, s našim stručnim znanstvenicima iz Republike Hrvatske, Europe i svijeta. Svi nam daju podršku s ciljem da javno iznesem istinu koju smo zajedno gradili desetljećima. Zadovoljni kupci, partneri iz Mercedesa koji su donijeli srebrni sat kao znak uspješnosti, hrabrosti i potpore daju nam podršku.
Stotine kompanija, tisuće stručnih ljudi nas bodri
Stotine kompanija, tisuće uglednih stručnih ljudi svakodnevno nas zovu zgroženi
zbog nastale situacije i bodre nas. Danas je prvi svibanj. Prije 28 godina organizirao sam i sudjelovao u akciji „Bljesak“. Godine 1991. za oslobođenje Međimurja dobio sam Orden domovinske zahvalnosti. Prije 31 godinu registrirao sam kompaniju Tehnix s ciljem proizvodnje strojeva i opreme za zaštitu okoliša. U tome smo uspjeli, to potvrđuju zadovoljni kupci naših proizvoda i tehnologija. Godine 2016. bio sam u Monacu na dodjeli nagrade EY te sam proglašen 2. najuspješnijim menadžerom svijeta upravo zbog patenta tehnologije sortiranja otpada kakva je ugrađena u Rijeci. Nisam nikada bio na sudu, ja niti kompanija Tehnix nisam u mojih 60 godina radnog staža bio u dilemi. I sada sebi i drugima u kompaniji Tehnix svaki prvi petak uplaćujem pristojne plaće zbog kojih se ne odlazi u strane zemlje, nego se doma sa svojima formiraju sretne obitelji gradeći svoj dom s djecom i roditeljima.
Uvrijedili ste me do bola zato što smo inovativni i uspješni. Vjerovao sam u poštenje svoje države koju sam s drugima stvarao gradeći i čuvajući svoj dom i svoje najbliže. Otvoreno pismo Hrvatskoj javnosti smanjit će sigurno moju bol koja
se ne može iznijeti samo suđenjem, nego poštenoj i znatiželjnoj hrvatskoj javnosti koju je EPPO javnom osudom obavještavao o svom policijskom tretmanom mene, mojih suradnika, mojih djelatnika i Hrvatsku javnost koja danas-sutra, prekosutra, idući tjedan mora znati pravu istinu jer smo i mi dio poštene EU koja od nas traži da poštujemo pravila, norme i zakone koji nas vode u čistu i uspješnu budućnost nudeći cijelom svijetu najbolju tehnologiju za održivo gospodarenje otpadom štiteći našu Planetu. U ničemu nismo pogriješili. Naš poslovni cilj bio je i ostaje izgraditi najbolju reciklažnu sortirnicu koja nažalost još uvijek nije puštena u rad, dokazati svima i EPPO-u kakva je to moderna tehnologija ugrađena u sortirnicu Mihačeva draga.
Kompaniji Tehnix nanesena je velika moralna i materijalna šteta koja je posljedica javnog osuđivanja kompanije Tehnix i mene. Trebat će puno napora i vremena s našim kupcima i partnerima koji vjeruju da nismo pogriješili i daju nam veliku moralnu i poslovnu podršku jer su uvjereni da nismo u ničemu pogriješili i poznaju naše kvalitete i poslovne sposobnosti.
Isprava o konsenzualnom patentu br. PK20110260 za izum: postupak i postrojenje za razvrstavanje krutog komunalnog otpada ***
Patentom se štiti konkretno rješenje nekog tehničkog problema, izuma s područja tehnike koji mora biti:
• NOV, tj. ne smije prije podnošenja prijave za zaštitu biti prikazan javnosti na bilo koji način, bilo gdje u svijetu
• imati INVENTIVNU RAZINU, tj. ne smije na očigledan način za osobu stručnu u dotičnom području proizlaziti iz stanja tehnike • biti INDUSTRIJSKI PRIMJENJIV, tj. biti praktično primjenjiv (ne samo teoretski) i prikladan za proizvodnju ili upotrebu u industrijskom opsegu. ***
prijateljice Nere
hororima
povezusu više
nisam ni Ove godine
želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještaŠardija, koja bi ukoričena dana
VARAŽDINU,
U utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
Europski parlament je ovih dana dao suglasnost na četiri važna zakona o postizanju klimatskih ciljeva Europske unije do 2030. godine i smanjenje zagađivanja. Planirano je brže ukidanje i smanjenje ponuda dozvola za trgovanje ugljikom i emisijama stakleničkih plinova za industriju do 2034. godine, ali i za zrakoplovstvo i pomorski sektor.
Već od iduće 2024. godine postupno se u tržište ugljika uključuje i pomorski sektor, uvodi se naplata ugljika na uvezenu robu iz zemalja izvan Europske unije s manje strogim propisima i ujedno „kažnjava“ seljenje proizvodnje u te zemlje. Jednostavno rečeno, uvode se naknade za ugljik i zagađivanje stakleničkim plinovima za svu onu robu koja je proizvedena po lošijim standardima proizvodnje od europskih propisa, slično carinama.
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
Zbog donošenja novih zakona o zaštiti od zagađivanja u takozvanom mehanizmu ETS-2 za gorivo i cestovni promet, osnovnom alatu Europske unije za postupno smanjenje zagađivanja, uvest će se i novi porez na benzin, dizel, ulje za loženje i plin, odnosno zgrade koje se za grijanje koriste plinom.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Novi porez postupno će se uvoditi do 2030. godine, pa vlade imaju dovoljno vremena svojim politikama utjecati na smanjenje ili kompenzacije nameta građanima jer i sad ima dovoljno davanja državi na goriva. Naime, svakim novim povećanjem cijena nafte
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
i benzina država dobije više novca.
Radi zaštite građana i kućanstava, Europska unija uspostavlja novi Socijalni fond od 2027. godine težak 87 milijardi eura, za potpore energetski najsiromašnijim pogođenim kućanstvima, ali i prijevoznicima.
pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.
ručnih radova, ukrasnih tegli i raznih domaćih proizvoda džemova, meda.
Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.
Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Novim zakonskim propisima Europske unije ubrzavaju se planovi o postizanju nulte stope zagađivanja ugljikom i stakleničkim plinovima do 2050. godine. Mehanizam djeluje na način da se zagađivačima dodjeljuje određeni broj dozvola za stvaranje stakleničkih plinova, no ukidaju se dosadašnje besplatne dozvole. Ako zagađivači žele povećati svoje emisije ugljika, mora kupiti dozvole od onih koji imaju neiskorištene kvote zagađivanja. Kako je već poznato, nedavno je EU donijela propise o prestanku proizvodnje motora s unutarnjim sagorijevanjem do 2035. godine uz neke izuzetke, što je u skladu s cjelovitom politikom smanjenja zagađenja. Manje se zna da je Europska unija treći svjetski zagađivač ugljikovim dioksidom iza SAD-a i Kine. Ako se ostvare novi planovi, EU će biti prva u svijetu koja će dostići nultu stopu zagađivanja ugljikom do sredine stoljeća, što znači da će drugima moći nametati svoje propise ako žele trgovati.
Prošle subote Udruga žena iz Nedelišća je kod Doma umirovljenika organizirala tradicionalni Sajam cvijeća: prodaju cvjetnih i povrtnih sadnica.
Na sajmu je doduše bilo malo cvjetnih sadnica, više je bilo presadnica povrća, koje su bile jako tražene, pa se za kupnju čekalo i u redovima. Bilo je lijepo vrijeme, pa se skupilo jako puno ljudi, a sa sajma se svaki vraćao zadovoljan jer osim presadnica povrća i cvijeća, bilo je tu sadnica raznog ukrasnog bilja, grmlja, voća, kaktusa,
Dušanka Medved, predsjednica Udruge žena Nedelišće, nam je rekla: - Svake godine je sajam sve bolji i sadržaniji, te ga posjećuje sve više ljudi.
Izabrali smo dobar termin, a i poslužilo nas je i lijepo vrijeme i jako smo zadovoljne jer su naši mještani prepoznali sajam i uvijek dođu u velikom broju i upravo na ovom sajmu kupe cvijeće za svoje balkone, terase, prozore i cvjetne gredi-
ce te presadnice za svoj vrt.
Dobrom raspoloženju osim
sunčanog vremena pridonio
je i nastup Pjevačkog zbora
Matice umirovljenika – Podružnica Nedelišće.
Pjesma Penzići u izvedbi Zbora bila je pun pogodak
Radili smo radili, radni vijek ostvarilii začuđeni ostali kad penzići smo postali.
Penzići, penzići, umirovljenici u našim se očima kriju davni klinciživimo sa sjećanjem na prošle danepa i neka star ljubav još u srcu plane.
Penzići, penzići, umirovljenici naša je mladost ostala na slici mi se još ne predajemo, živimo u nadi jer u našim srcima još uvijek mi smo mladi.
KONCERT ZAGREBAČKOG folklornog ansambla dr. Ivan Ivančan
U subotu je dvorani
Osnovne škole Nedelišće
za specijalne i progresivne naočalne leće
Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivan Ivančan održao koncert kakav se rijetko viđa. U dvosatnom programu “Da nam je barem prelce….” pedesetak folkloraša i petnaestak članova orkestra predstavili su pjesme i plesove iz različitih krajeva Hrvatske: od Turopolja, Međimurja, Ražanca, Bilogore, Stažnjevca, Baranje, Like, Bunjevaca, Gradišća do Podravine. Bogatstvo narodnih nošnji i instrumenata, izražajno pjevanje i odlična plesač-
ka tehnika ovog ansambla nagrađena je, pa je svaki je splet pjesama i plesova bio popraćen burnim pljeskom i ovacijama publike. Mladost i ljubav prema očuvanju hrvatske kulturne baštine nikog nije ostavila ravnodušnim, pa je vrijeme svima proletjelo. Kako bi doživljaj barem malo produžili, publika je čak tri puta pozvala ansambl na bis.
Voditelj ansambla je Ivan Andrija Ivančan, slobodni umjetnik iz područja folklorne koreogra�ije, a glazbeni voditelj Marko
First. Koncert je održan na
inicijativu Jasne Hajdinjak, predsjednice KUU-a Seljačke sloge Nedelišće i dugogodišnjeg člana Sloge Brune Bogdana, sada člana ZFA dr. Ivan Ivančan, a u suorganizaciji Općine Nedelišće i Turističke zajednice općine Nedelišće. Članovi KUU-a Seljačka sloga Nedelišće pobrinuli su se za sve tehničke detalje i da se gosti dobro osjećaju. Po završetku koncerta, druženje folkloraša nastavilo se u prostorijama Sloge, uz obostrano izraženu želju da se susret ponovi i sljedeće godine.
(SZ, foto. MG)
Nakon što je Komisija za javna priznanja na svojoj sjednici razmotrila pristigle prijedloge, vijećnici su potvrdili ovogodišnje laureate, dobitnike javnih priznanja grada Čakovca, koji će svoje nagrade primiti na svečanoj sjednici u povodu Dana grada, 29. svibnja. Odlučeno je da
Zlatnik – Grb grada Čakovca dobiva Ivan Zrna za dugogodišnji doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa Čakovca, Nagrada grada Čakovca za životno djelo ide Josipu Balogu za dugogodišnji značajan doprinos razvoju i promicanju ugleda i interesa grada, godišnje nagrade uručit
će se Bojanu Ružiću povodom dugogodišnjeg aktivnog rada u području sporta u Čakovcu, Astronomskom društvu Vega za višegodišnje aktivnosti promicanja znanosti te rada s djecom i mladima u području znanosti i obrazovanja te Zrinskoj gardi Čakovec u povodu 20. obljetnice djelovanja te
iznimnih zasluga na očuvanju i promociji nasljeđa velikaške obitelji Zrinskih, dok će Nagradu Adam Zrinski primiti Dječje gradsko kazalište Čakovec zbog promicanja dramskog odgoja djece i mladih u lokalnoj zajednici u proteklih 25 godina rada s djecom i mladima. (dv, foto: Zlatko Vrzan)
Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec 8. svibnja proslavio je svoj Dan škole, a prisutni su bili umirovljeni djelatnici, roditelji, udomitelji, politički i javni uglednici te predstavnici ustanova koje surađuju s tom školom. Učenici i nastavnici su se pripremili i izveli glazbene i dramske točke za roditelje i udomitelje koji su uživali u njihovu nastupu. Ravnateljica Dragica Benčik u pozdravnom je govoru istaknula rad s djecom s teškoćama u razvoju te izrazila nadu u izgradnju novog i adekvatnijeg Centra za odgoj i obrazovanje. Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec jedina je posebna odgojna ustanova za učenike s teškoćama u razvoju u Međimurskoj županiji, koja djeluje od 1971. godine. Provode se
VIJEĆNICI POTVRDILI novo kreditno zaduženje Grada Čakovca
Između ostalog, kreditom će se financirati izgradnja rotora kod novog trgovačkog centra Stop Shop kod Sajmišta
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
Vijećnici su na proteklom vijeću potvrdili prijedlog o dugoročnom zaduživanju Grada Čakovca u 2023. godini. Prema odluci Grad Čakovec zadužit će se uzimanjem dugoročnog kredita kod OTP BANKE d.d. Split, u iznosu od 4.990.000 eura, u svrhu �inanciranja kapitalnih objekata predviđenih proračunom Grada Čakovca za 2023. godinu. Rok otplate je 15 godina, a prva rata dospijeva 31. siječnja 2025. godine, a posljednja 31. prosinca 2039.
Euri većinom za prometnice
Financijska sredstva ostvarena dugoročnim kreditom upotrijebit će se namjenski za �inanciranje investicija planiranih u proračunu Grada Čakovca za 2023. godinu i to za rekonstrukciju dionice ceste Čakovec – Novo Selo Rok,
Ivana Gorana Kovačića u Mihovljanu, izgradnju Ulice 34. inženjerijske bojne, dogradnju Špinčićeve ulice, rekonstrukciju raskrižja u kružno raskrižje Ulice S. Radića, Sajmišna, Špinčićeva, 34. inženjerijske bojne, sanaciju Prvomajske ulice u Mihovljanu, izgradnju prometnice – Zona Globetka te dopunu nove javne rasvjete na području Grada i MO-ova.
Prema obrazloženju koje je dala gradonačelnica Ljerka Cividini, �inancijski najisplativija ponuda je ponuda OTP
BANKE Split pa je donijela zaključak o odabiru navedene ponude kao najbolje.
Gradonačelnica
Cividini: Novi kredit
neće značajno
opteretiti proračun
- Važno je istaknuti da �iskalna mogućnost proračuna, uz sve obveze koje je Grad temeljem raznih propisa
obvezan podmirivati, uz iskorištavanja svih dostupnih mo-
gućnosti �inanciranja iz vanjskih izvora poput EU sredstva i državnog proračuna, nije dovoljna za značajnija kapitalna ulaganja. Angažiranje kreditnih sredstava potrebno je kako bi se održao, odnosno povećao životni standard žitelja grada. Obveze po novom kreditnom zaduženju ne bi značajno opteretile gradski proračun jer će se do početka 2025. godine, kada se planira početak otplate ovog kredita, vratiti tri postojeća dugoročna kredita grada. Radi se o kreditima realiziranim 2007. za kapitalne investicije u proračunu, 2015. i 2016. za sportsku dvoranu OŠ Ivanovec i 2016. i 2017. za komunalnu infrastrukturu – ceste nakon izgradnje kanalizacije.
Ukupna obveza za otplatu glavnice po tim trima kreditima iznosi mjesečno 43.484,06 eura, a obveza za otplatu glavnice po novom kreditu iznosila bi 27.722,22 eura. Ukupni iznos kamate po novom kreditu je 1.317.152,20
eura što prosječno po mjesecu iznosi 7.317,51 eura, tijekom otplate kredita iznos za glavnicu ostaje isti cijelo vrijeme otplate kredita, dok se kamata mjesečno smanjuje; prilikom otplate prve rate glavnice kredita kamata iznosi 14.554,17 eura i svaki je mjesec manja.
Protiv zaduženja glasali su vijećnici Lovro Horvat (HDZ) te ispred Fokusa Darko Zver, Boris Bistrović i Asja Supančić Balog, dok je ostalih 11 vijećnika glasalo za tu točku.
Na 16. sjednici usvojene su i VII. Izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana grada Čakovca uz Odluku o donošenju Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Gospodarska zona istok – sjeverni dio u Čakovcu, a riječ je o usklađivanju s realnim potrebama, novim momentima u prostornom planiranju, usklađenosti s propisima te objektivnim zahtjevima investitora.
Ravnateljica Centra Dragica Benčik odgoj, obrazovanje i rehabilitacija djece s intelektualnim teškoćama u razvoju te se organizira i poludnevni boravak za osobe s teškoćama u razvoju starije od 21 godine. Župan Međimurske županije je u svom obraćanju izrazio žaljenje što je projekt izgradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje već dvije godine stopiran pa poručio kako će se Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec uskoro početi graditi. (dv)
Na području Čakovca proteklog vikenda građani su se uključili u ekološki projekt u romskom naselju u sklopu aktivnosti Od izvora do mora te se u zavidnom broju okupili na radnoj akciji u organizaciji Gradskog kotara – Jug.
Pritom su na čakovečkom Jugu obojene zaštitne ograde mostića preko Trnave, klupe i oglasni panoi na području Buzovca i Travnika. Vijećnici kotara,
branitelji HVIDR-e Jug, vatrogasci DVD-a Pustakovec/ Buzovec/Putjane uz građane kotara Jug pokazali su kako se voli svoj grad i uz dobro odrađeni posao i uspješnu inicijativu, iskoristili priliku za druženje, ali i ideje o novim aktivnostima ovakvog tipa koje planiraju do kraja godine. Sav potreban pribor, boje i potrepštine osigurao im je Grad Čakovec. (dv)
U Srednjoj školi Čakovec, II. osnovnoj školi Čakovec te Graditeljskoj školi i sportskoj dvorani, održano je međunarodno natjecanje Čitanjem do zvijezda u organizaciji međimurskog Knjižničarskog društva, održano u sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije, koje je okupilo najuspješnije učenike s nižih razina natjecanja.
Riječ je o nacionalnom projektu u sklopu kojeg se, osim popularizacije knjige među mladima, vrednuje znanje i potiče kreativnost.
- Čast nam je što je Čakovec ugostio više od 400 učenika iz Hrvatske i drugih zemalja i drago nam je što ovo natjecanje raste iz
godine u godinu, naglasio je David Vugrinec.
U Županiji je prije natjecanja priređen prijem za mentore mladih natjecatelja koje su primili župan Međimurske županije Matija Posavec, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah te pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Čakovca David Vugrinec.
U poslijepodnevnim satima sveučilišni profesor i književnik iz Čakovca Krunoslav Mikulan družio se s natjecateljima na prigodnom književnom susretu.
Od glavnih projekata koji su dugogodišnja želja u Dekanovcu, neizbježan je vrtić, kao i multifunkcionalna polivalentna dvorana Dugogodišnji
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
- Dekanovec i dalje ima oči uprte u glavni Projekt ljudi. Što sve on podrazumijeva?
- Dekanovec je i dalje ponosan na projekt koji obuhvaća sve stanovnike, svih životnih dobi. Sudjelujemo u svim aspektima pomoći roditeljima u obrazovanju djece i to kroz isplate studentskih stipendija, dječjih darova, �inanciranje
školskih udžbenika za prvašiće, �inanciranje likovnih mapa svim osnovnoškolcima, a do prošle godine �inancirali smo
školsku prehranu u 100 postotnom iznosu za sve učenike od 1. do 4. razreda PŠ Florijana
Andrašeca Dekanovec. Osim
dodjele studentskih stipendija, Općinsko vijeće usvojilo je i Pravilnik o stipendiranju učenika de�icitarnih zanimanja s područja općine Dekanovec pa tako u suradnji s Obrtničkom komorom Čakovec stipendiramo učenike de�icitarnih zanimanja s područja Općine Dekanovec. Temeljem Odluke o odabiru ponude za školski prijevoz učenika Osnovne
škole Domašinec osigurani je prijevoz učenika Osnovne
škole Domašinec, a s područja
Općine Dekanovec za sve učenike od 5-8 razreda.
Za novorođenu djecu roditeljima je isplaćena jednokratna naknada u iznosu od 3 i pol tisuće eura za šestero novorođene djece. Potiče se pronatalitetna politika te je Općinsko vijeće usvojilo odluku o isplati jednokratne na-
knade za novorođeno dijete i to za prvo dijete 398,17 eura, za drugo dijete 663,62 eura i za treće dijete i svako slijedeće 1.327,23 eura. Nadalje su�inaciran je boravak djece u vrtiću u iznosu od 50 posto za prvo dijete, a za drugo 60 posto. Broj djece u vrtiću varira od 25 do 37 djece. Stipendiramo šestero redovnih studenata, za što je isplaćeno 4 tisuće eura.
Isplaćene su nagrade u iznosu od sto eura za postignute rezultate na državnom natjecanju te za sudjelovanje na državnom natjecanju, zatim isplaćena je novčana nagrada u iznosu od 663,62 eura za postignute sportske rezultate.
Projekt ljudi odnosi se i na najstarije mještane. Umirovljenici Dekanovca su tako prošlog Božića dobili 40 eura čija mirovina ne prelazi iznos od 266 eura i sve osobe starije od 80 godina bez obzira na visinu mirovine. 30 eura dobivaju umirovljenici čija mirovina prelazi iznos od 266,01 eura do 332 eura.
- Zašto je Dekanovec popularno mjesto za mlade obitelji?
- Mogu reći da se ponosimo što imamo čak 400 mladih ljudi u Dekanovcu. Jedan od većih razloga za to bila je mogućnost kupnje gradilišta za stambenu izgradnju, a koja su bila među najpovoljnijima u Republici Hrvatskoj. Cijena je bila povoljna, pa smo tako privukli veliki broj mladih obitelji. Starih, zapuštenih kuća u Dekanovcu gotovo da i nemamo.
Osim toga, cijeli svoj mandat radimo na stvaranju preduvjeta za kvalitetniji, brži gospodarski i društveni razvoj Općine, povećanju standarda i kvalitete osnovnog obrazovanja i predškolskog odgoja te osiguranje potreba stanovništva u oblasti brige o mladima, a posebice visokog školstva te socijalne skrbi, kulture i sporta, uređenju prostora kroz urbanističko planiranje Općine vodeći računa o stvaranju boljih i uspostavi viših ekoloških standarda, izgradnji komunalne infrastrukture, podizanju kvalitete života u Općini i zadovoljavanju potreba građana.
Općina pomaže svim udrugama s područja kulture i sporta kako bi iste mogle djelovati te time potaknuti život u samoj sredini s ciljem očuvanja kulturne baštine, tradicije, brendiranja kantora Florijana Andrašeca te razvoj i promicanje zdravog života kroz sportske udruge, a shodno odobrenim projektima.
- Koji su projekti u fokusu Općine Dekanovec?
- Na području Općine Dekanovec u izvještajnom razdoblju nastavljeni su projekti Rekonstrukcija dijela ulice Marka Kovača kod škole s led rasvjetom (proširenje kolnika, nogostup i oborinska odvodnja) – I. faza. Za spomenuti projekt predano je završno izvješće resornom Ministarstvu. U obračunskom razdoblju plaćeno je po dostavljenim situacijama za projekt Oborinska odvodnja vode u Murskoj ulici, ukupan iznos od 9.992,31
eura. Za spomenuti projekt predano je završno izvješće resornom Ministarstvu.
U obračunskom razdoblju javili smo se na raspisane natječaje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije sa projektom
Rekonstrukcija dijela ulice
Marka Kovača kod škole –proširenje kolnika, nogostup, oborinska odvodnja II. faza. Isti projekt nam je odobren te su nam osigurana sredstva u iznosu od 26.544,56 eura. U izvještajnom razdoblju provedena je jednostavna nabava za spomenuti projekt, a ukupna vrijednost projekta po Ugovoru iznosi 32.890,37 eura s PDV-om. Radovi su završeni te je ispostavljena konačna situacija. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 33.646,71 eura (radovi i troškovnik). Sve dostavljene situacije su s 31. prosinca 2022. godine plaćene. U obračunskom razdoblju javili smo se i na raspisani natječaj Ministarstva turizma i sporta sa projektom Opremanje vanjskog sportskog višenamjenskog igrališta. Isti projekt nam je odobren te su nam osigurana sredstva u iznosu od 27.180,44 eura. Projekt do 31. prosinca 2022. godine nije završen u konačnosti te je od izvođača ispostavljena I. privremena situacija na iznos od 260.459,38 kuna. Ista situacija je krajem godine i podmirena. Krajem prvog tromjesečja 2023. godine projekt je završeni u konačnosti te je predano i prihvaćeno završno izvješće o završetku projekta. Konačna vrijednost investicije iznosila
13. svibanj 2023.
• 7 sati - ŠRD Mura Dekanovec, ribičko druženje i natjecanje „Pre jaki glavi“ na rijeci Muri
• od 7 do 7:15 okupljanje natjecatelja uz kavu i piće dobrodošlice
• 7:15 do 7:40 sati prijava i izvlačenje startnih brojeva
• 7:40 do 8 sati odlazak na stazu i priprema za natjecanje
• 8 do 12 sati natjecanje
• 12 do 12:30 vaganje ulova
• 12:30 do 15:00 sati zajednički domjenak i proglašenje pobjednika
je 52.755,08 eura. U obračunskom razdoblju također se uvelike radilo na prikupljanju i izradi dokumentacije te pripremi za prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova za projekt Izgradnja i opremanje ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje u Općini Dekanovec. U prvom krugu natječaja nisu nam odobrena sredstva.
- Kako je danas živjeti u Dekanovcu?
-Dekanovec je mirno, pitomo mjesto poželjno za život i slovi kao mjesto gdje svatko svakoga poznaje pa je tako i meni puno lakše raditi.
Imamo udruge koje dobro funkcioniraju, promoviraju kulturu i običaje našeg kraja i to se prenosi na mlađe generacije.
Prema podacima posljednjeg popisa stanovništva, Dekanovec broji 747 stanovnika, a ta brojka prije toga bila je 774. No, nije to nešto drastično manje zbog čega bi trebali biti previše zabrinuti zato jer imamo Projekt ljudi koji nam je u fokusu već duži niz godina,
• 17:15 sati mimohod Limene glazbe Dekanovec
• 17:40 do 18 doček gostiju kod Doma kulture
• 18:00 sati – početak svečane sjednice Općinskog vijeća Općine Dekanovec
• *na kraju svečanog dijela u dvorani Doma kulture može se pogledati izložba likovnih, literarnih i tehničkih radova nagrađenih učenika u sklopu projekta „Florijan i ja“
14. svibanj 2023.
• 15 sati – koncert Limene glazbe Dekanovec povodom Majčinog dana
a kojega kontinuirano provodimo. Mjesto smo s bogatom kulturnom baštinom, pa tako i mjesto koje je poznato po našem jezeromeštru kantoru Florijanu Andrašecu koji je nezaobilazan u svim aspektima života.
Mjesto smo s uređenom komunalnom infrastrukturom, mjesto sa mnoštvom prirodne ljepote te mjesto koje se laganim, ali sigurnim, koracima razvija u sredinu poželjnu za život.
-Bajzovi dvori nezaobilazan su ugostiteljski objekt u Dekanovcu radi čega ste postali sve vidljiviji i posjećeniji?
- U Dekanovcu se pojavilo ugostiteljstvo na zavidnoj razini. Bajzovi dvori postali su veliko i važno okupljalište, ne samo za naše mještane, već i iz cijelog Međimurja.
Uz ugodan ambijent, nude kvalitetnu ponudu jela i pića, radi čega je Dekanovec sve prepoznatljiviji. Uz to, mjesto su za brojne svečanosti, od rođendana, godišnjica, pričesti, �irmi, kao i manjih svadbi. Kvaliteta je prepoznata, a o tome govore zadovoljni gosti koji se rado vraćaju u Dekanovec.
BIJELE RODE doselile se u Vratišinec
- Doseljenje roda, po narodnom vjerovanju, donosi sreću. Dobar je to znak za Vratišinec jer djece u školi, a i mladih u selu, sve je manje, pa se svi nadaju da će dolazak roda donijeti više sreće za ovo lijepo međimursko selo
SklepićOvih dana stanovnici ulice Brodec u Vratišincu vesele se novim stanarima. Naime, na nekoliko mjesta, na visokim stupovima za rasvjetu, gnijezda svijaju bijele rode, što dosada nije bio običaj u tom dijelu sela. Nebo je puno tih dragih gostiju koji užurbano grade gnijezda i izgleda planiraju prinove.
Maja Poredoš i Kevin Kerovec, sestrična i bratić, koji žive blizu novog doma bijelih roda ispričali su nam da s veseljem prate život roda.
Rode u gnijezdo donijele i sunčane naočale
- Kad god imamo vremena, promatramo rode kako grade gnijezda, rekli su nam Maja i Kevin. Volimo ih gledati kako u kljunu nose granje i razne predmete od kojih grade gnijezdo. Vidjeli smo čak i jedne sunčane naočale kako su ih donijele i stavile u gnijezdo.
Sada je lijepo vrijeme i puno smo vani, pa gledamo rode i veselimo se što su odabrale baš naše susjedstvo da izgrade svoje gnijezdo. Svi smo jako uzbuđeni zbog toga, a najljepše je kad međusobno „razgovaraju“ klepetanjem. Tada potrčimo da vidimo što
KAKO SE priključiti na kanalizaciju u Murskom Središću
Na sjednicu Gradskog vijeća održanu u ponedjeljak bili su pozvani predstavnici
Međimurskih voda kako bi se razjasnile neke nedoumice oko priključenja stanovništva na novi sustav aglomeracije. Na aktualnom satu vijećnica
Marijana Breglec postavila je pitanje gradonačelniku oko te tematike, međutim on je zamolio predstavnika Međimurskih voda da na pitanje da jasne i precizne odgovore zato što je Aglomeracija projekt
Međimurskih voda koje su bile prijavitelj i čije su stručne službe surađivale s projektantima oko projektiranja. Na samom početku projektiranja
Međimurske vode tražile su da se postojeća gradska kanalizacija snimi što je Grad morao platiti u ono vrijeme oko 200.000 kuna. Rezultatima snimanja projektanti su zatim zaključili da su dijelovi kanalizacije u dobrom stanju i da te ulice neće biti obuhvaćene novim projektom, a Gradu je tada bilo rečeno da u tim dijelovima naselja sve ostaje po starom. S obzirom na da su građani dobili nedavno dva pisma Međimurskih voda oko uvjeta i obveze priključenja, predstavnik Međimurskih voda Dario Ban na pitanje vijećnice odgovorio je:Predstavnici Međimurskih
voda već su počeli obilaziti dijelove naselja koji nisu bili obuhvaćeni Aglomeracijom te s vlasnicima nekretnina dogovarati mogućnosti i uvjete priključenja.
Potrebno je zaobići septičku jamu te fekalne vode spojiti preko revizijskog okna direktno u postojeći sustav, a jedina razlika je prema novom sustavu što u dijelovima naselja koja nisu bila u novom obuhvatu Aglomeracije nije priznat trošak revizijskog okna, a trošak spajanja do revizijskog okna i u prvom i drugom slučaju je od vlasnika nekretnine. Svi koji imaju preko septičkih jama spojenu
je novo, ispričali su nam Maja i Kevin.
Dobar znak za Vratišinec
Doseljenje roda, po narodnom vjerovanju, donosi sreću. Dobar je to znak za Vratišinec jer djece u školi, a i mladih u selu, sve je manje, pa se svi nadaju da će dolazak roda donijeti više sreće za to lijepo međimursko selo.
Rode karakterizira obiteljski život i uzajamna pomoć i suradnja. One godinama grade svoja gnijezda i domove, a roditelji se međusobno zamjenjuju u brizi za mladunce, što govori o nevjerojatnoj organiziranosti i osjećaju za obitelj tih predivnih ptica.
Bijele rode su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji su omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, pa njihov dolazak nije neuobičajena pojava, ali u Vratišincu ih već dugo nije bilo.
Vole se gnijezditi u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća populacija bijelih roda u Hrvatskoj nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje (Čigoč), poznatom kao Selo Roda.
Gradsko vijeće Grada Mursko donijelo je odluke o dodjeli priznanja zaslužnima koje će se dodijeliti na svečanosti uz Dan grada. Prestižnu Povelju za počasnu građanku grada Murskog Središća na svečanosti će dobiti Krisztina Glavanics iz općine Narda, Mađarska, za učvršćivanje i proširivanje prijateljskih odnosa među različitim partnerima u obama mjestima, širenje prijateljskih veza među građanima, razvijanje kulturnih, gospodarskih, turističkih, sportskih i drugih odnosa prema tradicionalnom prijateljstvu Općine Narda i Grada Mursko Središće.
Povelju Lapornik
dobit će �irma I – KONG, Mursko Središće, tekstilna tvrtka s dugogodišnjim iskustvom čiji osnivač �irme je Marija
Kraljić 1993. čijim umirovljenjem posao preuzima i nastavlja kćerka
Željka Tomašević koja je napravila veliki zaokret u poslovanju, povećala broj zaposlenih djelatnika te se priprema za izgradnju
nove hale. Nagrade Lapornik primit će Nada Turk, predsjednica udruge Društvo žena Mursko Središće, Radio 105 Selnica i Slavko Bregović, dugogodišnji predsjednik KUD-a Mura. Nagradu grada Mursko Središće magna cum laude dobit će Edvin Nedeljko, učenik 5. a razreda Osnovne škole Mursko Središće i iznimno uspješan učenik 4. razreda Glazbene škole u Varaždinu, u klasi Danijela Ota, prof. mentora. Klavir svira 3 i pol godine. Od prvih dana učenja pokazuje izniman talent i osvaja brojne nagrade, te Nikola Fučko, učenik 4. a razreda Srednje škole Čakovec za 1. mjesto na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika, te 9. mjesto na državnom natjecanju iz njemačkog jezika u školskoj godini 2021./22. (BMO)
oborinsku odvodnju u dijelu naselja u kojem je postojeći sustav, mogu to i dalje imati. Za sva pitanja i bilo koje druge potrebe građani se moraju javiti Međimurskim vodama na broj telefona 040/373-710.
Svi ostali korisnici sustava aglomeracije koji pak su u obuhvatu Aglomeracije, tj. u dijelovima naselja u kojima se postavljala nova fekalna kanalizacija, u vrlo će kratkom roku također biti kontaktirani od Međimurskih voda s informacijom kada će koji dio naselja ići u funkciju, tj. kada se građani mogu priključiti na novi sustav.
(BMO)
Sve više građana diže novac preko bankomata, a od nove godine često nailaze na situaciju da je bankomat PBZ-a prazan. Na aktualnom satu Gradskog vijeća Željka Blagus (HDZ) uputila je pitanje gradonačelniku poduzima li što po pitanju nedostatka bankomata PBZ-a, kao i gotovine u njima gotovo na dnevnoj bazi. - Jedini preostali bankomat PBZ-a u centru biva ispražnjen, a naročito se to dešava vikendom pa građani ne mogu do gotovine ni za kavu, kazala je Željka Blagus. Gradonačelnik Srpak je odgovorio da zna za problem i da je već kontaktirana PBZ banka od koje je zatraženo postavljanje još dva bankomata na području grada, tj. da se onaj kod Konzuma s obzirom na dobru lokaciju stavi u funkciju i da se još jedan postavi u Peklenici, drugom po veličini naselju u gradu. Dodao je da očekuje brzu reakciju PBZ banke kako bi se izbjeglo nezadovoljstvo korisnika i nemogućnost podizanja gotovine.
Do nove godine u Murskom Središću bila su po-
stavljena dva bankomata PBZ-a. Početkom ove godine trgovački centar Konzum u kojem je bio jedan od bankomata krenuo je s renoviranjem objekta pa je bankomat prestao raditi. Istodobno se to poklopilo s prelaskom na euro te bankomati isplaćuju još uvijek samo novčanice u manjim apoenima. Konzum je renoviran, ali bankomat nije vraćen ili nije u funkciji o čemu Grad nema točne informacije, ali zanima građane pa je pitanje o tome došlo i na sjednicu Gradskog vijeća.
Iz PBZ-a su odgovorili da je bankomat u Konzumu pušten u funkciju i uredno radi te smatraju da će se time smanjiti pritisak klijenata banke na uređaj u samoj poslovnici i da se više ne bi trebala ponavljati situacija da bankomat za vikend ne radi. Također su odgovorili da prema prioritetima i poslovnoj odluci Banke postavljanje dodatnih bankomata nije moguće. Grad Mursko Središće unatoč njihovu odgovoru traži da s obzirom na veličinu područja postave bankomat u Peklenici. (BMO)
Ovih su dana u Prelogu potpisana tri nova ugovora o javnim radovima. Javni rad je društveno koristan rad koji se odvija u ograničenom razdoblju u sklopu kojeg se omogućuje su�inanciranje i �inanciranje nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciju nezaposlenih osoba koju vodi Zavod iz ciljanih skupina. Program javnog rada mora se temeljiti na društveno korisnom radu iniciranom po lokalnim zajednicama ili organizacijama civilnog društva. Javni rad mora biti nepro�itan i povremen u mjeri da nije konkuren-
tan postojećim poslovnim subjektima koji obavljaju gospodarsku djelatnost na tom području. Prednost pri dodjeli imaju programi iz područja socijalne skrbi, edukacije, zaštite i očuvanja okoliša te održavanja i komunalnih radova. Cilj ove mjere jest uključivanje nezaposlenih osoba iz ciljanih skupina u programe aktivacije na poslovima društveno korisnog rada su�inanciranjem, odnosno �inanciranjem troška njihove bruto I, odnosno bruto II plaće i drugih troškova propisanih ovom mjerom. (vv)
GKP PRE-KOM izbacio je na tržište vlastiti supstrat za cvijeće i povrće FLORA EM. Supstrat je mješavina treseta iz Litve i njihova komposta. Supstrat će se puniti u vreće od 20 i 50 litara, cijena supstrata FLORA EM od 20 litara je 3 eura, dok je u vreći od 50 l 5 eura. Supstrat je mješavina
koja se može upotrebljavati za sadnju cvijeća i povrća i nije ga potrebno miješati sa zemljom ili supstratom. Također se može nabaviti i kompost u vrećama od 50 litara, no njega kod upotrebe treba miješati sa zemljom ili tresetom. Cijena komposta u vreći od 50 litara iznosi 5 eura.(vv)
Prošlu subotu Rotary club Prelog iskoristio je sunčani dan za svoju prvu proljetnu akciju. U suradnji s tamošnjim Tenis klubom, Rotaract klubom Međimurje i Inner Wheel klubom Prelog, organizirali su dobrotvorni turnir u tenisu i kartanju bele. Uz roštilj i zabavu, posjetitelji su imali priliku odigrati tombolu koja je bila svaka dobitna. Sve prikupljene donacije namijenjene su bile Udruzi za autizam
Pogled i Petru Špoljariću iz Goričana. Na teniskom natjecanju u Prelogu okupilo se 14 mješovitih i 17 muških parova, a 10 parova posvetilo se turniru u beli. U mješovitim parovima u �inalu je bolji bio par Rakić/ Oto od para Vurušić/Majsen, dok je u muškom �inalu par Balaž/Pokos bio bolji od para Novak/Rakić. Pobjedu u beli odnio je par Sinković/ Meingassner. (vv)
Pjevački zbor Udruge umirovljenika postoji već 20 godina. Svoj će dvadeseti rođendan proslaviti prigodnim koncertom, koji će se održati u subotu, 13. svibnja, s početkom u 19 sati, u Domu kulture grada Preloga. Uz Pjevački zbor Udruge
umirovljenika nastupit će i Tamburaški sastav Udruge umirovljenika Prelog, a gosti na koncertu biti će članovi gradskog Pjevačkog zbora, Tamburaški sastav Osnovne škole Prelog te gosti iz mađarskog grada Nagykanizse. (vv)
Preloška Srednja škola bila je na svečanosti u Gospodarskoj školi Varaždina gdje se predstavila s vježbovnom tvrtkom Šljokica d.o.o. Riječ je o �iktivnoj tvrtki koju vode učenici 3.
Jedna susjeda počela je prije otprilike godinu dana hraniti jednu mačku i to na ulici. S vremenom, skupljalo ih se sve više i više pa ih sada zna biti i dvadesetak, kažu ogorčeni Preložani
- To više nije za zdržati. Mačke nam ulaze u dvorišta i uneređuju ih, kopaju po vrtovima i prave štete, obavljaju nužde po terasama i stepenicama, ogorčeno su nam ispričali stanari u preloškoj Ulici Stjepana Mlinarića koji su, za sada, htjeli ostati anonimni.
Svi u isti glas govore kako nisu protiv mačaka, naprotiv i sami drže kućne ljubimce. No,
ono što se dešava u njihovoj ulici nije za izdržati s time da su se već žalili komunalnom redaru, ali bez uspjeha.
Počelo je s jednom mačkom
A priča kreće u stilu one rečenice kako je put u pakao popločen dobrim namjerama.
Naime, jedna od susjeda počela je prije otprilike
godinu dana hraniti jednu mačku, nazovimo ju lutalicu i to na ulici, ispred jedne nenastanjene kuće. S vremenom, skupljalo se sve više i više mačaka pa ih sada zna biti i dvadesetak. Istovremeno se toj susjedi pridružila još jedna. I ne bi bilo ništa loše u tome, kažu stanari, da se mačke najedu i odu svojim putem, odnosno putem kojim su i došle.
- Te mačke su odnekud došle, imaju svoje vlasnike. Što će biti kad se barem pola njih omaci, žale se dalje ljudi.
Međutim, počele su se tu zadržavati, zalaziti u susjedna dvorišta i tamo praviti, žale se naši sugovornici, nered. Tko još ima i psa, kakofonija zvukova je potpuna.
Kršenje odluke o komunalnom redu
- Upoznat sam s tim problemom, odgovorio je na naš upit Darko Bubanić, preloški komunalni redar. Problem je u tome kako uhvatiti te mačke.Poručio je stanarima kako će problem riješiti s time da prvo ide pismo gospođi, inače poznatoj zaštitnici životinja,
Marijan Glavina, županijski veterinarski inspektor u kojem će ju upozoriti da ne smije hraniti životinje na javnoj površini čime ju onečišćuje.
Prema riječima Marijana Glavine, županijskog veterinarskog inspektora, riječ je o kršenju odluke o komunalnom redu koji jasno govori kako se postupa s kućnim ljubimcima.
- Životinje se ne smiju hraniti na javnim površinama, štoviše ništa se ne smije ostavljati na njima, ni posuda s vodom ni s hranom, dodatno pojašnjava Glavina.
Problem je i u tome što se zna kuda i kamo sa psima lutalicama, dok je s mačkama nešto teže, zaključuje Bubanić.
Na sam Praznik rada dio kućica na preloškoj Marini, odnosno u zapadnom dijelu Sportsko-rekreacijske zone Prelog stavljen je u funkciju. Drugim riječima, prvi unajmljivači proveli su praznik uz druženje i roštilj i tako simbolično otvorili sezonu njihova korištenja.
Istina, još uvijek se uređuje okoliš, sadi bilje, a razmišlja se i kako urediti 100-tinjak metara plaže i mjesta za kupanje.
Uz to, traje i javni natječaj za iznajmljivanje 56 od 60 kućica. Nadstrešnice su građene od suhe i zdrave crnogorice prve klase, imaju dvije pune i dvije otvorene stranice, a grupirane su u grupama po 4. Bruto tlocrtna projekcija pojedine nadstrešnice je 19,8 kvadrata.
razreda ekonomista s vrlo originalnim asortimanom, jestivim ukrasima za hranu i piće, tzv. šljokice, čime su izazvali veliki interes brojnih posjetitelja. (vv)
Nakon što prođe vrijeme projekta, nadstrešnice će se moći zatvoriti sa svih strana, kaže gradonačelnik Ljubomir Kolarek. Za sada se Grad mora pridržavati pravila projekta, građevinske dozvole i uvjeta koje je dao HEP koji je dao prostor u zakup.
Pravo na godišnji najam samo jedne nadstrešnice ima svaka punoljetna osoba. Poziv je otvoren do iznajmljivanja svih “kućica” , ali najkasnije do 31. prosinca ove godine.
- Trenutno je potpisan 31 ugovor s time da imamo dodatne 4 kućice koje se iznajmljuju na dnevnoj bazi, naglasio je Neven Hercigonja,
direktor tvrtke Marina Prelog d.o.o. koja je u vlasništvu Grada Preloga.
Kako je dalje dodao, cijena godišnjeg najma iznosi 500 eura, a jednodnevnog 40 eura Potpisivanjem godišnjeg ugovora unajmljivač dobiva jednu tipsku nadstrešnicu i ključ za korištenje sanitarnih čvorova.
- U cijenu najma uračunat je organizirani odvoz otpada, košnja trave te ostalo uređenje okoliša, dodaje Hercigonja. Uz tipske nadstrešnice, izgrađena je sanitarna zgrada s tuševima, drvena promatračnica za promatranje brojnih vrsta ptica te 4 igrališta za odbojku na pijesku.
Stajnjak pokazuje izrazito produženo djelovanje dušika koje u narednim godinama nakon njegove primjene progresivno opada.
Korištenje fosfora i kalija iz stajnjaka u prvoj godini primjene slično je kao prilikom primjene mineralnih gnojiva.
Ista količina čistih hraniva u stajskom gnoju daje približno 10 % niže prinose od iste količine u mineralnim gnojivima. Prosječno iskorištavanje hraniva iz stajskog gnojiva kreće se za N 25 %; P2O5 25 – 30 % i K2O 60 –70 %. Produženo djelovanje stajnjaka ovisno je o tipu tla na kojem je primijenjen, tako da na težim glinastim tlima njegovo djelovanje je vidljivo do 4 godine, na ilovastom tlu 3 godine, dok je na lakom tlu 1 – 2 godine. Prosječne količine stajnjaka koji se primjenjuju iznose 20 – 40 t/ha, dok ako se stajnjak izvozi svake godine, tada se količine kreću 10 – 25 t/ha. Na područjima ranjivima na nitrate maksimalna primjena iznosi 34 t/ ha zbog ograničenja unosa N od 170 kg/ha N iz stajskog gnojiva. Pri izračunima potrebnih hraniva za planirani prinos odabrane vrste valja voditi računa da se u prvoj godini primjene prosječno iz stajnjaka iskoristi: 20 – 30 % dušika (iz svježeg stajnjaka od 50 %), 15 – 20 % fosfora i 50 – 60 % kalija.
Gnojnica i gnojovka
Gnojnica se sastoji od tekućih izmetina domaćih životinja, vode i krutih djelića gnoja i iscjetka s gnojišta. Sve te tvari razgrađene su radom bakterija. Najveći dio gnojnice čini mokraća domaćih životinja. Kemijski sastav gnojnice ovisan je o vrsti stoke, količinama vo-
Produženo
djelovanje stajnjaka
ovisno je o tipu
tla na kojem je
primijenjen, tako da na težim glinastim
tlima njegovo
djelovanje je vidljivo do 4 godine, na
ilovastom tlu 3
godine, dok je na
lakom tlu 1 – 2
godine
de i iscjetku s gnojišta. U prosjeku ima 98,8 % vode, 0,8 % organske tvari, 0,2 % dušika i 0,45 % kalija, dok se fosfor nalazi samo u tragovima. Dakle, gnojnica je dušično-kalijsko gnojivo i većina je hraniva u lako topljivom obliku i brzo pristupačnom biljci. Čim se mokraća izluči iz tijela životinje, podliježe bakterijskom vrenju koje obavljaju aerobne bakterije, pa zbog toga gnojnicu treba što kraćim putem odvesti u zatvoren prostor (jamu). Stajanjem gnojnice u otvorenim jamama ili bazenima brzo se gubi N u obliku amonijaka jer je 70 % dušika u gnojnici u obliku amonijaka pa dolazi do isparavanja, naročito pri višim temperaturama zraka. Svježa i slabo provrela gnojnica ne djeluje štetno na usjeve iako se i ne razrijedi vodom, a sadrži i do 4 puta više hraniva nego provrela i razrijeđena gnojnica kakva se praktički upotrebljava. Gnojovka je smjesa izmeta, urina te tehnološke vode i najčešće se nalazi u polutekućem agregatnom stanju. Gnojovka je tekući stajnjak u suvremenim stajama u kojima se ne upotrebljava stelja. Gušća je u odnosu na gnojnicu i ima oko 15 % suhe tvari. Sadržaj hraniva ovisi o načinu uzgoja, ishrani stoke i načinu čuvanja gnojovke (otvorene lagune, anaerobna fermentacija …), a prosječno sadrži:
0,4 – 0,6 % N
0,2 – 0,45 % P2O5
0,25 – 0,50 % K2O
Primjenjuje se u obliku guste gnojovke (bez razrjeđenja) ili u razrjeđenju
1:3 i rijetke gnojovke koja se razrjeđuje u omjeru od
1:5 do 1:15. Iskoristivost dušika iz gnojovke u prvoj godini nakon primjene nešto je veća u odnosu na stajnjak (30 – 50 %), a oko 50 % dušika koji sadržava gnojovka je u amonijskom obliku.
- Ove godina su uvjeti za sjetvu bili katastrofalni. Redala se kiša za kišom pa je zemlja bila mokra, gnjecava i slinava, kaže Mladen Novak
Piše: Vlasta Vugrinec
- Ne pamtim godinu u kojoj je sjetva tako kasno završila, poručio je Mladen Novak, ratar iz Preloga koji je ovih dana završio proljetnu sjetvu.
Naime, tek je 5. svibnja spremio svoju sijačicu kojoj je, kako je rekao, “krao dane i noći” kako bi zasijao planirane površine pod kukuruzom i suncokretom. Drugim riječima, jurio je optimalne agrotehničke rokove sjetve jer ranija sjetva osigurava veći prinos sjemena i ulja, u odnosu na kasniju. Istina, hibridi u našim poljima imaju od 46 do 52 % ulja. Kako nemaju puno peluda, nisu baš interesantni pčelama za razliku od onih na slavonskim poljima.
Katastrofalni uvjeti sjetve
Suncokret je zasijao kao i svih dosadašnjih godina.
- Sijem uobičajenih deset hektara, kaže Novak. Uglavnom je riječ o hibridima. Koliki je postotak ulja, baš i ne pratim, jedino me zanima prinos po hektaru te cijena.
Što se cijene tiče, i nije baš optimističan jer prema sadašnjim naznakama, i neće biti nešto. Lani je primjerice za kilogram dobio 4 kune, a sada bit će sretan ako se uspije pokriti.
Istina, dodaje, i mineralna gnojiva znatno su pojeftinjena, a sve to je posljedica, ka-
že, uvoza iz Ukrajine kojem nema kraja.
- Ove godine su uvjeti za sjetvu bili katastrofalni, dodaje. Redala se kiša za kišom pa je zemlja bila mokra, gnjecava i slinava.
Sjetvu su planirali, a tako su i počeli nakon Uskrsa kada se vrijeme dobrano pokvarilo.
Ono malo sunčanih i suhih dana iskoristilo se do maksimuma. To znači da su znali biti u polju i do tri sata u noći. I doista, ako se duboko u noći netko i vozio cestom, mogao je vidjeti traktorska svjetla u polju u svim dijelovima Međimurja.
Uz kukuruz, suncokret ujesen, naš je ratar zasijao pšenicu i ječam. Veliki dio toga završit će na tržištu, a tek manji dio kao silaža za njegovih 20-ak grla što krava, što junica.
Manje suncokreta nego lani
Za razliku od drugih poljoprivrednika, on se ne vodi cijenama na tržištu, već sjetvene kulture slaže prema plodoredu. Na parceli od oko 7 ha, tako se suncokret ponovno našao nakon četiri godine.
Suncokret se pokazao kao bolja i isplativija kultura za plodored u odnosu na pšenicu.
Naime, sa suncokretom nema toliko posla kao sa pšenicom ili ječmom. Drugim riječima, ne traži toliko agro-
tehnike i nije toliko zahtjevan, odnosno sklon bolestima i štetnicima.
- Kod suncokreta jedino treba paziti na gusjenicu sovicu koja napada tek iznikle biljke i jede sve redom, objasnio je.
Shodno tome, krajem ovoga ljeta nešto će se manje površina žutjeti pod cvjetovima suncokreta, a više će biti kombajna u polju pšenice i kukuruza.
- Pšenica je lani imala bogovsku cijenu pa kako to već biva, ratari su se više odlučivali za nju kao i za kukuruz. No, nestabilno poljoprivredno tržište u našoj zemlji podleglo je velikom ukrajinskom uvozu i cijena zrnja je jako pala s time da je i dalje u silaznoj putanji.
Imamo dostatnu proizvodnju suncokreta
Ako i uvozimo gotovo pa sve vrste voća i povrća, a nije da nemamo idealne uvjete za njihovu proizvodnju, što se tiče suncokreta i suncokretova ulja, Hrvatska je samodostatna, odnosno domaća proizvodnja zadovoljava sve naše domaće potrebe, što je za hrvatske prilike doista rijetkost.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle je godine, u odnosu na prethodnu, povećana proizvodnja suncokreta za
14 posto. U 2020. je uzgajan na 38.000 hektara, a prosječan prirod po hektaru bio je 3,2 tone. Ukupna proizvodnja iznosila je 122 tisuće tona.
Unazad pet godina najveći broj hektara zabilježen je
Mladen Novak2018. godine, kada ih je pod suncokretom bilo 42.502, a uzgajao ga je neznatno veći broj korisnika potpora, 5.261 PG.
Koliko su ratari ozbiljno shvatili suncokret ili, bolje rečeno, koliko mu odgovara naše podneblje, svjedoči činjenica da je Hrvatska po prinosima posljednjih godina čak iznad onih u zemljama EU. I tu uglavnom prestaje sva sličnost međimurskih proizvođača s primjerice slavonskima koji suncokret uzgajaju prvenstveno kao uljaricu. Našim poljoprivrednicima on je uglavnom nužna kultura zbog poštivanja plodoreda.
Poznato je već kako se svi koji se nalaze u sustavu “poticaja”, shodno pravilima i propisima, moraju strogo poštovati pravila plodoreda. Drugim riječima, moraju rotirati ratarske kulture iz sezone u sezonu i od parcele do parcele. No, više od tih strogih pravila EU-a na poštovanje plodoreda poljoprivrednike je prisilila kukuruzna zlatica koja se enormno proširila.
Na naš središnji čakovečki plac stigle su i prve ovogodišnje mahune. I naravno, svojom cijenom nisu za svačiji džep jer kilogram stoji 8 eura.
Lani su u to doba bile “svega” 30 kuna, odnosno 3,98 eura. Mladi krumpir nudio se od 10 do 12 kuna, dakle oko euro i pol, a sada je 2 eura. I mogli bismo dalje tako nabrajati, no to ništa neće promijeniti.
Dakle, može se kupiti sve, a najviše svježeg, mladog povrća iz plastenika.
Jedino na što se kupci mogu požaliti je ponuda voća za koje je ovo najgore vrijeme. Praktički još ni jedna vrsta nije stigla u rod, osim naravno jagoda. Stoga se nu-
di uvozno voće, od banana, naranči preko grožđa nadalje. Redovi za �lance još ne jenjavaju dok je ponuda cvijeća sve bogatija. Nude se i
voćne sadnice koje se nude u kontejniranom obliku tako da se mogu saditi bez obzira na stanje u kalendaru. (vv, foto: zvrzan)
Piše: Igor Igrec, DVM
Metilj Alaria alata parazitira u tankom crijevu mesoždera (najčešći lisice i psa). Životni ciklus tog parazita započinje iz jajeta koje metilji (dvospolci) polažu u crijevu psa, koje invadirana životinja izmetom izlučuje u okoliš. U vodenom mediju iz jajašca izlazi pokretni stadij miracidij koji aktivno pliva i traži puža iz roda Planorbis. Ulaskom u puža razvojni ciklus se nastavlja kroz stadij sporocista i cerkarija koje izlaze iz puža i pronalaze sljedećeg domaćina (najčešće punoglavac). U punoglavcu se cerkarije preoblikuju u mezocerkarije. Nositelj (pas, lisica) peroralno unosi mezocerkarije koje započinju migraciju trbušnom šupljinom prema ošitu, te prsnom šupljinom do pluća. Tu se razvijaju metacerkarije koje preko traheje i ždrijela dolaze u crijeva gdje se razvija odrasli metilj.
Značajno je da se u razvojni ciklus ovog metilja mogu uključiti i paratenični nositelji kao što su glodavci, zmije, svinja i čovjek. U parateničnom nositelju mezocerkarije zadržavaju invazijsku sposobnost te je i nedovoljno termički obrađeno meso drugih parateničnih nositelja, poglavito divlje svinje koju najčešće konzumiramo, izvor invazije za čovjeka.
U svijetu je zabilježeno nekoliko slučajeva alarioze kod ljudi nakon konzumacije nedovoljno termički obrađenih žabljih krakova. U Sjevernoj Americi i Kanadi zabilježeni su slučajevi
zaraze metiljom Alaria americana, bliskim srodnikom Alaria alate. Bolest se kod ljudi manifestira različitim kliničkim simptomima ovisno o lokalizaciji samog parazita unutar domaćina. Kod potvrđenih slučajeva alarioze kod ljudi, mezocerkarije su nađene pod kožom, u oku i u respiratornom sustavu. Klinički simptomi mogu se razlikovati od blagih respiratornih simptoma, povišene tjelesne temperature, bolova u mišićima, do ana�ilaktičkog šoka s letalnim posljedicama. U Hrvatskoj za sada nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze ljudi ovim parazitom, međutim metilji vrste Alaria alata utvrđeni su u probavnom traktu lisica i čaglja, a bilježimo i sve češće nalaze mezocerkarija u uzorcima
mesa divljači. Učestalija pojava mezocerkarija utvrđena je u vlažnim i močvarnim staništima i kod divljih svinja i kod žaba. Prilikom obveznog pregleda mesa svinja metodom “umjetne probave” na trihinelu, mezocerkarija Alaria alata u mesu divlje svinje može biti nađena kao slučajan nalaz. Međutim, metoda „umjetne probave“ neprikladna je za detekciju mezocerkarija Alaria alata. Valja napomenuti da su nekad rijetki nalazi te mezocerkarije danas sve učestaliji, te predstavljaju realnu prijetnju po ljudsko zdravlje. Veterinarska struka dobro je upoznata s tim problemom, međutim zakonom nije propisana metoda kojom se treba pretražiti meso i na taj parazit. Preporuka bi svakako bila termička obrada mesa divlje svinje prije konzumacije.
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 8 - 18 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ
radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485
Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
AMBULANTA ZA MALE I VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
Tel: 543 - 151
dežurni veterinar: 098/ 465 - 473
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
MURSKO SREDIŠĆE
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
Vučika je otporna trajnica iz obitelji mahunarki. Porijeklom je iz sjeverne Amerike, ali se je kod nas toliko udomaćila da ju mnogi nazivaju starinskim cvijetom vrtova naših baka. Krase ju impresivni veliki cvjetovi koji izgledom podsjećaju na svijeće. Cvate u drugoj polovici svibnja i daje vrtu baš poseban izgled. Ako se podrezuju ocvali cvjetovi, može se produljiti cvatnja, samo neće biti toliko obilna kao ova prva.
Vučika je otporna i nezahtjevna trajnica koja sama svojim korijenjem veže dušik u tlu i tako gnoji okolno tlo, pa zato i neizostavna biljka u svakom biovrtu. Uzgaja se iz sjemenja i tijekom godina se razraste u prilično veliki grm. Voli sunčanu poziciju i puno mjesta te duboko, ilovasto i blago kiselo tlo. Mnogi ju nažalost pokušavaju uzgojiti bez uspjeha, pogotovo u primorskom kraju, dok kod mene u mom međimurskom biovrtu raste odlično i sama se razmnožava i širi već godinama.
Sijati se može u rano proljeće, direktno van u zemlju. Razvija dugi korijen i ne voli presađivanje. Sije se pojedinačno, samo jedna sjemenka po predviđenom mjestu –iako prve godine neće biti velika biljka i možda čak i
neće cvasti prve godine ili tek u kasno ljeto iste, druge godine to će biti ogromna biljka.
Od nametnika prilično ju vole voluharice, pa ako primijetite izjedeno korijenje, to su najvjerojatnije bile one – i mogu potpuno uništiti velike stare grmove. Jako ju vole i puževi, pogotovo invazivna vrsta – španjolski puževi.
Vučika cvate u bezbroj nijansi, one se međusobno križaju, tako da, dok se sama zasijava svake godine, dobijete neke nove nijanse. Sjeme pobrano s jedne boje nikad neće dati samo identičnu boju kao u roditeljske biljke, nego biljke raznih boja. Stvara jako puno sjemenja u obliku mahuna, ali prve mahune podrežite da bi ponovno cvala. Ostavite tek nekoliko cvjetova za sjeme, jer svaki grm stvara ogromnu količinu sjemenja – a nema potrebe za time. I ostavite da se dio sjemenja samo zasije, tako se i najbolje i najuspješnije razmnožava.
Vučika je otrovna biljka, ali ako ju ne pojedete ili ne mažete se njenim sokom, a što sigurno nećete, ne može vam biti ništa. Preporučujem ju u svakom vrtu i zbog činjenice da gnoji tlo dušikom, ali i zbog prekrasnog izgleda i jer ju jako vole bumbari, korisni oprašivači u svakom vrtu.
MARIJA MAČEK iz Čakovca vodi bezuspješnu borbu sa španjolskim
- Probala sam već sve živo, dodaje. Gredice sam posipavala pepelom, stavljala ljuske od jajeta, sodu bikarbonu, ali svejedno idu na povrće. Vole papati, friško, zeleno, kaže Marija
Piše: Vlasta Vugrinec
- Lijepo ih navečer ručno poberem i tako svaki dan, kaže Marija Maček iz Čakovca koja kao i velika većina vrtlara ovih dana vodi (bez) uspješnu borbu sa španjolskim puževima, proždrljivcima koji tamane sve pred sobom.
Invazivna napast u vrtovima i dvorištima
Smeđi, neki kažu i narančasti španjolski puž, prava je napast u našim vrtovima. Iako se već nekoliko godina raznim načinima borimo protiv njega, kao da ga ima sve više i više. I ne samo to, u stanju je poharati povrće poput tornada. Kako se boriti protiv njega, svatko ima svoj način. Pužomor, sol, piljevina, bakar, patke trkačice, pivo, vapno, soda bikarbona, samo su neki od načina kojima se ljudi koriste kako bi ih spriječili u proždrljivom pohodu.
Naša vrtlarica Marija, nakon što ih ručno pobere, stavi ih u staklenu �lašicu, stavi sol, sve promućka, poklopi i tako ostavi.
- Probala sam već sve živo, dodaje. Gredice sam posipavala pepelom, stavljala ljuske od jajeta, sodu bikarbonu, ali svejedno idu na povrće. Vole papati, friško, zeleno.
Kako ne želi upotrebljavati nikakvo kemijsko sredstvo u svom malom povrtnjaku, odlučila je, kaže, da je naje�ikasniji put ručno ih pobrati svaku večer. Uzme štapić ili žicu i jednostavno ih nabada, jednog po jednog, kao što se rade ražnjići.
I ne samo da skuplja puževe već i u rano proljeće s vrta
uklanja i njihova jajašca, sitne bijele kuglice koje se pojavljuju na površini zemlje ili tik ispod nje. I njih stavlja u sol. No, koliko ih god skupljala, a skuplja ih samo u vrtu, puževa ima i po dvorištu, u travi, na cvijeću, grmlju, a kaže da ih je našla čak i na jorgovanu: - Baš je zločesti, nikaj mu ne moremo!
Tijekom svibnja i lipnja, naročito ako ima puno kiše, puževi izviru na sve strane. Može ih se vidjeti po stazama, posebno uz živice, po cesti, po našim dvorištima. Drugim riječima, svuda gdje mogu proždirati. I to u doslovnom smislu jer se penju i po ružama s trnjem, proždiru kaktuse, pa kako onda neće mlade presadnice povrća i cvijeća. Ako ih ne pojedu još mlade, najradije se zavlače u salate, zelje, kelj, a nije im mrska ni mrkva, peršin, celer… O sočnim pak plodovima jagoda da se i ne govori.
Uz to što pravi velike ekonomske štete u našim vrtovima i na poljoprivrednim površinama, prijenosnik je pojedinih biljnih patogena te je svrstan u 100 najgorih invazivnih vrsta u Europi. Problem je i u tome što nemaju prirodnog neprijatelja, a ugrožavaju i naše autohtone vrste puževa golaća. Doduše, pojavile su se i tvrdnje kako se upravo ti naši, domaći golaći hrane njihovim jajima.
Svaki vrtlar ima svoj način borbe
Stavljanje soli nije preporučljivo zbog zaslanjivanja zemlje, nije preporučeno ni previše sode bikarbone ko-
ja se uostalom i brzo otopi. Kemiju, odnosno popularni pužomor baš i ne obožavamo u vlastitom vrtu dok se sve ostalo pokazalo nee�ikasno ukoliko je velika najezda. Stoga se sve više vrtlara odlučuje za postavljanje prepreka na granicama vrta. Bilo da su to povišene gredice s bakrenim žicama ili limom, debelim slojem piljevine ili tzv. kanalima. Na njih smo naišli na jednom vrtu u Štefancu. Naime, oko cijelog vrta postavljeni su tzv. kanali ispunjeni drobljenim kamenom koji još dodatno posut pepelom. Istina, nije ni to 100-postotna zaštita, ali ih ipak zaustavlja u velikoj mjeri.
Pravoj najezdi ide u prilog i činjenica da se jako brzo razmnožava. Kako je već poznato, puževi su dvospolci i svaka jedinka može položiti do 400 jajašaca iz kojih se mladi pojavljuju već nakon od 3 do 5 tjedana. Životni ciklus im traje godinu dana i ugibaju nakon jesenskog polaganja jaja u zemlju. Iako im točno porijeklo nije utvrđeno, u literaturi se spominju Francuska, Španjolska i Portugal. No, ono što je najvažnije, njegovo širenje i to vrlo intenzivno po cijeloj Europi do danas kreće od 50ih godina prošlog stoljeća. Širi se prijenosom jaja, ali i mladih jedinki distribucijom presadnica bilja, posebno ukrasnih te supstratom zemlje, humusom, kompostom i slično. Prepreka u obliku kanala ispunjenih drobljenim kamenjem
Kao što smo rekli u prethodnom članku, pčele su "nositelji ljubavi". One su ono što živi u cvijeću mogle donijeti u košnicu i kada ovo stvarno počnete ispravno promišljati, dosegnut ćete cijelu misteriju košnice.
Život ove bujajuće, pupajuće ljubavi koja je u cvijeću i tamo je također, unutar meda. Možete također proučavati što med radi, kada ga sami jedete.
Što med radi?
Kada se jede med, on unaprjeđuje pravu vezu u čovjeku između zračnih i vodenih elemenata. Ništa nije bolje za čovjeka od toga da doda
pravu mjeru meda u svoju prehranu. Jer na predivan način pčele brinu da čovjek uči raditi sa svojom dušom na organima svoga tijela. U medu pčela vraća natrag čovjeku ono što treba da unaprijedi aktivnost duševnih sila unutar svog tijela.
Prema tome kada čovjek dodaje nešto meda u svoju prehranu, on tako želi pripremiti svoju dušu da može ispravno raditi unutar njegovog tijela – disati ispravno.
Pčelarstvo je nešto što dakle umnogome pomaže pri napretku naše civilizacije, jer čini čovjeka jačim.
Vidite, kada shvatimo da pčele primaju mnogo utjecaja
od zvjezdanih svjetova, vidimo i kako mogu dati čovjeku ono što je pogodno za njega. Sve što živi, kada je ispravno udruženo, ispravno radi zajedno.
Kada stojimo ispred košnice trebamo sasvim uzvišeno sebi reći: "Pomoću košnice cijeli kozmos ulazi u čovjeka i čini ga jakim i sposobnim."
12. svibnja – Dan korijena Sijemo i njegujemo korjenaste biljke.
13. svibnja – Dan cvijeta Radimo s pčelama, pripremamo se za umjetni uzgoj ma�ca, kremenom napunimo kravlje rogove i zakopamo ih.
14. svibnja – Dan cvijeta Jelenov mjehur napunimo cvjetovima stolisnika, a voćke prskamo preparatom od stolisnika.
15. svibnja – Dan lista Njegujemo biljke lista.
16. svibnja – Dan lista Sijemo i sadimo biljke lista.
17. svibnja – Dan lista do 11 sa� Od 11 sa� još radimo s biljkama lista, a nepovoljno je vrijeme za rad s biljkama zbog uzlaznog čvora i djelomične pomrčine.
18. svibnja – Dan ploda Žitarice, biljke cvijeta i voćke prskamo valerijanom, preparatom 507 i ne smijemo zaboravi� jagode i maline
Veterinarska stanica Prelog d.o.o. Ul. kralja Zvonimira 51
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505
Radno vrijeme: radnim danom od 8-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�. Dežurni za hitne slučajeve izvan radnog vremena nazva� na telefon: 040/645-422
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
VETERINARSKA AMBULANTA JUG ČAKOVEC, N. Pavića 1, tel: 363-801
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
VETERINARSKA AMBULANTA MR. KVAKAN ČAKOVEC, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
17:00 - Drevna mišologija (sink.)PREMIJERA
20:00 - Lov na ubojicu PREMIJERA
PETAK 12.5.
17:00 - Mavka (sink.)
20:00 - Superćelija
SUBOTA 13.5.
10:00 - Super Mario Bros (sink.)
13:30 - Drevna mišologija (sink.)
17:00 - Mavka (sink.)
20:00 - Guardians od the Galaxy 3
Uberite ih sami u voćnjaku u Vra�šincu!
Svakog dana od 8 do 19 sa�.
Prodajna mjesta:
Voćnjak AGRA, Vra�šinec
Galerija Sjever (parkiralište), Čakovec
Jug Mall (ulaz), Čakovec
Kontak�rajte nas za više informacija!
M: + 385 99 843 1500
E: agra@agra.hr
NEDJELJA 14.5.
10:00 - Mavka (sink.)
13:30 - Super Mario Bros (sink.)
17:00 - Drevna mišologija (sink.)
20:00 - Lov na ubojicu
PONEDJELJAK 15.5.
17:00 - Drevna mišologija (sink.)
20:00 - Guardians of the Galaxy 3
UTORAK 16.5.
17:00 - Super Mario Bros (sink.)
20:00 - Superćelija
SRIJEDA 17.5.
17:00 - Mavka (sink.)
20:00 - Brzi i žestoki 10 PRETPREMIJERA
FESTIVAL za popularizaciju znanosti
– Na Dan Europe, 9. svibnja, održan je STE(A)M festival u Čakovcu rad popularizacije znanosti. - Takvim zagrijavanjem za znanost spremamo se za otvaranje centra znanosti na prostoru bivše vojarne u Centru znanja u Čakovcu, kazala je Ana Kralj, voditeljica projekta iz REDEA-e. Nastav-
lja: - Sve do realizacije projekta nastojimo stvoriti atmosferu znatiželjne potrage za drugačijim, kritičkim pogledom na stvari. Ne samo djecu nego još više širu javnost i odrasle želimo poticati da kritički sagledaju informacije kojim nas bombardiraju.
Uz to nam je cilj izvući djecu iz škole kao institucije da se susretnu s edukativnim sadržajima na drugačiji način, neformalnije, ali u skladu s nastavnim programom. Ponudili smo im radionice, interaktivne aktivnosti i čim više mehaničkih, uz digitalne sadržaje da djeca prime nešto u ruke, griješe i iz tih grešaka nešto nauče. Na prvom STE(A)
M festivalu gostovali su iz Instituta Ruđer Bošković i Hiše eksperimentov iz Ljubljane.
Gostovali Institut
znanosti, kazala je Ana Kralj. Bit će to svojevrsni prirodoslovni muzej, u kojem će izlošci biti na raspolaganju za eksperimentiranje znatiželjnima. Osim stalnog postava zamišljeno je da ima i laboratorij za pojedina područja u kojem se mogu provoditi nastavne aktivnosti izvan škole. Centar će omogućiti pristup za sve uzraste jer nikad ne prestajemo učiti.
Nastavlja: Planiramo pripremiti projektno-tehničku dokumentaciju da iz europskih sredstava dođemo do �inancija. Na prostoru vojarne imamo parcelu na kojoj planiramo izgraditi reprezentativni objekt putem arhitektonskog natječaja.
Nora Štrek, učenica 6. razreda I. OŠ Čakovec: Prvi put sam se susrela s takvim istraživačkim radom i bilo mi je zanimljivo
Ruđer Bošković i Hiša eksperimentov iz Ljubljane
- Skupljamo iskustva i mrežu partnera da bismo se pripremili za budući centar
Takav centar koji bi popularizirao znanost u Hrvatskoj zasad ne postoji i bit će velika stvar za Međimurje i njezino gospodarstvo jer su znatiželjni ljudi spremniji na inovacije i promjene koje možemo očekivati tijekom radnog vijeka. A poslodavci će tako dobiti �leksibilnije radnike, istakla je.
Nora učila kako se izolira DNA iz jagode
Nora Štrek, učenica 6. razreda I. OŠ Čakovec, bila je na radionici kako se vadi DNK iz jagode. – Zgnječili smo jagodu i u tu zgnječenu masu smo dodali deterdžent, sol i nešto (ne mogu se sjetiti što). Zatim smo to stavili u epruvetu, dodali alkohol i na vrhu se pojavila sluz i to je bila DNA, vidljiva okom. Prvi put sam se susrela s takvim istraživačkim radom i bilo mi je zanimljivo, kazala je Nora. Marko Košiček, kemičar iz Instituta Ruđer Bošković, kazao je da ove godine često drži radionice s vađenjem DNA, jer se navršilo 70 godina od otkrića njene strukture. Pitali smo je li centar znanosti
dobra ideja za malu sredinu kao što je Čakovec, odnosno Međimurje. – Mislim da su centri znanosti i lokacije nužni za sve bez obzira na to koliko je sredina velika ili mala, jer nastava u školi samo je jedan dio učenja. Takvi centri su mjesta gdje mogu saznati više, a godišnje manifestacije samo podgrijavaju takvu potrebu. Znanost je tu da kaže kako stvari funkcioniraju, a to da li je to dobro ili loše za nas, to neće reći znanost samostalno, nego svi mi koji činimo društvo, kazao je Marko Košiček. Miha Kos, direktor Hiše eksperimentov iz Ljubljane, koja djeluje već 27 godina ima mobilnu kućicu eksperimenata kojom putuju u sve krajeve Slovenije. Škole na jedan dan
pretvaraju u centre znanosti i tako su stigli i do nas. U Hišu eksperimentov u Ljubljani dolaze ljudi različitih dobnih skupina, obitelji, parovi koji tamo zajedno eksperimentiraju, ali i osobe treće životne dobi. Znanstveni i kritički način razmišljanja univerzalni je jezik, razumljiv svima.
Ističe: – Takva bi trebala biti i formalna škola. Kazao je da je glavni problem formalne škole da učitelji misle da uče, a iz svojih iskustava znamo da smo ono što znamo sami naučili. Učitelj je onaj koji treba inspirirati i stvarati želju o učenju predmeta koju učitelj, kao akviziter, promovira, kaže Miha Kos.
(BMO, foto: Z. Vrzan)
Na Sveučilištu Sjever koje pohađa 5,200 studenata iz cijele Hrvatske završio je Tjedan karijera – UNIN connect week. Uz potporu generalnih pokrovitelja –Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poštanske banke, Varaždinske županije, Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice, te sponzora tvrtki Vindija i Telur, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Carneta, Ministarstva turizma i sporta, Hrvatske turističke zajednice, S&T-a, STORM grupe, King ICT-a, Pro�il Kletta, Autoceste Zagreb-Macelj, Središnje državnog ureda za razvoj digitalnog društva, HAMAG-BICRO-a, Podravke, Carlsberga, FINA-e, velikih poslodavaca BHS Corrugated, Ducati komponenti, GPP Mikić, Čateks, TESLA, TechWarn Media te Središnje agencije za �inanciranje i ugovaranje programa i projekata EU i brojnih drugih organiziran je niz panela, predstavljanja poslodavaca, povezivanje studenata te učenika. Na otvorenju su se okupili brojni uzvanici, među
kojima je bila i ministrica turizma i sporta prof. dr. sc. Nikolina Brnjac. – Vrlo je važno spojiti gospodarstvo s tržištem rada i znanstvenom zajednicom, u čemu je Sveučilište Sjever predvodnica. Ministarstvo turizma i sporta kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osiguralo je 1,3 milijuna eura za 10 novih obrazovnih programa, koji će pomoći tržištu radu napravljenih u suradnji s tržištem odnosno gospodarstvom, jer oni znaju što treba tržištu rada, rekla je ministrica Brnjac.
- Iz Sveučilišta Sjever godišnje izlazi više od 1000 diplomata i to je naš doprinos gospodarstvu, ali to nije dovoljno za tržište rada.
Privreda stremi razvoju, ali kadra nema dovoljno. Lošu demografsku sliku osjetit će i privredni subjekti i mi radimo sve da to promijenimo i doprinosimo razvoju naše privrede, naglasio je prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever dodajući kako studenti Sveučilišta Sjever primaju i više od 1000 stipendija od gospodarstvenika i lokalnih
Panel rasprava “Eu fondovi u funkciji hrvatskog gospodarstva s osvrtom na NPOO” jedinica. Varaždinska županija s 160.000 stanovnika, ima oko 70.000 radnih mjesta, 16.000 gospodarskih subjekata, ali i 4.500 stranih radnika. Treće je najveće gospodarstvo Hrvatske sa stopom nezaposlenosti oko 3 %, što je duplo manje od državnog i europskog prosjeka. – Sami ti podaci najbolje govore koliko nam je važno gospodarstvo, jer snažni smo onoliko koliko imamo snažno gospodarstvo.
Varaždinska županija već u srednjim školama nastoji spojiti učenice i učenike s akademskom zajednicom i realnim sektorom preko cen-
tara izvrsnosti, što se pokazalo jako dobro, naglasio je župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, pohvalivši Sveučilište Sjever na organizaciji Tjedna karijera, kojem je Varaždinska županija pokrovitelj.
– Sveučilište Sjever, zajedničko sveučilište Varaždina i Koprivnice, stasalo je u jedno od najboljih sveučilišta. Peti smo po broju studenata. Od devet javnih sveučilišta u Hrvatskoj, mi smo peti, a ovaj Tjedan karijera je pokazatelj i budućim studentima što izabrati od studijskih programa i kako pronaći posao, dodao
je gradonačelnik Varaždina dr. sc. Neven Bosilj. Na panel-raspravi o EU fondovima u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva sudjelovali su ministrica
turizma i sporta Nikolina
Brnjac, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a Vjeran
Vrbanec, ravnatelj Središnje agencije za �inanciranje i ugovaranje programa i projekata
Europske unije Dragan Jelić, državni tajnik Središnjeg ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić, Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ivan Soldo, član
uprave HPB-a, te predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak. Ove se godine na Tjednu karijera koji se održavao tri dana u Sveučilišnom centru Varaždin i dva u Sveučilišnom centru Koprivnica predstavilo stotinjak tvrtki, 20 više nego prošle godine, što dokazuje, prema riječima izv. prof. dr. sc. Petra Miševića, prorektora za suradnju s gospodarstvom, EU projekte i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Sjever da poslodavci pokazuju da su spremni ulagati u mlade putem stipendija i osiguravati im odmah radno mjesto i njihov ostanak u Hrvatskoj.
OvOg vikenda dOđite u PrelOg na agrO arCu – 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji
Hrvatska zajednica inovatora i Grad Prelog ovog vikenda organiziraju 14. međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj
mehanizaciji AGRO ARCA
2023. na Marini Prelog. Podršku sajmu daju i pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, HAMAG-BICRO i Državni zavod za intelektualno vlasništvo.
Svi sudionici će na jednom mjestu moći predsta-
viti i vidjeti kreativnost i inovativnost kao i dosege u proizvodnji i preradi hrane. Prigoda je to da se posjetitelji iz Hrvatske i inozemstva upoznaju s dijelom najnovijih dostignuća u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, šumarstvu, drvnoj industriji, veterinarstvu, sigurnosti hrane, ribarstvu, te s dostignućima na području ekološke i tradicionalne proizvodnje hrane.
Otvorenje sajma je u petak u 11 sati
Prvi dan sajma organizirat će se radionice edu-
kacijskog tipa te Inovacijski forum na temu: Nove vještine u poljoprivredi. Forum će moderirati dr. sc. Brigita Popović, s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
Drugi dan sajma održat će se panel-diskusija na temu: Obnovljivi izvori energije u službi uspješnih poljoprivrednih poljoprivrednih gospodarstava.
Panelom će moderirati Snježana Turalija, vl. tvrtke GREENiKA poslovno savjetovanje Zelena i digitalna tranzicija – održiva gradnja – kružno gospodarstvo.
Sajam AGRO ARCA svake godine prate i radionice za učenike osnovnih i srednjih škola za koje se priprema radionica na temu: Bakterije koje žive u tlu i neophodne su kulturama za rast u suradnji s Institutom Ruđer Bošković i predavanje na temu: Klimatske promjene i uzgoj hrane.
Dođite na sajam svaki dan od petka do nedjelje od 10 do 18 sati u Marini Prelog. Sajam je i prodajnog karaktera i sigurno ćete nešto ponijeti i doma. (mk)
Zoran (40) i Mihaela (39) Matulin iz Donjeg Vidovca dobili su 9. veljače sina Ariana. Imaju Patrika (15) i Lindu (18).
Ma�ja i Simona Mesarić iz Podbresta dobili su kćerkicu kojoj su dali Bruna, rođenu 5. svibnja. Blizanci Edo i Eva imaju 2 godine i tri mjeseca.
TRGOVINA KRK br. 8 u Čakovcu
Anđela Čuka iz Čakovca rado čita Međimurske novine, a sreli smo ju u prijepodnevnoj kupovini u prodavaonici Krk br. 8 u Čakovcu. Čita sve, od - do. Rado kuha, pa se najviše
zadržava na stranicama Narodne kuharice i naših pre�inih recepata. S obzirom na to da je naša redovna čitateljica, poklonili smo joj promotivnu platnenu vrećicu kao svoje-
vrsnu nagradu za vjernost. Ljubazna prodavačica Jelena Črnjak z Čakovca iz Krkove prodavaonice također čita Međimurske novine, pa je zato i ona zaslužila promotivnu vrećicu. (dv)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi”
Briljanta i naših novina
Novo, 98. kolo našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” započelo je u prošlom broju. I u svibnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj
igri, trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u ovom i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 12. svibnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, Kralja Tomi-
slava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec najkasnije do utorka, 23. svibnja. Sretnog dobitnika 98. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 26. svibnja (mk).
Ime i prezime:
Adresa:
Najviše sreće u izvlačenju 96. kola našeg nagradnog natječaja “Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Milena Božak iz Strahoninca koja je nagradu preuzela u utorak u Optici Briljant, preko puta zgrade
Županije. Naša je sretna dobitnica uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala naočale koje će joj savršeno pristajati. Kao vjerna čitateljica naših Međimurskih novina, gospođa Milena jako se razveselila
kad je pročitala da je osvojila naočale. Dioptrijske naočale Mileni Božak odlično će poslužiti. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta.
(mk, foto: zv)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena. malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Dora Vadlja (dora@mnovine.hr), Siniša Obadić (sobadic@gmail.com), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr); Lektura: Kristina Gudlin; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr);
Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr), Ivana Bolković (ivana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: oglasnik@ mnovine.hr, dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati
Dajana Grašić, ex manekenka iz Čakovca koja u nogama ima brojne nastupe u sklopu Vatrometa mode. Danas je, između ostalog, ponosna majka trojice sinova.
Foto: Studio Marrtinez, Martina Strahija
od 12. do 14. svibnja
Prelog
Agro Arca –međunarodni sajam inovacija u poljoprivredi
svibnja
20:30
CZK Čakovec
Vlatko Štampar
Odraslost
Mamas&Tapas
20:00
Friday night live - AL SiTAR
13. svibnja
Prelog
Fletni i stekli
19:30
Društveni dom
Mihovljan
KUD Biloševica
Čakovec će u subotu, 27. svibnja, ugostiti natjecanje kakvo još nismo imali priliku doživjeti na ovim prostorima. U organizaciji koju potpisuju
Toni Andrašec i Saša Novak najpoznatiji međimurski barmeni i vlasnici miljenih “koktela na kotačima” Cocktail catering by Shankeri, stiže prva barmenska amaterska borba Bar �ight. Jednodnevno natjecanje u jezeru Starog grada okupit će 48 sudionika, točnije 24 para ljubitelja miksologije koji će u 4 kruga natjecanja pokazati sve svoje amaterske vještine u izradi raznolikih koktela.
Natjecatelji se dokazuju tročlanom žiriju koji će isprobavati i ocjenjivati estetiku, pravilnost izrade i okus koktela.
Natjecatelji će osvojiti tri glavne vrijedne nagrade, personalizirane poklon-pakete,
hranu te barmensku edukaciju o osnovama izrade koktela. Prijaviti se mogu samo punoljetne osobe, a kotizacija po paru je 90 eura, odnosno 45 eura po osobi. Prijave su još uvijek otvorene, a prijaviti se možete na mail cocktailsbyshankeri@gmail.com ili na mrežnoj stranici shankeri.hr
Osim poklona za sudionike, posjetitelje eventa između svakog kruga natjecanja očekuju iznenađenja u obliku pitalica i tombole. Svi prisutni doživjet će i “Multipouring” show i utrku s koktelima u ruci, a cijeli dan zabavu dopunjuju DJ i široka ponuda koktela te gastroponuda. Prvi čovjek ocjenjivanja je jedan jedini Vjenceslav Madić, s više od 30 godina iskustva u ugostiteljskoj industriji i preko 20 godina rada u šanku kao bartender. Druga dva mjesta u žiriju popunit će različiti
predstavnici društvenog svijeta iz Međimurja koji će se tijekom dana izmjenjivati.Da sve poprimi onu još vedriju notu, pobrinut će se hrvatski kazališni, �ilmski i televizijski glumac Jan Kerekeš u ulozi voditelja eventa. Natjecanje Bar �ight na prvu je osvojilo srca kako lokalnih, tako i međuna-
rodnih tvrtki pa ovaj rivalski event sponzoriraju Coca-Cola (generalni sponzor), Interkast, OTP banka, Međimurska županija, Općina Strahoninec, TZ Međimurske županije, TZ Grada Čakovca, Pivac, Holiday Home Hygge Nova, Bazinga, KB Studios, Magma Strujić, Matex, Kotanyi i Good Spirit.
Radio 105 Selnica s emitiranjem je započeo 25. rujna 1993. godine i ove godine obilježava 30 godina djelovanja. Radiopostaja pokriva područje Međimurske, Varaždinske, dio Koprivničko-križevačke županije te Prekmurje. U početku se program emitirao od 7 do 23 h, no ubrzo se kompjuterizacijom režije prešlo na 24-satno emitiranje vlastitog programa. Tijekom 30 godina djelovanja primili su niz nagrada za uspješno poslovanje.
Kako ove godine slave okruglih trideset godina, u
sportskoj dvorani u Murskom Središće u srijedu 7. lipnja 2023. održat će se veliki koncert na kojem će nastupiti više od 30 poznatih glazbenih imena, a neki od njih su: Zlatko Pejaković, Duško Lokin, Tanja Žagar, Amir Kazić Leo, Đuka Čaić, Crveni Koralji, Željko Krušlin Kruška, Ivana Kovač, Darko Domijan, Dolores, Vlado Kalember, Davor Borno, Ivica Pepelko, Mirko Švenda Žiga, Mladen Kvesić, Andrej Šifrer, Frano Pehar i Tarapana band,
grupa Bumerang, Antonija Šola, Zdravko Škender i mnogi drugi. Koncert će početi u 20 sati.
Broj ulaznica je ograničen, stoga ih osigurajte na vrijeme po cijeni od 13 eura i to na sljedećim prodajnim mjestima: Ljutomer – Šic bar, Črenšovci – Gostilna Jaklin, Hotiza – Lastorija bar, Lendava – Ribiški dom, Mursko Središće – Optika Titanio, Štrigova – Danica tekstil, Selnica – Marketing Radia 105 i Čakovec – Gradska kavana.
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM - CLAIRE DOUGLAS: PAR NA BROJU 9
Kratki sadržaj:
20. svibnja
CZK Čakovec
Humanitarna modna revija 14. Vatromet mode
27. svibnja
Jezero starog grada Čakovec Natjecanje u izradi koktela
7. lipnja 20:00
Sportska dvorana Mursko Središće 30 godina Radio 105 Selnica
1. srpnja Dunjkovec 10. dječja biciklijada
od 21. do 23. srpnja
Brezje
Forestland od 17. do 20. kolovoza
Renesansni fes�val Koprivnica
od 1. do 3. rujna
Fes�val balona Prelog
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
Dobitnik knjige Budi kao Harry Potter objavljene u prošlom broju je Ana Mikulić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1443
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE UTORAK DO 15 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju.
Trudna Saffron Cutler sa svojim će se dečkom Tomom useli� u dugo priželjkivani dom u Beggars Nooku, spokojnom selu u regiji Cotswolds – i odmah se baci� na renoviranje. Ni u najluđim snovima ne očekuje da će građevinski radnici u dvorištu iskopa� dva �jela.
Zločin je, prema zaključcima forenzičara, počinjen prije najmanje 30 godina. Saffy nema razloga za brigu – sve dok policija ne zatraži razgovor s bivšom vlasnicom kućice. Saffynom bakom, Rose.
Što se dogodilo u ulici Skelton Place na broju 9? Koju je ulogu u cijeloj priči odigrala njezina baka? I je li Saffy sada u opasnos�?
Ako volite priče s puno preokreta, priče koje će vas pomalo i šokirati, ali i držati na rubu, onda je ovo knjiga za vas.
Iako se bavljenje manekenstvom može doživjeti kao površno, Dajana smatra da joj je bavljenje manekenstvom pomoglo pri ostvarenju cjelovitog identiteta
Piše: Dora Vadlja
Foto: Studio Marrtinez
Dajanu Grašić predstavljamo u ovotjednom izdanju Medije, a u sklopu serijala uoči Vatrometa mode.
Dajana Grašić, rođena 1991. godine u Čakovcu, od djetinjstva se bavila manekenstvom. Tečaj manekenstva upisala je u petom ra-
zredu osnovne škole, nakon kojeg je započela manekenski angažman koji je trajao sve do njezina odlaska na fakultet, odnosno do preseljenja u Austriju.
U nogama šest Vatrometa mode
U srednjoj školi bila je najaktivnija, tada je nosila najviše revija, radila intenzivnije shootinge, promocije i hostesiranja. Sudjelovala je na šest Vatrometa mode.
Jedna od njezinih anegdota iz tog vremena bila je kada je zajedno s kolegicom radila promociju �ilma o Jamesu Bondu u CZK-u Čakovec, a frizerke su ih toliko nadobudno natapirale da su kasnije morale šišati dio kose.
U backstageu je uvijek bilo veselo, nestajale su cipele ili komadi odjeće, a manekenke bi morale izaći na pistu za koju sekundu.
No, Dajana je iz tog iskustva izvukla i pouku o vrijednostima koje zagovara – briga o sebi, zdravlju, tijelu i higijeni. Karmen i Vivona bile su veliki utjecaj na njezin svjetonazor što se tiče tih stvari, a fokus je uvijek bio na kompletnoj osobi, nikada samo na �izičkom izgledu.
vrijednosti, naglašava da je manekenstvo bilo bitan dio procesa u ostvarenju njezina cjelovitog identiteta.
Danas, Dajana je majka troje dječaka, kojima se posvetila, ali i aktivno se bavi nacionalnim političkim kampanjama, sektorom ranog i predškolskog odgoja te je zaplivala i u poduzetničkim vodama. Diplomirala je na Institutu za transkulturnu komunikaciju, prevođenje i tumačenje u Grazu, ali igrom slučaja završila u potpuno drugim vodama.
- Majka sam trojice divnih sinova Jone, Liama Levina i Noe Lennona. Oni su moje najveće postignuće. Diplomirala sam u Grazu, no igrom slučaja završila sam u drugim vodama.
Danas sam aktivna na nacionalnom političkom nivou kroz razne kampanje, aktivna sam u sektoru ranog i predškolskog odgoja, a nedavno sam zaplivala i u poduzetničkim vodama.
I dalje aktivno vježbam
NOSI:
Frizura: Frizerski salon ARTICO
Šminka: Kozme�čki salon
Kris�na by Kris�na Strniščak
Odjeća: Varteks
Dajana na reviji
2009. godine, foto
Zlatko Vrzan
Prije dolaska korone u ožujku 2020. godine, odvijala su se brojna događanja. Manifestacije na sve strane. Tako je svako mjesto imalo svoju veselicu, i to par puta godišnje. Koncerti, radionice, natjecanja, nije čega nije bilo. Balon događanja bio je na svom vrhuncu. I onda je puknuo. Kao da je netko uzeo
Iako se bavljenje manekenstvom može doživjeti kao površno, Dajana smatra da joj je bavljenje manekenstvom pomoglo pri ostvarenju cjelovitog identiteta. Uz ostale
Tjelovježba je i dalje ostala bitan dio njezine svakodnevice. Tri ili četiri puta tjedno vježba kondicijske ili funkcionalne treninge kako bi održala svoje tijelo u zdravoj formi. Bavljenje manekenstvom, dakle, nije ograničilo Dajanin život, nego joj je pružilo temelj za izgradnju.
Najveći modni događaj na našem prostoru, poznat iz vremena žive čakovečke modne scene, vraća se na velika vrata nakon višegodišnje pauze! Na dan 20. svibnja ove godine u 18 sati, Vatromet mode ponovno će zasjati na starom mjestu i okupiti “staru” manekensku gardu uz pojačanje novih manekenki i manekena. Ulaznice su u prodaji i iznose 5 eura, a sav prihod donirat će se Udruzi za
čarobni štapić i sve stopirao. Taj štapić se zvao korona i doveo nas je do toga da smo mislili da je došao kraj svijeta. No, to je srećom bilo tek kratkoročno. Nakon što smo mjesec dana prisilno odmarali od svih događanja, bilo privatnih bilo javnih, naše ljudsko srce žudilo je da se vratimo u normalnu. Dosta nam je
bilo života u zatvorenom ili tek odlaska na vlastito dvorište. Željeli smo otići na neki rođendan, u restoran nešto pojesti, otići u voljeni ka�ić. Za dobar koncert prodali bismo i “dušu vragu”, kako se to kaže u narodu.
I dok nam je sve to bilo u mislima, ubrzo smo našli način da se barem donekle
vratimo na staro. Cjepivo je bilo moment koji su neki objeručke prihvatili, drugi dočekali s velikom dozom skepse. Kovid-potvrde omogućile su nam da se možemo normalno kretati, a tako smo mogli i preko granice. I onda se sve to zaboravilo, isto kao i granice koje su danas stvar prošlosti. Otvoreni smo prema Europi,
sindrom Down Međimurske županije. Dostupne su na blagajni Centra za kulturu Čakovec u redovno radno vrijeme blagajne ili mrežno na poveznici: ulaznice.czk-cakovec. hr! Ovogodišnji humanitarni Vatromet mode organiziraju direktorica Plesnog studija
Vivona Karmen Kovačević Jambor te nekadašnje manekenke Andreja Ribarić i Ivana Bolković koje su i same “žarile i palile” po modnim pistama.
nema više čekanja, kolone i pretresa. Postali smo slobodni. Isto tako je bilo s koronom.
I sad, kao djeca željna lizaljke, vratili smo se u tempo iz 2019. Događanja k’o u priči. Ne znamo kamo bismo se okrenuli, na izbor imamo i po tri ili više događaja za vikend. Družimo se, uživamo, jer to je ljudski!
Osvojene kinoulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 25.05.2023. u CineStaru Varaždin.
DIJELIMO 1 x 2
ULAZNICE za film 42 sekunde
Dobitnik ulaznica za film 42 sekunde
Svakog srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Piše: Dora Vadlja E-mail: dora@mnovine.hr
ZAVRŠNA SVEČANOST održana je u Gornjem Mihaljevcu
Piše: Luka Maruševec
Foto: Zlatko Vrzan
Prošle subote u Gornjem Mihaljevcu sve je bilo u znaku stolnog tenisa, sporta koji u Međimurju okuplja sve veći broj mladih. U Domu kulture održana je svečanost povodom uspješnog završetka još jedne sezone Međimurskih stolnoteniskih liga, već devete odigrane pod sponzorstvom Međimurskih novina.
Ove sezone sudjelovalo je 65 ekipa od kojih je samo jedna tijekom sezone odustala. Posebno veseli što je odigrana prva cijela sezona Lige mladih i to dvokružnim sistemom, odnosno, s 14 ekipa podijeljenih u A i B skupinu. Također su održani TOP-12 turniri u sedam dvorana, zatim prvenstva Međimurja
u seniorskim, veteranskim, mlađim kategorijama te u apsolutnoj kategoriji i igri parova. Isto tako je održan i Turnir Djeda Božićnjaka.
Najbolji primili zaslužene nagrade
Na svečanosti su dodijeljene nagrade za prvoplasirane, drugoplasirane i trećeplasirane ekipe u svim ligama. Prvak prve lige je ekipa Putjane Brid, druge lige HE-DRA 1 Draškovec, treće lige ekipa Čakovec 3, četvrte lige ZEN-Šenkovec 5, pete lige ekipa Goričan 5, dok je nakon razigravanja u šestoj A i B ligi najbolja bila ekipa Stare vage. U ligi mladih A najbolja je bila ekipa Goričana, dok je u ligi mladih B titula prvaka pripala ekipi Šenkovec 1.
Od sljedeće sezone
Međimurski kup
U svojem obraćanju na završnoj svečanosti, voditelj liga Denis Tratnjak osvrnuo se na uspješno odrađenu sezone te najavio jednu veliku novost.
- U mojoj drugoj sezoni u ulozi voditelja, s iskustvom
više, moram reći da sam zadovoljan radom tijekom cijele sezone. Sve prepreke smo savladali dogovorom i razgovorom te hvala svim voditeljima ekipa u međimurskim ligama, kao i u Ligi mladih na odličnoj suradnji tijekom prvenstva, koje smo uspješno priveli kraju. Od sljedeće sezone jedan od noviteta bit će i Međimurski kup koji će se igrati u sklopu prvenstva te nas raduje i sve već broj igrača u Ligi mladih, poručio je Tratnjak.
Druženje za kraj
sezone
Organizaciju svečanosti odlično je odradila ekipa iz udruge Sport za sve iz Dragoslavec Brega. Osim gostoprimstva, članice Udruge uveličale su svečanost tako što su ispekle kolače za sve prisutne, a samoj svečanost je prisustvovao i načelnik općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec. Nakon podjele zasluženih pokala svi prisutni nastavili su zajedničko druženje čime je još jedna sezona Međimurskih liga Međimurskih novina uspješno privedena kraja.
U ranije odigranoj utakmici posljednjeg, 26. kola
1. HRL Sjever, rukometaši Čakovca u Đakovu su pobijedili istoimenog domaćina rezultatom 28:33 (14:20). Ovom pobjedom Čakovec je došao do 30 bodova i s 14 pobjeda, dva remija i 10 poraza zaključio sezonu na petom mjestu.
U samoj utakmici pobjednik se očito znao od samog početka, iako se očekivala neizvjesnija igra s obzirom na to da su natjecatelji bili susjedi na tablici. Rukometaši Čakovca odmah su nametnuli ritam i na krilima najboljeg strijelca lige Mateja Ćuka, već na odmoru imali nedostižnu prednost (14:20).
Matej Ćuk drugi strijelac lige
U nastavku se prednost Čakovčana još i povećala, u 39. minuti imaju +9 (16:25), da bi domaćini do kraja malo ublažili poraz na 28:33. Najefikasniji je bio Matej Ćuk s devet golova, s kojima je došao do drugog mjesta na tablici strijelaca lige sa 192 gola, dok je ispred njega
na prvom mjestu Marin Greganić sa 193 gola.
Čakovec: V. Horvat, Varšić, Zadravec (2), Tkalčec (4), Zvonarek, Ude-Tkalčec (3), Sklepić (2), Vuković (5), Vincek, Novak (2), Juranić (5), E. Horvat (1), Pavlic, Čuk (9). Trener: Josip Borković.
Sljedeće sezone cilj je Premijer liga - Zadovoljan sam dobrom igrom i našom pobjedom i na tome čestitam našoj ekipi. Već sam više puta spomenuo naš cilj u sljedećoj sezoni, a to je plasman u Premijer ligu. Stoga pozivam Vas, draga publiko da nas od jeseni bodrite u našem nastojanju da skupa ostvarimo taj cilj, rekao je nakon utakmice pomoćni trener Nikola Petek.
Ova polusezona pokazala je novom vodstvu kluba i treneru Borkoviću što treba sve učiniti da se dođe do Premijer lige. Sad imaju dosta vremena da počnu slagati momčad za narednu sezonu, u kojoj su najavili napad na najviše pozicije i ulazak u najviši rang hrvatskog rukometa.
ŽRK ZRINSKI
Zrinskice s novim
bodovima bliže vrhu
U drugom susretu 24. kola, 1. HRL za žene, Zrinski je pobijedio Dalmatinku 29:23 i učvrstio se na šestom mjestu ljestvice. To je njihova četvrta pobjeda u nizu, ukupno 14. ove sezone.
Dalmatinka je počela susret prema svojim željama. Čvrsto u obrani, racionalno u napadu pa je u 11. minuti na semaforu bilo velikih 1:5. Ali, sredinom poluvremena do svoje željene igre stiže i domaći sastav. Malo po malo, smanjivali su prednost sastava iz Ploča i konačno u 25. minuti Zrinski je stigao do izjednačenja (7:7). Do prvoga vodstva ekipa koju vodi Goran Mrđen došla je dvije minute prije predaha (10:9). Na kraju je taj jedan pogodak i odnijela u svlačionicu (11:10).
17 obrana Marte
Kozjak, 13 golova
Kale Kosovac
Najduža gimnastička špaga, sportska manifestacija u koju su se uključili sportaši i rekreativci, prošle je subote u centru Čakovca okupila 810 sudionika
koji su napravili špagu dugu čak 743 metara, najviše u Hrvatskoj. Najduža špaga napravljena je u sklopu najave Svjetskog gimnastičkog kupa u Osijeku koji će se održati početkom lipnja. Sudjelovali su građani sedam gradova diljem Hrvatske (Zagreb, Split, Rijeka, Dubrovnik, Zadar, Osijek i Čakovec) koji su napravili špagu u ukupnoj duljini od 2248 metara te time postavili novi rekord. U Čakovcu se okupio velik broj djece i
NOGOMET
odraslih koji su se poredali u položaj gimnastičke špage koja se protezala od Doma sindikata Ulicom kralja Tomislava do Franjevačkog trga i natrag do Trga Republike i Perivoja Zrinski.
NASTUPILO 200-tinjak djece
Ivica
- Točno u podne, pucnjem topa Zrinske garde iz Starog grada Zrinskih, započela je ovogodišnja čakovečka špaga u organizaciji Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan, Gradske i Županijske
Piše: Nikola Lukman
U organizaciji Škole nogometa Dinamo-Zelenko i udruge
Megiba održan je 3. turnir vrtića
Međimurske županije. Turnir je upriličen u prekrasnom prirodnom okruženju stadiona Drvarium u Novakovcu.
Cilj turnira je zajedničko druženje i cjelodnevni izlet vrtićaraca, dok je sam rezultat bio u drugome planu. Na turniru je nastupilo 200-tinjak djece uz pratnju njihovih odgojiteljica, roditelja te ostalih posjetioca. Sama ceremonija otvaranja održala se u 9:30, kada su se predstavile vrtićke ekipe uz
nastup mažoretkinja Murskog Središća. Prošlogodišnji pobjednik turnira, ekipa DV Smješko iz Svetog Martina donijela je prijelazni pehar koji su „imali na čuvanju“ u njihovom vrtiću tokom prošle godine. Na turniru je nastupilo 10 vrtićkih ekipa koje su bile podijeljene u dvije grupe. Svako dijete prijavljeno na turnir dobilo je medalju, a tri prvoplasirane ekipe iz svake grupe pehar za njihov vrtić. Najbolji iz grupa razigravali su za ukupnog pobjednika i dobitnika prijelaznog pehara. Tako je ukupni pobjednik postao DV Žibeki iz Pribislavca.
Posebno zanimljivo je bilo i natjecanje u potezanju užeta za roditelje. Svaka ekipa je bila sastavljena od četiri ženska i četiri muška člana. Veliko finale bilo je između DV Mala Tratinčica Podturen i DV Ribica Žabnik, a bolji su bili roditelji DV Ribica i tako osvojili prvo mjesto i pehar za svoj vrtić.
- Želimo zahvaliti voditeljima natjecanja, sucima, a posebno roditeljima djece kategorija vrtići, predpočetnici i početnici škole nogometa Dinamo-Zelenko, bez čije pomoći i angažmana ovakva manifestacija ne bi mogla biti realizirana. Također hvala našim Općini Podturen, Opći-
sportske zajednice te Turističke zajednice grada Čakovca. U samom srcu grada u špagi su između ostalih bili i promotori ovogodišnje čakovečke špage: najbolji međimurski sportaš Filip Ude i njegov gost, legendarni hrvatski skijaš Ivica Kostelić. Okupljeni sudionici stvorili su rekordnih 743 metara dugu špagu te ovog sunčanog proljetnog dana još jednom pokazali kako su Čakovec i Međimurska županija zaista grad i županija sporta, rekao je Mario Vukoja ispred GK-a Marijan Zadravec Macan. (lm, foto: Zlatko Vrzan)
U nastavku je Zrinski pokazao igru s kojom je posljednjih tjedana i napravio lijep skok na ljestvici. Dalmatinka je počela pokazivati znakove slabosti i domaći sastav je to odlično iskoristio. Nakon nepunih osam minuta drugog poluvremena, Zrinski je imao plus četiri (17:13). Do sredine poluvremena ta je razlika narasla na šest pogodaka. Premda se u tim trenucima činilo da je pitanje pobjednika riješeno, gošće se nisu složile s tim. Na ulasku u posljednjih deset minuta uspijevaju prepoloviti tu prednost i susret uvesti u nove vode neizvjesnosti. Ali, šest minuta prije kraja Zrinski uspijeva povezati tri pogotka zaredom i definitivno prelama susret. Završilo je 29:23.
Sjajna je na vratima domaćeg sastava bila Marta Kozjak sa 17 obrana. A što tek reći za mladu
NOGOMET
Kalu Kosovac koja je postigla čak 13 pogodaka. Kod gošći 10 obrana Andreje Vugdelije na vratima. Po pet pogodaka dale su Nina Burđelez i Magdalena Žderić. - Odigrali smo jednu pravu borbenu utakmicu u kojoj je bilo svega. Lijepih golova, borbenosti, obrana golmana i publika je sigurno mogla uživati. Iako krajnji rezultat sugerira drugačije utakmica je bila neizvjesna i o pobjedniku su odlučile dvije-tri lopte. Čestitam svojoj ekipi na pobjedi, a Dalmatinki na velikoj borbenosti i fer i korektnoj borbi, rekao je nakon utakmice trener Zrinskog Goran Mrđen. Zrinski: Kozjak (17+0), Car, Balent, Balaško 3, Kosovac 13 (1),Milošević 4,Vidović, Marciuš, Balić 4, Strbad, Posavac 2, Krizmanić 1, Blagus, Rebernik, Cvitanović 2, Golubić. Trener: Goran Mrđen. Zrinskice ovaj vikend gostuju u Splitu kod ekipe Split 2010. Utakmica se igra u nedjelju 14. svibnja s početkom u 17:30.
Rahela Varga dobila poziv u reprezentaciju
Igračica U-14 selekcije Zrinskog, Rahela Varga, dobila je poziv izbornika Hrvatske rukometne mlađe kadetske reprezentacije Ivana Jerkovića, za okupljanje u Umagu u sklopu ovogodišnjeg kampa HRS-a. Kamp će se održati od 24. do 30. lipnja ove godine. Rahela igra na poziciji desnog krila i unatoč njezinim godinama trener Goran Mrđen već joj je pružio priliku da skupi prve minute i u 1. HRL za žene, a redovita je članica druge ekipe Zrinskica te naravno U-16 i U-14 selekcija. (md)
U VETERANSKIM godinama
Zoran Lesjak osvojio novi trofej
Mađarski ZTE je zajedno s našim Zoran Lesjakom ispisao predivne sportske klupske stranice.
Po prvi puta u povijesti kluba, mađarski ZTE osvojio je kup, svladavši u finalu Budafoki 2:0.
ni Domašinec i Međimurskom nogometnom savezu. Navedena manifestacija će zasigurno djeci ostati u trajnom sjećanju, a osmijesi na dječjim licima organizatorima najveća su nagrada. Vidimo se dogodine na 4. turniru vrtića, poručili su organizatori.
Postignuti plasmani grupe
A: 1. Smješko Sv. Martin, 2. Vjeverica Čakovec 2, 3. Loptica Prelog 2, 4. Jelenko DOM., 5. Mala Tratinčica POD.
Postignuti plasmani grupe
B: 1. Žibeki Pribislavec, 2. Srčeko Vratišinec, 3. Ribica Žabnik, 4. Vjeverica Čakovec 1, 5. Loptica Prelog 1. Ukupni pobjednik: Žibeki Pribislavec.
Oba pogotka ZTE-ovci su postigli u drugom produžetku. Prvo je Nemeth u 117. zabio za 1:0, a pobjedu je potvrdio Szalay u 120.
minuti. Lesjak je u finalu igrao tek nekoliko minuta, ali kroz cijelu sezonu bio je važna karika mađarskog sastava. Ukupno je odigrao 18 utakmica u prvenstvu, pet u kupu, a postigao je i tri gola.
Zoran Lesjak je na profesionalnoj nogometnoj sceni već 17 godina, a do sada je uz ZTE trofeje osvajao s Mariborom. (nl)
Piše: Luka Maruševec
Nogometašice Međimurja odigrale su najbolje upravo kada je bilo najpotrebnije. U posljednjem kolu slavile su 0:3 na gostovanju u Koprivnici i zasluženo osvojile naslov prvakinja
2. HNLŽ-u, skupina B, te izborile kvalifikacije za prvu ligu.
Pobjeda u Koprivnici
U utakmici protiv Koprivnice, izravnog pretendenta za naslov, odigranoj na igralištu u Herešinu, nogometašicama trenera Goričanca igrala je samo pobjeda kako bi osvojile naslov prvakinja. Međimurke bolje ulaze u utakmicu te u 18. minuti dolaze do vodstva kada pogodak zabija Saki Yoshida. Na predah se odlazi rezultatom 0:1, da bi domaće nogometašice u nastavku pokušale poravnati rezultat.
Sve njihove nade je u 60. minuti srušila Kaja Županić kada zabija za povećanje vodstva. Od 69. minute domaće cure igraju s igračicom manje, kada drugi žuti karton dobiva Doroteja Bojko. Omjer snaga na terenu je izjednačen kada igračica Međimurja Naomie Amanda Guerra u samo šest minuta dobiva dva žuta kartona te napušta igru u 79. minuti. Konačan rezultat utakmice (0:3) postavlja Anamarija Fot u 87. minuti, za veliko slavlje i važnu pobjedu.
- Kroz cijelo prvenstvo pokazalo se da smo ŽNK Koprivnica i mi dvije najkvalitetnije ekipe u ligi. Zadnje kolo je odlučivalo o prvaku lige, s time da smo mi trebali pobjedu dok je Koprivnici bio dovoljan neriješen rezultat. U toj posljednjoj utakmici naše cure su pokazale pravi karakter, zajedništvo i naravno sportsku kvalitetu i na kraju potpuno zasluženo smo pobijedili krajnjim rezultatom 0:3. Na žalost moram se osvrnuti i na suđenje u toj posljednjoj utakmici, koje nije bilo nimalo na nivou
Druge ženske lige te se nadam da se takve stvari više neće dešavati u hrvatskom ženskom nogometu, rekao je u uvodu razgovora trener Hrvoje Goričanec.
U nedjelju prva kvalifikacijska utakmica
- Svi u klubu smo sretni i ponosni što smo prvaci Druge ženske lige skupina B. Već ove nedjelje slijede kvalifikacije za ulazak u SuperSport Prvu žensku ligu. Prva kvalifikacijska utakmica sa prvakinjama II. HNLŽ skupina A, ekipom HNK Gorica odigrat će
se na stadionu SRC Mladost Čakovec ove nedjelje u 15:00. Ovim putem pozivam sve simpatizere našeg kluba, ženskog nogometa i nogometa općenito da nas dođu podržati te da pružaju podršku našoj mladoj ekipi, rekao je Goričanec u nastavku pa poručio kako je cilj kluba plasman u prvu ligu, čime je ova kvalifikacijska utakmica prvi korak k tome.
Jedna od najboljih nogometnih škola u Hrvatskoj - Treba napomenuti da je sada ŽNK Međimurje odlično
posložen klub, organizacijski (uprava kluba) i sportski (stručni kadar). Imamo jednu od najboljih nogometnih škola u Hrvatskoj, dokaz tome je da se s kadetkinjama i pionirkama natječemo u Prvoj ligi mladeži. Uvjeren sam da će naš klub i dalje progresivno rasti i napredovati u svim segmentima te da ćemo dostojno prezentirati i popularizirati ženski nogomet u našem gradu i županiji, ali i u cijeloj hrvatskoj, poručio je Goričanec na kraju razgovora.
Djevojke su sezonu završile samo s jednim porazom, zabile 98 golova te primile samo pet.
Odličnoj kvaliteti ekipe svjedoči i podatak kako su tri najbolje strijelkinje lige upravo igračice Međimurja: Saki Yoshida (31 gol), Lucija Vizinger (16) i Ana Višnjić (14). Ovu nedjelju je pred njima još jedan važan ispit kada u kvalifikacijskoj utakmici, koja se igra na stadionu SRC-a Mladost na terenu s umjetnom travom, dočekuju ekipu Gorice. Ulazak za sve gledatelje bit će besplatan.
Svoju iznimnu kvalitetu već su dokazale pa vjerujemo da nova pobjeda i uspjeh neće izostati. Uzvrat u Velikoj Gorici na rasporedu je u nedjelju, 21. svibnja.
Piše: Miljenko Dovečer
Nedjeljnom utakmicom u Murskom Središću je kompletirano i 23. kolo 3. NL Sjever, nakon kojega nije bilo promjena, no poraz lidera kod mlade momčadi Rudara ostavio je dva konkurenta za vrh na samo jednom malom bodu razlike pa će biti prilično zanimljiv finiš ovog natjecanja.
Gost iz Križevaca nije imao rješenja za raspoloženog Silvija Radikovića koji je upisao hat-trick i tako treneru Damiru Lepenu Juraku podario krasan debi na klupi. Radnik je od 42. minute imao i igrača više, no nije uspio kapitalizirati takvu brojčanu nadmoć, čak štoviše domaćin je uspio postići tri pogotka u takvom odnosu snaga.
Dan prije odigrane su preostale utakmice nakon kojih nije bilo puno odgovora na pitanja koja muče većinu momčadi sa začelja, a Polet je bacio još jednom rukavicu svom suparniku i lideru lige.
Polet protutnjao
kroz Domašinec, tri gola Patafte
Polet je odradio maestralno gostovanje u Domašincu gdje je u prilično komornoj atmosferi zbog lošeg rezultata u kupu domaćin dočekao ponajbolju momčad lige. Patafta je bio nerješiva enigma za domaću obrtanu pa je tri puta torpedirao mrežu domaćina za novo uvjerljivo slavlje momčadi Josipa Brezovca. Loš tjedan je iza domašinečkog Dinama, nakon poraza u Kupu s 3:0 od Graničara (K), u subotu su u derbiju visoko 4:0 poraženi kod kuće od Poleta iz Svetog Martina na Muri.
Prvo ime susreta bio je Nino Patafta koji se tri puta upisao u listu strijelaca, a susret je riješen već u prvom dijelu kada je bilo 2:0 za Polet. Još jedan gol za Polet postigao je Mezga i s nova tri boda igrači trenera Brezovca došli su na bod razlike do prvog Radnika.
Dinamo (D): Prekupec, Rališ, D. Novak (od 46. F. Novak), Drk (od 46. Malenović), Vugrinec (od 76. Jakšić), Sabol, Krznar, Petak,
Marodi, Kovač (od 56. Mlinarić), Bacinger. Trener: Dalibor Gorupić.
Polet: Jambres, Štefanec (od 46. Perčić), Mesarić, Mezga, Mihalinec (od 82. Žulić), Barat, Horvat, Patafta, Šarić (od 63. Jurinić), Žganec (od 82. Horvatić), Telebar (od 82. Krištofić). Trener: Josip Brezovec.
- Čestitam Poletu na zasluženoj pobjedi. Mi smo u jednom jako teškom periodu. Protekla tri dana su nam bila psihički jako teška, sve nas je poraz u polufinalu kupa pogodio. I lagao bih kad bi rekao da smo dečki i ja ušli u utakmicu čiste glave što naravno nije opravdanje za ovaj poraz. Mislim da smo prije mjesec dana bili u puno boljoj situaciji, pobjeđivali smo u prvenstvu i izborili polufinale. Upozoravao sam da bismo mogli sa žaljenjem jednog dana gledati na priliku koju nismo iskoristili. Trebamo posložiti glave i izvući situaciju koliko god se može. Što se tiče kupa, znam da sad kada imamo zaostatak 0:3 i igramo loše, kao što smo danas, izgleda nemoguće, ali dokle god ima nade, nećemo pustiti. Previše to želimo da bismo se predali i
pustili, elokventan je bio poslije utakmice trener Dinama Dalibor Gorupić.
- Ono kaj uvijek pričam je da igramo najljepši nogomet i da ova ekipa zaslužuje igrati puno veći rang natjecanja, a ova utakmica je to pokazala. Stalno se igralo na jednoj polovici, a domaćinima hvala da su nas tako lijepo ugostili. Polet postaje veliki klub i svi jedva čekaju da igraju protiv njega, a dečki me prate, ja pratim njih i mi imamo tu kemiju i pozitivu i idemo dalje uz pozitivu i obiteljsku atmosferu. Na kraju moram ovo reći, jako, jako sam ponosan na svoje dečke i našeg predsjednika Novinščaka koji nas prati i sve nam omogućuje, rekao je trener Poleta Josip Brezovec.
Simultanka i
hat-trick Radikovića
protiv lidera
Rudar je porazio vodeći Radnik iz Križevaca 4:1 i učinio završnicu prvenstva neizvjesnom, jer im je Polet sada na bod razmaka. Bio je to uspješan debi novog trenera Damira Lepena Juraka, u utakmici
u kojoj je briljirao trostruki strijelac Silvio Radiković.
Poveli su domaći golom Slavena Hlišća u 17. minuti i to je bio rezultat prvog poluvremena. Treba spomenuti da su u nastavak domaći krenuli s 10 igrača jer su u 42. minuti isključeni Šardi (na klupi) i Cimerman. No ni to nije pomoglo lideru na tablici, u nastavku slijedi simultanka Radikovića koji postiže tri pogotka u 56., 62. i 89 minuti.
Za Radnik je na 2:1 zabio Mladen Mihael i to je bilo sve od Križevčana.
Rudar: Kodba, Antolović, Zeljko, Belaj, S. Hlišć (90. Mikulić), Cimerman, K. Nedeljko (74. Martinjaš), P. Nedeljko (81. Novak), Radiković, N. Hlišć, Vaš. Trener: Damir Jurak-Lepen.
Ovom pobjedom Rudar je na tablici preskočio Dinamo i sada je na četvrtoj poziciji. Slijedi im još jedan derbi, ovaj put tradicionalni s Poletom u Svetom Martinu na Muri.
- Danas nismo imali pravi odgovor na čvrstu i agresivnu igru domaćina, a tome u prilog ide i to da nismo uspjeli postići više od jednog zgoditka s igračem više,
a ekipa Rudara je uspjela još tri puta zatresli našu mrežu. Potrošili smo bonus i sada više nemamo pravo na pogrešku ili na ovakav odnos na utakmici kakav smo imali danas. Čestitam ekipi Rudara na zasluženoj pobjedi, rekao je trener Radnika Anthony Pavlović.
- Jučerašnja utakmica bila je slikoviti prikaz svega zašto je nogomet najpopularnija igra na svijetu: puno emocija, uzbuđenja, vrhunskih poteza i golova. Iznimno mi je drago što je moja ekipa prenijela dobro odrađen trenažni tjedan na utakmicu te smo svojom energijom, taktičkom odgovornošću i kreativnošću na kraju apsolutno zasluženo pobijedili. Sportski pozdrav, rekao je poslije utakmice novi trener Rudara Damir Lepen.
Ostali susreti 23. kola: Varteks - Papuk 3:1, Podravina - Virovitica
2:2, Podravac - Koprivnica 2:2, U 24. kolu koje je na rasporedu
13. svibnja u 17:00 sastaju se : Polet - Rudar, Varteks - Dinamo (D), Virovitica - Podravac, Papuk - Koprivnica, Radnik Križevci - Podravina.
'Cure su pokazale pravi karakter'Ekipa nakon važne pobjede u Koprivnici
Ljudsko tijelo zahtijeva određenu razinu aktivnosti kako bi optimalno funkcioniralo, a tjelovježba je najbolji oblik kontrolirane tjelesne aktivnosti koja će to omogućiti.
Članice Matice umirovljenika
Međimurske Županije podružnice Nedelišće redovito pohađaju treninge u SGC-u Aton Nedelišće.
Zdrav i aktivan način života te tjelesna aktivnost jedan su od osnovnih preduvjeta održavanja tjelesnog i psihičkog zdravlja starijih osoba. Treninzi obuhvaćaju komponente i kombinacije laganih cardio vježbi, vježbi snage, mobilnosti i fleksibilnosti. Vježbanje ima pozitivne učinke na zdravstveni status,
SUPERSPORT DRUGA NL
na unapređenje i kvalitetu života, a vježbanje u grupi pruža mogućnost zadržavanja postojeće socijalne mreže i stvaranja nove s ciljem veće socijalne uključenosti.
Gledajući kroz prizmu vježbanja možemo zaključiti i biti sigurni ako njegujete aktivan i zdrav način života tijelo će nam stostruko vra-
titi dotične pozitivne efekte u poznim godinama. - Meni kao treneru izrazita je čast što organiziram i vodim treninge povećem broju članica MUMŽ-a - Podružnica Nedelišće, a njihova energija, vedrina i zadovoljstvo naprosto oduševljavaju, poručio je trener Nikola Gavez. (nl)
Porazom protiv Dugog
Sela u gostima Međimurje na posljednjem mjestu četiri kola prije kraja ima 13 bodova manje od Grobničana pa će sezonu sigurno završiti na posljednjem mjestu.
S obzirom na to da po sadašnjim propozicijama posljednji klub lige obavezno ispada, Međimurje će od sljedeće sezone participirati u 3.
NL Sjever. Međutim neslužbeno se priča u Slavoniji da bi se liga mogla podijeliti na dva dijela, Sjever i Jug, pa po tome nitko ne bi ispao, već bi trebalo još klubova iz nižeg ranga da popune ove nove dvije lige. Napominjemo da su to za sada samo špekulacije.
Domaćini slavili s 3:0
Izabranici trenera Tihomira Šeperca opravdali su ulogu favorita u susretu protiv posljednjeplasiranog Međimurja, koji s klupe vodi “ptica selica” hrvatskog nogometa, Vjeran Simunić. Postavio je iskusni lisac na klupi gostiju čvrsti blok ispred svoga vratara, no protiv rastrčanih i razigranih
Dugoselaca jednostavno nisu mogli. Domaća momčad slavila je s 3:0, a pobjeda je mogla biti i uvjerljivija s obzirom na brojne prilike koje su ostale neiskorištene.
Gostujuća obrana odolijevala je napadima domaćih igrača do 38. minute kada je vratara Međimurja probio Mihovil Rašić. S minimalnom prednošću Dugog Sela otišlo se na odmor, da bi odmah na startu drugog dijela prednost udvostručio Tin Janušić. Točku na “i” pobjede Dugog Sela postavio je Jacob Tarasenko u 70. minuti.
NK Međimurje: Jesenović, Vršić (od 59. Arambašić), Bujan, Zanjko (od 64. Popović), Ratajec (od 81. Novak), Štajerec (od 59. Kraja), Težački, Cerovčec, Turk (od 46. Bacinger), Benko. Trener: Vjeran Simunić.
- Ranije upisani bodovi su zahvaljujući dobrom pristupu čitave momčadi i osvojeni. Međimurje je solidna ekipa, vidi se da je moj bivši trener Simunić podigao tu ekipu, ali u ovom trenutku mi smo jednostavno prekvalitetni za njih, mogu reći i da su još dobro
prošli, komentar je Tihomira Šeperca, trenera Dugog Sela. Međimurje oštećeno za jedanaesterac?
Sa strane Međimurja dolaze drugi tonovi jer smatraju da su kod rezultata 1:0 oštećeni za jedanaesterac koji je napravljen nad Štajercom, koji je nepropisno zaustavljen u kaznenom prostoru domaćih u 20. minuti. Čakovčani također žale za nekim prilikama iz prvog dijela koje su ostale neiskorištene.
- Opet rezultat sugerira težak poraz, a na terenu je
Međunarodni humanitarni košarkaški turnir U-11 kategorije “Donji Kraljevec 2023.” u organizaciji Košarkaškog kluba Donji Kraljevec je uspješno završio. Na sada već tradicionalnom turniru organiziranog u sklopu Dana općine Donji Kraljevec, kojoj i ovim putem zahvaljuju na pomoći pri organizaciji, tijekom dva dana sudjelovala su četiri kluba sa svojim U-11 ekipama. To su uz domaćina redom bili Košarkarsko društvo Maribor mladi, KK Bratstvo Bosanska Krupa i KK Rudar. 50-ak “klinaca” prelijep, sunčan vikend provelo je družeći se i zabavljajući, a pritom radeći ono što najviše vole: igrajući košarku!
Iako je rezultat kod ovakvih događanja uvijek u drugom planu jer je promocija bavljenja sportom i važnosti kretanja najvažnija, moramo istaknuti kako se ni ove godine osvojivši prvo mjesto, u sportskom smislu nisu pokazali najgostoljubivijim domaćinima.
Tako je konačni poredak, nakon što je svaka ekipa odigrala utakmicu sa svakom bio: 1. mjesto (Košarkaški Klub Donji Kraljevec), 2. mjesto (KK Bratstvo Bosanska
Krupa), 3. mjesto (Košarkarsko društvo Maribor mladi),4. mjesto (KK Rudar).
Za najboljeg igrača turnira proglašen je Rejhan Džafić iz KK Bratstvo, dok je najbolji strijelac turnira domaći igrač, Mihael Mesarić.
- Ne smijemo izostaviti ni naše Mažoretkinje i twirling klub Donji Kraljevec koje su svojim nastupom itekako podigle atmosferu prije i tijekom posljednje utakmice turnira! I njima jedno veliko hvala jer su ovaj događaj svakako podigle na višu razinu! I sve ovo što smo do sad napisali nemjerljivo je manje važno u usporedbi s humanitarnim aspektom ovog našeg sportskog događaja. Kao što smo i najavili, sva sredstva skupljena na turniru donirat će se humanitarnoj akciji Petar je mali borac. Kroz turnir je skupljeno 1000 eura koje ćemo uplatiti na račun humanitarne akcije (HR 2423400093511156715)
i na taj način se i mi uključiti svojim malim doprinosom da maleni borac Petar pobijedi u svojoj životnoj borbi. Od srca neizmjerno hvala svima koji su se uključili u ovu našu akciju, poručili su organizatori. (nl)
JUNIORSKA LIGA U-19 REGIJE SJEVER
izgledalo nešto drugačije. U prvom dijelu smo imali prvi ozbiljnu šansu, po meni i nedosuđeni kazneni udarac za nas, a onda u završnici primimo taj nesretni gol. Odmah na početku drugog poluvremena Dugo Selo zabija i drugi nakon kojeg smo imali neke šanse da smanjimo, ali nas je koštala naša neefikasnost koju moram pripisati našoj mladost. Dugo Selo je odlična momčad s nekoliko izuzetnih pojedinaca, pobjeda je zaslužena, no moj je dojam da je malo preizražena, izjavio je trener gostiju Vjeran Simunić.
Za odigrati su još četiri kola do kraja, a u sljedećem Međimurje odlazi na najduže putovanje, u daleke Ploče gdje ih čeka momčad sa samog vrha, Jadran. Sada kad nema imperativa pobjede, mladi nogometaši imaju priliku pokazati svoje prave mogućnosti i pokušati iznenaditi favoriziranog domaćina. Susret se igra u subotu 13. svibnja s početkom u 17:30.
Odigrana je i posljednja utakmica lige šest juniorskih klubova u regiji Sjever koju su igrali i međimurski klubovi, Dubravčan iz Donje Dubrave i Međimurje iz Čakovca. Prvak lige je Podravac iz Virja sa svih 10 pobjeda, drugo je Međimurje s osam pobjeda i dva poraza od Podravca, dok je Dubravčan šesti bez pobjede. Tvim plasmanom čakovečki se klub plasirao na državnu poluzavršnicu među 16 najboljih klubova Hrvatske za košarkaše rođene 2004. i mlađe.
Rezultati i koševi: Vedi – Dubravčan 87:53 (17:17, 24:12, 24:4, 22:20).
Dubravčan: Špilak 3, Horvat 2, Kopasić 2, Žinić 3, Miser 22, Krušelj 21. Podravac –Međimurje 86:69 (35:17, 18:21, 15:23, 17:8). Međi-
murje: Šarić 15, Kovač 18,
Mikulić 4, Horvat 12, Gašparić 9, Dakić 11. Trener: Novak S. Virka – Međimurje 60:69 (18:19, 13:19, 18:19, 11:12). Međimurje: Šarić 5, Hren 6, Kovač 6, Kranjčec 17, Mikulić 4, Zaspan 7, Horvat 7, Gašparić 16, Dakić 1. Dubravčan – Podravac 30:114. Dubravčan: Miser 6, Kopasić 2, Žinić 11, Krušelj 11. Međimurje – Vedi 72:64 (19:16, 15:13, 14:19, 24:16).
Međimurje: Šarić 8, Hren 14, Kovač 4, Kranjčec 6, Horvat 14, Balent 4, Gašparić 14, Dakić 3. Dubravčan – Vindija 49:84 (8:14, 22:32, 8:19, 11:19). Dubravčan: Miser 4, Žinić 10, Miser 15, Krušelj 17, Špilak 3. (bh)
Međimurje na poluzavršniciPiše: Miljenko Dovečer POD
Glavno obilježje astme je stezanje mišića u stijenkama bronha koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu: pelud, izmet grinja, životinjsku dlaku ili ostale podražaje, hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.
Svatko od nas poznaje nekoga tko se bori s astmom jer je ona dosta učestala u svim dobnim skupinama. Kako se nositi s njom pitali smo Miroslava Horvata, dr. med., spec. interne medicine, subspecijalista pulmologije, voditelja Odjela pulmologije Županijske bolnice Čakovec.
- Kako prepoznati da se radi o astmi, a ne o drugim respiratornim bolestima?
- Astma se može dobiti u bilo kojoj životnoj dobi, no značajno je češća u mlađoj dobi. Glavno obilježje astme je pojava bronhospazma –stezanja mišića u stijenkama bronha – koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu (pelud, izmet grinja, životinjska dlaka itd.) ili ostale podražaje (hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.). Bronhospazam se manifestira simptomima poput zaduhe (otežanog disanja), kratkoće daha, pritiska u prsnom košu i pojave takozvanog piskanja u dišnim putevima.
Bolest je po de�iniciji kronična, tj. dugotrajna, ali s varijacijama smetnji koje mogu biti i minimalne i dugo
neprepoznate kao astmatske. Druga krajnost i problem je predijagnosticiranje astme, tj. proglašavanje astmatičarima osobe koji to nisu. Kako bismo izbjegli predijagnosticiranje astme, potrebno je prije dijagnoze astme dokumentirati spirometrijski pozitivnim testom reverzibilnost ili bronhodilatacijskim testom. Akutna upala dišnih putova (prehlada, gripa) može promijeniti rezultate testa zbog čega se test izvodi 4 − 6 tjedana nakon prehlade.
Drugi važan test za potvrdu dijagnoze astme je bronhoprovokacijski test metaholinom. Negativan metaholinski test u bolesnika koji ne uzimaju inhalacijske kortikosteroide (IKS) s velikom vjerojatnošću isključuje astmu!
- Kako reagirati kada nastupi napad astme?
- Svaki astmatičar mora biti upoznat sa svojom bolešću, znati za situacije koje mogu dovesti do napada ili pogoršanja bolesti i biti educiran što učiniti u takvim situacijama.
Generalno napadi astme mogu biti blagi i bit će dovoljno da uzme tijekom nekoliko
• astma je kronična upalna bolest dišnog sustava karakterizirana najčešće „piskanjem“ kod disanja, otežanim disanjem i kašljem
• češće započinje u mlađoj životnoj dobi, no nije rijedak nastanak i kod odrasle dobi
• važna karakteristika bolesti je varijabilnost intenziteta smetnji i reverzibilnost bronhospazma
• za dijagnozu bolesti potrebno je dokazati reverzibilnost bronhospazma spirometrijski uz primjenu salbutamola (Ventolin) ili praćenjem plućne funkcije u određenom razdoblju
• s obzirom na to da je alergijska astma najčešća, potrebno je utvrditi panel alergijske preosjetljivosti i regulirati čimbenike okoliša vezane za određeni utvrđeni alergen
• iznimno je važno pridržavanje preporučenog režima liječenja i samokontrola bolesti uz pomoć upitnika o kontroli bolesti
• bitno je bolesnika upoznati s bolešću i mjerama samopomoći kod pogoršanja smetnji
• cilj liječenja je potpuna kontrola bolesti i život astmatičara bez ograničenja što je uz današnje lijekove moguće u najvećem broju slučajeva
dana dodatan broj inhalacija preparata koji u sebi sadržavaju lijek koji širi dišne puteve (bronhodilatator) i lijek koji smiruje astmatsku upalu (inhalacijski kortikosteroid). Napadi mogu biti neki puta i vrlo teški pa čak i po život opasni. U tim situacijama nužna je intervencija liječnika kada se ordiniraju velike doze lijekova koji šire dišne puteve (bronhodilatatori) putem inhalacija i protuupalni lijekovi (kortikosteroidi) direktno u krvnu žilu. Nije isključena i potreba liječenja u bolnici i različite potpore disanju (NIV, respirator).
- Koja je povezanost astme i alergija, odnosno kako se oboljeli od astme nose s mjesecima u kojima ima puno alergija?
- Astma je vrlo heterogena bolest i danas znamo da imamo različite tipove bolest (tzv. fenotipove); alergijska astma, nealergijska astma, astma odraslih, astma s trajnom bronhoopstrukcijom, astma pretilih osoba i profesionalna astma. Svaki od tih tipova bolesti ima određene karakteristike i pristup liječenju.
Alergijska astma je vjerojatno najčešći oblik bolesti koji počinje u djetinjstvu, često je vezana za familijarnu alergijsku povijest ili za prethodne kožne alergijske manifestacije (ekzem u dječje doba), alergiju na hranu lijekove ili uz alergijski rinitis. Često te osobe imaju sezonsku pojavu smetnji vezanu za alergene u zraku. Važno je da ti pacijenti budu alergološki obrađeni i da znaju na što su alergični kako bi mogli promijeniti i uvjete iz okoliša ako je moguće (npr. kod alergije na dlake mačke ili psa izbjegavati kontakt s njima, kod alergije na grinje kućne prašine redovito čišćenje i usisavanje, micanje tepiha, zavjesa i slično). Često je potrebno u periodima s puno alergena u zraku, npr. ambrozija, pelud trava i slično, kod tih pacijenata inten-
ziviranje terapije u smislu intenziviranja protuupalnih lijekova (inhalacijskih kortikosteroida). Neki pacijenti će naći „spas“ odlaskom u područja gdje nema inkriminiranih alergena u zraku.
- Kako astmu staviti pod kontrolu?
- E�ikasna kontrola astme zahtijeva proaktivni i preventivni pristup bolesti, slično kontroli oboljelih od dijabetesa i povišenog krvnog tlaka.
Cilj liječenja astme je potpuna kontrola bolest u smislu da pacijent s bolešću nema nikakvih simptoma bolesti, da normalno i bez smetnji obavlja svoje rekreativne i profesionalne aktivnosti. To se s danas dostupnim lijekovima i uz adekvatnu suradljivost i discipliniranost pacijenata u velikoj mjeri može postići. Važan je partnerski odnos pacijenta i liječnika u kojem se de�inira optimalan oblik liječenja koji podrazumijeva odabir najprihvatljivijeg inhalacijskog uređaja za pacijenta i adekvatnu suradljivost pacijenta i određuje način samokontrole bolesti pacijenta. Uz pravilan odabir lijekova za astmu vrlo je važno i redovito uzimanje terapije te uzimanje terapije na ispravan način, s obzirom na to da se radi o uređajima kojima se isporučuje lijek u inhalacijama koje pacijent treba duboko udahnuti.
Kod osoba s alergijskom genezom treba voditi brigu o okolišnim faktorima, npr. kod alergije na grinje kuć-
ne prašine uklanjanje svih nepotrebnih izvora prašine poput tepiha, zastora, zavjesa, jastuka, plišanih životinja ili stolnjaka, često prozračivanje prostorija u kojima se boravi, redovito čišćenje istih prostorija, kao i čišćenje, tj. prozračivanje madraca na kojima se spava.
- Smanjuje li se astma s godinama?
- Glavna karakteristika astme je njezina promjenjivost u težini smetnji od minimalnih i gotovo neprepoznatih do vrlo teških. Malo je dokaza o prirodnom tijeku astme nakon postavljanja dijagnoze, no jedna je longitudinalna studija pokazala da otprilike 16 % odraslih s nedavno dijagnosticiranom astmom može doživjeti kliničku remisiju (bez simptoma bolesti i bez potrebe za lijekovima u periodu od jedne godine) unutar 5 godina.
Astma je najčešća kronična bolest u djece i u većine bolesnika pojavljuje se u ranoj životnoj dobi, najčešće u predškolskoj i školskoj dobi. U dijelu adolescenata može doći do remisije astme, ali tijekom života uvijek je moguć njezin povrat.
- Može li se osoba oboljela od astme baviti sportom i kako?
- Činjenica je da ima astmatičara kod kojih se napad može provocirati trčanjem,sportom ili težim �izičkim aktivnostima.
Bitno je prepoznati takve osobe i uz adekvatnu terapiju simptome u naporu
držati pod kontrolom. To je uz današnju terapiju moguće i astma ne smije biti izgovor za �izičku neaktivnost koja je sama po sebi nezdrava i povećava rizik za nastanak drugih bolesti.
- Što moraju članovi obitelji znati o liječenju i bolesti i koliko je to važno?
- Članovi obitelji moraju znati od kakve bolesti boluje rođak te znati za osnove liječenja, naročito pogoršanja bolesti kako bi mu u tim trenucima bili od pomoći kod uzimanja lijekova i kako bi znali prepoznati rizične situacije koje zahtijevaju hitnu liječničku intervenciju.
To je naročito važno kod djece, starijih i invalidnih pacijenata.No prije svega najvažnije je da sam pacijent bude dobro upoznat sa svojom bolešću.
Da nauči ispravno i redovito uzimati preporučene lijekove, da zna koji su okidači za pogoršanje bolesti i da ih izbjegava ili eliminira iz svoje okoline.
Astmatičar mora biti educiran što učiniti uslučajevima pogoršanja bolesti, mora uvijek imati pri ruci lijek za olakšanje simptoma (bronhodilatator).
U slučajevima nesmirivanja smetnji ni uz dodatno uzete bronhodilatatore, mora se javiti nadležnom obiteljskom liječniku radi dogovora za intenziviranje terapije, tj. liječenja tzv. egzacerbacije smetnji.
(BMO, foto: Zlatko Vrzan)
Kjara Okreša (15) iz Pribislavca završava osmi razred Osnovne škole Vladimira Nazora Pribislavec. U slobodno vrijeme voli se baviti fotogra�ijom i družiti s prijateljima, obitelji i kućnim ljubimcima. Donedavno se bavila odbojkom, ali je zbog ozljede morala prestati. Fotogra�ijom se bavi od petog razreda, kroz izvannastavnu aktivnost.
- Oduvijek sam voljela fotogra�irati i čim sam krenula u peti razred, znala sam da ću pohađati fotogrupu. U petom razredu odlučila sam ići na natjecanje Mladih tehničara za fotogra�iju. Upornim radom i trudom na školskom natjecanju bila sam druga i prošla na županijsko natjecanje gdje sam bila peta. Kad sam krenula u šesti razred, počela se širiti pandemija koronavirusa, no ni to me nije zaustavilo i na školskom natjecanju bila sam prva. Nažalost zbog pandemije nije se održalo županijsko natjecanje. U sedmom razredu sam na školskom natjecanju bila prva i plasirala sam se na županijsko natjecanje gdje sam bila druga. To drugo mjesto mi je dalo poticaj da nastavim dalje
i da ne odustajem. Početkom osmog razreda Kjara je sudjelovala na puno novih natjecanja. Na natjecanju za Mlade tehničare iz fotogra�ije se opet plasirala na županijsko natjecanje gdje je bila druga. U mjesecu ožujku sudjelovala je na natječaju razglednica moga mjesta koji je raspisala OŠ Vladimir Nazor Bedekovčina, gdje je s jednom fotogra�ijom osvojila treće mjesto, a jedna fotogra�ija je pohvaljena. Na natječaju Joža Horvat - književnik i moreplovac fotogra�ijom je prikazala svjetlo života, odnosno trudnički trbuh u kojem se nalazi dijete koje je svjetlost, te osvojila prvo mjesto.
- Trenutno fotogra�iram za još par natjecanja. Nikad nisam mislila da ću postići tako veliki uspjeh iz fotogra�ije. Planiram se baviti fotogra�ijom jer me to usrećuje. Ne bih uspjela bez svoje obitelji koja me podržava u tome što radim i volim i mentorice koja je uvijek tu uz mene kad trebam pomoć oko fotogra�ije, ispričala nam je mlada fotogra�kinja.
Čestitamo na uspjehu i želimo još mnogo lijepih fotogra�ija i nagrada!
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Dragi veliki i mali kreativci,nakon dužeg vremena ponovo pokrećemo našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj ćemo prikazivati pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti.
Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Toyota Corolla je najprodavaniji automobil na svijetu već niz godina, a novopridošlica u obitelji je Cross izvedba koja donosi pogon na sve kotače, veći razmak od tla, više prostora u kabini, ali i najnoviju, petu generaciju Toyotinog hibridnog pogonskog sklopa.
Piše i foto: Igor Rudež
Već smo za maleni Yaris Cross rekli kako je riječ o smanjenom modelu RAV4, a isto možemo reći i za novu Toyotu Corollu Cross, no ovog puta je ipak riječ o većem, obiteljskom automobilu. Također, dok manji Yaris Cross prati dizajnerske linije izvedbe s 5 vrata, Corolla Cross nudi gotovo jedinstveni dizajn u obitelji Corolla. Doduše tu prvenstveno mislimo na vanjski izgled, jer je unutrašnjost gotovo u potpunosti identična.
Corolla Cross donosi zaobljeniji izgled u odnosu na veći RAV4, a mogli bismo reći i nekako smireniji, a kako se dosta razlikuje od ostalih izvedbi Corolla, na prvu ih nećete moći povezati u jednu obitelj. No bez obzira na to, ovaj automobil izgleda privlačno, posebice sprijeda, gdje dominira velika crna maska koja se spaja s donjim dijelom branika, također crne boje, a koja se zatim nastavlja u zaštitne plastike oko čitavog vozila. Kao i ostali SUV modeli iz Toyote, i Corolla Cross donosi nepravilan, odnosno pravokutan dizajn otvora za kotače, čime se želi povezati s većim modelom.
Straga je gotovo čitav donji dio branika crne boje, a tu je i umetnut srebrni detalj,dok su stražnja stakla prilično izdužena, Tu su i serijski 18-inčni aluminijski naplatci, kao i dodatno zatamnjena stražnja
stakla, a sveukupan dojam je dobar, bez nekih dizajnerskih pretjerivanja, koja su sve češća kod modernih vozila. Poklopac prtljažnika je velik, što olakšava utovar u prtljažnik, koji ipak ima nešto viši rub, a kod ove izvedbe ima i mrvicu manji obujam zbog ugrađenog subwoofera. Obujam mu je 380 litara, a preklapanjem stražnjih sjedala dobivate obujam od 1289 litara. Nakon preklapanja naslona dobiva se gotovo ravna utovarna površina.
Ulaskom u unutrašnjost dolazimo do puno poznatijih linija, koje su preuzete iz ostalih modela Corolla. Ovdje je riječ o najnovijoj izvedbi koja donosi digitalne instrumente i novi multimedijski zaslon. Instru-
menti dolaze u dijagonali od 12,3 inča, pregledni su i prilagodljivi, dok središnji multimedijski zaslon dolazi u dijagonali od 10,5 inča koji je izgubio većinu fizičkih tipki, koje su do sada bile postavljene oko samog zaslona. Sada su tu tek tri, smještene ispod zaslona, a njima je moguće ugasiti zaslon ili pak upravljati glasnoćom. Tu je i nov dizajn, kao i sam raspored podizbornika, koji nije uvijek najljepši izgledom, ali je funkcionalan, i ono što je najvažnije, prilično brz u radu, pa nema nepotrebnog dugog čekanja ili nesigurnosti je li sustav „prihvatio“ vaš dodir ili ne.
Ono što nam je uvijek najvažnije, a to su komande klimatizacije koje su odvoje-
ne od zaslona, a tu Corolla Cross opet briljira. Dvozonski klima-uređaj dolazi s dvjema okruglim tipkama za podešavanje s dovoljno dobrom povratnom informacijom, kako biste mogli podesiti temperaturu i bez micanja pogleda s ceste. I sve ostale tipke prečaca za podešavanje su fizičke, kako bi upravljanje bilo što lakše.
Ispod svega su postavljeni prekidači za grijanje sjedala, koji su u potpunosti retrodizajna, pa tipka za grijač upravljača pored njih izgleda puno modernije. S druge strane je pak USB priključak koji je opet svoje veličine, pa ovaj dio izgleda kako da su samo nabacani prekidači koji su na skladištu. To bi moglo
biti ujednačenijeg dizajna. Ispod njih je i pretinac za mobitel s podrškom za bežično punjenje. Ručica mjenjača je klasičnog oblika, što cijenimo, a ispred nje su tri tipke – za podešavanje načina vožnje, za uključivanje električnog moda vožnje, kao i za isključivanje sustava ESP.
Sjedala su presvučena kožom, a prednja su i grijana, ali i električno podesiva. Pritom moramo reći i kako su udobna, no voljeli bismo da je vozačka pozicija malo viša, ovako je sličnija klasičnom kompaktu nego SUV vozilu.
Također, središnji naslon za ruke mogao bi biti malo mekaniji, jer ovako nakon dulje vožnje počinje žuljati za lakat. Straga je pak nešto više prostora u odnosu na kompaktnu izvedbu zbog drugačije pozicije sjedenja, a putnike straga očekuju i ventilacijski otvori, kao i dva USB-C priključka za punjenje uređaja, te veliki preklopni središnji naslon za ruke. Sve što treba. Također, djeca će posebno uživati u krovnom prozoru koji donosi obilje svjetla, ali se ne može otvoriti.
Corolla Cross prva je Toyota opremljena s novim hibridnim pogonskim sklopom pete generacije, koji se sastoji od 2,0-litrenog benzinca s četirima cilindrima koji razvija maksimalnu snagu od 112 kW/152 KS i nudi 190 Nm okretnog momenta i elektromotora koji razvija
Dimenzije (DxŠxV):
4460 x 1825 x 1620 mm
Osovinski razmak:
2640 mm
Masa vozila / dopuštena nosivost: 1620 kg/ 395 kg
Veličina prtljažnika
380 / 1289 litara
Vrsta motora / broj cilindara: Hibridni / 4
Pogon:
AWD-i pogon na sve kotače
Mjenjač: Automatski, CVT
Snaga:
145 kW / 197 KS
Okretni moment:
274 Nm
Najveća brzina / 0 - 100 km/h: 180 km/h / 7,6 s
Potrošnja (prosječna l/100 km)
5,7
CO2 emisija:
121 g/km
Cijena:
50.599 eur (381.238,17 kn)
Oprema:
Toyota Safety Sense paket aktivne sigurnosti, 10,5-inčni multimedijski sustav s navigacijom, DAB radio, 12,3-inčni digitalni instrumenti, automatski dvozonski klima-uređaj, Bi-LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 17-inčni aluminijski naplatci, kožna sjedala, kamere u 360 stupnjeva...
maksimalnu snagu od 83 kW/113 KS i nudi 206 Nm okretnog momenta. Ukupna snaga sustava je 145 kW/197 KS, dok je ukupni okretni moment sustava 274 Nm. Sve to je dovoljno za maksimalnu brzinu od 180
km/h i za ubrzanje od 0 do 100 km/h za 7,6 sekundi, ali i prosječnu potrošnju od tek 5,7 litara. Sve je podešeno više za udobnu vožnju i nižu potrošnju, a kao i kod prethodnih generacija ovog sustava, i dalje je prisutna
velika buka u kabini kada jače nagazite na papučicu gasa. Tu je djelomično kriv i CVT automatski mjenjač. No ako ovaj model vozite s laganijom nogom na gasu, ni buka neće biti velika, a i potrošnja će biti manja.
Ovjes je podešen za udobniju vožnju, a tu je i najnoviji „pametan“ pogon na sve kotače koji dolazi pod oznakom AWD-i, a koji usmjerava okretni moment na stražnju osovinu prilikom pokretanja automobila i tijekom ubrza-
vanja. U normalnoj vožnji upotrebljava pogon prednjih kotača, ali kada sustav otkrije klizavu podlogu, pogon na sve kotače se automatski uključuje, primjerice na mokrim granitnim kockama, po jakoj kiši, na mokrom ili utabanom
snijegu ili na pijesku. Samim time je i vožnja sigurnija.
Testni primjerak se nalazi na samom vrhu cjenika i košta 50.599 eura, a jedina druga izvedba koja je dostupna s pogonom na sve kotače je izvedba Style koja se može kupiti
po cijeni od 45.244 eura. Ako pak ne trebate pogon na sve kotače, tada Corolla Cross starta od 39.487 eura s opremom Luna. U ponudi je i izvedba sa slabijim hibridnim pogonskim sustavom sa 140 KS, a tada cijena kreće od 34.834 eura...
Imendani i proštenja kroz tjedan
OD 12. DO 18. SVIBNJA 2023.
P 12 SV. LEOPOLD MANDIĆ, Pankracije, Svevlad
S 13 GOSPA FATIM., Servacije; Titular Gospa Fatimska Orehovica; Klanjanje Čakovec sv. Nikola
N 14 6. Uskrsna. Matija ap., Matko, Mate
P 15 Izidor, Sofija, Sonja
U 16 Ivan Nepomuk, Andrija B.; Proštenje Hodošan
S 17 Paškal, Paško, Gizela
Č 18 UZAŠAŠĆE GOSP.-SPASOVO, Ivan I. papa; Proštenje Sivica
ROĐENI
Čakovec:
Jan Kraljić, sin Mihaele i Nikole
Jona Kokol, sin Lucije i Jerneja
Franka Baksa, kći Ivone i Valentina
Magdalena Horvat, kći Lane i Mihaela
Lovro Halavuk, sin Aleksandre i Sanjina
Alex Ignac, sin Suzane i Josipa
Fran Žinić, sin Melani i Marka
Arsen Šavora Ahel, sin Magdalene i Kristiana
VJENČANI:
Mursko Središće:
Klementina Oletić i Mihael Debelec
Nedelišće:
Krista Topolnjak i Nenad Kerovec
Iva Ivančić i Marko Primorac
Prelog:
Barbara Slaviček i Danijel Lončarić
Anja Posavec i Livio Benčik
UMRLI
Čakovec:
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 13. svibnja
Čakovec
TIM BEZ NOSITELJA
dr. Karmela Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Brigita Haubrich Hrandek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-340
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović
Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Mala Subotica
dr. Jelena Krešić
Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće
dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić
Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog
dr. Zrinko Karlović
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/645-575
Strahoninec
dr. Marija Gluhak
Dravska 32, tel. 040/688-065
Sveti Martin na Muri
dr. Svetlana Drobnjak
Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec
dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak
M. Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/
OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU
PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 8 do 18 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat)
Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Lina Miri r. Škvorc r. 1934.
Suzana Dobošić r. 1978.
Zdravko Golubić r. 1952.
Josip Arambašić r. 1949.
Đurđa Balent r. Volar r. 1955.
Julijana Šafarić r. Marciuš r. 1941.
Anton Hegeduš r. 1948.
Zlatko Miklaušić r. 1957.
Julijana Klobučarić r. 1941.
Štefanija Kolarek r. Košak r. 1932.
Agata Kovač r. Kovačić r. 1929.
Gizela Magdalenić r. Medlobi r. 1937.
Dekanovec:
Josip Bihar r. 1952.
Petar Herman r. 1954.
Kata Naranđa r. Matić r. 1937.
Kotoriba:
Sofija Kanižaj r. Kedmenec r. 1930.
Mala Subotica:
Dora Horvat r. Bartolić r. 1930.
Mursko Središće:
Ana Žoldoš r. Žerdin r. 1952.
Rudolf Novak r. 1942.
Marijan Bakač r. 1959.
Katarina Dolović r. Božić r. 1940.
Josip Kuzma r. 1952.
Nedelišće:
Anđela Novak r. Jalšovec r. 1935.
Draženka Požgaj r. Bartolić r. 1965.
Štrigova:
Siniša Vurušić r. 1979.
Josip Pristar r. 1963.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu!
Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete birati s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne
intervencije:
Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi: tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
tel. 040 310 651
CZK Čakovec (blagajna) tel. 040 323 100
Knjižnica Čakovec tel: 040 310 595
Veterinarska Čakovec tel. 040 390 859
POŠTA Čakovec tel. 040 804 007
Turistički ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24) tel. 040 372 400 tel. 098 211 662
Porezna Čakovec
040 371 200
OPSKRBA PRIRODNIM PLINOM U REPUBLICI HRVATSKOJ
U OPSKRBI PRIRODNIM PLINOM
HR 40000 Čakovec, Obrtnička 4
TEL 040 396 279 | FAX 040 396 282
www.medjimurje-plin.hr | medjimurje-plin@medjimurje-plin.hr 0800 202 033
PRIRODNOG PLINA
UŠTEDITE KOD POTROŠNJE
PRIRODNOG PLINA:
- UGRADNJOM NAPREDNIH BROJILA
- UGRADNJOM BROJILA S TEMPERATURNOM KOMPENZACIJOM
- NA SIGURAN I POUZDAN NAČIN REDOVITIM PRAĆENJEM POTROŠNJE PRIRODNOG PLINA
- REDOVITIM SERVISIRANJEM PLINSKIH TROŠILA (UREĐAJA)
- SMANJENJEM TEMPERATURE U PROSTORIJI
ZA BAREM 1º C, ČIME SE SMANJUJU TROŠKOVI
komercijala@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-851
komercijala2@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-853
komercijala3@medjimurje-plin.hr ☏ 040/396-281
dijana@medjimurje-plin.hr ☏ 040/386-859
Mirko Srnec
iz Čakovca preminuo 9. svibnja u 74. godini života
Draga Oršoš
iz Kotoribe preminula u 81. godini života
Igrec Terezija
iz Donjeg Mihaljevca preminula u 93. godini života
Marija Rusak
iz Donje Dubrave preminula u 89. godini života
Franjo Kramar
iz Donjeg Pustakovca preminuo u 89. godini života
Damir Lukačec
iz Goričana preminuo u 61. godini života
Snježana Delladio rođ. Dugac
iz Gornjeg Kuršanca preminula u 66. godini života
Ana Špicar rođ. Mihalić iz Nedelišća preminula u 80. godini života
Slava Senčar rođ. Medlobi iz Slakovca preminula u 85. godini života
hrvatski branitelj ZORAN KIRIĆ
17.5.1992. - 17.5.2023.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja
Domovinskog rata
Međimurske županije
hrvatski branitelj ŽELJKO
PREKSAVEC
17.5.1992. - 17.5.2023.
Udruga roditelja poginulih i umrlih branitelja
Domovinskog rata
Međimurske županije
Damir
Bujan - Bajo
iz Šenkovca
17.5.2014. - 17.5.2023.
Čuvamo uspomenu na tebe. Tvoji voljeni
Irma Medved rođ. Horvat iz Kuršanca preminula 6. svibnja u 71. godini života
Ana Korent rođ. Topličanec iz Šenkovca preminula 7. svibnja u 92. godini života
Agneza Just rođ. Vincetić iz Vularije preminula 5. svibnja u 96. godini života
Katica Škvorc rođ. Mauko iz Čakovca preminula 6. svibnja u 86. godini života
Draženka
Požgaj rođ. Bartolić iz Nedelišća preminula 4. svibnja u 59. godini života
Jasminka
Mesarić Merlak iz Čakovca preminula 3. svibnja u 70. godini života
Zorica Novak rođ.Horvat iz Nedelišća preminula u 76. godini života
s fotografijom u boji već od 9,29eur / 70 kuna
PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: ww.mnovine.hr
MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
TELEFONOM: 040/323-600
66. LE’SLASTICE d.o.o., Sveta Marija, traži 2 m/ž prodavača, m/ž dostavljača za radno mjesto Sveta Marija i Pušćine, m/ž prehrambenog tehnologa - voditelja proizvodnje (rok prijave 8.6.), m/ž prodavača pekarskih i slastičarskih proizvoda (rok prijave 26.5.) na određeno. Javiti se na mob. 099/4567-630 ili na email: leslastice@ leslastice.hr
67. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž tig zavarivača, m/ž limara i m/ž pomoćnog bravara na neodređeno, javiti se na email: info@liming.hr do 19.5.
68. Ljekarne Štefan, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/5272-180 ili na email. juraj.stefan@ me.com do 19.5.
69. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži 20 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: posao.lpt@leggett. com do 31.5.
70. LOGOS ADELFIA d.o.o., Čakovec, traži m/ž voditelja i prodavača u knjižari i antikvarijatu na neodređeno, javiti se na email: knjizara.logos@gmail.com do 15.05.2023.
71. MALO SELO d.o.o. - Bajkovita šuma, V. Nazora 29a, Lopatinec, traži 3 m/ž pomoćna konobara, 2 m/ž turistička animatora i 2 m/ž pomoćna kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili tel. 040/856333 do 31.5.
72. MANITU d.o.o., Čakovec, traži m/ž električara - elektroinstalatera na neodređeno, javiti se na email: info@manitu.hr do 15.5.
73. MARAVIĆ - inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, traži m/ž operatera na robotu za zavarivanje, m/ž magistra strojarstva, m/ž industrijskog lakirera, m/ž limara - izolatera, m/ž konstruktora, m/ž bravara, 2 m/ž strojobravara, 2 m/ž radnika na montaži (mehatroničar - strojobravar) i 2 m/ž pomoćna bravara na neodređeno, javiti se na email: dubravka.brkljacic@mik.com.hr do 31.5.
74. MARINA PRELOG d.o.o. - Jezero Dubrava, traži m/ž radnika na održavanju okoliša na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: neven.hercigonja@ marinaprelog.hr do 12.5.
75. MARITEKS j.d.o.o., Šenkovec, M. Tita
74, traži 4 m/ž šivača trikotaže na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/260-087 ili na email: mario.nadj@ ck.t-com.hr do 31.5.
76. MARTI d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na laseru za rezanje cijevi i limova, m/ž radnika u metalnoj proizvodnji i m/ž tig zavarivača - bravara na neodređeno, javiti se na tel. 040/630-730 ili na email: info@ marti.hr do 31.5.
77. MCS d.o.o., Strahoninec, traži m/ž web programera na neodređeno, javiti se na email: info@mcs-informatika.hr do 19.5.
78. MD KONSTRUKCIJE d.o.o., Poduzetnička zona jug bb, Kotoriba, traži 2 m/ž zavarivača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 01/7777-300 ili na mob. 099/212-9692 ili na email: uprava@ md-konstrukcije.hr do 28.5.
79. MEC d.o.o., Pribislavec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji na neodređeno, javiti se na email: ks@mec.hr do 31.5.
80. MELCIR–ŽIDOV d.o.o., Cirkovljan, Donja 45, traži m/ž djelatnika na izradi pvc ili alu stolarije na neodređeno, javiti se na tel. 040/641-006 ili na email: 099/264-1006 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@melcir-zidov.hr do 17.5.
81. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži m/ž inž. gradilišta, m/ž građevinskog poslovođu, 7 m/ž armirača, 10 m/ž tesara i 10 m/ž zidara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-146 ili na mob. 099/337-235 ili pismena zamolba na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 30.5.
82. Međimurska hiža j.d.o.o., Čakovec, Gajeva 35, traži m/ž kuhara, m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390011 ili 098/9580-727 ili na email: info@ medjimurska-hiza.com do 31.5.
83. Mesnica Mihalić d.o.o., Trg republike 14, Nedelišće, traži m/ž skladištara - dostavljača i m/ž pomoćnog radnika - čistača na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 do 30.6.
84. MESO-prerada mesa Kiš, D. Kraljevec, Kolodvorska 16, traži m/ž prodavača u mesnici, m/ž skladištara i m/ž vozača - dostavljača na neodređeno, javiti se na tel. 040/655219 ili na mob. 098/303-603 ili na email: kiskarmen5@gmail.com do 15.5.
85. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gospodarska Zona Goričica, traži 2 m/ž brusača, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž operatera na cnc laseru, m/ž inženjera strojarstva samostalnog, m/ž inženjera strojarstva - samostalni konstruktor i m/ž radnika na stupnoj bušilici, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/9951-559 ili na email: posao@metaleuro.hr do 16.5.
86. METAL DEKOR FERRO d.o.o., Ivanovec, traži m/ž stručnjaka zaštite na radu - pripravnika na određeno, javiti se na email: goran. bulovic@metal-dekor.hr do 20.5.
87. MIGRA KONZALTING j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž armirača i 3 m/ž tesara - brigadira na neodređeno, javiti se na mob. 099/2459505 ili pismena zamolba na adresu: Martićeva 67, Zagreb ili na email: migra.konzalting@ gmail.com do 20.5.
88. Misteks Pro d.o.o., Žiškovec, traži 4 m/ž šivača na neodređeno, javiti se na mob. 098/242-058 ili na email: stjepan@ mistekspro.hr do 31.5.
89. MN PROJEKT j.d.o.o., Krištanovec, traži 2 m/ž bravara - zavarivača na neodređeno, javiti se na mob. 098/776-291 ili na email: info.mnprojekt@gmail.com do 15.6.
90. MOBENZ d.o.o., Čakovec, Svetojelenska cesta 18, traži m/ž prodavača naftnih derivata i m/ž konobara na određeno, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 31.5.
91. MODULAZ GROUP d.o.o., D. Dubrava, traži m/ž operatera na proizvodnoj liniji na neodređeno, javiti se na email: hr@ modulazgroup.com do 2.6.
92. NARANĐA TRANSPORT d.o.o., Prvomajska 14, Hodošan, traži m/ž vozača teretnog vozila na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/679-458 ili na mob. 098/235-128 do 31.5.
93. NENO obrt, Čakovec traži m/ž prodavača u ribarnici na određeno, javiti se na mob. 099/812-1510 do 31.5.
94. NDM PRODUKT j.d.o.o., D. Kraljevec, traži m/ž zavarivača, m/ž tig zavarivača i m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na email: ndmprodukt@gmail.com do 30.5.
95. NMP–PRODUKT d.o.o., dr. I. Novaka 46, Čakovec, traži 2 m/ž radnika na otpremi pozicija, 2 m/ž radnika na pripremi pozicija za lakiranje, 2 m/ž zavarivača mig/mag i tig postupkom, m/ž strojobravara, m/ž radnika na pjeskarenju, m/ž cnc operatera na vertikalnoj tokarilici, 2 m/ž radnika na strojnoj obradi i 2 m/ž bravara na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/328-432 ili na email: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 30.5.
96. NORD-ING d.o.o., Čakovec, traži m/ž dipl. inž. arhitekture na neodređeno, m/ž dipl.inž. arhitekture - samostalnog arhitekta, m/ž tehničkog suradnika, m/ž suradnika projektanta građevinskih projekata sa i bez radnog iskustva, javiti se na email: kadrovska.nording@ gmail.com do 28.5.
97. NTT New Textile Technologies d.o.o., Savska Ves, traži 5 m/ž radnika na tisku, 2 m/ž radnika na automatu, 5 m/ž šivača, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, 2 m/ž radnika na automatu, m/ž pomoćnog skladišnog radnika, m/ž voditelja održavanja, m/ž operatera na numerički upravljanom stroju i m/ž tehničara na izradi uzoraka na neodređeno, javiti se na tel. 040/313-235 ili na email: jelena.buhanec@ntt-hr.com do 30.6.
98. Obrt za prijevozništvo i vučna služba vl. Zdravko Pavlic, Čakovec, M. Gupca 31, traži 3 m/ž vozača C i E kat. na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/776-203
ili na email: prijevoznistvo-pavlic@ck.t-com. hr do 30.6.
99. Obrt za izradu drvne galanterije TRALMA, Banfi, traži m/ž radnika na pilani na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/851-200 ili na email: alojz. trstenjak@c.t-com.hr do 31.5.
100. Obiteljski dom MARA, Otok 25, traži m/ž radnog terapeuta i m/ž socijalnog radnika na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/933-5666 do 30.5.
101. Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe KSENIJA, D. Mihaljevec, traži m/ njegovateljicu i m/ž stručnog suradnika u obiteljskom domu za starije i nemoćne osobe na neodređeno, javiti se na mob. 098/762-069 ili na email: obitelj. domksenija@gmail.com do 31.5.
102. Obiteljski dom za psihički bolesne osobe Marina Škvorc, Štrigova 138, traži m/ž njegovatelja na određeno, javiti se
osobno na adresu ili na tel. 040/851-426 ili mob. 099/694-2217 do 1.6.
103. OLUK d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog limara na neodređeno, javiti se na mob. 095/912-1436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 6.6.
104. OPG Šurlan Igor, Brezje, traži 3 m/ž radnika u peradarniku na neodređeno, javiti se na mob. 098/2677-897 do 31.5.
105. OPERATER-MONT j.d.o.o., Čakovec, J. Bedekovića 2a/10, traži 5 m/ž armirača, 5 m/ž tesara i 5 m/ž zidara na neodređeno, javiti se na mob. 095/3955-444 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: operatermont@gmail.com do 2.6.
106. Ordinacija opće medicine Marija Haramija Strbad, D. Vidovec, traži m/ž doktora medicine na neodređeno, javiti se na mob. 099/2141-857 ili na email: mhstrbad@gmail.com do 31.5.
107. PAJNGLICA j.d.o.o., Sveta Marija, traži m/ž kuhara na neodređeno, javiti se na mob. 097/711-6276 do 15.5.
108.PAVLIC-ASFALT-BETONd.o.o.,Murska 48,D. Kraljevec,traži m/žvoditeljagradilišta, 2m/žoperateranabetonariiasfaltnojbazi,2 m/ž strojara na finišeru, m/ž cestara - radnika niskogradnje i m/ž laboranta reciklažnog dvorišta na neodređeno, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/665-5508 do 30.6.
109. PERADARSTVO - uzgoj, klanje i prodaja peradi vl. Dalibor Blagus, Donji Pustakovec 76, Pustakovec, traži 2 m/ž radnika u klaonici peradi, 2 m/ž radnika - mesara u preradi i pakiranju mesa, m/ž vozača C kat., m/ž vozača B kat. i 2 m/ž prodavača na određeno, javiti se na mob. 098/282-147 do 27.5.
110. Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o., R. Steinera 7, Čakovec, traži m/ž skladištara, m/ž radnika zaštite okoliša i sanitacije i m/ž radnika u
proizvodnji (rok prijave 15.5.), te m/ž čistača (rok prijave 31.5.) na neodređeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@perutnina.hr
111. PLODINE d.d., Prelog, traži 2 m/ž prodavača, 2 m/ž mesara - prodavača na odjelu mesa i m/ž skladišno-transportnog radnika na neodređeno, javiti se na email: zaposljavanje@plodine.hr do 25.5.
112. Pmp Metall d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21, traži m/ž zavarivača i m/ž bravara - strojobravara na određeno, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@pmp.hr do 31.5.
113. Podrum Štrigova d.o.o., Štrigova, traži m/ž voditelja vinarije, 5 m/ž radnika u vinogradu, m/ž radnika u vinskom podrumu, m/ž enologa - asistenta i m/ž agronoma - voditelja vinograda na određeno, javiti se na mob. 098/390-763 ili na email: kadrovska@tpvz. hr do 27.5.
KUPUJEM TOMOS MOPEDE svih vrsta i modela i stare aute i motore, isplata odmah, javi� se na mob. 098/965-6624
PRODAJE SE Alfa Romeo MiTo, crvene Alfa Rossa boje, samo 52.000 km, 2012. godište, očuvan, reg. do 1/2024., klima, servo, centralno s daljinskim, dupli set alu felgi s ljetnim i zimskim gumama i druga oprema. Cijena na upit na broj: 091/561-5793
PRODAJU SE LJETNE GUME marke Dunlop, 4 kom, 205/55 R16, DOT 1116, uredno su skladištene, imaju 5,0 mm profila, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM če�ri krovna tregera i rezervne dijelove za VW kombi T4. Info tel: 040/858-424 ili 098/942-2821
PRODAJEM VJETROBRANSKO STAKLO prednje i zadnje za oldtimer Citroen žabu. Molim poslati sms na broj 099/744-7710
PRODAJEM RENAULT LAGUNA karavan, ispravan ali neregistriran, može i za dijelove, cijena 500 eur. info na mob. 098/912-0281
CRIJEVO ZA VODU 35 metara, armirano, sa motalicom, prodajem za 70 eura. Slike šaljem na mob. ZagrebUtrina, 091/9240-293
MOTOKULTIVATOR 6,5 KS kombinacija s kosilicom, Gutbrod s dodatnim noževima i osovinom, prodajem za 1000 eura. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJE SE BALIRKA za bale u kockama, ispravna. info na mob. 098/912-0281
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I
ŠUME na području Čakovca i okolice (Ivanovec, Štefanec, M. Subo�ca, Sv. Križ, Podbrest, Orehovica, Vularija, Totovec, Savska Ves, Strahoninec, Poleve, Nedelišće, Šenkovec, Mihovljan, Mačkovec, Novo Selo Rok, Krištanovec, Knezovec, Zasadbreg, Slemenice), te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
SADNICE u posudama-kontejner, crvenog, crnog, bijelog ribiza, goji, joste, prodajem po 3 eura/kom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE JEDNOREDNI BERAČ kukuruza SIP Sempeter eko 3500, ispravan, redovito servisiran, spreman za naredne berbe, upita� na br. mob 091/6122-121
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
POSAO
MUŠKA OSOBA TRAŽI POSAO - košnje trave ili drugo. Mob. 097/6366-354
TRAŽIM PIZZA MAJSTORA I OSOBLJE za rad u novoj pizzeriji u Nedelišću. Ponude i ostale informacije na mob. 095/199-8055
POZNANSTVA
DEČKO (48g) traži samo žensku osobu za ozbiljnu vezu. Samo iskrene molim nazva� na mob. 095/7313-513
TRAŽIM ŽENSKU OSOBU do 55 godina za druženje susrete provode itd., mogu udate i u vezi. Mob. 099/854-2035, poziv ili sms, viber ili whatsapp
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
NEKRETNINE
Agencija za promet nekretninama Čakovec, R. Boškovića 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr
IZNAJMLJUJE SE GARSONJERA u centru Murskog Središća. Mob. 095/923-4330
IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN NAMJEŠTENI STAN u Murskom Središću od 01.06.20223., EC/D. Info na mob. 091/1680-470
PRODAJEM GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE u Gornjem Zebancu, parcela vel. 110x17 m, moguć priključak vode i struje. Info na tel. 098/1600415
ŽIVOTINJE
AKVARIJ s poklopcem i svjetlom, 15 ribica, 15 čistača, živo bilje, prodajem za 60 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM UREĐEN AKVARIJ s 15 ribica guppy, 15 čistača i živo bilje koje daje ribama kisik, cijena 30 eura. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675
RAZNO
PRODAJEM 15 kom cijevi promjera 4,2 cm dužine 5 m. Info na mob. 095/810-3963
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom i madracem za 120 kg opterećenja, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM RABLJENI GRADSKI
BICIKL Zenith, 3 brzine, sve ispravno, kočnice, nosač tereta, svjetla, ugodan položaj sjedenja, uz malo ulaganje dobite izvrstan bicikl - cijena 50 eura. mob. 095/848-9753
PRODAJEM mobitel za starije osobe Panasonic s brojem. Info na mob. 099/287-2453
Tvrtka DODLEK-AGRO d.o.o. iz Belice zapošljava djelatnika za rad u pakirnici. Za detaljne informacije zvati na broj mobitela 098 312 185.
PRODAJEM: čašice za likere, rakiju i slično, sa lovačkim motivima, češki porculan, 40 eura. Slike šaljem na mob. Novi Zagreb-Utrina, 098/9084-675.
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJEM laserski daljinomjer i led traku s daljinskim, novo, nekorišteno, cijena povoljna. Mob. 097/728-9476.
PRODAJE SE nova ralica za snijeg S� ga model GGP SM 50 1.7 KW typ ST 301 (200 eur), el. bojler Ariston od 80 lit. (30 eur); nova nekorištena kuhinjska peć na drva dim. 85x40x60 cm (200 eur); novi crni uredski stol (50 eur); nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (200 eur); nekorištene transport trake šir. 30 cm različite dužine; dvije el. pumpe za vodu. Za sve stvari moguća kompenzacija za građ. materijal. Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJE SE digitalni tlakomjer, bežični telefon, sobna TV-antena te hlače Levi’s W36L36 (crne i plave), hlače Tesoro vel. 54 (crne) i hlače IPC vel. W38L32 (crne). Info na mob. 098/9158-640
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove, Nintendo i Sega igrice. Ponude na mob. 098/921-9092
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJE SE elektro skuter nevožen, cijena po dogovoru, čekičar - krunjač - mlin (komb.), sprava za vježbanje trbušnih mišića. tel. 040/682-175
PRODAJE SE KVAKA za pvc vrata Almar Handles, nova, nekorištena, made in Italy, šir. š�tnika 35 mm, duž. štitnika 230 mm, cijena 13,27 EUR, info na mob: 091/761-3467
PLOČICE za lovačke trofeje, 3 veličine, 6 komada, od 35-50 eura/ kom. Slike na mob. Šaljem poštom-pouzećem. Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA VRATIŠINEC
Općinski načelnik
OBAVIJEST O RASPISANOM JAVNOM NATJEČAJU
za prodaju nekretnina u k.o. Gornji Kraljevec i k.o. Vratišinec
Ovim putem općinski načelnik Općine Vratišinec obavještava sve zainteresirane stranke da je na službenoj internetskoj stranici Općine Vratišinec www.vratisinec.hr i oglasnoj ploči raspisani Javni natječaj za prodaju nekretnina u k.o. Gornji Kraljevec i k.o. Vratišinec. Predmet prodaje su nekretnine dobivene kao ošasna imovina (iza pok. Varga Drage, iza pok. Gonjik Terezije, iza pok. Hanca Branka, iza pok. Juršića Ivana, iza pok. Lisjaka Josipa). Prodaja nekretnina održati će se putem javnog nadmetanja u vijećnici Općine Vratišinec, u petak, 02. lipnja 2023. godine u 12:00 sati po sistemu „viđeno-kupljeno“. Sve ostale informacije o Javnom natječaju i uvjetima sudjelovanja na istom mogu se pronaći na službenoj internetskoj stranici i oglasnoj ploči Općine Vratišinec.
NAČELNIK: Mihael Grbavec
Kuće, stanove
Ugos�teljske objekte Sportske objekte Teretane
Poslovne prostore Stubišta Zdravstvene ustanove
Jelena Klinčević, mr. spec., klinička psihologinja
Čakovec, I. G. Kovačića 1e (zgrada Doma zdravlja, 1. kat lijevo)
RADNO VRIJEME:
Pon - Pet: 08:00 - 20:00 sa�
Subotom prema dogovoru
Posjete psihologu obavezno dogovorite pozivom na broj 040/312-330 ili 098/700-932.
Integracija se prvenstveno odnosi na smještaj djeteta u redovnu skupinu djece, dakle radi se o fizičkoj bliskosti s ostalom djecom. Inkluzija se odnosi na proces stvaranja osjećaja pripadnosti odgojnoj (obrazovnoj) skupini u kojoj dijete s teškoćama boravi.
Djeca s teškoćama u razvoju trebaju proći stručno vještačenje kako bi se procijenila vrsta i stupanj oštećenja jer samo dijagnostički obrađeno dijete s teškoćama u razvoju može biti primljeno u dječji vrtić, a kasnije ostvarivati neka posebna socijalna i edukativna prava u školovanju i odrastanju. Danas je sve veći naglasak na integraciji, odnosno inkluziji djece s teškoćama u razvoju u redovne programe dječjih vrtića i škola. Integracija se prvenstveno odnosi na smještaj djeteta u redovnu skupinu djece, dakle radi se o �izičkoj bliskosti s ostalom djecom. Inkluzija se odnosi na proces stvaranja osjećaja pripadnosti odgojnoj (obrazovnoj) skupini u kojoj dijete s teškoćama boravi. Kao što mnogi, uključujući i stručnjake, često pogrešno upotrebljavaju pojmove „djeca s posebnim potrebama“ i „djeca s teškoćama u razvoju“, krivo se upotrebljavaju i pojmovi „integracija“ i „inkluzija“. Inkluzija podrazumijeva da su sva djeca aktivno uključena u odgojno-obrazovne aktivnosti i imaju slobodan i ravnopravan pristup mjestima za igru i učenje. Inkluzivno obrazovanje je također jedan važan pojam koji se odnosi na činjenicu da se u redovite programe vrtića i škola svake godine upisuje sve više djece s teškoćama u razvoju kojima je osigurana pomoć asistenata. Na taj način svakom se djetetu pružaju jednake razvojne prilike i aktivno sudjelovanje u okruženju koje
se temelji na toleranciji, međusobnom poštovanju i uvažavanju različitosti. Smatra se da inkluzija kao najviši stupanj pedagoškog povezivanja djece s teškoćama u razvoju s djecom bez razvojnih teškoća ima višestruke prednosti pred ranijim oblicima pedagoškog rada, segregacijom i integracijom. Dobrobit za djecu s teškoćama u razvoju je prije svega u mogućnosti socijalne interakcije tj. druženja s vršnjacima, što pogoduje razvoju samopoštovanja i stvaranja pozitivne slike o sebi, usvajanju socijalnih i emocionalnih vještina, različitih modela komunikacije i samokontrole. I njihovi se roditelji na taj način osjećaju prihvaćenije i zadovoljnije jer im dijete dobiva mogućnosti za razvoj i napredovanje kao ostala djeca te imaju nešto više vremena za sebe i svoju ostalu djecu. Problem je što inkluzija po završetku formalnog obrazovanja uglavnom slabo funkcionira u realnom svijetu života i rada, no to je posebna tema. Dobrobit za djecu bez teškoća koja pohađaju inkluzivne programe je u razvoju socijalne osjetljivosti za potrebe drugih, empatije, pomaganja i uvažavanje različitih od sebe. Dakle, sva djeca i njihovi roditelji su na dobiti, pogotovo ako su u odgojno-obrazovni proces uključeni kvalitetni, dobro educirani i motivirani odgajatelji, učitelji, stručni suradnici i asistenti, čiju stručnost i predanost svome pozivu trebamo iskreno cijeniti.
Otkad je vijeka naglašava se da su ljudi socijalna bića. Što to, zapravo, znači? Vjerojatno svatko ima svoju de�iniciju, no jedno je sigurno – nekad nam je trebala zajednica za �izičko preživljavanje. Danas nam treba zajednica uglavnom za emocionalno preživljavanje. Od rođenja čovjek je okružen ljudima, ljudi zadovoljavaju njegove potrebe, ljudi ga održavaju na životu u početku. Ljudi ga djelomično oblikuju i kroz odnose s ljudima čovjek uglavnom proživljava svoj cijeli život. Postoje takozvane relacijske potrebe koje svi mi imamo, a njih možemo ispuniti upravo u odnosu s ljudima, tj. za njihovo ispunjenje su nam potrebni drugi – ljudi s kojima se možemo poistovjetiti, s kojima dijelimo isto ili slično iskustvo, oni kojima se divimo ili oni od kojih želimo potvrdu, ljubav, zaštitu, itd.
No, odnosi nisu baš najjednostavnija “stvar” u našim životima. Najčešće upravo budu kompleksni, možda i komplicirani, a možda i teški. S druge strane, vjerojatno u našim životima postoje i odnosi koji nam daju lakoću, koji nas pune, koji nas grade, njeguju, prizivaju nam pozitivu. No, odnosi su “živa stvar” – oni se mijenjaju tijekom vremena. Ovise o tome koliko i jedna i druga strana ulažu u taj odnos, za što su obje strane spremne, gdje su i koje su granice odnosa i sl. Puno je faktora koji utječu na to kakav odnos imamo s nekim. No, ono što je bitno je da na svakom odnosu treba raditi, želimo li taj odnos održati ili ga oblikovati u nešto što smo zamislili. Ne radimo li na odnosima, najvjerojatnije će se oni takoreći ugasiti.
Razmislite, koji odnosi su vam bitni u životu? Koje
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME:
uto i sri: 15-18 sa�
čet: 09-12 sa�
Kontakt tel:
099/222 1 888
Jedan od najvažnijih zadataka medicinske sestre je motivacija zbog toga što mnogi ovisnici dolaze na liječenje nezainteresirani, nemotivirani i najčešće pod pritiskom obitelji, često pružajući otpor prema liječenju.
Svake godine 12. svibnja, na dan rođenja utemeljiteljice i začetnice modernog sestrinstva Florence Nightingale, diljem svijeta obilježava se Međunarodni dan sestrinstva. Posao medicinske sestre sastoji se od vještina, brige i želje da se pomogne bolesnom pojedincu u očuvanju zdravlja. U prošlosti zdravstvena njega nije zahtijevala vještinu, znanje i obrazovanje, a za bolesnike su se uglavnom skrbili članovi obitelji. Nerijetko se bolesnike smatralo opsjednutima ili začaranima, pa se često medicina svodila na otklanjanje uroka ili “istjerivanja” zlih duhova koji su napadali bolesnika. Sestrinstvo se formiralo i prilagođavalo vremenima, a kasnije se pretvara u profesiju koju danas znamo kao moderno sestrinstvo. Jedna od mnogobrojnih značajnih promjena koju je Florence
Nightingale uvela je ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnika čime se uspostavlja prva škola za medicinske sestre polovicom 19. stoljeća.
nezdravih životnih navika te pruža pomoć pri usvajanju novih, koje pridonose zdravlju cijele obitelji. Ne smijemo zaboraviti važnost dobre komunikacije između pacijenta i medicinske sestre. Dobra komunikacija je osnova za uspješan rad s ovisnicima o alkoholu kao i stvaranje konstruktivnog odnosa, odnosa povjerenja i prihvaćanja. Medicinske sestre su spona između liječnika i pacijenta te tako često prenose liječniku pacijentovo ponašanje u određenim trenucima liječenja.
ljude želite zadržati u svom životu, koje možda privući, a koje možda maknuti? Koje odnose želite obogatiti?
Nikako ne bismo trebali previše podilaziti i stalno zadovoljavati nekoga zbog obogaćivanja odnosa jer u odnosu nismo samo mi. Za odnos i njegovu kvalitetu potrebno je truda s obiju strana. Potrebna je jednakost, odraslost. Ne želi li druga strana raditi na odnosu, možda onda taj odnos nije onaj koji trebate obogatiti, već pustiti. Jer, u odnosu s drugima, ne smijemo zaboraviti i na odnos sa sobom. Neke odnose će nam možda biti teško pustiti – te odnose je bitno odžalovati i prihvatiti gubitak. S druge strane, utjeha nam može biti upravo odnos s nama samima – njegujući taj odnos stvaramo temelje za sve druge odnose!
Suvremeni djelokrug rada medicinske sestre je vrlo širok na što ukazuje i važna uloga medicinske sestre u radu s oboljelima od alkoholizma. S obzirom na to da je alkoholizam višeslojni i složeni problem pojedinca i njegove okoline, oblici liječenja su isto tako višeslojni pa se tako liječenju pristupa farmakoterapijski, psihoterapijski i socioterapijski. Uz prethodno navedeno, liječenje možemo podijeliti na bolničko, djelomično bolničko i izvanbolničko, a u njemu sudjeluje multidisciplinarni tim stručnjaka kojeg je dio i medicinska sestra. Jedan od najvažnijih zadataka medicinske sestre je motivacija zbog toga što mnogi ovisnici dolaze na liječenje nezainteresirani, nemotivirani i najčešće pod pritiskom obitelji, često pružajući otpor prema liječenju. Zbog svega navedenog je jako važno pacijentu ukazati na razlog za motivaciju, potaknuti ga da iskoristi svoje preostale sposobnosti pri rješavanju nastalih problema. Vrlo je bitna i edukacija, jer se kroz nju pacijenta mora naučiti kako nastaviti život bez pijenja alkohola te mu je potrebno ukazati na to što donosi liječenje. Putem zdravstvenog odgoja se pomaže pacijentu i njegovoj obitelji u mijenjaju
Medicinska sestra ima i značajnu ulogu u prevenciji ovisnosti. Primarna svrha prevencije u kontekstu sestrinstva je smanjiti mogućnost nastanka problema eliminirajući rizične čimbenike za njihovo nastajanje, a ako već dođe do problema, potrebno je rano prepoznavanje i njegovo pravovremeno rješavanje. Primarna prevencija obuhvaća potpuno zdravu populaciju, a naglasak se stavlja na djecu osnovnoškolskog uzrasta i adolescente. Potrebno je identi�icirati pojedince pod povećanim rizikom, a to su najčešće djeca iz disfunkcionalnih obitelji i s pozitivnom obiteljskom anamnezom na alkoholizam. Sekundarna prevencija se provodi kada je osoba već počela s pijenjem alkohola, a ima kao cilj pravovremeno prepoznavanje problema i reagiranje prije nego što dođe do �izičke i psihičke ovisnosti, a provodi se kroz sustav primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Tercijarna prevencija sadrži liječenje i rehabilitaciju osobe koja je već razvila psihičku i �izičku ovisnost o alkoholu. Uloga medicinske sestre je važna i u fazi detoksikacije ovisnika. U tom periodu medicinska sestra je jedini zdravstveni stručnjak koji s ovisnikom provodi 24 sata na dan. Medicinska sestra mora biti emocionalno zrela i stabilna osoba, kako bi mogla razumjeti i nositi se s ljudskim patnjama, hitnim stanjima i etičkim dilemama. Mora biti kadra razumjeti pacijentove osjećaje i ponašanje u određenoj situaciji. Između ostalog, mora biti brižna i spremna na prihvaćanje odgovornosti, raditi samostalno i timski. Florence Nightingale opisala je zadaću medicinske sestre u jednoj rečenici: “Najbolji obol kojeg sestra može dati narodu, jeste uvjerenje da je svaki čovjek vrijedan član ljudske zajednice, da ima svoja prava i dužnosti i da ga osposobi za borbu u životu.”
“Jednom vatrogasac, zauvijek vatrogasac...”
Ekipa iz JVP-a
BLAGDAN ZAŠTITNIKA VATROGASACA,
Čakovec
Mjesec vatrogastva će se nakon svečanosti u Čakovcu, osim redovnog obavljanja posla, obilježiti nizom aktivnosti koje će provoditi vatrogasci Međimurja te JVP Čakovec
Piše: Dora Vadlja
Foto: Zlatko Vrzan
U Javnoj vatrogasnoj postrojbi Čakovec 4. svibnja u prisustvu zaposlenika, umirovljenika te uzvanika, obilježeno je Florijanovo, blagdan zaštitnika vatrogasaca, sv. Florijana. Vatrogasci diljem zemlje 4. svibnja slave svoj dan, Međunarodni dan vatrogasaca, a ujedno i svibanj kao mjesec zaštite od požara.
Dan vatrogasaca
čestitao Mladen
Kanižaj
O plemenitoj i časnoj službi međimurskih vatrogasaca, kao i o najvažnijem datumu vatrogastva, u govoru se osvrnuo Mladen
Kanižaj, zapovjednik JVP-a Čakovec.
- U sv. Florijanu vatrogasci su prepoznali uzor dobrote, hrabrosti, nesebičnosti i solidarnosti. Florijan je bio hrabar čovjek, a takvi su i naši vatrogasci, hrabri i odvažni ljudi koji ne štede ni vlastiti život, naglasio je zapovjednik ponosan na one koji nese-
bično čuvaju svoje sugrađane i imovinu od požara i drugih elementarnih nepogoda.
Iskoristio je priliku kako bi zahvalio svima na dolasku na svečano okupljanje kojim se tradicionalno odaje počast vatrogascima i njihovoj tradiciji, a među uzvanicima bili su župan Međimurske županije Matija Posavec, zamjenik župana te ujedno načelnik Stožera civilne zaštite Međimurske županije Josip Grivec sa suradnicima, predsjednik Gradskog vijeća
Grada Čakovca Josip Varga, predstavnici Vatrogasnog vijeća JVP-a Čakovec, Vatrogasne zajednice Međimurske županije, PU međimurske, Županijske bolnice Čakovec, Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije, ravnateljstva civilne zaštite Službe civilne zaštite Čakovec, načelnici općina, podupiratelji te prijatelji vatrogastva, uz zaposlenike i umirovljene djelatnike JVP Čakovec.
Poruku podrške i zahvale svim vatrogascima i djelatnicima u vatrogastvu uputio je i predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca.
- Svojim svakodnevnim radom i djelovanjem slijedite
plemenite ideale koje je živio i za koje se borio vaš zaštitnik sv. Florijan. Sve što radite, radite s plemenitim ciljem zaštite ljudskih života i naše imovine, na čemu vam u svakoj prilici treba čestitati. Želim vam što manje intervencija i izlaganja opasnostima koje donosi vaš posao te puno sreće u radu, zaključio je Varga i zahvalio svima koji obavljaju posao u zaštiti i spašavanju.
Međimurski vatrogasci nižu brojne uspjehe
- Mislim da svi redom morate biti ponosni na sebe s obzirom na sve postignute rezultate, angažman i aktivnosti koje imate te provodite. Uz uspješnu obostranu suradnju, u Međimurskoj županiji imamo snažnu želju i htijenje pokazati koliko nam je vatrogastvo bitno za razvoj zajednice. Vi ne samo da gasite požar već razvijate zajednicu kroz niz manifestacija, aktivnosti i doprinosa, i to u svim našim više od 130 naseljima, 22 općinama i 3 grada, rekao je župan Posavec, čestitao vatrogascima njihov dan te iskoristio priliku da se još jednom prisjeti i čestita JVP-u Čakovec na velikom uspjehu u 2022. godini, osvojenom 1. mjestu na Vatrogasnoj olimpijadi u Celju, ali pritom i Malom Mihaljevcu, Palinovcu i Sportskoj vatrogasnoj udruzi u Žiškovcu,
na sudjelovanju na najvećem natjecanju u vatrogastvu. Mjesec vatrogastva će se nakon svečanosti u Čakovcu, osim redovnog obavljanja posla, obilježiti nizom aktivnosti koje će provoditi vatrogasci Međimurja te JVP Čakovec. Tako su najavljena upozoravanja na nepravilnosti u preventivi, uređenja vatrogasnih objekata, okoliša, vozila i opreme, susreti svih kategorija vatrogasaca, provođenje svečanosti i susreta uz temu trenutnog stanja vatrogastva, posjeti starijim i nemoćnim kolegama vatrogascima, ukazivanje na uzroke i izvore nastajanja i izbijanja požara te posljedice vatrene stihije kroz letke i plakate, preventivni pregledi domaćinstava, ustanova i sl., rad s djecom i ustanovama u odgoju, provođenje taktičkopokaznih vježbi i drugo.
HUMANITARNA UTRKA
Wings for life u Zadru
Svibanj je mjesec zaštite od požara, a vatrogasci su poznati da cijele godine djeluju humanitarno na skoro svim događanjima. Tako je bilo i ovog vikenda gdje su profesionalci JVP-a Čakovec sudjelovali na humanitarnoj utrci Wings for life u Zadru, u kojoj se stopostotna vrijednost startnine daje za kliničko istraživanje leđne moždine, s ciljem pronalaska lijeka.
Start utrke je na sedam službenih lokacija u isto vrijeme i više od 240 lokacija preko mobilne aplikacije, a ove godine je sudjelovalo čak 206.733 sudionika,
a samo u Zadru 6500 trkača. Utrka je posebnog značenja, uz mnogobrojne trkače, velik broj navijača uz stazu je samo po sebi doživljaj koji jednostavno treba doživjeti, a znamo da nema ciljne crte, već kraj utrke jest kada te dostigne presretačko vozilo koji kreće pola sata nakon starta utrke i kreće se određenom brzinom. Bila je to deseta jubilarna utrka organizirana na ovakav način, a obilježena suncem, prekrasnim vremenom i otrčanih 80-ak kilometara profesionalnih vatrogasaca JVP-a Čakovec. (dv)
DVD DONJA DUBRAVA
djeluje 135 godina
Prošli četvrtak, 4. svibnja, članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Donja Dubrava, osnovanog još davne 1888. godine, proslavili su dan sv. Florijana, svog zaštitnika. Uz pratnju Puhačkog orkestra općine Donje Dubrave, u svečanoj povorci uputili su se u kapelicu sv. Florijana gdje su položili buket i upalili lampione, nakon čega su otišli na svetu misu u župnu crkvu. Svetu misu služio je vlč. Berljak
za sve pokojne članove dobravskog DVD-a.
Dan sv. Florijana dobravski su vatrogasci iskoristili za skromnu proslavu 135. godišnjice osnutka Društva. Tim povodom im je samouki dobravski slikar Zoran Horvat poklonio svoj rad, gra�iku Vartogasni dom, a koju je u ime društva primio predsjednik Željko Kovač. Događaj je završio prigodnim domjenkom svih prisutnih. (lm)
MEĐIMURSKA KUHARICA
Sastojci:
- kore za vučeno �jesto
Nadjev jabuka:
- 2 kg jabuka
- 150 g šećera (ovisi o slatkoći jabuka)
- 10 g cimeta
Nadjev mak:
- 200 g maka
- 400 ml mlijeka
- 50 g šećera
- 1 žlica meda
Nadjev sir:
- 500 g kravljeg sira
- 100 g šećera
- 3 jaja
- limunova kora
- 1 vanilin-šećer
Nadjev orah:
- 200 g mljevenih oraha
- 100 g šećera
- 30 ml ruma
- 400 ml mlijeka
Restoran Terbotz u Železnoj gori mjesto je gdje živi umjetnost stvaranja jela i vina. U Terbotz goste uvijek i rado vraćaju ugodna sjećanja. Upravo je Terbotz domaćin naše ovotjedne rubrike Međimurska kuharica.
Prema nazivu rubrike, odlučili su pripremiti nešto s okusom zavičaja - međimursku gibanicu. Recept je s nama s radošću pripremila še�ica Terbotzove kuhinje Silvija Horak, vrsna i nagrađivana kuharica.
U tepsiju za pečenje posložite dvije kore koje smo premazali maslacem. Na donju koru ravnomjerno rasporedimo nadjev od oraha.
Na orahe stavimo dvije kore pa slijedi nadjev od sira. Na sir stavimo opet dvije kore, premažemo maslacem i stavimo nadjev od maka.
Na mak opet dvije kore, ponovo ide premaz od maslaca i posljednji sloj čine
jabuke. Na jabuke stavimo kore, premažemo jajem i kiselim vrhnjem, pa pečemo gibanicu na 180 stupnjeva oko 45 minuta.
Uz međimursku gibanicu možemo servirati sladoled od buče i domaće jagode.
Dobar tek vam želi obitelj Jakopić i djelatnici restorana Terbotz!
Uz međimursku gibanicu Nada Jakopić, vlasnica restorana Terbotz, preporučuje servirati rajnski rizling, izbornu berbu (12,5 % alk.).
To aromatično slatko vino karakterizira zlatnožuta boja. Vino je sočno, dinamično,
a njegova slatkoća je savršeno uravnotežena kiselinom. Iznimno se dobro sljubljuje s desertima. Stoga svakako kušajte uz međimursku gibanicu ili neku drugu slasticu vama po želji. Živjeli! (rr, zv).
Svibanj donosi vrijeme druženja na otvorenom, u obiteljskim dvorištima, vikendicama, izletištima. Boravak na svježem zraku dodatno pojačava apetit, pa se i družina odlučuje na roštilj i druge zasitne mesne delicije. Anamarija Burevska iz restorana Bajzovi dvori u Dekanovcu predstavlja jednu obilatu proljetnu platu na kojoj su mjesto našli ražnjići, pečena piletina, pohana svinjetina, zapečeni grah, pureće rolice
omotane špekom i povrće na žaru. Obavezan dodatak tako raskošnoj plati su mladi luk, ajvar i listovi rikole. Kako pripremiti primjerice pohanu puretinu? Naizgled jednostavno, ali uvijek dobro dođe pokoji savjet vrsnih kuharica i kuhara. Pureća prsa narežu se na �ilete. Meso se marinira (sol, sok od limuna i malo ulja). Nakon toga se panira, najprije u brašno, zatim jaje koje smo zamutili, a potom u krušne mrvice u
Sastojci (tijesto):
- pureća prsa
- limun
- sol, papar
- 4 jaja
- brašno
- krušne mrvice
- sezam
koje je prethodno umiješan sezam. Meso se malo potapka da se mrvice prime za meso. Pržimo u dubokom ulju. Kad su �ileti pečeni, izvadimo ih iz vrućeg ulja i papirnatim ubrusom maknemo višak masnoće. (rr, zv)
Priprema:
Mlijeko zagrijte gotovo do vrenja, smanjite vatru i polako sipajte gris u mlijeko uz neprestano miješanje pjenjačom kako se ne bi stvorile grudice. Nastavite kuhati pet minuta neprestano miješajući dok gris ne provrije.
Dodajte sol, šećer ili med, vaniliju i cimet. Kada se griz zgusne, maknite ga s vatre i umiješajte žlicu maslaca. Ser-
virajte u zdjelice i pospite voćem po izboru ili pekmezom, orašastim plodovima, kakaom ili naribanom čokoladom. Dobar tek!
Sastojci:
- 0,5 l mlijeka (običnog ili bademovog)
- 5 žlica grisa Čakovečki mlinovi
- 2 žlice šećera ili meda
- prstohvat soli
- žlica maslaca
- vanilija
- cimet
Zbog svog finog okusa, mekoće, prhkoće i specifičnog izgleda klipići su neizostavni kao zalogajčić na druženjima
Piše: Aleksandra Sklepić
Domaći klipići u međimurskoj kuhinji i tradiciji zauzimaju posebno mjesto. Zbog svog �inog okusa, mekoće, prhkoće i speci�ičnog simpatičnog izgleda, neizostavni su kao zalogajčić na druženjima, a gode i nakon ukusnog domaćeg ručka. Postoji mnogo recepata za njihovu pripremu, ali u razgovoru sve češće susrećemo zabavan fenomen da klipići dobivaju ime po kuharici koja ih je ispekla, pa nerijetko nailazimo na nazive kao što su Marijini klipići, Aničini klipići ili Jožekovi klipići i točno se zna o kojim je klipićima riječ. Razlog tome je
što svaka kuharica ili kuhar, u samu izradu uključuju vlastite male tajne, što ih čini prepoznatljivima i nezamjenjivima.
U ovom broju predstavljamo Milenine klipiće koje je za nas ispekla Milena Radiković (41) iz Žabnika. Milena je po zanimanju tehničarka cestovnog prometa, a radi u poduzeću Carthago, u susjednoj Sloveniji. Svoje slobodno vrijeme Milena najradije provodi s obitelji, sa suprugom Nenadom, kćeri Lorenom (12) i sinom Jakovom (10).
- Volim provoditi vrijeme sa svojom obitelji. Rado idemo na izlete i druženja s
Sastojci:
Za �jesto:
- 1 kg glatkog brašna
- 1 svježi kvasac
- 1 žličica šećera
- 2,5 dl ulja
- 1 žličica soli
- 6 dl mlijeka
Za premazivanje:
- 1 jaje
- 1 dl ulja
- malo soli, sezam, chia sjemenke
Priprema:
U 1 dl toplog mlijeka stavite 1 žličicu šećera i svježi kvasac pa pustite da se digne. U posudu za mijesiti stavite brašno, sol, ulje, preostalo mlijeko i kvasac. Zamijesite tijesto i ostavite da se digne. Kad se tijesto digne, podijelite ga na manje dijelove, razvaljajte i prerežite da se dobiju trokuti. Trokuti se tada smotaju u oblik klipića. Klipiće slažite u nauljen lim i premažite razmućenim jajetom i uljem pa posipajte sezamom ili sjemenkama po želji. Stavite peći u zagrijanu pećnicu na 200 stupnjeva. Kad se klipići zarumene, izvadite ih iz pećnice i još jednom premažite uljem.
Milena sa svojim finim klipićima
prijateljima i djecom, ponekad u vinograd ili uz Muru. Kći je članica mažoretkinja, a sin igra nogomet pa smo svi angažirani oko njihovih treninga, nastupa i utakmica, a kad nađemo slobodnog vremena, rado smo svi zajedno u prirodi.
Milena voli kuhati i tradicionalna i moderna jela, a recepte je donijela iz obiteljskog doma, od majke, ali ih pronalazi i na internetu. Svakom receptu dodaje “nešto svoje”, da ga prilagodi uku-
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
sima svojih najdražih. Klipići su joj uža specijalnost, a svi ih najviše vole kad ih napravi sasvim malene, pa jedan klipić predstavlja jedan slasni zalogajčić.
Osim kuhanja, Milena voli pjevanje, pa je aktivna članica Pjevačkog zbora KUD-a Sveti Martin na Muri. Tu se opušta i skuplja pozitivnu energiju za svladavanje dnevnih obaveza, poslovnih i obiteljskih. Kao članica KUD-a, zajedno sa svojim kolegicama i kolegama pjevačima, rado uskače u
pomoć kod organizacije različitih manifestacija kojih u Svetom Martinu na Muri ne nedostaje. Kao KUD obavezno sudjeluju na gulašijadi i grahijadi, a �ini Milenini klipići na svježem su zraku uz Muru još ukusniji. Nedavno se Milena odlučila isprobati i sama kuhati gulaš na veliko, u svom vinogradu, te je naišla na ohrabrenja onih koji su ga kušali. Zbog toga je odlučila da će se ubuduće češće upustiti u kuharske avanture za veći broj ljudi.
Da bismo pomogli sugrađanima koji su tijekom pandemije koronavirusa ostali “zarobljeni” unutar svojih četiriju zidova i nisu svakodnevno išli u trgovinu po namirnice, krenuli smo s rubrikom u kojoj smo objavljivali tradicionalne međimurske recepte.
Recepti su to naših mama i baka koje su gotovo ni iz čega stvorile �ini ručak za svoju brojnu obitelji.
Budući da su recepti naišli na dobar odaziv vas čitatelja, nastavljamo i dalje s tom praksom. Drugim riječima, iz broja u broj slijede recepti �inih i ukusnih jela koje su isprobale i potvrdile generacije i generacije Međimuraca. Jela su pripremljena uz mnogo mašte i ljubavi od jednostavnih namirnica koje doma ima svaka obitelji. Tko kaže da se i od običnog krumpira, tjestenine, riže i ostalih namirnica ne mogu skuhati odlična jela?
S jedne strane imamo obrok, pripremili smo nešto novo i vraćamo se u djetinjstvo naših roditelja, a s druge strane, upotrebljavamo jednostavne domaće namirnice, često iz vlastitog vrta ili lokalnog OPG-a.
Tako ne moramo svakodnevno u trgovinu čime na kraju krajeva čuvamo kućni budžet. (vv)
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednogčitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za pre-
daju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je utorak, 16. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 19. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Ovotjedni dobitnik: Ivana Malekoci Vinković iz Krištanovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti
telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu.
Telefon Poliklinike: 040 391-240.
Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
br. 1443
POLIKLINIKA ZA OFTALMOLOGIJU OSVOJI BESPLATAN OČNI PREGLED
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 16. svibnja 2023. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 19. svibnja 2023.
HOROSKOP
OVAN (21.3. - 20.4.) BIK (21.4. - 20.5.)
Vaši osobni odnosi od ovog tjedna razvijat će se lakše i skladnije. Bit ćete opušteniji i sretniji što je tako. Sve ono što vas je mučilo nekako će olabaviti, pa će vam se činiti kao da ničega nije ni bilo. Mnogi parovi poboljšat će svoj odnos. Pasivan stav da se „na kraju sve samo složi“ vrijedi onda kad imamo dovoljno vremena.
BLIZANCI (21.5. - 21.6.)
Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija sa osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Oni u vezama bit će otvoreni jedno prema drugome. Ulazite u fazu kad će vam se mnogo toga obećavati.
LAV (23.7. - 23.8.)
Nekima će se činiti da su prepoznali svoj ljubavni ideal koji su tražili, ali bi se sve u trenu moglo pokazati kao puka iluzija. Zato budite više na zemlji, a manje u oblacima. Tako ćete biti sretniji. Oni u vezama bit će previše analitički prema partneru. Bit ćete izloženi brojnim kontaktima.
VAGA (24.9. - 23.10.)
Ovih dana vjerojatno će mnogi od vas početi pretjerivati u uživanjima ili obratno, u suzdržanosti. Ili ćete svaki tren željeti biti s voljenom osobom, ili ćete težiti potpunoj samoći. Razmislite o sebi i o onom što želite, te nađite ravnotežu. Svoj poslovni interes ćete prebacivati na nova područja, uglavnom iz struke.
STRIJELAC (23.11. - 21.12.)
Vjerojatno ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo djelomična i prolazna zbrka s kojom se trebate suočiti na vješt način. Uz malo truda vi ćete izazove pretvoriti u veliku sreću za oboje. U poslu ćete se mjeriti s drugima, a povremeno i nadmudrivati.
VODENJAK (21.1. - 19.2.)
Oni koji su još sami još uvijek će čekati svog princa na bijelom konju, ali će polako shvaćati da ga nema niotkuda. To će im vjerojatno donijeti još poneku ljubavnu frustraciju ili okrenutost prema samima sebi. Neka preispitaju svoja očekivanja. Da biste poboljšali ono što radite, morate se otvoriti i više surađivati s drugima.
Potreba za intimnošću kod vas će ojačati. Zato će se mnogi koji već imaju partnera rado povlačiti u svoj dom i tu potiho uživati u dvoje. Nećete mnogo izlaziti. Za samce to znači više sanjarenja, a manje druženja i šansi za ljubav. Osim ako ne izađu. Nastavit će se bogato poslovno razdoblje.
RAK (22.6. - 22.7.)
Ljubav ćete nalaziti na svakom koraku i u svakom danu. Ova običnost vama odgovara jer ste u duši mirni. Oni u vezama bit će zadovoljni i s najmanjom sitnicom koju će rado dijeliti. Možda nećete još vidjeti prednosti nove faze u koju ulazite, ali osjetit ćete ih intuitivno.
DJEVICA (24.8. - 23.9.)
Najviše će vam odgovarati mir i povlačenje. Mnogi će vrijeme provoditi u vlastitom domu, a ako je voljena osoba uz njih, tim bolje. Oni koji su još sami prepuštat će se ljubavnim snovima. Zaposleni u uslužnim djelatnostima vjerojatno će morati raditi prekovremeno.
ŠKORPION (24.10. - 22.11.)
Brige će ipak ostajati iza vas i partnera, a usredotočit ćete se na to kako konstruktivno osnažiti svoj odnos. Bit će još uvijek malih provokacija, ali s njima ćete se nositi lakše. Na taj način uspjet ćete osvježiti će svoju vezu. Metoda da odjednom riješiti više stvari samo će napraviti nepotrebnu zbrku.
JARAC (22.12. - 20.1.)
Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer vam pozicija planeta u tom smislu donosi male prilike. Zato budite mudri i staloženi koliko god možete. Nakon što ste riješili jedan problem, od sada ćete raditi s manje napetosti i s više ugodnosti.
RIBE (20.2. - 20.3.)
Mnogi će provjerenim potezima pokušati ispuniti svoja ljubavna očekivanja. Partner ili ona osoba koju pokušavaju osvojiti katkada će ih blokirati, ali ne trajnije. Bit će uspona i padova, a samo o upornosti ovisi da li će ostvariti svoj cilj. Nije potrebno žuriti ni otkrivati sve adute jer se neke stvari još bistre.
Piše: Zlatko Bacinger
Među dječjim muzejskim manifestacijama sve istaknutije mjesto zauzimaju manifestacije edukativnoga karaktera. O obrazovnoj ulozi muzeja sve se više govori i na popularnoj i na akademskoj razini, pa muzeji jednim manjim dijelom preuzimaju ulogu škola.
U povodu 18. svibnja, Međunarodnoga dana muzeja, Muzej Međimurja Čakovec organizirat će nekoliko edukativnih događanja:
Manifestaciju “Mali školski kustosi” na kojoj će sudjelovati pet međimurskih osnovnih škola:
• OŠ Jože Horvata Kotoriba koju će predstavljati mali kustos Luka Car (6. a razred) s predmetom: „Korpa – prikaz pletenja“, mentorica Romina Volar, učiteljica;
• OŠ Belica koju će predstavljati mali kustos Lovro Lehkec (2. a razred) s prikazom „Čovek“, mentorica Vesna Herman, učiteljica;
• OŠ Vladimira Nazora Pribislavec koju će predstavljati mali kustos Andrej Okreša (6. a razred) s predmetom „Časnička sablja iz Prvog svjetskog rata“, mentor Marko Damiš, prof.;
• OŠ Štrigova koju će predstavljati mala kustosica Maja Paula Fortner (5. razred) s predmetom „Krboč“, mentorica Anita Škvorc Branda, prof.;
• OŠ Kuršanec koju će predstavljati mala kustosica Marija Kozar (6. a razred) s predmetom „Ručni mlinac za kavu“, mentorica Ana Marija Balent Žemlić, učiteljica.
Muzeji, osim što obrazuju i podučavaju, moraju biti i transferi mudrosti, i
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T/F: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
LJETNO RADNO
VRIJEME:
1. travnja – 31. listopada
Ponedjeljak: 10 – 18 sati
Utorak – petak: 8 – 18 sati
Subota – nedjelja: 10 – 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima muzej je zatvoren.
to one praktične, one koja posjetitelju pruža iskoristiv savjet življenja. Načini na koje to rade mogu biti različiti i danas su uobičajeni u gotovo svim muzejskim ustanovama.
Uvažavaju ih i prakticiraju s manjim ili većim uspjehom svi muzejski djelatnici. U Muzeju Međimurja Čakovec sa sudionicima, mahom djecom, uspostavlja se interaktivna komunikacija. No, sličan način rada nastoji se uspostaviti i s odraslim posjetiteljima. Tako se donedavno uobičajeni monolog kustosa vodiča pretvara u opušteni razgovor
Mali školski kustos svibanj 2022. u kojem vodič ne samo da odgovara na pitanja, nego ih i postavlja. Jedna od takvih manifestacija, koja teži aktivnijoj ulozi korisnika muzeja u muzejskim aktivnostima, su i Mali školski kustosi. Glavna uloga u toj doista originalnoj muzejskoj priredbi pripala je djeci, učenicima nižih i viših razreda osnovnih škola. Imamo, dakle, situaciju u kojoj važnost čuvanja kulturne baštine ne objašnjava sam muzejski kustos, nego je djeci dana mogućnost da do tog zaključka dođu sami, kroz vlastito istraživanje. Takav
način muzejskoga pristupa ispunjava djecu ne samo znanjem, nego i duhom i mudrošću. Manifestacija Mali školski kustosi je priredba upravo takve vrste i upravo s takvom svrhom. Priredba će biti održana u četvrtak, 18. svibnja, od 9 do 12 sati, u Muzeju Međimurja Čakovec na Međunarodni dan muzeja i bit će dio Edukativne muzejske akcije (EMA) koja se u čitavoj Hrvatskoj održava od 20. travnja do 19. svibnja ove godine. Tog istog dana, odmah nakon Malih kustosa, u 12 sati bit će promocija muzejske edukativne knjižice pod naslovom Muzealac za Međimurje: MU-ZA-ME koju je priredila i uredila muzejska pedagoginja Ines Virč. Knjižica je namijenjena djeci vrtićkoga uzrasta i učenicima nižih razreda osnovnih škola. Kreativnim pristupom muzejskim sadržajima najmlađim se korisnicima uz brojne zadatke, opise i fotografije želi približiti muzejska djelatnost, ali i povijest i predaje našega zavičaja.
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
VREMENSKA SLIKA: Ni u prošlom tjednu nije bilo trajnije stabilizacije vremena, ali smo ipak spojili tri-četiri dana ljepšeg vremena uz temperaturu zraka preko 25 Celzijevih stupnjeva. U nedjelju navečer bilo je i lokalnog nevremena. Sad je opet red na promjenjivom vremenu. Sljedećih se-
dam dana bi opet moglo biti dosta kiše i pljuskova. Ne u svim danima, ali većinu dana bi moglo pasti bar malo kiše, od četvrtka do subote možda i veće količine. Ponovno će doći i do osvježenja. Opširnije o prognozi u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: Četvrtak i petak opet izgle-
daju promjenjivo i svježije. Povremeno može biti kiše i pljuskova s grmljavinom, a temperatura će se sniziti za još nekoliko stupnjeva. Puhat će umjeren, na udare i pojačan sjeveroistočni vjetar. Može biti i kraćih sunčanih razdoblja, ali svakako budite svjesni da se očekuju kiša i pljuskovi.
Ni za vikend nije puno bolja prognoza. Izmjena oblaka i kraćih sunčanih razdoblja, ali i dalje mjestimice može biti kiše ili lokalnih pljuskova s grmljavinom. Temperatura zraka bi trebala polagano rasti u subotu, a nedjelja bi opet mogla biti hladnija jer će kiša biti raširenija i češća.
Pučka meteorologija
Ne svlači zimski halj dok ne prođe mjesec maj
Ponedjeljak izgleda malo povoljnije pa bi se izmjenjivali oblaci i sunčana razdoblja. I dalje postoji mogućnost za kišu ili pljuskove s grmljavinom, ali će ih biti manje nego u prošlom tjednu.
U utorak i srijedu veći dio dana ugodno toplo, bit će i sunčanih razudoblja, ali i dalje mjestimice može biti kiše ili kratkotrajno pljusnuti.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti pro-
gnozu na Twitteru i našoj stranici „Kad će Kiša“ na Facebooku. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 10. 5. 2023.)
•10. svibnja 1751. god. u poplavi potoka Medveščaka u Zagrebu poginulo 14 osoba
•11. svibnja 1972. god. na splitskoj rivi pola metra leda od tuče
•15. svibnja 1586. god. u Češkoj pijavica digla u zrak dva jezerca s ribama
Telegram
Dođe njemački ovčar u poštu i diktira
telegram:
-Vau, vau, vau, vau, vau, vau, vau, vau, vau.
Kaže mu žena na šalteru:
-Možete dodati još jedno vau, telegrami do deset riječi su besplatni.
-Da, ali onda poruka ne bi imala smisla.
Tubi or not to be
Shakespeare: - Molim jednu majonezu.
Prodavačica: - Hoćete u tubi or not to be.
razlika
Autor: Mladen Mrčela
Drugi rat još navek traje
Dok dojde mesec maj sako leto se moramo vrnuti vejč od sedemdeset ili pak malo meje od osemdeset let nazaj kak bi ipak, na se zadje rešili nekaj kaj nam je ostalo, očem reči, završili Drugoga sveckoga rata. Jedino još prinas v Lepoj našoj traje Drugi svecki rat i nikak nebremo zazvediti što je bil na strani pobjednikov, a što pak je zgubil? I još nekaj, nikak se nebre zazvediti što je pisal ili pak još navek piše povjest i što je te kaj sako malo meja to povjest. Em nam povjest ne štima, em nam brojke ne pašejo jerbo nam na jenoj strani falijo ljudi, a na drugoj ga jiv preveč. Nikak nebremo zazvediti koga so itak partizani pobedili kaj so bili pobjedniki, a kuliko ga oni šteri so preživeli rata, a neso preživeli oslobođeje. Neje le�ko tu biti spameten jerbo nešterne istine stopram ve dohajajo na svetlo dneva, a nigdi ga jiv ne bilo od rata pak do ve. Oni šteri so pisali povjest so hajdi toga ne znali ili pak so ne šteli, očem reči, neso smeli znati. Kak bodo negda znali ako se još dendenes nesme znati se ono kaj se je pripetilo. Več sedemdeset let ga v Italiji nega fašistov, a v Austriji, Mađarskoj i Nemačkoj ga ne nacistov jedino još prinas ratuvlejo partizani i ustaše i to tak kaj partizani navek pobeđuvlejo. Najgerek sam, jako sam najgerek da bode več jempot završil te Drugi rat i kaj of naš Domovinski dojde do zraka..
Josip Broz i drug Tito
Nikak nebremo rešiti što je bil Josip Broz, a što pak je bil drug Tito. Najme kaj, znuomo da je Josip Broz rođen v Kumrovco, kak se pripoveda i kak je napisano, 25.majuša 1892.leta. Ruon tak znuomo da je bil Zagorec i da se je zvučil za bravara, ali ga je politika (čitaj: boljševiki) k sej potegla i odvlekla ga je v Rusijo, k Staljino.
Odišel je v Rusijo Josip Broz, a vrnul se je Drug Tito. Znuomo da je Josip Broz v bravariji ostal bez jenoga prsta, a Drug Tito je mel se prste. Kak so ga Rusi zaškolali za političara-komunisto tak so ga zrivali na čelo komunističke partije v negdašjoj prvoj Jugi. Dale smo mislili da se znuomo jerbo so nas vučili da so Titijovi partizani pobedili v sim bitkama v šterima so se borili protiv Švabov, Talijanov, četnikov, domobranov, ustašov, a posle smo zazvedili kak so Švabi potukli partizane saki pot dok so jim se ovi našli na poto. Dok so Švabi otprli svoje arhive unda je istina došla na svetlo dneva tak da kaj se je pravzaprav pripetilo v Drugomo rato to ve i ovi na Interneto znajo. Vidite kak je to, mi ve znuomo da se je Josip Broz narodil, a ruon tak znuomo da je drug Tito hmrl, a hajdi toga kaj se je med tem pripetilo to još ne znamo niti nebremo znati je li bodemo da to i zazvedili.
Kam itak teče Sava?
Znuomo kak je bilo prinas 1971. i 1972.leta za vreme hrvackoga prtuletja: hrvatski političari so skrenuli z partiskoga i Titijovoga pota i šteli so kaj bodemo mi Hrvati meli svojo državo – Lepo našo. Poznato nam je kak so Tito i partija o tomo meli svoje mišleje tak da so hrvatski političari odišli po riti k meši, očem reči, na Goli otok, v Lepoglavo ili pak Staro Gradiško,a Lepa naša je ostavlena za nekša bolša vremena. Verjem da smo ne pozabili kak je drug Tito 1972. leta v Slavonskomo Brodo jasno i glasno rekel kak bode predi Sava tekla uzvodno, nazaj v Deželo, predi nek bodo Hrvati meli svojo državo. Tak je on mel rad Hrvate. Kak je to rekel, tak se je i toga držal i dok je on bil živ mi Hrvati smo ne živeli vu svoji državi. No, Sava je ipak počela teči uzvodno i to deset let posle nek je drug Tito odišel k Božeko na račun. Poznato nam je sima kak so dedeki i japice senjali svojo državo, svojo Lepo našo od stoletja sedmog i dok so došli do svoje države si okoli so se pobunil tak da smo mi Hrvati morali znova zeti puške v roke i genoti v borbo protiv onih šteri so ne šteli Lepo našo. Rat za hrvako državo trajal je štiri leti i posle veliki borbi naši braniteli so uspeli pretirati četnike
i zafremati neovisno i samostalno Lepo našo. Čuda je bilo oni šteri so delali se kaj Lepa naša nej stala na svoje noge, ali je naše branitelje nikaj i nišči ne mogel pobediti. Čuda je bilo oni šteri so ne veruvali da bode Sava tekla nazaj, ali ipak je ona počela teči i još dendenes teče, očem reči, mi Hrvati imamo svojo državo.
Osemdeset let je minulo otkak so zginula deca z Kozare i ve so se najempot našla. Kuliko pot smo se naposlušali kak so deco, štera so preživela nemačko bombarderanje Kozare 1942.leta, sfondali ustaše sam kaj s osvetijo Srbima šteri so ne preživeli Kozaro. Zabadav so Hrvati prepovedali kak je 6000 dece preživelo i razmešteno po hrvackim hižama, kak so se za jiv pobrigali hrvatski doktori, NDH i ustaše, cirkva, časne sestre, karitas i nadbiskup Alojzije Stepinac, ali Srbi so furt krivico hitali na Hrvate i ustaše. Ve, ne tak zdavnja, došel je beli dim iz Srbije i Srbi so priznali da se je šest jezer dece vrnulo posle rata nazaj vu svoje familije, ali so nigdi ne priznali što jiv je spasil, što se je brigal za jiv duže od tri leti. Neje to niti tak važno, važno je da so deca preživela bombarderanje, rata, da so ozdravila i da so se vrnuli nazaj vu svoje familije. Kak je osemdeset let trelo kaj istina o deci z Kozare dojde na svetlo dneva tak se bode i jempot zazvedilo kak je pravzaprav počel Drugi rat, kak je završil i što je koga v Drugomo rato potukel. Toplo se nadjam da bode jenoga dneva došla na svetlo dneva i istina o Jasenovco i kaj bode jenoga dneva Udba priznala kak je zmislila onih 700 jezer sfondanih Srba, Židova i Roma z šterima mašejo več skorom osemdeset let. Dok jempot mi v Lepoj našoj završimo Drugoga rata unda bodemo, za kratek čas, rešili i Domovinskoga i čuda predi bodemo došli v bolše zutra. Štel bi kaj nej i za to morali čekati osemdeset let! Mi međimorci smo čakali 78 let kaj smo zazvedili i to ne od komunistov, ne od partizanov nego od antifašistov da je naš „Falaček zemle med dvemi vodami“ ne oslobodil Međimorski partizanski odred nek Bugari i Rusi. Što čeka te se načeka.
Ruon kaj si je japica otpral pro�ila na Fejsbuko, sveti Peter ga je dodal za prijatela.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Da život može biti pjesma i ples, vjeruje mladi Bruno Bogdan iz Gornjeg Hrašćana. Bruno je student na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju. Prije studija aktivno je plesao u KUU-u Seljačka sloga Nedelišće, čiji je član, a od prošle godine je član Zagrebačkog folklornog ansambla dr. Ivan Ivančan, na čijem je koncertu briljirao u subotu.
Po završetku studija planira voditi KUD-ove i promicati međimurski folklor. (SZ, foto: mg)
