Ljudska gromada
Piše: Dinko OSMANČEVIĆ
Gradimo mostove povjerenja i tolerancije, slijedeći i puteve koje je svojevremeno pokretao i veliki prosvjetitelj, jezikoslovac, pjesnik, putopisac, franjevac Frano Jukić koji se ponosio i još jednim svojim prezimenom – Banjalučanin.
Fra Ivan Frano Jukić, rođen je 8.jula 1818. godine u Banjaluci. Bio je hrvatski franjevac, prosvjetitelj, jezikoslovac, pjesnik, putopisac, preporoditelj... Nižu gimnaziju završio je u Fojnici, filozofiju je studirao u Zagrebu, teologiju u mađarskom Vespremu i u Dubrovniku. Još tokom studija, politički se angažirao, pošto je bio oduševljen idejama ilirskog pokreta. Zato se zalagao za kulturno podizanje Bosne, za otvaranje biblioteka, osnivanje štamparija, narodnih čitaonica, muzeja. Imao je prosvjetiteljske ciljeve, prije svega za reformu jezika i pravopisa. Bio je pristalica Gajevog pravopisa. “Bosanski prijatelj”
Očuvanje tradicije i kulture Hrvatsko kulturno društvo Napredak, podružnica Banja Luka, od 21. do 23. oktobra ove godine organizovalo je po treći put Dane fra Ivana Frane Jukića. Dani su svečano otvoreni u četvrtak, 21.oktobra, u Muzeju Republike Srpske, projekcijom dokumentarnog filma “Sestre”. Riječ je o filmu koji govori o životu, radu i značaju rada časnih sestara, klanjateljica Krvi Kristove, za banjalučku regiju. Narednog dana, najprije je u podne, u Mrkonjić Gradu, otkrivena spomen ploča u čast velikana, fra Ivana Frane Jukića, da bi naveče, u Banjaluci, u Muzeju Republike Srpske, otvorena izložba slika, umjetnika iz Žepča, Saše Zečevića.
Ivan Frano Jukić pokrenuo je i uređivao prvi bosanskohercegovački časopis, “Bosanski prijatelj”. Prikupljao je i narodne pjesme, koje je zajedno sa fra Grgom Martićem, a pod pseudonimom, objavio u Osijeku. Sav Jukićeva rad bio je vezan za djelovanje fra Grge Martića.
Treće večeri, program se preselio u banjalučko Gradsko pozorište Jazavac. (Riječ je o prostorijama nekadašnjeg kina Vrbas, na Mejdanu.) Na moju radost, a vjerujem i većine prisutnih, dvorana je bila prilično popunjena.
Najviše su se isticali Jukićeva putopisi. Ali pisao je i pjesme, i to u skladu sa svojim ilirskim zanosom. Zbog svog političkog djelovanja, Jukić je upao u nemilost Omer-paše Latasa. Naime, Jukić je Latasa posmatrao kao Slavena, sklonog svom narodu, potencijalnog spasitelja Bosne. Napisao je pjesmu “Slavodobitnica svietlome gospodinu Omer-paši” (1852). Zbog iste, Latas ga je zatočio, a zatim i trajno protjerao u Istanbul. Iz carigradske tamnice, svojim diplomatskim sposobnostima, oslobodio ga je austrijski konzul, pjesnik Antun Mihanović.
Najprije je rad ponajmlađe Napretkove podružnice, ove u Banjaluci, predstavila predsjednica podružnice, Ružica Ševarika. Upoznala nas je sa svim izazovima, da bi podružnica stala na noge, a sa kojima se susreće posebno tokom ovih teških godinu i po vremena pandemije kovida-19. Potom je mikrofon ustupila gošći iz Viteza, predsjednici najaktivnije Napretkom podružnice, Gordani Mišković.
Fra Ivan Frano Jukić umro je mlad, 20. maja 1857, u Beču. Danas, uz njegov prosvjetiteljski rad i političko djelovanje, najviše cijenimo njegove putopise (“Putovanje od Sarajeva do Carigrada”), ali i njegove pjesme i naučni rad. ŠEHER 28 BANJA LUKA
Viteška Napretkova podružnica je svoj rad obnovila još 199., te aktivnosti obavlja kroz tri sekcije; folklornu, koja ima više od 200 članova, od najmlađih do odraslih, tamburašku i književnu. Do sada su imali impozantan broj koncerata u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, uz značajnu izdavačku djelanost i stotine književnih večeri.
