1-03 - Divrej Tora - Leh leha 5784 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 17 Broj 3

Zagreb, šabat 28. listopada 2023. - 13. hešvana 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 3 divrejtora@gmail.com

Paraša Leh leha

du kao zarobljenika kada moćne vojske Hedarlaomera i trojice njegovih saveznika osvoje pet gradova S'domske doline. Avram se otputi s malom grupom svojih slugu da izbavi svog nećaka, pobijedi četvoricu kraljeva i prima blagoslov od MalkiCedeka, kralja Salema (Jeruza lema).

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

U paršat Leh Leha, B-g je Abrahama izveo van i rekao mu da "vidi može li prebrojati zvijezde." B-g je Abrahamu promijenio ime i metaforički ga podigao iznad zvijezda da preusmjeri njegovu sudbinu. Čime je Abraham zaslužio ovaj naročiti tretman? U to je vrijeme na svijetu prevladavalo idolopoklonstvo. Abraham je vidio neistinost te ideje i izdigao se iznad društvenih normi. Na ovaj vrhunaravni čin B-g je odgovorio na isti način podizanjem Abrahama iz prirodnog sustava - "iznad zvijezda". Time je uspostavljeno načelo za čitavu vječnost - židovski je narod iznad "mazela" - djelovanja zvijezda i sreće. Mi ne moramo prihvatiti "sudbinu koju diktiraju zvijezde". Djela ljudskosti podižu nas iz unaprijed određenog sustava i mijenjaju našu sudbinu.

(Berešit 12,1-17,27) B-g govori s Avramom i zapovijeda mu "Idi iz svoje zemlje, iz svoje postojbine i iz očinskog doma, u zemlju koju ću ti pokazati." Tamo će, kaže B-g od njega nastati veliki narod. Avram i njegova žena Saraj, zajedno s njegovim nećakom Lotom, putuju u zemlju Kenaan, gdje Avram podiže žrtvenik i nastavlja širiti vijest o Jednom B-gu. Nestašica hrane prisiljava ovog prvog Židova da se otputi u Egipat, gdje prelijepu Saraj uzimaju u Faraonovu palaču; Avram izbjegne smrt predstavivši se kao Sarajin brat. Pošast sprečava Egipatskog kralja da dotakne Saraj i uvjeri ga da je vrati Avramu i obešteti brata, odnosno, sada je sasvim jasno muža, zlatom, srebrom i stokom. Ponovo u zemlji Kenaan, Lot se odvaja od Avrama i nastanjuje u pokvarenom gradu S'domu, odakle ga odve-



B’’H

B-g sklapa Savez Među Dijelovima, u kojem je predskazano izgnanstvo i progon (galut) izraelskog naroda, a Sveta zemlja im je obećana kao njihova vječna baština.

Još uvijek bez djece, deset godina od njihovog dolaska u Zemlju, Saraj kaže Avramu da oženi njenu služavku Hagar. Hagar zatrudni, postane drska prema svojoj gospodarici i zatim bježi kada Saraj počne oštro postupati prema njoj; anđeo je nagovori da se vrati i kaže joj da će njen sin biti otac velikog naroda. Jišmael se rodio kada je Avramu bilo 86 godina. Trinaest godina kasnije, B-g mijenja Avramovo ime u Avraham ("otac mnoštava") i Sarajino u Sara ("princeza") i obećava da će im se roditi sin. Od tog djeteta, koje trebaju nazvati Jichak ("smijat će se"), proisteći će veliki narod s kojim će B-g uspostaviti poseban odnos. Avraham dobiva zapovijed da obreže sebe i svoje potomke kao "znak saveza između Mene i tebe." ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Leh leha

koji stoji na putu" faraonu.

Kohen

Gemara nas uči da ponekad, ako osoba seli na drugo mjesto, zla

1. alija 13 p'sukim – 12,1 – 13

uredba (koja se na njega odnosi) s

B-g kaže (primijetit ćete tu blaži

Nebesa može biti "poderana". Av-

izraz vajomer, a ne oštriji i češći,

raham i Sara su bili neplodni od

va'j'daber) Avra(ha)mu da napustiti

rođenja. "Leh l'ha" im je pružila ču-

svoju zemlju, rodno mjesto i očev

Njegova "alija" smatra se testom

dom i ode u "zemlju koju ću ti poka-

njegove vjere. On je prošao ovaj test

zati."

jer je došao u zemlju zato što je B-g

Iako se ova ideja obično ne pri-

to tražio, a ne zbog materijalnih

mjenjuje na čudesne promjene u

obećanja. Poziv Židovu na aliju se

životu čovjeka, svakako treba reći

nastavlja. Jedini pravi "ispravni" ra-

riječ-dvije u vezi novog početka u

zlog jest zato što je to micva i to je

životu do kojega promjena sredine

ono što je B-g želi od nas. Sve

dovodi.

blagodati koje slijede su tek popra-

Levi

"Napusti svoju zemlju, rodno mjesto, kuću očevu." Ramban objašnjava da je svaka "točka odlaska" Avrahamu bila sve teža i teža. Teško je napustiti zemlju, a koliko više ako je bio tamo rođen. Napustiti obitelj je najteže. Ramban kaže da

nam Tora pokazuje veliki stupanj Avrahamove ljubavi prema B-gu. Ova Rambanova tvrdnja je upitna. Što ima tako teško u Avrahamovu napuštanju mjesta u kojem su ga ismijavali, proganjali i bacili u uža-

tna pojava. Imamo mnogo toga za

naučiti od Avra(ha)ma Avinu. Avra(ha)mu je bilo 75 godina u vrijeme kad je došao u Izrael sa Sarajom, nećakom Lotom i mnogima koje su on i Saraja preveli na monoteizam.

desnu priliku da imaju dijete.

■

2. alija – 11 p'sukim – 12,14 – 13,4 U Egiptu su primijetili Sarajinu ljepotu i odvode je u faraonovu palaču. Avra(ha)m, kao njen brat, dobije mnogo poklona. Faraona i njegovo kućanstvo pogađa bolest za kaznu što su oteli Saraju. Kad fara-

renu peć zbog njegovih uvjerenja?

Komentari nagađaju o tome što se

on shvati da je Saraja Avra(ha)mu

Zar ga nije s radošću napustio? U

naknadno dogodilo s tim ljudima.

žena, sučeli se s njim, vraća mu Sa-

pitanju se zapravo nalazi odgovor.

Neki smatraju da su nakon Avraha-

raju, a onda od njih traži da napuste

Ramban je istaknuo značajan aspekt

move smrti odbili ostati s Jichakom

Egipat. Avra(ha)m i pratnja, teško

ljudske prirode. Bez obzira koliko

jer je njegov pristup "religiji" bio je

natovareni bogatstvom, preko Ne-

uvjeti bili loši, koliko čovjek želio

znatno drugačiji od pristupa njego-

geva vraćaju se u Izrael. Avra(ha)m

bolji život, uvijek će ostati tuga i žal

va oca i njima "neprivlačan". Drugi

se vraća žrtveniku koji je izgradio i

za "dobrim starim vremenima" - čak

kažu da su postali razne bogobojaz-

nastavlja objavljivati B-žje ime.

i kad ih nije bilo mnogo. Ova zna-

ne osobe razasute među narodima

čajka ljudske prirode, objašnjava

svijeta.

puno toga iz povijesti Židova.

Avraham, u bijegu iz rodnog grada, stranac u stranoj zemlji, sve to

Avra(ha)m putuje zemljom i B-g

ima svoje izazove i kušnje. Avra-

B-g obećava da će od njega napra-

obećava zemlju njegovim potomci-

ham natovaren bogatstvom i ugle-

viti veliki narod i da će on biti bla-

ma. Avra(ha)m gradi žrtvenik B-gu.

dom, ima nove izazove i kušnje.

goslov za sve.

Nakon toga, glad tjera njega i Saraju

Siromaštvo je kušnja, bogatstvo

u Egipat. Na putu Avra(ha)m traži

također.

Avra(ha)mu je obećana velika nagrada i blagodati bude li poslušao B-ga. A pasuk 4 svjedoči da je otišao "kao što je mu je B-g govorio." Strana 2

da se Saraja predstavi kao njegova sestra (tehnički nije laž, ali ...), iz straha da će biti ubijen kao "suprug

I teško je znati što je teže. U prvom odlomku molitve poslije jela na Roš hodeš, molimo B-ga za mnoDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ge stvari - dug život, život mira, bla-

rožena zbog Lotove prisutnosti, on

(dobiti) koje treba za cedaka. Neki

goslova, itd. Postoji jedna stvar koju

ipak nije potjerao Lota sve dok nije

autoriteti kažu da je ova micva

tražimo dva puta - Jir'at Šamajim,

imao drugog izbora. Avraham je

obavezna i za ne-Židove, iako se ne

strah od B-ga.

osjećao moralnu obvezu da se brine

nalazi među 7 zakona sinova No-

o Lotu (uključujući i da ga spasi na-

ahovih. (Postoje i druge micvot za

kon što su se razdvojili), iako je

koje se smatra da obavezuju sve

znao da se B-g "drži na distanci"

ljude)

Zašto? Zato što nakon što smo ga prvi put zatražili, tražili smo život bogatstvo i čast. Ako smo blagosloveni time, onda moramo ponizno ponovno zatražiti Jir'at Šamajim, jer bogatstvo ponekad učini čovjeka slijepim za njegove obveze prema Vječnom.

kad je Lot u blizini. Zapazite poslje-

dice koje to ima po nas danas. Možda se to može promatrati kao "vrsta" primjene načela o kojem ćemo učiti na početku sedre sljedećeg tjedna - Veće je gostoprimstvo, nego pri-

Š'liši

manje B-žan-ske Prisutnosti.

3. alija – 14 p'sukim 13,5 – 18

R'vi'i

Lot također ima veliko bogatstvo, preveliko da ostane zajedno s Avra(ha)mom. Svađa između njihovih

pastira (zbog različitih etičkih standarda) razdvojit će im puteve. Avra(ha)m prepušta Lotu "prvi izbor" teritorija, a on (Lot) odabire plodno područje S'doma i Jordanske doline. Tora to naglašava pričom o zloći društva u S'domu, što je očita kritika Lotovih iskrivljenih prioriteta. (To je, također, tema koja se ponavlja u židovskom životu i sadrži

upozorenja za sve nas - nažalost, mnogi se Židovi sele iz židovskih kvartova na mjesta s klubovima, golfom, i drugim "važnim stvarima.") Tek nakon što se Avra(ha)m riješio Lota, B-g se opet pred njim ukazao i ohrabrio ga da proputuje zemlju koja će jednog dana pripadati njegovim potomcima. Avra(ha)m se nastanio u Hevronu i izgradio žrtvenik B-gu. Istaknuto je da, iako je Avraham znao da mu je duhovnost bila ugGodina 17 3 Broj 3 Strana

5. alija – 20 p'sukim – 14,1 – 20 Ovaj dio govori o zarobljavanju naroda S'doma, uključujući i Lota. Kad Avra(ha)m čuje (od Oga, slije-

Vama za informaciju - Čini se da su u "nekadašnje vrijeme" stanovnici Jerušalajima posjećivali Kever Rachel 15. hešvana. Kasnije je, zbog tradicije da je Rahel umrla pri porodu, kao datum njezina jarcajta proglašen 11. hešvana. Hamiši 5. alija – 10 p'sukim – 14,21 – 15,6 Avraham odbija bogatu nagradu

koju mu žele dati S'domski kraljevi.

pog putnika koji je preživio potop)

Komentari napominju da je zbog

o Lotovu zarobljavanju, on ga kreće

toga Avra(ha)m bio nagrađen s mi-

spasiti s 318 ljudi i u tome uspijeva.

cvot i t'filinom koji su zapovjeđeni

Gemara sugerira da je Avraham

njegovim potomcima da ih stavljaju

sa sobom poveo samo svog slugu Eliezera da spasi Lota. Brojčana vrijednost imena Eliezer = 318. Kako gematrija ide dalje, ovo je jedna od

na sebe. Mešeh Hohma ističe da posebno za šaharit – molitvu koja se pripisuje Avrahamu – stavljamo talit i t'filin.

mnogih istovjetnih vrijednosti. Ono

Međutim, nagradu koja je bila na-

što je čini neobičnom jest da se bazi-

mijenjena njegovim saveznicima ko-

ra na broju u tekstu Tore.

ji su mu pomogli u bitci, Avraham

Avra(h)am poduzima uspješan iz-

jest prihvatio.

nenadni napad i oslobađa ljude

Odatle učimo, kaže Hafec Hajim,

S'doma. Proslava pobjede uzima ob-

da onaj tko želi biti "mahmir" (strik-

lik vjerske ceremonije zahvaljivanja

tan), ne treba to isto nametati dru-

i blagosiljanja B-ga u nazočnosti

gima. Avraham nije htio biti cadik

Malki-Cedeka (zna se da je to bio

na tuđi račun.

Šem ben Noah). Desetina ratnog plijena bila je dana tom sluzi B-ž-

jem.

Nakon toga se B-g opet pojavljuje Avra(ha)mu i opet mu daje obećanje da će ga nagraditi za vjernost. On je

Ovo se smatra izvorišnim za

još uvijek bez djece, a B-g mu obe-

maaser k'safim, deseti dio prihoda

ćava da će njegovih potomaka biti

Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: kao zvijezda na nebu. Gaon iz Vilne citira Talmud koji kaže da je Avraham Avinu bio prvi koji se B-gu obratio s "Adon". Mi zato šahrit počinjemo poemom "Adon olam."

Alija po Alija

vrste, voda za žrtvenik, arava, sve ovo uključuje elemente prirode slijedi 8. dan - Šmini Aceret. Narodi svijeta imaju poveznicu sa Sukotom, što uključuje i 70 bikova koji su bili prineseni u Beit HaMikdašu; jedino je Jisrael povezan s danom poslije.

Šiši

To je bio B-žji posebni dodatni dar

dijete s prepucijem; što mi radimo

6. alija – 37 p'sukim 15,7 – 17,6

nama. Miškan je prošao kroz 7-dne-

njegovim uklanjanjem? Odgovor je

vno razdoblje inauguracije, i tek je

da mila predstavlja izazov Židovu

8. dana bio spreman da započne

da se uzdigne iznad prirode i dovrši

svoje "izvan prirodno" funkcionira-

svoje duhovno oblikovanje baš kao

nje Životinja prolazi kroz najmanje

što mu je naređeno da dovrši svoj

7 dana, i tek se od 8. dana može

fizički oblik.

B-g govori Avra(ha)mu da će njegovi potomci biti porobljeni u stranoj zemlji, ali i da će izaći iz nje s velikim bogatstvom. Još jednom se ponavlja obećanje o zemlji koju će mu dati. Slijedi priča o Sari, Hagar i Jišmaelu, njegovom obrezivanju s 13 godina.

koristiti za "van prirode" korban u Beit HaMikdašu.

Posljednja se četiri p’sukim ponavljaju kao Maftir.

■

Grci su se klanjali prirodi i ljepoti. Naše obrezivanje su odbacili kao

nešto odvratno. Zabranili su brit

Haftara

Šv'i'i

pod prijetnjom smrtne kazne. Ha-

21 p'sukim – Ješajahu – 40,27 – 41,16

7. alija – 21 p'sukim - 17,7- 27

šmonajim su im se suprotstavili i

B-g obećava da će između njega i Avrahamovih potomaka uvijek postojati poseban odnos, i ponavlja obećanje o zemlji. Zatim otkriva u kojem obliku će se odvijati "savez" – kroz obrezivanje svih muškaraca. Kad već spominjemo 8 Maharal raspravlja o značenju mnogih brojeva koji se ponavljaju u judaizmu. Broj 8, kao što je prije spomenuto, predstavlja "onu stranu prirode". Sedam dana Pesaha - sedam tjedana, od po sedam dana, omera - slijedi super-osmi dan (50 je poput 8 po tome što slijedi nakon 7 sedmica), Šavuot, dan kada smo

zaratili s njima za Vječnog i judaizam. Brit mila je bio uzrok rata. A proslava naše pobjede je 8-dnevni blagdan Hanuke. Broj dana odašilje poruku svim generacijama.

haftare B'reišita dolaze iz istog dijela Ješajahua kao i 7 haftarot utjehe. To, smatra on, nije slučajnost. Osim povezanosti svake uz svoju sedru, možemo ih uzeti kao poruku nade i

B-g nam je dao prirodu da s njom

ohrabrenja. Ovaj odlomak spominje

surađujemo, da je unaprijedimo i da

Avrahama, a sadrži i posredne re-

se uzdignemo iznad nje, kada On to

ference na njega. Također možemo

od nas zatraži.

vidjeti ovu haftaru kao nacionalni

Priroda je za cijeli svijet. 70 naroda ima za držati 7 kategorija micvi. B-g od drugih naroda ne traži da se obavežu za uzvišeniji poziv. On je za taj poseban način života izabrao narod Izraela. Micva

primili Toru - krajnji "s onu stranu

Ta micva je prva "ne-prirodna"

prirode" aspekt naših židovskih

zapovijed. Do ove točke, 7 Noaho-

života. Ova se ideja odražava na

vih micvot su sve logični, racionalni,

Sukot, kada nakon 7 "prirodnih"

razumni, zakoni. Ova 8. micva, na 8.

dana blagdana - micvot suke, 4

dan, je neprirodna. B-g je stvorio

Strana 4

Rabin Jacobs ističe da prve tri

duplikat nekih Avrahamovih osobnih iskustava. Baš kao što B-g daje obećanja Avrahamu Avinuu, tako ih daje i djeci Izraelovoj. Baš kao što se Avraham uporno drži vjere u B-ga, tako čine i njegovi potomci. Izdržljivost, pouzdanost, pobjeda, samousavršavanje - te osobine su zajedničke ovom pretku i nama, nje-

govim potomcima. ■ Prevela i prilagodila Dolores Bettini

Divrej Tora

Godina 17 5 Broj 3 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 2. Mazel Tov: Obveza da se obreže muškarca Židova

Ovo je moj Savez koji imate ispunjavati, između mene i vas i među potomcima vašim: svako muško među vama mora biti obrezano. (Postanak 17,10) Obvezu da se obreže sina nalazimo u parši Leh Leha, kada B-g kaže Abrahamu da se svakom muškom od njegovih potomaka ima osmog dana ukloniti prepucij s penisa. (Ova micva je ponovljena u paraši Tazria, Levitski zakonik 12,3). Vršenjem ovog čina mi se udružujemo s B-gom u dovršenju čina stvaranja. Razlog za ovu micvu jest da je ona trajni, fizički znak našeg saveza s B-gom. Talmud u Menahos 43b prenosi da se kralj David rastužio kada je ušao u kupalište, budući da je bio lišen svog talita, tefilina i drugih fizičkih simbola obveze židovskog naroda da ispunjava B-žju volju. Međutim, kada je ugledao mjesto na kome je obrezan, utješio se. Ova micva je na snazi u sva vremena i na svim mjesti-

ma. Ovu obvezu ima otac djeteta, a u odsutnosti oca, ona se prenosi na lokalni beis din. (Majka nema obvezu obrezati svoga sina.) Ako dječak postane punoljetan bez da je bio obrezan, odgovornost se prenosi na njega, da to učini sam za sebe. Propust da se izvrši taj čin, koji se naziva mila, jedna je od rijetkih pozitivnih micvos za koje je kazna kares (duhovna ekskomunikacija). (Kares bi se primjenjivao samo na neobrezane muškarce koji namjerno propuste ispraviti tu stvar.) Mila se vrši čak i na šabes, ali samo ukoliko je to osmi dan nakon vaginalnog poroda. (Dijete koje se rodi carskim rezom, ili ono čiji je bris odgođen zbog zdravstvenih razloga, ne bi se obrezalo na šabes.) Ova se micva može naći u 19. poglavlju talmudskog trakta Šabos, kao i u Jevamos i drugdje. U Šulhan aruhu se može naći u Jore dea 260. Ona je 215. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 47. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu ispunjavati popisanih u Chofetz Chaimovoj Sefer HaMicvos HaKacar. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 70. Negativna je zapovijed ne iskazivati čast uvaženom čovjeku u sudskoj presudi kao što Pismo kaže, niti ćeš biti naklon prema moćnome. (Va-jikra 19,15). To znači ako ljudi stanu pred njega [suca] u parnici, jedan velik, a jedan malen [po značaju, itsl.] on neće odati počast velikome i neće se prema njemu odnositi srdačno. On ga neće pozdra-viti nimalo ljepše nego drugoga. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku. 71. Negativna je zapovijed za suca da ne primi mito kao što Pismo kaže, I nećeš uzeti mita. (Š'mot 23,8) – čak niti da donese ispravnu presudu. On ima obavezu vratiti ga. Čak je i podmićivanje riječima [laskanje] zabranjeno. Tko god laska krši zabranu [§76], niti ćeš kamen spoticanja stavljati pred slijepca (Va-jikra 19,14). Kao plaću za to što je izgubio na vlastitom poslu, jer očito je da je prekinut u svom poslu dok se bavi donošenjem presude, Strana 6

dopušteno mu je da primi naknadu od obje stranke u istom iznosu. 72. Negativna je zapovijed da se sudac ne plaši stranke u sudskoj parnici kao što Pismo kaže, nećeš se plašiti prisustva bilo kojeg čovjeka. (D'varim 1,17). Čak i ako je čovjek na sudu moćan, on se ne treba bojati da ga ovaj može ozlijediti. Stoga, sve dok sudac ne zna u kojem smjeru pravda preteže u ovoj parnici, on se može isključiti iz sudskog postupka, time da kaže, "Nemam obaveze prema tebi [da moram voditi tvoj sudski proces]." No, od trenutka kada čuje njihove izjave i zna na koju stranu pravda preteže, on se nema prava isključiti zbog toga što se boji jednoga od njih, da ga ovaj može ozlijediti. U ovo pravilo uključeno je i da ako učenik sjedi pred svojim učiteljem [kada nastavnik sudi u procesu] te uoči nešto u korist siromaha, a na štetu bogatoga, i ne kaže ništa, on krši ovu zabranu. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku . ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći parvorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje 3 - Tefilin (kutijice s molitvenim svicima, "molitveno remenje")

Odlomci moraju biti pisani s na-

jednog odjeljka, dok tefilin za glavu

mjerom (32,19), desnom rukom (vi-

ima četiri manja jednaka odjeljka. I

di 32,5) crnom tintom (vidi 32,3), a

jedan i drugi moraju biti izrađeni od

pisaljku treba provjeriti prije pisanja

jednog komada kože (32,38-39). Pri-

(32,22). Mora ih pisati pismeni, reli-

je umetanja u kutijice odlomci se na-

Tefilin su kožne kutijice, koje se

giozni odrasli muškarac Židov (vidi

motavaju počevši od kraja i vezuju

nose na ruci (vidi pogl.4), i koje sa-

32,30 i 39,1), i jedino takva osoba

trakama pergamenta i junećom dla-

drže četiri odlomka iz Tore (25,5;

može sudjelovati u izradi tefilina

kom (vidi 32,44). Oni se potom sta-

32,1): "Posvetite mi ..." (Izl 13,1-10),

(39,2). (O drugim klasama ljudi vidi

vljaju uspravno u njihove odjeljke

"Kada vas Hašem dovede ..." (Iz

39,3-4, o vjerodostojnosti tefilina vi-

(vidi 32,45-47). Postoje dva gledišta

13,11-16); "Čuj, Izraele ..." (Pnz 6,4-9)

di 39,5-9.) Ako onaj koji piše ne zna

u vezi redoslijeda odlomaka ■ u tefi-

i "ako ćete držati Moje Zapovije-

odlomke napamet, mora ih kopirati

linu za na glavu, vidi 34,1-4.

di ..." (Pnz. 11,13-21). O važnosti

iz pisanog teksta ili ih pisati tako da

nošenja tefilina vidi 37,1 i 38,12.

mu se diktira, nakon čega on ponav-

Odlomci moraju biti napisani redom, a poželjno je da se prvo napišu oni za tefilin za ruku (32,1). Oni u tefilinu za glavu napisani su na četiri zasebna komada pergamenta (vidi 32,14), dok su oni na ručnom napisani na jednom komadu (32,2. 47.). Pergament mora biti izrađen od kože košer vrste životinje ili ptice (32,12). To mora biti neoštećeni komad (32,13) od vanjskog sloja kože, a zapis mora biti na unutarnjoj površini, vidi 32,7. Koža mora biti štavljena s tom namjerom, od strane Židova, vidi 32,8-11. Uobičajeno je napisati svaki odlomak u tefilinu za ruku u sedam redaka, a one za tefilin za glavu u četiri retka (35,1). Redovi trebaju biti ravni, s crtama oko

lja riječ po riječi (32,29.31). Treba ih provjeriti prije pisanja svakog B-žanskog Imena i po završetku svakog odlomka, vidi 32,21.22. Slova trebaju biti odvojena, dobro oblikovana, i ne pretanka (32,4). U vezi ispravnih oblika slova vidi 32,16 i 36,1-3. Ako riječ nije ispravno napisana, odlomak je nevažeći (32,20). Slova moraju biti napisana ispravnim redoslijedom – ako slovo bude

preskočeno, odlomak je nevažeći i ne smije ga se ispravljati (32,33). U vezi popravljanja slova koja nisu ispravno napisane ili su postala oštećena, vidi 32,15-18.23-27. Tefilin koji se redovito koristi, striktno govoreći,

zahtijeva

provjeru

(39,10).

Kutije moraju biti kvadratnog oblika, ali ne moraju biti kockaste, vidi 32,39. 41. Tefilin za glavu mora imati utore koji označavaju odjeljke (32,40) i mora imati ugravirano slovo "šin" sa svake strane (vidi 32,42-43). Kutije počivaju na četvrtastim bazama (32, 39), s malo suženim nastavcima na jednoj strani kroz koje se provlače trake (32,44.52.). Oni su zašiveni zajedno tetivama košer životinja, po mogućnosti junećim; vidi 32,49-51. Što učiniti ako su kutije ili šavovi oštećeni, vidi 33,1-2; o korištenju dijelova jednog tefilina za drugi, vidi 42,1-2. Trake moraju biti crne izvana i ne smiju biti crvene iznutra (33,3). Trake, a poželjno je i kutije, u crno treba obojiti Židov (33,4). O popravljanju oštećenih remenčića pogledajte 33,5.

strana odlomaka (vidi 32,6), i mora-

Odlomci su umetnuti u crne kož-

Širina traka trebala bi biti barem

ju postojati razmaci između slova,

ne kutijice, izrađene od kože košer

duljine zrna ječma (27, 11). Remen

riječi, redova i stihova, kao i margi-

vrste životinja ili ptica i štavljene u

tefilina za glavu ima čvor u obliku

ne oko odlomaka; vidi 32,28.32. Re-

tu svrhu (32,37.40.48.), a isto vrijedi

slova "dalet", dok onaj na tefilinu za

dovi bi trebali biti jednaki (vidi 32,

i za trake/remenje (33,3, vidi ispod).

ruku ima oblik slova "jud" (vidi

33-35); u vezi uvlaka na počecima i

Kutija tefilina za ruku sastoji se od

32,52), u vezi mjesta na kojima se

krajevima odlomaka vidi 32,36. Godina 17 7 Broj 3 Strana

čvorovi nalaze vidi poglavlje 4. ■ Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Jesu li Avot držali micvot?

Kritiziranje naših Avot - praotaca

Kakav otac takav sin?

O ovom se pitanju raspravlja vje-

U kojoj mjeri trebamo na naše

Čitatelji si često predočavaju Av-

kovima. S jedne strane, Avot (prao-

pretke gledati kao na savršene uzo-

rahama kao pokretača, a Jichaka tek

ci) i Imahot (pramajke) živjeli su sto-

re vrijedne oponašanja, tumačeći na

kao pasivnu sjenku, čiji je glavni do-

ljećima prije davanja Tore i mnogi

nov način svaku pripovijest koja ba-

prinos to što je karika u lancu. Je li

od njezinih zakona bili bi im besmi-

ca sjenku na njihov renome, i kada

to točan opis?

sleni. S druge pak strane, čini se pa-

je u redu kritizirati njihova djela i

radoksalno pojmiti da se utemelji-

prepoznati da su i oni imali ljudskih

telji religije nisu držali niti najos-

nedostataka? (Sjetite se, na primjer,

novnije zapovijedi te religije.

kako Avraham u Egiptu dovodi Sa-

•

Koji drugi faktori nas mogu navesti da smatramo da su Avot

•

Mislite li da je Avraham napu-

Što mislite koje su snage i slabosti svake ličnosti?

•

Koje su glavne točke sličnosti i različitosti između njih?

ru u opasnost)

•

Možda je iznenađujuće, no priče

zapravo držali barem neke od

štanjem zemlje koju mu je Ha-

o ocu i sinu zapravo su vrlo sli-

zapovijedi?

šem tako doskora obećao, poka-

čne, i traženje paralela pomaže

zao manjak vjere, ili je to bila lo-

čitatelju da razumije ono u če-

gična odluka kad se suočio s

mu se poklapaju, kao i ono je-

gladi? Vidite što o tome kažu

dinstveno kod svakog od čelni-

Ramban i Ralbag.

ka. ■

Koje dokaze iz Tore možete iznijeti kao potporu za svako od

stajališta?

•

Koju stranu zauzimate u ovoj raspravi i zašto?

•

Kako je Avraham mogao poku-

Prevela Tamar Buchwald

šati spasiti svoj život na uštrb Sarine časti?

■

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Zahvalnost je zbog mene, a ne zbog tebe B-g kaže Abrahamu da napusti svoju zemlju. On ne oklijeva, shvaćajući da to što nekad ne razumiješ B-žje razloge ne znači da On nije u pravu. Po dolasku u Kanaan, nastupa glad i Abraham odlazi u Egipat, te ponovno shvaća nešto bitno, a to je da kada ideš s B-gom, stvari će se uvijek na kraju posložiti, no to će biti onda kada B-g to odluči, a ne nužno onda kada ti to želiš.

Uslugu? Moše je smatrao da židovski narod duguje nešto Ogu zato što je pokušao Abrahama natjerati u smrt?! S prijateljima poput Oga, kome su potrebni neprijatelji? Međutim, za mene ova priča umnogome govori o zahvalnosti. Vidim da Tora zapravo sugerira da zahvalnost ne zahtijeva namjeru. Ja trebam biti zahvalan ako je nešto učinjeno na moju dobrobit – bez obzira je li ta osoba imala u planu tu moju dobrobit.

Vraća se u Kanaan i sa nekolicinom svojih slugu započinje rat protiv četiri moćne vojske kako bi oslobodio svog nećaka. S B-gom na svojoj strani, kako bi mogao izgubiti? Abraham je blagoslovljen sinom Jišmaelom – ocem arapskog naroda. On obrezuje sebe i svoje ukućane (mora da je imao mirnu ruku sa svojih 99 godina, osobito s obzirom na to da njegov nož vjerojatno nije bio oštar kao ovi današnji) i konačno mu je dato obećanje da će mu se roditi još jedan sin koji će preuzeti njegovo naslijeđe buđenja svijeta za istinu i prave vrijednosti etičkog monoteizma. U ovoj parši upoznajemo jedan zanimljiv, pomalo neugodan lik, imenom Og. On je bio 'div', štogod to značilo. Svakako je bio snažan, hrabar i karizmatičan. No, nažalost bio je i zao čovjek, kao što nam je ilustrirano u priči koju čitamo u ovotjednom odjeljku. Abrahamovog nećaka zarobila su četiri kralja. Og odlazi javiti Abrahamu što se dogodilo. Zvuči kao da je dobra duša? Daleko od toga. Rabini nam objašnjavaju da je on bacio oko na Abrahamovu ženu Saru. On je smatrao da će Abraham u takvoj bitci s moćnim kraljevima biti ubijen. A Og bi se tada slučajno našao

Godina 17 9 Broj 3 Strana

tamo da pruži utjehu njegovoj usamljenoj udovici. No, Abraham odlazi u bitku i pobjeđuje. Tako je Ogov plan propao u samom začetku. . Međutim…

Zahvalnost je temeljni dio čovjekove prirode. Bez nje, sve uzimamo zdravo za gotovo

Četiri stotine godina kasnije, Og je i dalje tu. (Rekao sam vam da je riječ o zanimljivom liku). I dolazi sa svojom vojskom kako bi napao židovski narod dok luta pustinjom. Moše susreće Oga u bitci jedan na jedan, ali boji se oduzeti mu život. Zašto? Zato što je Og jednom učinio uslugu njegovom praocu Abrahamu.

Jer zahvalnost je zbog onoga tko ju izražava, a ne zbog onoga ■tko ju prima. Ja kažem hvala, ne samo zato da zahvalim osobi za ono što je učinila (iako je to svakako jedna komponenta), već također zato da bih živio u osjećaju zahvalnosti. Onaj tko izražava zahvalnost je ponizniji, duhovniji i povezaniji sa B-gom te je jednostavno bolji čovjek. Nije potrebna nečija namjera da ti učini dobro kako bi mu izrazio zahvalnost. Čak i ako je namjera sebična – poput one kada plaćaš onome tko ti pomaže. Jer zahvalnost je temeljni dio čovjekove prirode. Bez nje, sve uzimamo zdravo za gotovo, očekujemo, zahtijevamo i budemo razočarani. Naravno, postoje ekstremi. Na kraju, Moše je ubio Oga – jer je predstavljao jasnu i konkretnu opasnost za židovski narod. Ali Og je izuzetak iz kojeg možemo naučiti pravilo. Tražite da budete zahvalni gdjegod možete – za mala djela, za nenamjerne usluge, za djela učinjena iz pogrešnih motiva. Jer, što smo zahvalniji, to će bolji biti naš život. A tko od nas ne želi bolji život??? Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar Strana 9

Rabbi David Stav:

Jednostavno zato Glavni lik parše Leh Leha je prao-

Znamo tko je bio njegov otac, Te-

ga opisuje Avrahama kao dječaka

tac židovskog naroda, Avraham

rah. Znamo i da su njegova braća

koji je razbio idole koje je prodavao

Avinu. Avraham je primio zapovi-

bili Nahor i Haran, ali to je sve što

njegov otac. Još jedna od njih opisu-

jed da napusti svoj rodni grad Ur

znamo. I tada, jednog lijepog jutra,

je Avrahamovo iskustvo u kojem je

Kasdim i da krene u zemlju Izrael.

Hašem zapovijeda Avrahamu da se

bio bačen u užarenu peć i zahvalju-

Avraham dolazi u Izrael, gdje se

uputi u zemlju koju će mu On kas-

jući svojoj vjeri preživio. Jedna stvar

mora suočiti sa izazovima s kojima

nije pokazati. "Otiđi iz svog toplog i

koja je zajednička svim tim pričama

se često suočavaju oni koji se sele na

udobnog doma," kaže Hašem, "i

jest da se nijedna od njih eksplicitno

novo mjesto, poput prilagodbe na

preseli se negdje drugdje." Ne nala-

ne pojavljuje u Tori.

život s različitim ljudima, proble-

zimo čak ni naznaku Avrahamovih

mom privređivanja i življenja, i sl.

osobina, njegovih kvaliteta, ili bilo

Glavni lik prošlotjedne parše, No-

čega tome sličnog.

Postavlja se pitanje zašto Tora tako rječito opisuje Noaha i njegova djela, dok o Avrahamu ne nudi ni-

ah, morao se suočiti s pokvarenim

kakve opise. Tekst čak ne daje ■ ni

svijetom koji je bio uništen, a potom

razlog zbog kojeg je Avrahamu da-

s ponovnom uspostavom svijeta nakon potopa. U kratkoj usporedbi

životnih priča ovih dvaju likova nailazimo na fascinantnu razliku me-

Talmud uči da tri osobine karakteriziraju naciju Izraela

na zapovijed da ostavi svoju obitelj i ode u novu zemlju. Dok su svi do-

gađaji vezani uz potop i gradnju arke opisani u detalje, Avrahamova

đu njima. Dok je Noah opisan kao

priča i razlog njegovog putovanja u

onaj koji je, od samog rođenja, naz-

zemlju Izrael te razlog zbog kojeg je

van onim koji će donijeti utjehu svi-

baš on izabran za praoca židovskog

jetu, a kasnije je primio titulu prave-

Kad smo bili u školi ili vrtiću, učili

dnog i čistog čovjeka – te čak onoga

smo svakojake priče o Avrahamu.

koji je našao milost u B-žjim očima,

Jedna je od njih da je on lutao svije-

o Avrahamu nije rečeno ništa.

tom u potrazi za Stvoriteljem. Dru-

naroda, ostaju potpuna nepoznanica. Zašto? Možda Tora želi poručiti da se identitet židovskog naroda u analima židovske povijesti opisuje raznolikim

karakternim

osobinama.

Tokom jednog perioda postojanja naroda, njegov identitet bila je vjera ljudi u Hašema te njihova vjernost držanju zapovijedi. U drugim vremenima, veći naglasak je stavljen na nacionalni karakter naroda. Talmud (Jevamot 79a) uči da su poniznost, stidljivost i činjenje dobrih

djela tri osobine koje karakteriziraju naciju Izraela. Majmonides kaže (Mišne Tora, Hilhot Isurei Bi'a 1917) da se za ljude koji su drski može Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice) Rabbi David Stav:

Jednostavno zato

Avraham Avinu Recognized His Creator, David Baruch Wolk

posumnjati da nisu Židovi. (Kasnije

tu. Mi živimo ovdje jer je to naša

Ja sam član obitelji jer joj pripadam

su neki rabini primijetili da, ako

zemlja - i točka . (Ili, da citiram biv-

bilo to dobro ili ne, i moja obitelj

bismo slijedili Majmonidesov krite-

šeg premijera Izraela, Jichaka Šami-

čini to i to. Ne sviđa mi se uvijek

rij, nikada se ne bismo vjenčavali,

ra, "Zašto zemlja Izrael? Jednostav-

sve što moja obitelj čini, pa zato po-

jer je drskost u društvu tokom gene-

no zato.") Tora želi naglasiti da na-

stoje oni koji odluče odbaciti svoju

racija porasla.)

kon što je Avraham izabran, uteme-

obitelj. Međutim, oni koji odluče

ljena je bila činjenica: narod postoji i

ostati unutar obitelji, ili unutar na-

svi pripadnici naroda pozvani su da

roda Izraela, to čine punog srca, čak

igraju aktivnu ulogu, te da doprino-

i kada to uključuje stvari koje im

se njegovu rastu i razvoju.

nisu razumljive ili su im čak neu-

Da je Tora rekla da je Avraham izabran zbog određene osobine ili djela koje je učinio, to bi bilo temelj pretpostavci da je samo jedna takva osobina dovoljna za to da se čovjeka smatra Židovom.

Upravo to je ono što je Tora htjela izbjeći. Isto se odnosi na useljenje u Izrael. Mi ne živimo u Izraelu zato što je Izrael najbolje mjesto na svijeGodina 17 11 Broj 3 Strana

To je relevantno i za još jednu zanimljivu

komponentu

ovotjedne

parše, a to je brit mila – obrezanje – koje je B-g zapovjedio Avrahamu. To nije baš logična micva, no ne mo-

godne. Biti Židov znači imati iskustvo života ispunjenog sadržajem i značenjem, čak i ako trenutni razlozi nisu uvijek posve jasni. ■ Prevela Anja Grabar

ra sve imati razlog i biti racionalno. Strana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

'Idi za sebe'

U ovotjednoj parši, parši Leh Le-

Međutim, kada netko ostavlja kuću

dinca kojeg voliš, Jichaka, i idi u

ha, Svemogući kaže Avramu (Posta-

svog oca, kada iza sebe ostavlja cije-

zemlju Moriju. Tamo ga prinesi kao

nak 12,1): "Leh l’ha me’arceha, u’mi’ moladt'ha, u’mi’bejt aviha, el ha’arec ašer areka." Idi zbog sebe iz zemlje

lu obitelj i svo imanje, to je najbol-

žrtvu na gori koju ću ti pokazati.

nije iskustvo. Stoga je Avram upu-

Ako je misao o ostavljanju prošlosti

ćen da najprije prekine svoje veze sa

bila teška, B-g sada kaže Avramu da

svoje i od roda svojega i iz doma

zemljom, zatim sa mjestom rođenja

odustane od svoje budućnosti pri-

oca svojega u zemlju, koju ću ti po-

i na kraju – ono najintimnije – sa

noseći na žrtvu sina kojeg voli, sina

kazati. B-g obećava da će u novoj

svojim domom. Izazov napuštanja

koji vjeruje u vrijednosti svog oca i

zemlji od Avrama učiniti velik na-

vlastitog doma toliko je velik da se

koji ih njeguje.

rod, da će blagosloviti Avrama i nje-

B-žji poziv Avramu da ode iz kuće

govo ime učiniti velikim te da će

svog oca smatra jednim od deset

Avram biti blagoslov. Velik će biti

teških iskušenja kojima je Avram

blagoslov kojim će B-g blagosloviti

bio podvrgnut (Avot 5,4).

sve one koji budu blagoslivljali Av-

zemlji

njime

će

Raši objašnjava da udvostručen hebrejski izraz "Leh leha," idi zbog sebe, umjesto jednostavnog Leh – idi, upućuje na to da će Avramov odlazak iz njegovog rodnog mjesta biti za njegovo vlastito zadovoljstvo

test? Nakon svega, to je bila idolo■

ne sugerira da to nije bilo zabavno

blagoslivljati.

napusti svoju domovinu uopće bio

ipak, ta činjenica ni na jedan način

budu proklinjali Avrama, i sve na

to što je B-g tražio od Avrama da

poklonička i dekadentna zemlja! Pa

rama, a prokletstvo za one koji obitelji

S pravom se možemo zapitati je li

mjesto. Zamislite orgije koje su se

Pitanje poistovjećivanja sa vlastitom prošlošću nameće se svakome od nas

tamo odvijale u ime raznih bogova i boginja. Jesu li tamo postojali noćni klubovi i diskoteke? Naravno! Kasino?

Apsolutno!

Kompjuterske

igrice i plazma TV? Neupitno! Čovjek se mogao naviknuti na to da ga u limuzini vozaju iz jednog kasina u

i dobrobit. U novoj zemlji (Kanaa-

drugi. Čak i ako te vrste zabave nisu

nu), B-g će od Avrama učiniti velik

bile drage ljudima, osobito oni-ma

narod, dok će, ukoliko ostane tamo

duhovno

orijentiranima,

izazov

gdje jest, ostati bez potomstva. U toj

Avramov život zapravo je bio od-

napuštanja rodnog mjesta i obitelji

novoj zemlji, B-g će učiniti da Avra-

cjepljen tim pozivom "Leh leha." U

bio je vrlo bolan. B-g kaže Avramu,

movo ime bude poznato diljem svi-

Postanku 12,1, B-g time kaže Avra-

"Otpusti svoju prošlost!" Ako tvoji

jeta.

mu, "Idi zbog sebe, ostavi svoju

roditelji ne žele biti dio tvog novog

prošlost, ostavi Mezopotamiju i

stila života, ostavi ih 700 kilometara

Haran, odrekni se svog luksuza koji

za sobom, u Haranu.

Mnogi komentatori Tore primjećuju da je redoslijed izričaja u ovom stihu vrlo neobičan. Nakon svega, kad netko odlazi, najprije napušta kuću svog oca, zatim rodno mjesto, a tek na koncu zemlju, no ovdje je u stihu redoslijed obrnut. Jedan istaknuti komentator, autor knjige Haketav Vehakabala, sugerira da postoji

vrlo dobar razlog za takav poredak. Nije toliko teško napustiti zemlju ako te prati cijela tvoja obitelj. Isto vrijedi i kad napuštamo rodni kraj. Strana 12

si namaknuo u 'kolijevci civilizacije', i uputi se na naporan put od 700 kilometara hoda u nepoznatu zemlju koju ću ti pokazati." Ima li većeg izazova od ovog? Veći je jedino Leh leha koji se pojavljuje ponovo u parši Vajera. Tamo, u sljedećoj parši

Tore, u Postanku 22,2, B-g kaže Avrahamu "Kah nah, et binha, et jehidha, ašer ahavta, et Jichak, v’leh l’ha el erec Morija," Uzmi svog sina, svog je-

Postoje razni aspekti iz kojih se promatra Avramov odlazak od njegove obitelji. Kako bi uspostavio novi, posvećeni stil života, Avram mora otići, da tako kažemo, hladnokrvno. On više ne smije imati apsolutno ništa sa svojom prošlošću, baš

poput nekog alkoholičara ili ovisnika o drogi i kockanju. Samo je jedan način za uspješnu rehabilitaciju – nema više alkohola, niti pušenja, Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald:

'Idi za sebe'

nikada! Odsijeci svoju prošlost od sebe, inače ćeš biti uvijek podložan utjecajima i kušnjama te prošlosti. Međutim, iako Avram napušta svoju prošlost, on ju nikada ne poriče. Bez svoje prošlosti, on ne bi bio ono što jest i nikada ne bi mogao postati veliki Avraham koji je trebao

postati. Njegovi roditelji, njegovo okruženje, kultura koju je odbacio, sve je to na njega ostavilo utisak koji se nije mogao izbrisati i, iako se više nije priklanjao starim vjerovanjima i vrijednostima, on ih nije mogao poreći. Pismo kasnije naziva Avrama (Postanak 14,13), "Avram Ha'Ivri," što se često prevodi kao "Avram Hebrej," no ono što se zapravo tim nazivom naglašava jest da je

Avram potomak svog čukundjeda Ebera, koji je bio Pelegov otac, Reuov otac, Serugov otac, Nahorov otac, te otac Avramovog oca Teraha. Neki bi rekli da Pismo navodi šest prošlih generacija kako bi istaknulo pravednog čukundjeda

kojeg

imao Avram, ali iz toga jasno vidimo da Avram ne može poreći svoju prošlost. On je ono što jest, i iako mu se nije lako promijeniti, on se

može promijeniti.

pokušavaju zaštititi sebe i svoju

formacije kada su bili najranjiviji.

djecu od svojih nereligioznih rodi-

Bez toga, oni nikad neće postići ono

telja, baka, djedova i ostalih rođaka.

što judaizam smatra optimalnim

Takav Leh leha, udaljenost koju oni

životnim stilom, život balansa koji

stvaraju, ne samo da čini nemogu-

je u očima drugih primjer, a ne

ćim da njihove obitelji počnu cijeniti

fanatizam.

ljepotu novih tradicija koje su oni usvojili, već je na duge staze, često kontraproduktivan. Na kraju, kada se prošlost otkrije, to se često događa na najmanje očekivan i najviše ponižavajući način. Jedna je stvar zaštititi svoju djecu od božićnih

Kao što Raši kaže, Leh leha, učini to za svoje zadovoljstvo i svoju dobrobit. B-g kaže Avramu, Ja ću učiniti tvoje ime velikim, ali učini to na takav način da te drugi blagoslivljaju i da ti budeš blagoslov.

proslava ili jedenja hrane koja nije

Kao što stara uzrečica kaže, "B-g

košer, ali potpuno je pogrešno učiti

želi da vaša duhovnost urodi plo-

svoje dijete da s prijezirom gleda na

dom, a ne da budete religiozni fana-

Pitanje poistovjećivanja sa vlasti-

svoje rođake koji nisu religiozni.

tici!" U redu je uživati u svom

tom prošlošću nameće se svima na-

Mnogo je produktivnije, kako sa

putovanju.

ma. U svakom od nas neminovno

emocionalnog tako i sa edukativnog

zadovoljstvo. U redu je identificirati

postoje neki bolni aspekti naše pro-

aspekta, učiti djecu da cijene dobre

šlosti – poniženja i nedostaci koje je

dobrim

stvari koje mogu pronaći u svim

nesumnjivo

vrlo lako pronaći u našoj prošlosti i

ljudima, čak i u slučaju kada je po-

svakoga od nas.

prošlosti naših predaka.

trebno odbaciti njihove običaje i na-

U svijetu baal tešuva, nastanjenom

vike.

redu

osjećati

stvarima

postoje

koje

prošlosti

Dvije male riječi, Leh leha, koje se sastoji od samo četiri hebrejska

onima koji su tradicionalno religio-

Iako oni koji se mijenjaju često

slova, koja su zapravo samo dva

zni, često nalazimo da oni koji se

trebaju poduzeti ekstremne mjere

različita slova, a koliko li nas mnogo

vraćaju vjeri poduzimaju ekstremne

kako bi efikasno postigli te pro-

ta dva slova mogu naučiti!

mjere ne bi li sakrili i zanijekali

mjene, na kraju ipak moraju pronaći

svoju prošlost. Ne samo da uzimaju

umjerenost i odbaciti ekstreme koje

nova, hebrejska imena, već često

su usvojili na početku svoje trans-

Godina 17 13 Broj 3 Strana

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Obilježje židovskog života Tora se sada nastavlja fokusirati s

veliki židovski komentatori Tore

Unatoč svim tim vrlo uznemiru-

opće i univerzalne priče o čovječan-

razlikuju po tome o kojih deset

jućim pojedinostima i zbivanjima

stvu na određenu i individualnu

izazova Mišna govori. Tako, ako

koja su za nas zabilježena u paraši,

priču o osnivanju židovskog naro-

iskombiniramo sva njihova mišlje-

tu se nalazi i dojam i ton optimiz-

da. Priča o Avrahamu i Sari, njiho-

nja, u Avrahamovom je životu bilo

ma, i ispunjenja svrhe koji prožima

vim poteškoćama i izazovima, nji-

znatno više od samo deset izazova.

cijelu parašu. Čak i površan čitatelj

hovoj usamljenosti i duhovnom traganju, čini suštinu ove paraše, a jednako tako i slijedeće. U ovoj

Način na koji Tora prikazuje te događaje - lutanja i ostajanje bez

osjeća da Avraham i Sara idu ka nečem velikom - da ovo nije obična priča o pionirskim koracima i nevo-

životnoj priči oni stvaraju prototip

ljama. Postoje b-žanski savezi i bla-

za sva kasnija židovska i obiteljska

goslovi, dana obećanja koja će si-

društva. Tora nam, za razliku od mnogih religioznih knjiga današnjice, izbjegava dati idealiziranu sliku pravednika koji su blagosloveni smi-

renošću i savršenstvom karaktera i

Biti jednostavno Židov i ne napustiti židovsku stvar onda kada to prilike nalažu, značajan je životni ispit

gurno biti ispunjena i predstavljanje vizije o velikim i utjecajnim ljudima i o svetoj zemlji.

■

B-žji će odnos prema čovječanstvu uglavnom biti usmjeren na nje-

gov odnos prema obitelji i potom-

ponašanja. Umjesto toga, ona nam

stvu Avrahama i Sare. Narodi i

pokazuje stalno prisutne izazove

vjere otimat će se za čast da budu

vjeri u Svemogućeg, teškoće u odr-

potomci i sljedbenici Avrahama.

žavanja sklada u domu i stvaranja

obiteljskih veza zbog dolaska u

Milijuni će uzeti na sebe njegovo

pozitivnog svjetonazora mada smo

obećanu zemlju Izraela, Lotovu

ime i slijediti njegovo monoteističko

okruženi neprijateljima, ljubomo-

nelojalnost, poteškoće sa Sarom i

vjerovanje. On i Sara će biti među

rom i nemoralom opće kulture.

Hagar, ponašanje faraona i njegovih

najutjecajnijim osobama u povijesti

dvorjana, da spomenemo samo ne-

svijeta. Oni neće izbjeći nevolje i jad

ke od njih – svi nam oni oslikavaju

u svojim osobnim i obiteljskim ži-

život borbe, boli, težnji i prepreka

votima, ali će njihova nagrada biti

koje je trebalo prevladati.

velika u duhovnom i povijesnom

Tradicija i Mišna ovjenčavaju Avrahama krunom što je izdržao i

prevladao deset glavnih izazova u svom životu. Zanimljivo je da se

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Berel Wein:

Obilježje židovskog života

postignuću.

tava ustajao sve veći.

Kao takvi, oni su doista preteča

Često sam puta razmišljao kako

priče o Židovskom narodu - malom

najvažnija odlika židovskog naroda

i usamljenom narodu, lutalicama i

nije nužno, niti čak u najvećoj mjeri,

opsjednutima nelojalnošću iznutra i

njegova učenost i njegovi doprinosi

progonima izvana – koji je i pored

boljitku čovječanstva, koliko god to

toga optimističan i vrlo utjecajan na

bila njegova snažna osobina. Ta je

način

čvrstoća oličena u životu i mijenama

koji

proturječi

njegovoj

fizičkoj brojnosti i svjetovnoj moći. Općenito uzevši, Avraham je otac mnogih naroda i svih monoteističkih vjernika. No, on je posebno osnivač i otac Židovskog naroda čije je putovanje kroz ljudsku povijest preslika života samog Avrahama. A, b-žanski savez i blagoslov sigurno će

ispuniti kroz

našeg oca Avrahama. U velikoj mjeri svi se mi molimo da ne budemo iskušavani prečesto ili preteško u našim životima. Ipak, biti jednostavno Židov i ne napustiti židovsku stvar onda kada to prilike nalažu, značajan je životni ispit. Mnogo je bilo kritičara i neprija-

dostignuća

telja Avrahama. Ipak, on nikada nije

židovskog naroda, njegove nacio-

izgubio svoju vjeru. Njegove nade u

nalne komponente i zemlje.

prilog čovječanstva i njegova oda-

Po čemu je Avraham tako poseban? Tora mu ne daje one laskave atribute kojima zasipa Noaha na početku prošlotjedne paraše. Njegova spremnost da umre za svoju vjeru u jednoga B-ga pred kušnjom peći Ur

nost vrijednostima kojima se rukovodio u životu, nadživjele su sve što je u životu proživio. To je židovska definicija odlike čvrstoće koja je postala zaštitni znak židovskog života kroz stoljeća.

stila života, od strane njegova nezahvalnog nećaka, Lota. Kako da se čovjek nosi s takvim razočarenjem? Svejedno, Avraham odlazi u rat da spasi Lota i njegovo bogatstvo, i upravo i jedino zbog Avrahama Lot, očito nezasluženo, preživi uništenje Sdoma. Avrahamov sin Jišmael ponaša se poput divlje zvijeri u ljudskom obliku. Roditelji možda jesu bespomoćni, i možda ih se čak ne može kriviti ni za ponašanje njihove odrasle djece, no bol koju ta odrasla djeca mogu nanijeti svojim roditeljima svojim neispravnim ponašanjem ne-

Kasdima nije ni spomenuta u tekstu

Također sam često mislio da su se

mjerljiva je. No, Avraham ipak ne

Tore. To su tek rabini zaključili na

najteže kušnje u Avrahamovom ži-

popušta, i na kraju svog života do-

osnovu tradicije i onoga na što

votu ticale članova njegove najuže

živio je da vidi Jišmaela kako se

upućuje jedna riječ - Ur - u samom

obitelji. Bacanje samog sebe u vatru

pokajao i vratio.

tekstu.

zbog ideala ili nekog vrlo sličnog

Pa zašto je onda Avraham otac mnogih naroda i generacija, te duhovni predak i vodič tolikim milijunima u svijetu, čak i sada trideset pet stoljeća nakon svoje smrti? Ra-

vjerovanja nije jedinstveno za židovski narod. Iako možda vodimo u neprestanom svjetskom mučeništvu, mi nismo jedini s takvom poviješću i vrijednostima.

Ta nepokolebljiva hrabrost i čvrstoća Avrahama, pred svim porazima, bolima, zlokobnim neprijateljima i lažnim prijateljima, je ono što nas najviše impresionira u vezi našeg oca. Ova moć da se stalno obna-

bini Mišne Avot još davno su dali

Vjerojatno je to razlog zašto Tora

vlja čvrstoća naslijeđe je koje je on

odgovor na ta pitanja. Oni su iznijeli

nije izabrala naglasiti test Ur Kasdi-

darovao nama, svojim pokoljenjima

da su našeg oca Avrahama život i

ma u svom tekstu. No, ona nam go-

i potomcima.

Stvoritelj deset puta bolno proku-

vori, sve do bolnih detalja, o izdaji

šali, i da je on svaki put iz tih iskus-

Avrahama, njegovih vrijednosti i

Godina 17 15 Broj 3 Strana

Šabat šalom. ■

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Gazda je još uvijek kod kuće Avraham Avinu se vraća kao pobjednik iz bitke s četiri kralja, i dočeka ga spašeni kralj Sodome koji mu kaže: "Daj mi duše, a ti uzmi ratni plijen." Avraham se zaklinje da neće uzeti čak ni vezicu cipele od kralja Sodome, kako mu kralj kasnije ne bi mogao reći: "Ja se obogatio Avrahama." [Berešis 14,22-23] Ovaj je plijen po zakonu pripadao Avrahamu, no on ga nije htio uzeti. Medraš u Berešis Raba komentira ovo odbijanje da se uzme čak i vezicu: "Ovim plemenitim činom Avraham je zaslužio da mu djeca prime micvu." Koja je to bila micva? Medraš zapravo navodi nekoliko micvos koje su Avrahamova djeca dobila zbog tog čina, a među njima je i micva o alija l'regel - dolaska u Jeruzalem za blagdane. Na to aludira pasuk: "Ma jafu p'amajih bas nadiv" [Šir haŠirim 7,2]. Taj pasuk veliča vrline koraka Klal Jisraela. Pitanje koje trebamo proučiti u svjetlu ovog midraša je kakva je veza između Avrahama Avinu i micve o alija l'regel? Točnije, kako je Avrahamova izjava kralju Sodome u vezi njegovog odbijanja da uzme ratni plijen dovela do toga da njegova djeca zasluže privilegiju da imaju micvu o alija l'regel? Kako bi odgovorili na ova pitanja, moramo nekoliko trenutaka posvetiti razmatranju te micve. Pasuk kaže: "Tri puta tijekom godine, svaki muškarac među vama ima doći pred Vječnoga vašeg B-ga." [Šmos 23,17] Tri pu-

Strana 16

ta u godini kada su Židovi morali napustiti svoje domove i otputovati u Jeruzalem su blagdani Pesah, Šavuos i Sukos. Kada netko razmišlja o tome, ta obveza nije mogla doći u gorem trenutku za prosječno židovsko domaćinstvo. To je jednako kao da kažemo "u siječnju i veljači, svi računovođe imaju otići gore u Jeruzalem." [Godišnja prijava poreza na dohodak mora se predati do kraja veljače.] To je usred sezone pripreme prijave poreza, ne znate kako ćete uspjeti završiti sav svoj posao, ali morate ostaviti sve i otputovati u Jeruzalem u najgore moguće vrijeme.

"Ovim plemenitim činom Avraham je zaslužio da mu djeca prime micvu." Koja je to micva bila?

Upravo tako je to bilo za poljoprivrednika u zemljoradničkom društvu. Slavimo Pesah tijekom sezone sadnje, u mjesecu nisanu, moramo ostaviti polje i otputovati u Jeruzalem. Šavuos se odvija tijekom sezone žetve. Opet, najgore vrijeme na svijetu za poljoprivrednika koji mora prisilno otići na put i ostaviti svoju zemlju - zajedno sa svima koje je angažirao za ispomoć - usred žetve usjeva! I konačno, pravi test dolazi na Sukos – u vrijeme sakupljanja usjeva - moram unijeti usjeve u ambare i silose prije nego li otpočnu zimske kiše. I opet moram sve ostaviti i otrčati u Jerušalajim.

Nije slučajno da je u ova doba potrebno otići u Bejs HaMikdaš. U tim prigodama - pogotovo kada je čovjek zaposlen žetvom - čovjeku je vrlo lako upasti u zamku "Moja snaga i sila moje ruke donijeli su mi sve ovo bogatstvo" [Devorim 8,17] – Čovječe, kako sam ja dobar zemljoradnik! Pogledaj ovaj urod! Zaradit ću čitavo bogatstvo! Stoga nam upravo u tom trenutku Svemogući kaže, "Idi u Jeruzalem i otiđi u Bejs HaMikdaš i dovedi u red svoje prioritete. Shvatite da pristup 'moja snaga i sila moje ruke donijele su mi sve to bogatstvo', nije ispravan, nego,■'Onaj koji vam daje snagu da uspijete "[Devorim 8,18]". Ovo je jedna od lekcija koje trebamo naučiti kada odlazimo gore u Jeruzalem u doba blagdana. Međutim, postoji nešto još važnije od toga. Tora koristi izraz - Adon [Gospodar] - za alija l'regel. "Tri puta tijekom godine, svi tvoji muškarci imaju se pokazati pred Gospodarom, Vječnim." [Šmos 23,17] Vječnog se u Tori rijetko naziva "Adon". "Adon" jednostavno nije jedno od najčešćih imena koje se u Tori koristi za Vječnoga. Opet, kod alija l'regel u parašas Ki sisa, pasuk kaže: "pred Gospodara, B-ga Izraelova." [Šmos 34,23] Tako se kod alija l'regel to naglašava dva puta. To nas uči drugu lekciju koju moramo naučiti iz micve o alija l'regel. Micva nas podsjeća: "Tko je Gospodar?" "Tko je 'Baal-Habajis' svijeta? "Tko je vlasnik svega?" 'BaalHabajis' je Vječni. Značenje riječi "Adon" je On je Gospodar, On je 'Baal-Habajis'. Naime, Yalkut Shimoni piše da svaki puta kada Tora koristi izraz "Adon" konotacija je "On može izbaciti postojeće stanare i može dovesti nove stanare". On je "Baal Ha-bajis". Na hrvatski bismo to rekli: "On je Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Gazda je još uvijek kod kuće

gazda!" Zato Tora koristi ovaj izraz za micvu o alija l'regel.

i svojim susjedima donijela suvenire iz Svetog Grada.

Svaki Židov koji posjeduje i najmanji komadić zemlje, ostavlja sve i odlazi u Jerušalajim. Ne stvara li se tako sigurnosni rizik? Zar se time ne zaziva katastrofu? Tko će paziti na ovce, goveda, polje, kuću? Svi su otišli iz grada! Židovi su rijetko, ako su i ikada živjeli u potpuno mirna vremena. Što bi zaustavilo neprijatelja da dođe i sve zauzme? Zamislite što bi se danas dogodilo kada bi svi napustili svoje domove da otputuju u Jeruzalem. Bilo bi to otvoren poziv našim neprijateljima da, B-že sačuvaj, napadnu i zauzmu zemlju.

Susjedi su ispitivali braću: Gdje ste bili? Oni su im rekli, "Bili smo u Jeruzalemu." Susjedi su bili u nevjerici. "Kako to mislite, pa vidjeli smo vas svakog dana. Bili ste ovdje čitavo vrijeme!" Braća su ih uvjeravala da su se upravo vratili natrag s dvotjednog putovanja u Jeruzalem. Medraš zaključuje da su neznabožački susjedi prepoznali čudo i odgovorili: "Blagoslovljen da je B-g Izraelov koji ih ne napušta, i ne ostavlja ih same kao siročad." To je bilo čudo. Svemogući je učinio da se pojave dva anđela, koji su izgledali poput ta dva brata. Njihovoj se kući ništa nije dogodilo jer "Nitko neće poželi tvoju zemlju". B-g kaže: "Ja sam vlasnik, a vlasnik je još kod kuće."

Kako to onda možemo učiniti? Mi to možemo to učiniti, jer Ribono šel olam kaže: "'Baal haBajis' je još uvijek kod kuće". Stanodavac je i dalje na oprezu! "Ja vam obećavam", kaže gazda, da "nitko neće poželjeti tvoju zemlju kada idete da vidite prisutnost Vječnoga vašega B-ga tri puta u godini" [Šmos 34,24]. Obećavam vam da vas nikakvo zlo neće snaći kada vršite ovu micvu o alija l'regel. To je poruka koja se naglašava ovom zapovijedi tri puta godišnje: Nemojte nikada zaboraviti tko je glavni.

Medraš u Šir haŠirim priča priču o dva imućna brata u Aškelonu koji su imali zle neznabožačke susjede. Susjedi su skovali zavjeru da opljačkaju imovinu braće kada oni otputuju u Jeruzalem. Braća su otišla na svoje alija l'regel putovanje, a susjedi su došli izvidjeti njihovu imovinu očekujući da bude prazna – no vidjeli su da se tamo još uvijek nalaze dvije osobe, koje stalno ulaze i izlaze od tamo. Nastavili su tako provjeravati tijekom blagdana, no na njihovo čuđenje, svaki dan se činilo da su braća još tamo na svojoj zemlji. Kad gle, kada je jom tov završio, braća su se vratila iz Jeruzalema Godina 17 17 Broj 3 Strana

Medraš donosi sličan događaj. Braća su ostavila vrata nezaključana, a zmija je došla i omotala se oko lokota tako da neznabošci nisu mogli ući. U Medrašu postoji nekoliko takvih događaja. Poanta je za sve ista: Postoji Ribono šel olam, koji je zadužen za to i koji je vlasnik. On dovodi stanare i on stanare izbacuje van. On je onaj koji daje hranu. On nas može zaštititi. On će nas zaštititi. To je pouka alije l'regel. Kada se Avraham Avinu vratio iz bitke, kralj Sodome mu je rekao: "Daj mi duše, a ti uzmi plijen." Što je rekao Avraham Avinu? "Podižem ruku svoju B-gu u Visinama, koji posjeduje Nebo i Zemlju (kone šamajim v'arec) ..." Ovaj izraz "kone šamajim v'arec" je izraz koji svakodnevno govorimo u Šmone esre govoreći o Vječnom. On podrazumijeva da je On vlasnik - on posjeduje sve! Avraham neće prihvatiti vezicu od kralja Sodome jer zna da je Vječni koji posjeduje nebo i zemlju onaj koji je obećao da će mu dati bogatstvo.

Avraham je uvjeren da će On biti taj koji će mu dati bogatstvo, i ne želi kralju Sodome dati priliku da kaže: "Ja sam obogatio Avrahama." To je bila glavna Avrahamova poruku svijetu: Postoji jedan B-g, osobni B-g, zainteresirani B-g, B-g koji vodi čitavu priču, i koji je Baal haBira (Gospodar prijestolnice). To je isti onaj Avraham Avinu čijom zaslugom su njegova djeca primila micvu o alija l'regel, koja će u sva buduća pokoljenja podučavati Avrahamovo potomstvo istu ovu poruku. Nije slučajno da Gemara kaže, [Brohos 7b] "Rav Johanan reče u ime Rav Šimona bar Johaja: "Od dana kada je Sveti, da je blagosloven, stvorio svijet, nije bilo osobe koja bi ga nazvala 'Adon' sve dok Avraham ne dođe i tako ga nazove." Drugi su priznavali Svetog, da je blagosloven. Adam ga je priznavao, Noah ga je priznavao, Šem ga je priznavao. Ali Avraham je bio prvi koji ga je prepoznao kao "Adona", gazdu, vlasnika svega što postoji i svega što se događa na svijetu. Dakle, on je bio taj koji je za svoju djecu zaslužio zapovijed o alija l'regel. Jednom prije, spomenuo sam da je neki čovjek napisao komentar na sidur, Židovski molitvenik, te ga donio Gaonu iz Vilne na odobrenje. Gaon iz Vilne otvorio je prvu stranicu i ugledao prvo zapažanje autora - na molitvu Adon Olam. Autor se zapitao: "Zašto jutarnja služba započinje molitvom Adon Olam?" Odgovor je zato što je Avraham Avinu bio prva osoba koja je Svemogućeg nazvala imenom Adon, i jutarnja je služba ustanovljena prema Avrahamovoj praksi da govori jutarnju molitvu. Gaon je dao komentar da samo zbog ovog zapažanja vrijedi kupiti ostatak komentara. ■

Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Akeda

U našoj liturgiji, više

puta

akedas Jichak govori kao o svjedočanstvu

Avraha-

movog apsolutnog povjerenja u Hašema, te molimo da milost Vječnoga prema nama bude potaknuta na temelju velikih zasluga našeg pre-

Hanine zasluge. Na žalost, u našoj povijesti bilo je isuviše primjera mučeništva, no vrijednost akeda nadilazi mučeništvo. Uz to, epizoda akeda svjedoči o Avrahamovoj veličini i na druge nači-

ne, što je za nas izvor učenja. To su suptilne pojedinosti u epizodi akeda koje se često previde.

tka.

odanost Hašemu, u našoj povijesti bilo i mnogo drugih slučajeva velike žrtve i mučeništva. Uostalom, Hašem je Jichaku poštedio život, dok je

Hana gledala kako joj ubijaju sedam sinova zbog njihovog odbijanja da

Koji bi to otac, koji zna da će sljedećeg dana žrtvovati svoje voljeno dijete, mogao mirno spavati? U najboljem slučaju, otac bi te noći ostao budan, hodao gore-dolje, stezao šake i plakao. Ali ne i Avraham. Njegovo povjerenje u Hašema bilo je toliko besprijekorno da je svemu pristupao smireno. Sve što Hašem čini dobro je. Ako Hašem želi da imam sina, to je dobro. Ako Hašem

Neki komentari iznose primjedbu da je, unatoč velike Avrahamove

budio, očito je da je te noći spavao!

Koji bi to otac, koji zna da će sljedećeg dana žrtvovati svoje voljeno dijete, mogao mirno spavati?

želi da nemam sina, i to je dobro. Avraham je mirno spavao čitave noći.

■

Harav Chaim Shmuelevitz ističe još jednu veliku Avrahamovu vrli-

nu (Sichos Mussar 5731,1). Desetljećima je Avraham stigmatizirao ido-

se poklone idolu. Zapravo, kralj je

lopoklonstvo. Idolopoklonička pra-

bio toliko dirnut prihvaćanjem mu-

ksa koju Tora najteže osuđuje jest

čeništva Hanine djece da je želio po-

Moleh, kome se služilo ljudskim

štedjeti život sedmog djeteta. Bacio

Tora kaže da se dan nakon što je

žrtvama. Avraham je energično osu-

je svoj prsten i rekao djetetu: "Samo

primio strašnu B-žansku zapovijed,

đivao ovu praksu govoreći kako je

se sagni da ga podigneš. Nećeš se

"Avraham probudi rano ujutro".

nezamislivo da bi B-g zahtijevao

pokloniti idolu, a ljudi će misliti da

(Brešis 22,3) da izvrši b-žansku za-

ljudsku žrtvu. Sada, ako izvrši ono

si se pokorio i poklonio idolu, i ta-

povijed. Talmud to navodi kao Av-

što je smatrao božanskom zapovjedi

ko ću ti moći poštedjeti život." Hana

rahamovu vrlinu i kao pouku da se

da žrtvuje Jichaka, što će reći mno-

je rekla djetetu da ne podigne pr-

oni koji su revni da služe Hašemu

štvu čiju je praksu žrtvovanja ljudi

sten, i dijete je bilo ubijeno. Nije li

žure ispuniti Njegove micvos. No,

tako žestoko osuđivao? Morao bi

ovo jednako akeda? Ipak, mi se u na-

jedna je nijansa ostala nezamije-

reći: "Bili ste u pravu. A ja sam či-

šim molitvama ne pozivamo na

ćena. Ako se Abraham ujutro pro-

tavog života bio u zabludi!" Malo ljudi može priznati da je stav koji su zastupali tako snažno i kroz toliko desetljeća, bio pogrešan. Avrahamova veličina bila je u tome što je bio spreman to učiniti. Sada možemo vidjeti zašto je akeda

izdvojena kao Avrahamova najveća zasluga. Ona nam govori mnogo toga o karakteru oca našega naroda kojega trebamo oponašati. ■ Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti U godna šetnja Šetao jednom Reb Haim Ozer Grodzinski u društvu svojih učenika ulicama Vilne. Iznenada mu priđe prolaznik i upita ga može li mu pomoći da pronađe jednu ulicu. Premda je ta ulica bila jako daleko, reb Haim nije niti pokušao objasniti čovjeku kako da dođe do nje, već

je krenuo s njim u potragu. Hodali su tako dobranih pola sata, dok nisu došli točno do mjesta koje je čovjek tražio. Čovjek je bio toliko sretan da nije prestajao zahvaljivati. Za to vrijeme učenici su se čudom čudili. Zašto je naš učitelj posvetio toliko svog dragocjenog vremena jednom strancu? Mogao je jednostavno uputiti čovjeka kako da dođe do željenog odredišta. U slučaju da se ne snađe, mogao je čovjek iznova upitati nekog

drugog prolaznika. Vidjevši čuđenje na licima učenika, učitelj im ob-

J a nisam putovao svome učitelju, Magidu iz Mezriča,

jasni: "Niste li primijetili da je čovjek mucao, koliko mu je bilo teško zatražiti pomoć? Da ga ja nisam do-

da slušam kako on objašnjava Toru, već da vidim kako

veo do željenog mjesta, čovjek bi najvjerojatnije mo-

obuva u izuva cipele.

rao opet upitati nekog drugog za pomoć i tko zna

Jer, nakon svega, od kakve su važnosti naša objašnjenja

koliko bi puta bio primoran ponoviti to neugodno

Tore? Čovjek mora živjeti Toru u svakodnevnom radu,

iskustvo. U namjeri da ga poštedim svega toga,

govoru i vjeri.

šetnja mi je još više prijala." ■

R. Leib ben Sara ■

A ko vjeruješ da nešto možeš pokvariti, onda vjeruj da možeš i popraviti. Ako vjeruješ da možeš učiniti nažao, onda vjeruj da možeš i pomoći. R. Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 19 Broj 3 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Sve u svoje vrijeme

Kada bih postavio pitanje: "Što je tajni uzrok zla i grijeha?" što biste odgovorili? Možda biste spomenuli požudu, pohlepu ili neke od brojnih najnižih napasti. No, Reb Noson sugerira da postoji jedan glavni katalizator: vrijeme. Naši rabini poučavaju da zli nagon, sklonost zlu, djeluje samo "u svoje vrijeme" (Jerušalmi, Sota 3.) Još od prvog grijeha - jedenja zabranjenog voća - veliki su cadikim griješili samo zato što su postupali na temelju pogrešne vremenske procjene. Na primjer, da je Adam pričekao do šabata, zabranjeno voće bi mu postalo dopušteno. Nije u pitanju bila pogrešna procjena veličine potencijala duhovnog pročišćenja do kojega dolazi konzumiranjem te voćke, nego još nije bilo dozrelo vrijeme da to učini. I kao što znamo, to što je po-

hvali Abrahama zbog njegove strašno velike razine vjerovanja. Pa kako je tako brzo moglo doći do obrata u Abrahamovoj vjeri? Abraham je unaprijed vidio da će njegovi potomci, mada će u konačnici osvojiti Svetu Zemlju, biti prognani iz nje. On je shvatio da će oni više od dvije tisuće godina biti progonjeni, mučeni i ubijani dok žive u stranim zemljama. Stoga je "prisilio" B-ga da upravo u tom trenutku pre-

Vrijeme nas sprečava više nego bilo što drugo. B-g je obećao Abrahamu da će naslijediti zemlju i da će na kraju doći izbavljenje. Isto tako znamo da će naposljetku svaki Židov dobiti svoju osobnu korekciju. Svatko od nas će zaslužiti vječno duhovno blaženstvo. Ali kada i kako će se to točno dogoditi poznato je samo B-gu. Mi to jednostavno ne znamo.

Izbjegavanjem pritiska da stalno gledamo unatrag na svoje pogreške i neuspjehe, mi možemo živjeti sadašnji trenutak.

Ono što znamo je da možemo rasti i iskusiti duhovni život živeći■ u sadašnjosti. Izbjegavanjem pritiska da stalno gledamo unatrag na svoje pogreške i neuspjehe, te nespokoja pokušavajući shvatiti kako će stvari same sebe ispraviti u budućnosti, mi možemo živjeti sadašnji trenutak. Imamo mogućnost da se povežemo sa svom dobrotom koja nam

jeo voćku dovelo je do katastrofalnih posljedica.

se nudi upravo sada. Ako to učinimo to nam omogućava da krenemo naprijed i ubrza-

Slično tome, nakon što mu je dva puta obećao zemlju, Abraham pita B-ga: "Kako ću znati da ću baštiniti zemlju?" (Postanak 15,8). Talmud (Nedarim 32a) identificira upravo to pitanje kao glavni uzrok egipatskog izgnanstva. Pogledajmo, Abraham je bio impresivan cadik koji je svijet upoznao s monoteizmom. Zapravo, potrebno se vratiti svega dva stiha unatrag da bismo vidjeli kako B-g

dvidi i utvrdi točan plan za njegove potomke da zauvijek naslijede zemlju. Ali vrijeme otkrivanja konačnog izbavljenja još nije bilo došlo. Čudesno "veliko finale" još nije moglo biti otkriveno. Iako su u ove događaje uključeni veliki cadikim, test vremena na nas djeluje na isti način. Život je izuzetno dragocjen. Svaki nam trenutak pruža mogućnost povezivanja s B-gom. Mi nismo ovdje stavljeni samo da činimo i ne činimo. B-g je udahnuo nešama (dušu) u naša tijela

kako bismo ga mogli doživjeti čak i u svakodnevici ovoga svijeta. Što nas sprečava u tome? Tko ne bi iskoristio priliku da ojača privatni Strana 20

odnos s Gospodarem svemira?

mo proces kojega će B-g, da svakako, na neki način dokončati. Ali prije svega mi se moramo opustiti i uspostaviti istinsko povjerenje u Njega, tek tada ćemo steći slobodu da otkrijemo našu istinsku, b-žansku suštinu. Možda je jedini način na koji se ova pouka mogla naučiti bilo to da budemo prognani u Egipat. Iako smo bili robovi i posve podređeni Egipćanima, B-g nam je pred cijelim svijetom pokazao da će nas On na kraju izvesti iz njega. Amen! A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša (priča) Leh leha je priručnik

bezuvjetnu ljubav. Ove dvije sile su

za izgrađivanje istinske duhovne,

u stalnom međusobnom sukobu, i

potpune osobe – što je naša zadaća

jedna uvijek bude pobjednik nad

za godinu pred nama.

drugom. Tajna leži u tome da znamo kako u sebe usaditi energiju sre-

Otpočinje riječima: "I B-g reče Abramu, Leh-Leha (Iziđi) iz svoje domovine i iz svojeg rodnog mjesta i iz doma oca svojega, u zemlju koju ću ti poka-

dišnjeg stupca, kojeg kabalisti nazivaju "Din Rafe" (blaža presuda), koja

obuhvaća silu uravnoteženja te spajanje desnog i lijevog stupca uz po-

zati." Tumači se bore s time zašto je napisano "iz svog doma i iz svog rodnog mjesta i iz doma oca svojega", kada prethodna paraša završava riječima: "A Terah uze Abrama sina svojega ... pa se zaputi s njima iz Ura Kaldejskog da ode u Kanaan, i dođoše koliko do Harana i nastaniše se tamo."

moć "Dina" (presude ili ograničekuće na njegovoj karti, iz koje se ide

nja). Da nije te sile nalazili bismo se

naprijed i prema gore, jer je to je

u bijedi i pustoši, baš kao što je to

ono što vam je namijenjeno.

bilo s ljudima Noahovog naraštaja

Tora kaže da kada Abraham odbije vjerovati u obećanje da će nje-

koji nisu imali granica pa su na sebe prizvali potop.

■

govo potomstvo naslijediti zemlju

Kako bi se desni i lijevi stupac

To znači da u vrijeme kad je B-g go-

(on je na put krenuo kao astrolog i

spojili, te kako bi jedan imao sluha

vorio Abrahamu i rekao mu da ode

prema svojoj karti on nije vidio da

za drugoga, mi moramo postaviti

iz svoje zemlje, Abraham više nije

će imati sina): "I On ga izvede van i On mu reče, pogledaj sada prema nebu i prebroj zvijezde, ako ih možeš prebroja-

granice svakom stupcu - svakoj že-

Zohar objašnjava kako u poruci

ti, toliko će biti tvoga potomstva." Po-

sti mogu čuti jedna drugu. To se zo-

Abrahamu počiva moćna skrivena

tom se kaže za Abrahama, "I on ima-

ve "cimcum me'daat", svjesno ogra-

tajna za cijelo čovječanstvo, kao što

še vjere". Zohar riječi "I izvede ga

ničavanje ili suženje, svijest da je

je nadalje zapisano "I ja ću od tebe učiniti velik narod, i blagoslovit ću te i učiniti tvoje ime velikim, i ti ćeš biti blagoslov, a ja ću blagosloviti one koji tebe blagoslove, a onoga koji te proklinje ja ću prokleti, i sve će porodice na zemlji biti blagoslovene u tebi." Zohar

van", tumači kao prvi trenutak u

slušanje drugoga naš način povezi-

vremenu kada postanemo sposobni

vanja sa Stvoriteljem. Ako to ne uči-

razumjeti i prepoznati da se u svom

nimo, mi se neprestano vrtimo u

životu vrtimo u krug, i da možemo

krugu, patimo od istih starih pro-

izići iz tog kruga. Način da se to uči-

blema i stalno iznova doživljavamo

ni je da se "prebroji zvijezde"; sefor

iste obrasce patnje. Ako želimo "izi-

objašnjava da se riječi "izađi iz ze-

(prebrojati), od riječi "sefira" ili gra-

ći" i napustiti svoju sudbinu, otresti

nica. Drugim riječima, način da ov-

se svojih nepoželjnih osobina, rije-

ladamo zvijezdama, ili sudbinom, je

šiti se trauma iz djetinjstva i starih

da znamo kako im postaviti granice.

rana, mi sebe možemo obnoviti zna-

bio tamo, nego je već bio u Haranu.

mlje svoje" ne odnose na Abrahamovo napuštanje njegove domovine u fizičkom smislu, nego na put života koji je izabrao. Abraham u ovoj poruci otkriva mogućnost da se izdigne iznad njegove utvrđene astrološke karte, iznad svoje sudbine, ako se nauči ko-

ristiti alatima koje mu Stvoritelj pokazuje. "Iz svog rodnog mjesta" - što znači od svojih urođenih osobina; i "iz doma oca svojega" - astrološke Godina 17 21 Broj 3 Strana

Zohar objašnjava da postoje dvije glavne sile koje upravljaju misaonim procesima svake osobe – te se sile nazivaju "Desni stupac" i "Lijevi stupac". Lijevi stupac simbolizira želju za primanjem, potrebu za primanjem samo za sebe, a Desni stupac simbolizira hesed (dobrohotnost), dijeljenje, brigu, davanje i

lji, i ograničiti je, jer tek kada ih smirimo, onda ove strane naše osobno-

jući kako postaviti granice svom desnom i lijevom stupcu, te ih povezati sa središtem. Tada možemo krenuti novim putem. To je poruka i sila koju nam je dao praoatac Abraham, koja do dana današnjega pul-

sira u nama. Šabat šalom. ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 21

Rabbi Menachem Leibtag:

Leh Leha: Za koju je svrhu B-g izabrao Avrahama? Ovaj šiur ljubaznošću je ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Kako je epizoda s Migdal Bavelom (vidi 11,1-9) bila posljednja priča zabilježena u Sefer Breišit prije nego što je B-g izabrao Avrahama Avinu, i stoga čini vezu između

Gotovo pa 'iz vedra neba', B-g se pojavljuje Avrahamu na

ova dva odjeljka - naš šiur počinje pomnim proučava-

početku Paršat Leh L'ha, zapovijedajući mu da otputuje

njem te pripovijesti u traženje tematske veze (i/ili tek-

u 'obećanu zemlju', blagoslivljajući ga da će postati veliki

stualne paralele) između ove priče i B-žjeg izbora Avra-

narod. Međutim, suprotno onome što bismo očekivali,

hama Avinu.

Tora nam nijednom ne kaže zašto je izabran; niti nam kaže zašto je izabran baš on! Za razliku od Paršat Noah, gdje nas Tora na početku informira i zašto je izabran Noah ["jer je bio pravedan čovjek..." (vidi 6,9)] kao i zbog čega je izabran [u svrhu stvaranja iznova (vidi 6,5-8)], u Paršat Leh L'ha, Tora nas uopće ne obavještava o tome zašto je B-g izabrao Avrahama Avinu.

Grijeh "Dor Haplaga" U uvodu smo pretpostavili da je gradnja Kule predstavljala grijeh. Međutim, na prvi pogled ta pretpostavka nije tako jasna, jer je teško pronaći konkretan grijeh u Torinom opisu njihovih postupaka. Za razliku od uvoda Tore o naraštaju prije potopa, koji izričito stigmatizira stanovništvo kao zlo i pokvareno (6,5.10-13), uvodni

Je li Avraham Avinu jednostavno dobio na 'B-žanskoj

psukim pripovijesti o Migdal Bavel jedva da ostavljaju

lutriji'?

traga o bilo kojem konkretnom grijehu:

U ovotjednom šiuru raspravljamo o Torinoj prezentaciji

"Svi na zemlji imali su isti jezik i iste riječi. I dok su putovali od istoka, naiđoše na jednu dolinu u zemlji Šinear i ondje se nastaniše. Rekoše jedni drugima: Hajdemo, pravimo cigle i jako ih pecimo. Cigla je postala njihov kamen, a bitumen njihov malter. I rekoše: Hajdemo, sagradimo si grad i kulu s vrhom do neba, pa ćemo si steći ime, da se ne raspršimo po cijeloj zemlji." (11,1-4)

B-žjeg izbora Avrahama Avinu, u pokušaju da razumijemo književnu metodu koju Tora koristi da objasni zašto je Avraham izabran te tematsko značenje toga. Uvod Naša serija šiurim o Humašu temelji se na pretpostavci da svaka knjiga Biblije ima jedinstvenu temu, a da bismo prepoznali tu temu, moramo proučiti razvoj i napredovanje njenih primarnih tema.

Ne samo da ne nalazimo prijestup, čak bismo mogli doći u iskušenje da zapljećemo njihovim postignućima. Napokon:

U šiuru o Paršat Noah, razgovarali smo o razvoju tema u

Nije li postizanje jedinstva pozitivan cilj? (11,1)

prvih jedanaest poglavlja Sefer Breišita, i pokazali kako

Ne ukazuje li korištenje ljudske domišljatosti za

je svaka sljedeća priča razmatrala priču povezanu sa 'gri-

razvoj građevinskih materijala koje je izradio

jehom i kaznom' (tj. B-žje razočaranje ponašanjem svake

čovjek, kao što su cigle koje bi zamijenile kamen,

naredne generacije, te kako ih je kaznio).

pozitivan

To je uključivalo priču o čovjekovom grijehu u Gan Edenu, Kainovom ubojstvu Hevela, iskvarenosti pretpoto-

na 'pojedinačno' mora na neki način biti povezana s razlogom B-žje potrebe da odabere poseban narod. Strana 22

[Prva

tornja? Je li urbanizacija zločin? (11,4) zanju grada u dolini? (vidi 11,2)

se mijenja na početku Paršat Leh L'ha, kada se fokus

Ova promjena fokusa u Sefer Breišit s 'univerzalističkog'

(11,3)

Ima li nešto loše u putovanju prema istoku ili podi-

Taj obrazac priča koji se odnosi na 'grijeh i kaznu' naglo

Avinu da postane praotac njegovog posebnog naroda.

društva?

Što bi uopće moglo biti loše u izgradnji grada ili

pnog naraštaja i konačno izgradnji Babilonske kule.

Sefer Breišita sada usmjerava na B-žji izbor Avrahama

napredak

'industrijska revolucija'!]

Kako god bilo, B-g ih kažnjava tako da im pomiješa jezike, što izazove da napuste svoj zajednički projekt (11,57). Dakle, što su to oni učinili što je razljutilo B-ga? Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Leh Leha: Za koju je svrhu B-g izabrao Avrahama?

Hazal koncentriraju svoju kritiku ovog naraštaja na njihov antagonistički stav prema B-gu (vidi Raši 11,1). Međutim, posljednja i kritična fraza u Torinom opisu njihovih djela ukazuje na jedan dodatni razlog: "v'naase lanu šem – steći ćemo sebi ime" (vidi 11,4 / Vidi također Sanhedrin 109a] Korištenje prvog lica množine - ne samo u ovom pasuku,

već i u sva prva četiri psukim (11,1-4) - odražava egocentričnu prirodu i stav ove generacije. [Također zapazite opetovanu upotrebu hebrejske riječi "hava" (neka MI).] Umjesto da svoja nastojanja posvete slavljenju Imena B-Žjeg, ova generacija isključuje B-ga iz svojih ciljeva i težnji, ističući umjesto toga ljudsku moć i umijeće. Iako je ova generacija nedvojbeno profinjenija i kulturnija od pokvarenog, izopačenog naraštaja potopa, oni se ujedinjuju u nesvetu svrhu štovanja 'čovječjeg imena', umjesto imena Svemogućeg.

Očigledno je B-g imao veća očekivanja od čovječanstva, nadajući se da će iskoristiti svoje B-gom dane talente i potencijal za uzvišenije težnje. Umjesto toga, oni su utemeljili antropocentrično društvo, posvetivši svu svoju energiju tome da sebi stvore ime.

Iako je Avraham u ovom trenutku tek pojedinac, B-g mu obećava da je određen da postane praotac tog naroda čiji će razvoj uključivati složen proces, koji će trajati oko

četiri stotine godina (vidi 15,13-20).] Da bi postali ta nacija, Avrahamovi potomci se moraju namnožiti (zera) i potom uspostaviti svoju naciju u posebnoj zemlji (arec). Ova dva preduvjeta ne samo da se pojavljuju u B-žjoj uvodnoj izjavi Avrahamu po nje-

B-g nije mogao dopustiti da se ovaj projekt nastavi. No,

govom dolasku u Erec Kanaan (vidi 12,7), već se pona-

za razliku od pokvarene generacije potopa, graditelji

vljaju i svaki put kada B-g razgovara s avot u vezi nji-

Kule nisu zaslužili uništenje, već im je bilo potrebno 'pre-

hove budućnosti (vidi 13,14-15, 15,18, 17,8, 26,3, 28,13,

usmjerenje'. U skladu s tim ciljem, B-g će sada izabrati

35,12, itd.).

Avrahama Avinu da osnuje naciju čija će svrha biti preusmjeravanje čovječanstva – kanaliziranje upravo tih

osobina jedinstva i kreativnosti prema altruističnijem cilju. Posljedice incidenta s Babilonskom kulom predstavljaju tematski okvir za B-žji zapanjujući izazov Avrahamu Avinu:

Sjeme ove nacije 'posađeno' je u Sefer Breišit, kao što je detaljno opisano u priči o Avot. Bet-El i Šem Hašem Iako se ovaj cilj može u potpunosti postići tek kada se ova nacija uspostavi, značajno je što će Avrahamov vlastiti život sada nagovijestiti taj krajnji cilj.

"I učinit ću te velikim narodom... i kroz tebe će sve obitelji na zemlji biti blagoslovljene." (12,1-3)

Na primjer, ako pratimo Avrahamovo prvo putovanje

Avraham Avinu je izabran sa svrhom: da usmjeri natrag

predio Bet-Ela ima jedinstveno mjesto u sklopu Avraha-

čovječanstvo u pravom smjeru. Za postizanje tog cilja,

movog plana putovanja.

obećana mu je i posebna zemlja, ne kao nagrada, već više

kao sredstvo za ispunjenje te svrhe. B-g izdvaja posebno mjesto, a zatim određuje posebnu naciju koja će Ga predstavljati i postati uzor nacija koja će nadahnjivati narode i poticati njihov duhovni razvoj. Godina Broj 3 Page 17 Strana 23 23 Broj 3

kroz Erec Kanaan kako je opisano u Tori, nalazimo da

Nakon što je stigao u Kanaan i podigao mizbeah u Šehemu, Avraham nastavlja do Bet-Ela, vrhunca njegove "alije": "Odatle se popeo u gorje do Bet-Ela... i ondje je sagradio Strana 23

(nastavak s 21. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Leh Leha: Za koju je svrhu B-g izabrao Avrahama? 'Strateško' mjesto Ova tematska pozadina može nam pomoći da razumijemo zašto je B-g izabrao da baš zemlja Izrael postane 'domovina' ovog naroda. Prisjetite se (iz vašeg proučavanja svjetske povijesti) kako su se Egipat i Mezopotamija pojavili kao dvije velike kolijevke drevne civilizacije. Moglo bi se sugerirati da zemlja Izrael, smještena između ova dva središta civilizacije (i duž glavne ceste koja ih povezuje), pruža 'strateško' mjesto za postizanje njihovog nacionalnog cilja.

mizbeah i zazvao b'Šem HaŠem - u Božje Ime! (12,8). Zatim, u sljedećem poglavlju, Avraham se vraća u Erec Kanaan nakon svog boravka u Egiptu i dolazi upravo kod tog istog mizbeaha u Bet‑Elu. Tamo još jednom zaziva b'Šem HaŠem (13,1-4)! U čemu leži značaj Avrahamovog mizbeaha u Bet-Elu i

njegovog zazivanja u B-žje Ime? Avrahamovo zazivanje u B-žje Ime u Bet-Elu naznaka je kontrastne paralele fijaska Migdal Bavela. Tamo se fokus čovječanstva na njihovu vlastitu važnost odražava u njihovoj izjavi: "v'naase lanu šem." Sada Avraham mora ispraviti tu kardinalnu grešku; on zaziva u B-Žje Ime -

Ova se ideja može odraziti na događaje koji se odvijaju u 12. poglavlju. Zapazite kako je Avraham prvo dobio zapovijed da napusti svoju vlastitu domovinu u Mezopotamiji i otputuje u Erec Kanaan (vidi 12,1). Na vrhuncu te "alije", on gradi svoj "mizbeah" u Bet-elu i "zaziva u B-žje ime" (12,7-8). Zatim nas sljedeća priča u Humašu obavještava kako je otputovao u Egipat i naišao na slučaj pokvarenosti (vidi 12,10-20). Po povratku iz tog središta civilizacije, Avraham još jednom odlazi u Bet-el i gradi mizbeah te zaziva u Njegovo Ime (vidi 13,1-4). Na kraju, zapazite također kako Avraham zaziva, još jednom, u B-žje Ime - nakon što je uspostavio savez uzajamnog povjerenja s Avimelehom (vidi 21,33). [Vidi također Ramban na 12,8 u cijelosti (i na šiur na Paršat Vajece).]

"va'jikra b'Šem HaŠem"! Upravo je za tu svrhu izabran Avraham.

Biblijska tema

Ramban ovo shvaćanje izražava u svom komentaru na

Ovaj koncept, da je Am Jisrael izabran da čovječanstvu donese B-žje Ime, pojavljuje se kao središnja tema ne samo u Sefer Breišit, već i u cijelom Tanahu.

ovaj pasuk (12,8):

"... i Avraham bi zazvao tamo ispred Mizbeaha i obznanio B-žje postojanje cijelom čovječanstvu..." (vidi Rabman na Breišit 12,8)

U Sefer Devarim, Bnei Jisrael je naređeno da osnuju nacionalno vjersko središte "ba'makom ašer jivhar Hašem l'šaken šmo šam" - na mjestu koje će B-g izabrati da Nje-

Strana 24

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag:

Leh Leha: Za koju je svrhu B-g izabrao Avrahama?

govo Ime u njemu prebiva (Devarim 12,5.11.). Kao što smo objasnili u našim šiurim na Sefer Devarim, ova fraza, koja se ponavlja mnogo puta u seferu, opisuje Bet Hamikdaš - koji će postati institucija kroz koju će B-žju važnost prepoznati cijelo čovječanstvo. Otprilike četiri stotine godina kasnije, kada je Mikdaš konačno izgrađen, ista se tema odražava u Šlomovoj (Salomonovoj) molitvi na ceremoniji posvećenja: "Ako stranac dođe iz daleke zemlje Tvoga Imena radi, jer oni će čuti za Tvoje veliko Ime... kada se on dođe moliti u ovaj Dom... podari mu ono što zatraži. Tako će svi narodi zemlje znati tvoje Ime i štovati Te, kao što to čine Bnei Jisrael, i oni će prepoznat da je Tvoje Ime vezano uz ovaj Dom koji sam sagradio." (Melahim I 8,43 /vidi također Šmuel II 7,22-27) Zapravo, Malkat Š'va [Kraljica od Sabe], dolazi do istog ovog zaključka nakon svog posjeta Bet HaMikdašu, kao

Migdal Bavel

Beit Hamikdaš

jedinstvo za čovjeka

jedinstvo za B-ga

dolina

gora

grad

grad Jeruzalem

kula

Hram

isticanje čovjeka

isticanje B-ga ("šem Hašem")

Još jedna paralela na pripovijest o Migdal Bavel pojavljuje se u proročanstvima Cefanije, u njegovom opisu mesijanske ere: "Jer tada ću učiniti narode da budu čistog govora - safa brura - tako da će svi zazivati b'Šem HaŠem, i obožavati Ga jednodušno." (3,9) Još jednom, prorok prikazuje ujedinjenje čovječanstva u svrhu zazivanja B-žjeg imena. Na dodatnu paralelu s događajem kod Migdal Bavel sugerira upotreba riječi "safa" (=jezik).

što je opisano u Melahim 10,1-9! Nagrada ili svrha U mesijanska vremena Poznato mesijansko proročanstvo Ješajahua (2. poglavlje) ne samo da odražava istu temu, već stvara i intrigantnu paralelu s pripoviješću o Migdal Bavel: "U danima koji će doći, gora Bet Hašema (Brdo hrama) uzdizat će se visoko iznad planina... i svi narodi će gledati u nju s radošću. Tada će mnogi narodi otići i reći: Dođite da se popnemo gore u B-žji Dom, da nas pouči svojim putovima i da hodimo njegovim stazama - jer Tora će izaći iz Ciona, a riječ B-žja iz Jerušalajima..." (2,1-

4) Obratite pažnju na kontrastnu paralelu između ove 'nade' i zbivanja u Migdal Bavelu. U oba se događaja cijelo čovječanstvo ujedinjuje radi zajedničkog cilja. Međutim, u Ješajahuu oni se okupljaju na vrhu planine (čovjek gleda gore), a ne u dolini (čovjek gleda dolje); i gradu Jerušalajimu i njegovoj kuli - Bet HaMikdašu, a ne u vlastitom gradu i kuli. Čovječanstvo se sada ujedinilo da čuje B-žju riječ, kako je prenosi i uči Njegov narod. U dijametralnoj suprotnosti s Migdal Bavelom, Mikdaš

postaje simbol ciljeva teocentričnog društva - krajnjeg cilja čovječanstva. Sljedeća tablica daje pregled ove kontrastne paralele:

Godina Broj 3 Page 17 Strana 25 25 Broj 3

U svjetlu naše rasprave, sada možemo još jednom preispitati naše izvorno pitanje. Pokazali smo da je Avraham Avinu izabran da izvrši konkretnu zadaću - da postane praotac nacije koja će voditi sve ostale u teocentričan život i ponovno usmjeriti energiju čovječanstva u pravom smjeru. Dakle, različitost Avrahama Avinu nije došla kao nagrada za neko određeno djelo, već za konkretnu svrhu. Bez sumnje, kako je vidljivo u brojnim midrašima, Avraham je morao biti čovjek izvanrednog karaktera i ugleda koji je posjedovao potreban potencijal da ispuni ovaj cilj. Međutim, Tora radije izostavlja bilo kakvu izričitu referencu na ove kvalitete, ne usredotočujući se na njegova prošla postignuća, već radije na zadaću koja je pred njim, naglašavajući tako primat Avrahamovog dodijeljenog zadatka. Isti princip vrijedi za sve generacije. B-žji izbor Am Jisraela nije nagrada, već sredstvo pomoću kojeg oni mogu i moraju ispuniti zadaću koju im je On povjerio. Budući da je ova misija vječna, vječan je i B-žji izbor Židovske nacije. Ova biblijska tema naglašava našu potrebu da se ne usredotočimo na ekskluzivne povlastice toga što smo poseban B-žji narod, već na njezine jedinstvene odgovornosti. ■ Strana 25

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Kontroliranje ljutnje (nastavak)

novi automobil bio oštećen možda je bio naslijeđen, no njegova reakcija se dramatično promijenila kada je vidio da je drugi vozač bila njegova vlastita majka. Da je u pitanju bio neki stranac, on bi mu vjerojatno uputio oštre primjedbe. Možda bi svoje ponašanje branio govoreći, "Ne mogu si pomoći. Njegova vožnja me navela da eksplodiram. Sreća da ga nisam udario." Očigledno, on si je mogao pomoći. Nitko te ne može natjerati da eksplodiraš. Ti odabireš da eksplodiraš.

Ramban je dobro poznavao ljudsku narav. Anivus je osjećaj, a osjećaje je vrlo teško razviti. Mi imamo izravnu kontrolu nad našim djelima, no ne i nad našim osjećajima. Međutim, i Mesilas Ješarim i Tanja nam kažu da naša djela mogu utjecati na naše osjećaje. Stoga, Ramban započinje s kontrolom bijesa, što je čin nad kojim imamo kontrolu, i kada uspijemo u kontroliranju bijesa, taj trud može rezultirati pozitivnom promjenom u našim osjećajima – te će rezultat toga biti anivus. Usporedba: Žena je zaključila da je ležaljka u dnevnom boravku otrcana pa je kupila novu. No, sada je sofa odudarala, pa je kupila novu sofu. Sada pak tepisi nisu pasali, pa je kupila nove tepihe; zatim su došle nove zavjese, nove slike, nove lampe, nove tapete. Sve je započelo s novom ležaljkom. Isto vrijedi i za midos. Postoje neke midos koje su nekompatibilne sa drugima. Ako unaprijedimo jednu midu, to može dovesti do unaprjeđenja mnogih drugih. Kontroliranje bijesa nije lako, i čovjek koji uspije u tome uvelike je na putu poboljšanja drugih midos.

Ramban je uputio svog sina da čita njegovo pismo barem jednom tjedno i uvjerio ga da će na dan kad ga bude čitao, njegove tefilos biti odgovorene. Iz toga možemo izvući da i kada to činimo, ishod će biti isti. Podsjetnik: ljutnja = osjećaj nakon provokacije bijes = reakcija na osjećaj ljutnje (umjerene do ozbiljne) ozlojeđenost = zadržavanje gorčine Pitanja i odgovori o ljutnji Pitanje: Čitao sam da neki osjećaji mogu biti nasljedni. Je li to istina? Odgovor: Da. Pitanje: Onda sam ja možda naslijedio ljutnju, dok neki drugi ljudi moStrana 26

žda nisu naslijedili ljutnju. Je li to točno?

Odgovor: Da. Pitanje: Onda zapravo nije moja krivica ako se naljutim, i ne bih trebao biti odgovoran za to, zar ne? Odgovor: Pogledajte ovo malo poglavlje. Ljutnja je osjećaj koji doživljavate kad ste isprovocirani i vi ste možda naslijedili tendenciju prema tom osjećaju. Vi niste naslijedili bijes. Način na koji reagirate ili izražavate svoju ljutnju je naučena reakcija koju možete kontrolirati. Vi ste odgovorni za to kako izražavate svoju ljutnju. Naravno, čovjeku može biti teško u svako se vrijeme suzdržati od reakcije, no odgovoran čovjek trebao bi uvijek imati kontrolu nad svojim ponašanjem. Jedan je čovjek vozio svoj novi automobil kad se drugi automobil, kojeg je vozila neka postarija žena, zabio u njegov potpuno novi auto. Čovjek je bio bijesan, izjurio iz auta, spreman reći gospođi kako je ona nesmotreni vozač koji ugrožava promet. Dok je prilazio njenom autu, prepoznao je tu ženu i zabrinuto upitao, "Majko, jesi li povrijeđena?" Osjećaj koji je imao kad je njegov

Ponekad se upustimo u raspravu i onda shvatimo da je drugi čovjek u pravu. Međutim, mi možda ne želimo uvidjeti da je drugi čovjek u ■ pravu, jer to znači da smo poraženi; ako imamo poteškoća s prihvaćanjem toga da ikada možemo biti u krivu, mi možemo napasti drugog čovjeka. Razmislite o trenucima kad se netko ljutio na vas jer vas je pogrešno razumio ili mu nisu bile poznate sve okolnosti. Sljedeći put, prije nego što reagirate na neku provokaciju, dajte si vremena da razmislite jeste li možda vi krivo shvatili drugog čovjeka ili možda postoje okolnosti kojih niste svjesni. Ako ne reagirate ishitreno i date sebi vremena da razmislite, možete izbjeći reagiranje na način zbog kojeg ćete kasnije možda zažaliti. Ranije smo primijetili da je ljutnja najčešće rezultat frustracije, povrede, ili straha. Istaknuli smo da do frustracije općenito dolazi zbog razočaranja koje osjećamo jer se naša očekivanja nisu ostvarila, te da je važno da ponovno promislimo o svojim očekivanjima. Ponekad možemo ustanoviti da naša očekivanja nisu baš realistična. Ljutnja je prirodna reakcija na povrijeđenost i sasvim je svejedno odakle ta ljutnja dolazi, pa čak i je li netko kriv ili ne. Kad se netko posklizne na ledu i padne, to nije ničija krivnja, pa ipak čovjek je ljut. Možda je ljut na sebe što nije bio Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

pažljiviji.

na druge provokacije.

biti negativna.

Osjećaj povrijeđenosti ponekad može ovisiti o tome koliko je čovjek osjetljiv. Ako vas netko prijateljski potapša po ramenu, zasigurno niste povrijeđeni. Možete se okrenuti, nasmijati i reći, "Zdravo." Međutim, ako se dogodi da imate opeklinu od sunca, to isto tapšanje može biti vrlo bolno i vaš odgovor može biti nešto poput, "Hej! Pazi malo. Imam gadnu opeklinu." Pa ipak se ne ljutite na prijatelja. On nije mogao znati koliko je osjetljiva vaša koža, pa stoga nemate neprijateljskih osjećaja prema njemu.

Primijetili smo da je ljutnja često reakcija na povredu, čak i ako nema nikoga na koga bi se trebalo ljutiti. Ako ste se udarili po prstu i jako vas boli, osjećate se ljuti, iako to nije ničija krivnja, možda ni vaša vlastita.

Zapovjeđeno nam je da uzvisujemo Hašema. Sve Hašemove micvos su za naše vlastito dobro, kao što Tora kaže, "Ako si sagriješio, kako si utjecao na Njega? … Ako si bio pravedan, što si Mu dao, ili što je On uzeo iz tvoje ruke?" (Job 35,7). Ako griješimo, Hašemova ljutnja nije zbog toga što smo učinili Njemu, već zbog štete koju činimo sami sebi.

Očigledno, možete reći da je vaša pocrvenjela koža osjetljiva; međutim, možda niste svjesni da i vaše emocije mogu biti jednako osjetljive kao vaša izgorjela koža. Ipak, naše emocije mogu biti izuzetno osjetljive. Prošla iskustva mogu učiniti emocije vrlo osjetljivima. Primjerice, ako vam netko postavi pitanje na koje ne znate odgovor, možete jednostavno reći, "Ne znam," i ne uznemiriti se. Međutim, ako ste nekoć bili poniženi pred cijelim razredom jer niste znali odgovor na pitanje, ta se osjetljivost može zadržati i, godinama kasnije, kada vam postave pitanje na koje ne znate odgovor, vi ćete ponovno proživjeti bolno poniženje koje ste pretrpjeli u prošlosti. Možete se osjećati ljutitima na čovjeka koji vam je postavio to pitanje jer vam je time prouzročio bol, iako vas on nije imao namjeru povrijediti. Osjećaji su pohranjeni u umu, no čak i ako su godinama bili uspavani, oni se mogu reaktivirati nekom riječju ili djelom koje postaje okidač. Čovjek tada može reagirati reakcijom koja nije primjerena trenutnoj situaciji, već je ona zapravo reakcija na nešto što se dogodilo u dalekoj prošlosti. U tom trenutku, čovjek to ne može analizirati. No, čovjek može ponovno sagledati događaj i upitati se, Zašto sam se jučer toliko naljutio? Ako tako učini, on može shvatiti da takva reakcija nije dopuštena, i to mu može pomoći da ograniči moguće pretjerane reakcije Godina Broj 3 Page 17 Strana 27 27 Broj 3

Važno je, međutim, identificirati prirodu povrede. Primjerice, vi kažete svom djetetu da nešto učini, a dijete vas ne posluša. Povrijeđeni ste njegovim ponašanjem i to vas čini ljutitim, te ćete ga možda disciplinirati. Pogledajmo zašto ste bili povrijeđeni. Uzmimo za primjer da ste rekli svom sinu neka se moli i on vas nije poslušao. U njegovom je vlastitom interesu da se moli i vi ste povrijeđeni jer on kroz neposlušnost prema vama čini nešto što je njemu na štetu. Vi osjećate bol baš kao što bi vas boljelo da je dijete has ve'šalom bolesno. Međutim, moguće je također da ste vi povrijeđeni jer se on usprotivio vašem autoritetu kao oca. Možete se osjećati postiđeno jer će muškarci iz vašeg minjana vidjeti da vaš sin ne dolazi na molitvu. Ova povrijeđenost nije izazvana time što je on učinio sebi štetu jer se nije molio, već time što vas nije poslušao i što vas je osramotio. Djeca bi, naravno, trebala slušati svoje roditelje i trebala bi razumjeti da je neposlušnost roditeljima poput neposlušnosti liječničkim uputama. Ali ostaje činjenica da je povreda koju roditelj osjeća primarno osobni osjećaj, više nego osjećaj uzrokovan time što dijete šteti sebi. Važno je shvatiti da su djeca izuzetno senzibilna i da ona mogu detektirati zašto se roditelj ljuti na njih. Ako dijete osjeća, Moj otac se ljuti zato što me voli i ja štetim sebi time što sam mu neposlušan, njegov stav prema disciplini će vjerojatno biti pozitivan. Međutim, ako on osjeća da otac nije ljut zbog toga što on šteti svojoj dobrobiti, već da je ljut samo zbog odbijanja očevog autoriteta, djetetova reakcija može

Ako je roditeljeva ljutnja konstruktivna, poput Hašemove, dijete će ju prihvatiti. Ranije sam primijetio da kada su nam emocije vrlo osjetljive, čak i nevin čin ili opaska može uzrokovati bol i ljutnju. Možemo reći, "Pogodio me u živac." Vrlo čest slučaj "pogađanja u živac" je nisko samopoštovanje.* Iz kojeg god razloga to bilo mnogi ljudi o sebi misle, na ovaj ili onaj način, kao o inferiornima; oni možda osjećaju da nisu jako voljeni, da su bezvrijedni ili da su nedostatni. Kao što sam istaknuo, vrlo često ti osjećaji nemaju temelja u stvarnosti, no za čovjeka su vrlo stvarni. Svaka kritika, čak i konstruktivna, može biti primljena kao potvrda pojedinčeve nedostatni i može prouzročiti bol i ljutnju. Nešto što uopće nije bilo učinjeno s namjerom da se odbaci čovjeka može biti primljeno kao takvo jer čovjek očekuje da će biti odbačen. Koliki se ljudi osjećaju uvrijeđenima jer nisu primili čast prve hakafa na Simhat Tora ili im nije dano željeno mjesto blizu Arona koje su smatrali da zaslužuju? Čovjek koji napravi pravopisnu pogrešku može biti zahvalan ako mu netko na to ukaže. Čovjek sa niskim samopoštovanjem može tu korekciju shvatiti kao nešto što upućuje na to da vi smatrate da je on glup. On može misliti da ga namjerno sramotite. Zbog toga kako se osjeća, razumljivo je da je on ljut zbog uvrede. ■ *Više o toj temi pisao sam u knjizi Anđeli ne ostavljaju tragove, Shaar Press, 2001 i Život je prekratak, St.Martin's Press, 1995. Strana 27

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara ana, Rabbi Eliyahua Desslera i Rab-

Unutarnji svijet duše

bi Shlomoa Wolbea. Danas musar

Duhovno nasljeđe

doživljava preporod, njegova je duhovna riznica ponovno otvorena.

S obzirom da se ljudska priroda nije promijenila, dragocjeno i vre-

Iako razvijen u židovskom svijetu

menom prokušano nasljeđe musara

i s korijenima koji su neodvojivi od

stoji nam na raspolaganju da nam

zakona, zapovijedi i tradicije najtra-

pomogne upravljati vlastitim kora-

dicionalnijeg segmenta židovske za-

cima kroz život. Smatrati da mo-

jednice, musarov drevni trezor sa-

ramo sami samcati izmisliti kako da

drži

živimo ili pak živjeti na potpuno

drost. Budući da je svrha musara

nove načine jer naši preci nisu po-

pružiti smjernice o tome kako živjeti

znavali automobile, perilice posuđa

i zbog toga što se bavi temeljnim

znači da iznova moramo naučiti sve

racije, ja ne nastojim dati nešto novo

one životne lekcije koje su već na-

autentičnoj tradiciji, već trajne istine

učene. Zašto se lišiti stečenih isku-

nanovo artikulirati u suvremenijem

stava i konstatacija desetina gene-

obliku. Povijest pokazuje da su uči-

racija koje su prije nas prošle tim

telji musara uvijek činili upravo to,

putem? Moramo biti zahvalni našim

jer njegovi su učenjaci prepričavali

precima što su bili dalekovidni i su-

bezvremenske lekcije jezikom i sti-

osjećajni, te zabilježili svoje uvide i

lom namijenjenim da iziđu u susret

smjernice i prenijeli ih nama.

jedinstvenim okolnostima svoje ge-

tradicije nastojim ostati vjeran uvi-

duhovnu

mu-

■

ili računala, je prokletstvo, jer to

U ovom prepričavanju musarske

univerzalnu

neracije. I na ovaj način ja nastojim ostati vjeran tradiciji.

načinima na koji su ljudi sazdani i kako funkcioniraju, njegova učenja imaju univerzalnu primjenu. Činjenica je da ne morate biti Židov da biste imali koristi od musara. Njegova izuzetno točna i pronicljiva učenja primjenjiva su na sve duše - muškarce i žene, mlade i stare, Židove i ne-židove - bez iznimke. Svrha pojedinca na svijetu Prije nego li budete mogli razu-

dima i idejama klasičnih izvora, ali

Duhovno nasljeđe musara gotovo

mjeti poglavlja koja slijede, a pose-

ih izraziti na način koji je ugodniji i

je bilo izgubljeno kada su toliki koji

bno prije nego li ih poželite primi-

pristupačniji suvremenom čovjeku.

su ga prakticirali i oni koji su ga

jeniti u svom životu, morate znati

Praktične smjernice koje su rabini

učili ubijeni tijekom holokaustu.

više o tome što je musar i kako vam

pisali na arapskom u jedanaestom

Čak i prije te katastrofe, krajem de-

može poslužiti.

stoljeću u Španjolskoj ili u devetna-

vetnaestog i početkom dvadesetog

estom stoljeću u Litvi na hebrej-

stoljeća, musar je već krenuo putem

skom, danas ne bi bile dostupne

koji se udaljavao od glavnih struja

velikoj većini ljudi, uključujući i ve-

života židovske zajednice kada su

ćinu Židova, ne samo zbog očigle-

njegovi čelnici odlučili usmjeriti

dnih jezičnih barijera, već možda

svoje napore prvenstveno na usa-

čak i više zbog toga što su dragulji

đivanje vrijednosti i dobrog pona-

koje sadrže često skriveni iza ruha

šanja mladićima koji su naselili nji-

kulture koja se tragatelju može uči-

hove ješive. Ali musar nije umro i u

niti vrlo stranom. Time što nudim

dvadesetom je stoljeću iznjedrio no-

priručnik musara ljudima ove gene-

ve majstore poput Rabbi Elye Lopi-

Strana 28

Polazna točka za razumijevanje musara je redak iz Tore koji nam kaže: "Bit ćete sveti." Tora ovdje nedvosmislenim

riječima

otkriva

opis posla čovjeka. U biti, mi smo ovdje na zemlji iz samo jednog razloga: da duhovno rastemo i razvi-

jamo se - da postanemo sveti. Naš potencijal, a time i naš cilj trebao bi biti da postanemo što više duhovno

Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Alan Morinis:

Svakodnevna svetost

oplemenjeni i uzvišeni. Zanimljivo je da kad su rabini pregledavali Toru kako bi pronašli zapovijedi koje su okosnica življenja židovskog života, niti jedan od glavnih kodifikatora nije iskoristio "Bit ćeš svet" kao zapovijed za koju su nam rekli da je moramo slijediti. Ovaj se propust klasično objašnjava time što se kaže da su naša duhovna traganja sveobuhvatni i univerzalni cilj našega života, pa se stoga ovo odvajanje ne može svesti na razinu uredbe kao što je to kod ostalih 613 zapovijedi koje su rabini identificirali u Tori. To mi izgleda kao istina, no ipak

i savjet koji nam pomaže razumjeti i

nadograđujemo računalo i trošimo

bih želio ponuditi i drugu moguć-

djelovati prema pobudi koju svi već

nebrojene sate i novac odazivajući

nost. Ova se moja misao temelji na

osjećamo u sebi, a to je unutarnji po-

se na poziv za poboljšanjem. Upra-

analizi drugog dijela Tore, poznate

riv da unaprijedimo i poboljšamo

vo nam protiv ovakve slike našeg

priče o Adamu i Evi koji jedu s Dr-

svoj život. Koliko nam samo sati

života Tora daje savjete, poziva nas

veta znanja. I tamo čitamo nešto što

svakog dana ode na popravljanje,

da obratimo pažnju na taj unutarnji

zvuči kao izričita zapovijed, dok im

čišćenje, nadogradnju, poboljšanje,

poriv kojeg već osjećamo i upozo-

B-g govori: "Od Drveta spoznaje do-

preraspoređivanje

održavanje

rava nas da ga ne pobrkamo s pori-

bra i zla, ne jedite." O ovoj epizodi

stvari i aspekata našeg života?

vom za materijalnim poboljšanjem.

piše Rabbi Yosef Yozel Hurwitz, ko-

Ulažete toliko vremena, razmišlja-

Savjet Tore je da prepoznate, u srcu

ji je osnovao i vodio školu musara u

nja i truda jer ste rođeni s porivom

i u stvarnosti, da je taj unutarnji im-

Novarodoku krajem devetnaestog i

da se poboljšate. Budući da živimo

puls za poboljšanjem koji osjećate

početkom dvadesetog stoljeća, koji

u vremenu i mjestu koje naglasak

duhovni poriv, urođena težnja ka

kaže da ova uputa nije bila zapo-

stavlja na materijalno, tom porivu

duhovnom usavršavanju koja se ra-

vijed Adamu i Evi. Umjesto toga, to

obično dajemo maha na materijalni

sipa kad se troši na odjeću ili auto-

je bio dobar savjet za njih od B-ga."

način. Mijenjamo boju kose, ravna-

mobil. Žalosna je pogreška koristiti

Isto se može reći i za nalog Tore:

mo zube, mijenjamo automobil, po-

ga na bilo koji drugi način osim da

"Bit ćeš svet." Ne samo nalog, ovo je

stavljamo novi krov, peremo rublje,

postanete sveto biće za koje imate

potencijala, savjetuje Tora. Savjet Tore usmjeren je izravno na dušu. Riječ prevedena kao svet u izrazu "Bit ćeš svet" u Tori je dana u množini. Stoga je postajanje svetim

zadatak svakog pojedinca, a savjet Tore svatko od nas treba uzeti srcu. ■

Godina Broj 3 Page 17 Strana 29 29 Broj 3

Strana 29

IZRAEL U RATU

Glasnogovornik IDF-a: Ako niste uz Izrael, nešto jako nije u redu s vašim moralom Index, 23.10.2023.

"vrijednostima inkluzivnosti i harmonije".

GLASNOGOVORNIK Izraelskih obrambenih snaga rekao je da, ako ljudi ne mogu stati uz Izrael u njegovom ratu protiv Hamasa, "nešto jako nije u redu s njihovim moralom".

Potpukovnik Jonathan Conricus razgovarao je s australskom televizijom koja ga je pitala o raspravi u Sydneyju o tome treba li gradska vijećnica biti osvijetljena u bojama izraelske zastave.

Conricus je rekao: "Sve je vrlo jasno. Mi nismo agresori. Nismo započeli ovaj rat. Nismo ušli u njihove zajednice i odveli žene i djecu. Sada se branimo. Ako vaš stav nije u skladu s time, mislim da nešto jako nije u redu s vašim moralom." Gradonačelnica Sydneyja Clover Moore rekla je da će blokirati prijedlog rasvjete koji bi trebao biti podnesen danas, jer bi bio u suprotnosti s gradskim

Dodao je kako svoju poruku upućuje "običnim ljudima, moćnicima i izabranim dužnosnicima".

Skupine za ljudska prava, humanitarne agencije i strčnjaci UN-a kritizirali su izraelsko bom-bardiranje i blokadu Po-jasa Gaze, za koje su rekli da predstavlja "kolektivno kažnjavanje" tamošnjih palestinskih civila.

Kada su plavo-bijele izraelske boje projicirane na operu u Sydneyju ranije ovog mjeseca, propalestinske skupine organizirale su skup oko tog australskog simbola, a neki su ga i gađali. ■

Berlin i London uz Izrael, Sarajevo i Pariz za Palestinu. A Zagreb? PROSVJEDI DILJEM EUROPE

tportal 22.10.2023. Na ulicama europskih gradova u nedjelju se okupio veliki broj građana kako bi podržao jednu od dvaju strana u izraelsko-palestinskom sukobu Puno pozornosti u regiji privukao je prosvjed u Sarajevu, gdje se oko dvije tisuće ljudi okupilo na skupu potpore Palestini koji je organizirala palestinska zajednica u BiH. Na platou ispred sarajevske Vijećnice okupljeni su nosili zastave Palestine, transparente na kojima su bili izrazi potpore Palestincima i osude nasilja u Gazi uključujući uvrede na račun Izraela koji je uspoređivan s nacistima. 'Mi najbolje znamo kako je to ne imati vode, hrane i kada djeca ginu, Sarajevo kao grad koji je bio pod najdužom opsadom u modernoj povijesti',

kazala je sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić pred okupljenima dodajući da je Sarajevo za mir i za sve nedužne žrtve na svijetu.

organizirao je široki savez koji uključuje Njemačko-izraelsko društvo, političke stranke, vjerske zajednice i sindikate.

Propalestinski prosvjed je održan i u Podgorici, gdje su među prosvjednicima viđene i zastave SFRJ. Na pariškom Trgu Republike, prema policijskim brojkama, okupilo se oko 15.000 ljudi kako bi izrazili solidarnost s Palestincima i pozvali na prekid vatre s obzirom na to da je broj smrtnih slučajeva od izraelskih napada na Gazu narastao na više od 4700.

poslana poruka podrške oslobađanju talaca iz Gaze.

Policija je rekla da je prosvjed odobren, za razliku od drugih, jer su organizatori osudili napade na Izrael u kojima je poginulo 1400 ljudi.

Treba napomenuti da je u subotu u Londonu održan i veliki propalestinski prosvjed, na kojemu je sudjelovalo preko 100.000 ljudi.

Veliki skup židovske zajednice održane je na londonskom Trafalgar Squareu, a s njega je

Skup podrške Izraelu i protivljenja antisemitizmu u Berlinu

Uz visoku sigurnost i značajno prisustvo policije, pročitana su imena osoba koje se vode kao nestale, a trenutačno su taoci Hamasa u Pojasu Gaze. Njihove slike pokazali su članovi obitelji.

Na ulici u Tel Avivu postavljen prazan stol s 203 mjesta, razlog je dirljiv Index, 21.10.2023. OKO 200 praznih stolica posloženo je duž platoa ispred muzeja u Tel Avivu. Simboliziraju ljude koje je prije dva tjedna oteo Hamas i zatočio ih Gazi.

Organizatori su govorili o 25 tisuća sudionika, dok je berlinska policija, koja je bila na terenu u velikom broju, rekla da ih je bilo 10 tisuća. Skup je prošao bez incidenata, a uvodni govor održao je njemački predsjednik Frank Walter Steinmayer. Za sljedeću srijedu u Zagrebu je najavljen skup podrške Palestini koji organizira stručnjakinja za migracije i izbjeglištvo Emina Bužinkić. 'Ovaj prosvjed je dio globalnog odgovora na situaciju u kojoj se Gaza nemilosrdno bombardira svakoga dana, u kojoj nevjerojatan broj ljudi gubi svoje živote. Slušamo pozive u pomoć koja ne stiže', kazala je. Prosvjed organizira ispred Inicijative za slobodnu Palestinu. ■ nove svoje zajednice koji su oteti ili zatočeni, prenosi Times of Israel. Na stolu su poredani tanjuri i čaše za vino, kao i poseban kruh koji se priprema za prilike kao što su Šabat i veliki židovski praznici. Na stolu je postavljena i bočica za bebe, koja pokazuje da među otetima ima i male djece. ■

Ovo je poznata taktika koju koriste Židovi još od 1960-ih kako bi obratili pozornost svijeta na člaPage 30 Strana 30

Divrej Tora

Godina 17

Broj 3

1-03 - Divrej Tora - Leh leha 5784

Articles inside

Učinkovit život

Sve u svoje vrijeme

Biseri hasidske mudrosti

Gazda je još uvijek kod kuće

Obilježje židovskog života

'Idi za sebe'

Jednostavno zato

Zahvalnost je zbog mene, a ne zbog tebe

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Šulhan Aruh

Tarjag - 613 zapovijedi

OU Israel's Torah Tidbits Alija po Alija

Paraša Leh leha