NAKON RAZARANJA
Obnova ili novi iskorak? Rušilački potres možemo promatrati i kao prigodu za svojevrsnu prostornu katarzu, tj. Preispitivanje kvalitete dosadašnjeg odnosa Zagreba prema sebi samome i onome kako se vidi u budućnosti. „Strateški projekt obnove“ potresene metropole pruža šansu i za temeljitije sagledavanje vlastitih prostor i ekonomski potencijala Piše: Jerko Rošin1
Obnova ili novi iskorak Potres u 22. ožujka 2020. godine, magnitude M=5,5, dobro je prodrmao. Jedva mjesec ranije je bilo normalno, sve dok globalni koronavirus potres i ovaj lokalni zemljotres nisu sve učinili nenormalnim. Zna se da zla postoje, ali ih se ne očekuje. Navikli smo moguće probleme ostavljati sutrašnjici na brigu, ne misleći kako će sutra jednom biti danas. I tada se iznenadimo kako nam mnogo toga nije na dobrim temeljima; doslovno. Svega desetak sekunda trešnje tla bilo je dovoljno da nam protreseni um odjednom shvati koliko toga smo propustili napraviti za sebe same i koliko nam je dosadašnje vođenje brige o gradu bilo površno. Čak iskustvo jednako jakog potresa prije 140 godina, nije urodilo dovoljnom poukom o protupotresnoj gradnji Donjeg grada. Naravno, desetljećima društveno tolerirana bespravna izgradnja uglavnom suburbije o potresima nije ni razmišljala. Danas nam je najprije sanirati protreseni Zagreb, da nam se ne dogodi da neki i najmanji novi potres ne dovrši rušenje svega načetog. Za to treba dobro proanalizirati stanje razrušenosti svih građevina i razmotriti im mogućnost rehabilitacije. Svima koji su ostali bez krova nad glavom treba što prije naći trajniji smještaj, dok im se ne obnovi stari ili ne sagradi novi. Vlasti će danas-sutra donijeti neki „Zakon o obnovi“, nadam se bez političkog oportunizma i, vjerujem, zdravom pameću.
1
Autor je doc. Art., dipl. ing. arh., arhitekt, književnik, skladatelj, karikaturist.
broj 1-2 :: lipanj 2020.
61
