ODRŽIVOST MIROVINSKOG SUSTAVA
Demografski pričuvni fond Zadnji popis stanovništva potvrdio je crne slutnje – sve nas je manje, ali i duže živimo. Eurostat procjenjuje da će se do 2070. u Hrvatskoj životni vijek muškaraca povećati na 84, žene na 89 godina. Sve to stvara pritisak na održivost mirovinskog sustava, a doprinos njegovoj stabilnosti mogao bi biti demografski pričuvni fond, po uzoru na mnoge zemlje. Piše: dr. sc. Darko Horvatin1 Negativni demografski trend ne pogađa samo Hrvatsku, već i čitavu Europsku uniju. To za mirovinske i zdravstvene sustave postaje sve veći teret i postavlja se pitanje kako osigurati kvalitetnu skrb i mirovine za sve stariju populaciju, dok se na drugoj strani smanjuje baza mlađeg, radno aktivnog stanovništva. Do 2070. starosna piramida bit će inverzna te će na vrhu dominirati starija populacija. U takvoj situaciji mirovinski sustav generacijske solidarnosti (kod nas poznatiji kao 1. mirovinski stup), u kojem radno aktivno stanovništvo plaća doprinos za mirovinsko osiguranje iz čega se osiguravanju sredstva za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima, već i sada nije u stanju pokriti sve izdatke za mirovine, a manjak se pokriva iz državnog proračuna. Možemo tek zamisliti kakva će biti situacija za 50 godina. Zbog toga treba snažiti i očuvati jedinu reformu koju smo kvalitetno odradili – mirovinsku – koja je dovela to toga da naš mirovinski sustav danas počiva na tri stupa : 1. stup (međugeneracijska solidarnost); 2. mirovinski stup (individualna kapitalizirana obvezna mirovinska štednja); 3. stup (individualna kapitalizirana dobrovoljna mirovinska štednja). S ovakvim demografskim kretanjima izgledno je da će mirovine iz 1. stupa s vremenom biti nedostatne za dostojan život – jer ih neće imati tko osigurati. Iz tog razloga treba jačati svijest o važnosti individualne kapitalizirane štednje, pogotovo dobrovoljne, jer moramo postajati svjesniji vlastite odgovornosti za prihode koje ćemo primati u starosti. Velik broj zemalja ima neki oblik pričuvnog fonda za „crne dane“. I za Hrvatsku bi bilo oportuno krenuti osnivanjem takvog pričuvnog fonda koji bi aktivnom investicijskom politikom očuvao i povećao vrijednost imovine te osigurao rezervu za buduće generacije. 1
90
Autor je predsjednik Uprave HMID-a, Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva.
perspektive
