Pismo glavnog urednika
Treća urbana modernizacija Zagreb, teško ranjena metropole Republike Hrvatske, doživio je razoran potres. Trajno je ili djelomice, uništena vrijedna povijesna i arhitektonska jezgra grada. Uništene su ili oštećene brojne zgrade, vrijedna arhitektonska ostvarenja i urbano tkivo nastajalo stoljećima, a osobito tijekom druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća. Štete su ogromne i procjenjuju se na više od 11 milijardi eura odnosno 85 milijardi kuna.
perspektive ISSN 1848-140X, lipanj 2020., godina 10, broj 1-2
ZAGREBAČKA INICIJATIVA
NOVE IDEJE ZA KRIZNA VREMENA
Budućnost Zagreba
Javljaju se nedoumice što uraditi s takvim gradom. Jedni Šansa za novi, smatraju da je povijesnu jezgru grada potrebno obnoviti veliki iskorak tako da zadrži obilježja zagrebačke urbano-kulturne prepoznatljivosti srednjoeuropskoga grada. Obnova mora Usporedba potresa afirmirati povijesni urbani karakter bez obezvrjeđivanja 1880. i 2020. prepoznatih i prihvaćenih vrijednosti središta grada, koristeći se suvremenim zahvatima i tradicionalnim znanjima. Mnogo je detalja u kojima su promatrači suglasni u ocjeni što i kako bi trebalo djelovati da bi se što prije pomoglo stradalnicima, ali nije malo ni oprečnih stajališta, čak i među stručnjacima. Zato se čini konstruktivnom sugestija Tomislava Petrineca da bi bilo korisno uspostaviti operativno tijelo pa uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika poslije potresa 1979. koji i danas uspješno djeluje, a slične modele primijenile su i druge zemlje pogođene potresom i drugim katastrofama. Vrijednosti koje su činile vizuru i identitet grada potresom su teško narušene. Ljudi koji promišljaju njegovu budućnost smatraju da ova nesreća pruža mogućnost racionalne rehabilitacije, ali i modernizacije grada. Očekuju, zapravo, treću urbanu modernizaciju, što znači otvoriti nova obzorja, kao što je to Zagreb doživio nakon velikog potresa 1880. Stručnjaci ih vide u jasnoj viziji kroz novi urbani razvoj, dakle put koji vodi Zagreb u ruho 21. stoljeća.
broj 1-2 :: lipanj 2020.
3
