BRZINA ILI BRZOPLETOST
Proizvađači zakonskih rupa Obnova Zagreba i okolice trajat će desetljećima i od presudne je važnosti da se to obavi kvalitetno. Piše: Drago Kojić1 Kada su 15. svibnja zastupnici Hrvatskog sabora raspustili svoj deveti po redu saziv, nekoliko desetaka tisuća Zagrepčana i stanovnika Krapinsko-zagorske županije doživjelo je taj čin kao potres jedva slabiji od onoga kojih je dva mjeseca prije toga učinio privremenim, možda i trajnim beskućnicima. S mnogo nade očekivali su da će najviše državno zakonodavno tijelo usvojiti Zakon o obnovi Zagreba od potresa prije ljetnih izbora. Umjesto toga doživjeli su šok jer su sabornici vrući zakonodavni kesten kao poklon ostavili svojim nasljednicima. Zapravo, ispravnije bi bilo kazati sami sebi jer će se većina njih opet naći u saborskim klupama bilo kao pripadnici većinske stranke ili oporbe. Zakonodavnom apstinencijom nisu bili razočarani samo oni Zagrepčani i Zagorci koji borave u stanovima i zgradama sa crvenim i žutim naljepnicama, nestrpljivo očekujući pravila igre koja bi im trebala pomoći da počnu obnavljati srušene ili oštećene domove ili da nađu kakav zamjenski krov nad glavom. Tobožnje nezadovoljstvo sporošću iskazao je i dio onih koji su barem formalno suodgovorni za zakonodavno odugovlačenje – oporbeni zastupnici. Bila im je to dobrodošla prilika da zagorče život kolegama iz većinske vladajuće stranke, optužujući ih što su iznevjerili stradalnike. Kitnjastom retorikom nadmetali su se tko će uvjerljivije dokazati kako je vlast spora i nedjelotvorna, za razliku od njih koji će, kada pobijede na izborima, pokazati kako se brzo i kvalitetno stvaraju zakoni. Zaboravljajući, naravno, da su i oni jednako iskazivali nedjelotvornost i ležernost kada su uloge bile izmijenjene, tj. kada su oni tvorili vladajuću većinu. Dakle, rugala se tava loncu.
Najvažnija je primjena U svakom slučaju, stručnjaci su vjerojatno mogli i brže sročiti zakonodavni okvir koji bi omogućio da se bez odgađanja pristupi obnovi ranjene hrvatske prijestolnice. Ali 1
Autor je novinar
broj 1-2 :: lipanj 2020.
101
