praksa i očekivanja
INFLACI JA
preokreće ekonomsku stvarnost Sve izvjesnija dramatična kriza U zadnje je vrijeme recesija sve prisutnija, a postoje i ozbiljne naznake da je razvijeni svijet na pragu stagflacije. Recesija će nastupiti gotovo sigurno, a svi se nadaju da će se izbjeći stagflacija. Stagflacija je, zapravo, puno teža situacija, u kojoj se uz recesiju paralelno događa visoki rast cijena u gospodarstvu tj. inflacija. Problem je u tome što metode kojima se borimo protiv visoke inflacije istodobno pogoršavaju recesiju, uključujući nezaposlenost, a politika koja ublažava recesija pogoršava problem inflacije. Teško se nazire kraj stanju u kojem se srećom svijet nije našao još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Najviša inflacija od 1970-ih. Središnje banke agresivno podižu stope. Raspoloženje potrošača na rekordno je niskoj razini. Cijene roba bli26
Suvremena trgovina 6(48)
zu su najviših vrijednosti svih vremena. Dodajmo tome da bi globalna ekonomska kriza mogla ubrzati nastanak nove, bipolarne ravnoteže između SAD-a i Kine. Čak ako to i ne dovede do temeljne promjene u globalnoj raspodjeli moći. Inflacija mijenja ekonomsko raspoloženje Najnovija izvješća o izgledima svjetskog gospodarstva pokazuju da zaoštravanje politike počinje usporavati aktivnosti. Budući da je temeljna inflacija još uvijek visoka u mnogim naprednim gospodarstvima, središnje banke će monetarnu politiku sigurno dulje držati pod strožom paskom. Najznačajnije je da se globalni kreditni ciklus počeo mijenjati kako se sposobnost zajmoprimaca za otplatu duga smanjuje, a rast kredita usporava. Stoga su nagnuti prema dolje, slično procjeni iz travnja.
Neizvjesnost – sudbina sadašnjice Globalna perspektiva je neizvjesna. Svjetsko gospodarstvo pokazalo je otpornost, ali u većini zemalja kratkoročni i srednjoročni izgledi za rast i dalje su prigušeni, a rizici pada povećani. U kontekstu zaoštravanja stajališta monetarne politike kako bi se smanjila inflacija, uzastopni šokovi, uključujući ruski rat protiv Ukrajine kao i mogućnost rata na Bliskom istoku, opterećuju gospodarstvo i makrofinancijsku stabilnost, uključujući stres u financijskom sektoru. Inflacija je donekle umjerena, ali temeljni cjenovni pritisci i dalje su nestabilni. Ranjivost duga je povećana, pri čemu je 60 posto zemalja s niskim dohotkom i 25 posto tržišnih gospodarstava u nastajanju u dužničkoj krizi ili u riziku od te krize. Procesi restrukturiranja dugova bili su spori. U međuvremenu, nejednakost i dalje postoji unutar
