praksa i očekivanja
Koncentracija u globalnoj trgovini
Povećanje učinkovitosti ili destrukcija? Koncentrirana globalna trgovina stvara komplikacije. S jedne strane, koncentrirani trgovinski odnosi mogu odražavati i potaknuti povećanje učinkovitosti. S druge strane, prekid koncentriranih trgovinskih tokova može biti posebno destruktivan ako je proizvode teže zamijeniti u kratkom roku zbog nedostatka vidljivosti i alternativa.
Ž
ivimo u visoko međusobno povezanom svijetu. Prema nedavnom istraživanju McKinsey Global Institute (MGI) svaka se regija oslanja na uvoz za više od 25 posto barem jedne važne vrste robe. Međupovezanosti su tijekom vremena stvorile velike koristi, poboljšavajući učinkovitost, povećavajući globalnu dostupnost proizvoda i potičući gospodarski rast. Ali nedavni poremećaji u opskrbnom lancu, ruska invazija na Ukrajinu i rastuće napetosti između Kine i Sjedinjenih Država, kao i najnoviji nemiri na Bliskom istoku, istaknuli su važnost otpornosti. Poduzeća i kreatori politike podjednako ispituju odakle dolaze inputi i, u nekim slučajevima, razmišljaju o rekonfiguraciji ili čak raskidu određenih dugotrajnih trgovinskih veza.1
li ta pitanja, ovaj se članak oslanja na nalaze nedavnog istraživanja MGI-ja o globalnim tokovima, analizirajući koncentraciju u više od 120 zemalja, otprilike 6.000 proizvoda i osam milijuna pojedinačnih trgovinskih koridora. Evo nekih nalaza:
•
•
Nijedna regija nije ni blizu samodostatnosti. Svaka se regija oslanja na trgovinu s drugima za više od 25 posto barem jedne važne vrste robe.
•
Oko 40 posto globalne trgovine je „koncentrirano“. Uvozne ekonomije oslanjaju se na tri ili manje nacija za ovaj udio u globalnoj trgovini.
Za mnoge proizvode zemlje se oslanjaju na raznoliku skupinu trgovinskih partnera. To posebno vrijedi za veća gospodarstva. Na primjer, Kina uvozi sirovu naftu iz više od 40 gospodarstava, a Sjedinjene Države uvoze automobile iz više od 25 zemalja.
•
Tri četvrtine ove koncentracije dolazi od izbora specifičnih za gospodarstvo. U tim slučajevima (30 posto globalne trgovine), pojedinačne zemlje nabavljaju proizvod iz samo nekoliko zemalja, čak i kada su globalne mogućnosti opskrbe raznolike.
•
Tijekom proteklih pet godina najveća gospodarstva nisu sustavno diversificirala podrijetlo uvoza. Svi imaju ranjivosti, neki više od drugih.
Rezultati istraživanja Gdje postoje koncentrirani trgovinski odnosi između proizvoda i između zemalja? Suočeni s novim poremećajima, kako bi tvrtke i države trebale prilagoditi te odnose, ako uopće? Kako bismo ispita1
Informirana reimaginacija globalne trgovine zahtijeva detaljan pristup, kako u mapiranju koncentriranih trgovinskih odnosa tako i u odlučivanju o akciji – bilo da se udvostruči, odvoji ili diverzificira.
Međutim, za 40 posto globalne trgovine uvozno gospodarstvo oslanja se na tri ili manje zemalja za opskrbu danim resursom ili proizvedenim dobrima. Ovi „koncentrirani“ trgovinski odnosi postoje u svim sektorima, u svim fazama proizvodnog procesa i u svim gospodarstvima. Dodatno sužavajući fokus, oko 15 posto globalne trgovine robom odgovara slučajevima u kojima se uvozna ekonomija oslanja na samo dvije ili manje zemalja. Priča o dvije robe: globalna koncentracija u odnosu na specifičnu
Priređeno na temelju studije: McKinsey Global Institute | The complication of concentration in global trade
34
Suvremena trgovina 6(48)
