100 GODINA HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE
Učvršćuju se temelji mirovinske stabilnosti Budućnost i održivost hrvatskog mirovinskog sustava ugrožena je nepovoljnim demografskim kretanjima, ali provedene i predstojeće reforme trebale bi biti jamstvo povoljnijega ishoda. Piše: Ivan Serdar, univ. spec. oec.1 Zbog visoke inflacije i propasti Austro-Ugarske Monarhije, nakon Prvog svjetskog rata propali su svi mirovinski fondovi osiguranja radnika i službenika, koji su zapravo bili u začetku. Nakon toga, u novoj državi Kraljevini SHS, kreće novo razdoblje u razvoju hrvatskog mirovinskog osiguranja. Temelj tog sustava predstavlja donošenje Zakona o socijalnom osiguranju radnika (ZOR) 1922. godine koji se temelji bismarckovim načelima socijalnog osiguranja – doprinosi radnika i poslodavaca, fondovi i tripartitno upravljanje. Tim je zakonom propisano jedinstveno obvezno osiguranje radnika od glavnih socijalnih rizika (bolest, starost, nesreća na poslu) osim rizika nezaposlenosti. Zakonom je proklamirano obvezno mirovinsko osiguranje radnika na području čitave države, a njime su bili pokriveni rizici starosti, invalidnosti i smrti (gubitka hranitelja). Predviđeno je da se mirovinski fondovi financiraju doprinosima radnika i poslodavaca. Osiguranje od nesreće na radu trebali su financirati poslodavci. Zbog provedbe tog zakona u Zagrebu je osnovan Središnji ured za osiguranje radnika (SUZOR) – preteča današnjeg Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ove godine HZMO postaje stogodišnjak. U kakvom nam je stanju mirovinski sustav, kakve izazove pred njega stavljaju demografski trendovi i što nam donosi budućnost? Više o tome u nastavku teksta.
1
Ivan Serdar je ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
broj 1-2 :: lipanj 2022.
53
