ŠTO DEMOGRAFSKA NERAVNOTEŽA ZNAČI ZA HRVATSKO GOSPODARSTVO?
Međuovisnost stanovništva i ekonomskog rasta Često se kritizira državno neuplitanje u gospodarstvo i društvo, a ako instrumenti zaostanu, onda se žestoko ukazuje na tu manjkavost. Piše: izv. prof. dr. sc. Nataša Drvenkar1
Što demografska neravnoteža znači za hrvatsko gospodarstvo? Uzimajući u obzir noviju i nešto stariju hrvatsku (ekonomsku) povijest, iskustva pokazuju kako često ne znamo odgovoriti na jednostavna pitanja počevši od onih temeljnih ekonomskih „što?“, „kako?“ i „za koga?“ proizvoditi uz dodatak pitanja lokacije, „gdje?“. Nastavno na to, logično je i pitanje zašto uopće neka gospodarstva rastu i na koji način održavaju svoj ekonomski rast. Međuovisnost stanovništva i ekonomskog rasta i razvoja je neupitna. Jedan od prvih mogućih odgovora, jest jer raste stanovništvo, ako promatramo razvijene zemlje, a ne zanemarujući pri tome značenje (i značaj) inovativnosti i tehnologije. Ako stanovništvo raste sporije od rasta ukupne produktivnosti (BDP) neke zemlje, logično je da će prosječni ekonomski rast biti veći (BDP po stanovniku). Više radne snage pretpostavlja veći broj ljudi koji može biti zaposlen (aktiviran) i proizvoditi proizvode i usluge, a ujedno to znači i više potrošača na tržištu. Kroz vrijeme, upravo to stanovništvo akumulira više kapitala što doprinosi akumulaciji „više znanja“ (tzv. know how, tackt knowledge, learning by doing, technology leapfrogging), a „više strojeva i opreme“ ostvaruje tehnološki
1
38
Autorica je izvanredni profesor na Katedri za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Ekomomskog fakulteta u Osijeku.
perspektive
