VIKEND ODREDIŠTE y ĐURĐENOVAC
Dimnjaci zapuštenog DIK-a
U dolini „Slavonskih Alpa“ Zlatna Slavonija bogata je sjajnim vikend odredištima, a jedno od njih je i Đurđenovac, koji se smjestio usred plodne doline podno Papuka i Krndije TEKST I FOTO: NADA BLAŽEVIĆ I DAMIR PRITIŠANAC
eć na sam spomen imena ovog lijepog gradića, šezdesetak kilometara udaljenog od slavonske metropole Osijeka, bude se asocijacije na plodnu zelenu dolinu okruženu hrastovim šumama i isprepletenu mnoštvom cesta i puteljaka koji se probijaju kroz živopisne predjele nad kojima se sa sjeverozapada i zapada izdižu gorski masivi Papuka i Krndije. Sa svih je strana Đurđenovac dobro povezan s ostatkom svijeta i teško je reći kojom je cestom ljepše doći do ovog
vila Neuschloß iz 1910 godine. Smještena je na rubu gradskog parka, a dali su je izgraditi strani vlasnici pilane, kako bi prvenstveno bila namijenjena smještaju gostiju i reprezentaciji. U secesijskom stilu je bisera na razmeđi donje Podravine nastao i gradski dom kulture, koji je i Slavonije. Da li iz pravca Osijeka, svoju unutrašnjost ustupio kazalištu Našica, Miholjca ili ipak Orahovice. i kino dvorani. Kojom god se cestom bikeri odluče krenuti ne mogu pogrije- Lokomotiva razvoja šiti, jer svaka od njih pruža savršeStrogi centar grada krasi parna no zadovoljstvo u vožnji i to je jedan lokomotiva iz 1873. godine, jedna od mnogih razloga da svog metal- od njih 8 koje su sa 200 vagona prenog ljubimca na dva kotača usmje- vozile trupce iz okolnih slavonskih re put Đurđenovca. A osim uživanja šuma do tvornice. Ova ljepotica je u vožnji do ovog pitomog i spokoj- restaurirana i premještena iz komnog gradića, Đurđenovac ima mno- pleksa tvornice u srce grada kako go tog interesantnog za ponuditi bi građani i posjetitelji grada mogli svojim posjetiteljima. svakodnevno uživati u pogledu na Jedna od glavnih zanimljivo- nju, i evocirati uspomene na zlatno sti i simbola grada zasigurno je doba đurđenovačke povijesti.
Vila Neuschloß smještena u gradskom parku
128 y MOTO PULS srpanj 2018.
Parna lokomotiva u centru grada
U to vrijeme snažnog ekonomskog razvoja grada niknula su radnička naselja. Uglavnom su to katnice građene od 1897. do 1910. godine kakve su se tada nastajale u većini srednjoeuropskih država. Bile su to tipizirane građevine, a imale su po nekoliko stanova. Tada su bile poznate pod nazivom „kolone“ jer su zajedno tvorile radničko naselje. Ispred svake je bio uređen vrt za igru djece te odmor radnika i službenika tvornice. U to vrijeme je Đurđenovac bio industrijsko središte ovog dijela Slavonije jer je osim tvornice za preradu drveta imao i tvornicu leda te tvornicu tanina. Iza ovih nekadašnjih tvornica također su ostala radnička naselja od kojih treba izdvojiti Taninsku četvrt. U njoj su bile kuće izgrađene isključivo od drveta. Od
Crkva sv. Josipa Radnika
