Suvremena trgovina 3 2022

Page 58

u žarištu

Odgovor na demografske izazove

Kolaps pronatalitetne politike piše: Ante Gavranović

Konzultantska kuća Kinsey Global Institute u jednoj od svojoj najnovijih analiza ukazuje da je demografija globalna sudbina, posebno u razvijenim industrijskim zemljama. Posljedica tih nepovoljnih kretanja jest logično globalno usporavanje budućeg rasta. Izlaz makroekonomski eksperti vide u globalnom povećanju produktivnosti. Mnogi primjeri, među kojima je i Hrvatska, pokazuju da u mjerenju stupnja dostignute produktivnost vrlo često zapostavljamo društvenu produktivnost. Bez koordinacije pojma produktivnosti vrlo je teško, gotovo nemoguće, očekivati sigurniju budućnost.

D

ržava smo s najnižom stopom radno aktivnog stanovništva. U pravnim subjektima radi ispod 1,5 milijuna stanovnika od otprilike 3,77 milijuna potencijalno radno sposobnog stanovništva. Drugim riječima, više od polovine potencijalno radno sposobnog stanovništva je privremeno ili trajno izvan tokova zapošljavanja. To je vjerojatno najbolnija točka ukupne ekonomske politike, gdje kreatori nisu znali (ili nisu htjeli) stvoriti preduvjete da se taj strukturni problem razriješi. Hrvatska, iza Irske, zemlja je s relativno najviše iseljenika u 20. stoljeću. Činjenica je da odlazi „cvijet mladosti“, najčešće obrazovani kadrovi u najboljim godinama. U Hrvatskoj je također zabilježen najsporiji rast stanovnika od svih europskih zemalja, te je prva europska zemlja u kojoj je 1968. stopa fertiliteta pala ispod 2,1 i - nikada više nije porasla. Istodobno, ukupno stanovništvo u prosjeku stari. Prema međunarodnoj kla58

Suvremena trgovina 3(47)

sifikaciji starim se stanovništvom smatra ono kod kojeg je udio osoba starijih od 65 godina veći od 7 posto. Prema posljednjem popisu, u Hrvatskoj taj je udio na razini iznad 20 posto. Taj se trend nastavlja i u 2021. i 2022. Godinama se upozorava na neravnotežu u demografskom pogledu i nepovoljni utjecaj na ekonomska kretanja, ali se ni u tragovima ne naziru elementi drukčije pronatalitetne politike. Pritom se zaboravlja da je pronatalitetna politika poticaj za „proizvodnju buduće radne snage“. Demografski kolaps prijeti održivosti razvoja Veliku opasnost za održivi razvoj u hrvatskom društvu krije u sebi demografski kolaps, koji prijeti urušavanju gospodarskog, a – vezano na to – zdravstvenog i mirovinskog te obrazovnog sustava. Naglašeni proces starenja stanovništva, nesrazmjer smrtnosti i rađanja, sve manji broj radno sposobnog sta-

novništva, a time i sve manje novih radnih mjesta, ugrožavaju temelje na kojima počiva održivost ukupnog društveno-ekonomskog sustava. Loši demografski trendovi pokazuju da se u Hrvatskoj nije vodila dobra demografska politika. Broj se stanovnika smanjuje i postaju sve stariji, a nezaposlenost mladih raste. Za preokretanje tih trendova treba promijeniti demografsku politiku, kako bi se izbjegli negativni efekti demografske tranzicije, u politiku koja će znatnije stimulirati natalitet. Bez stimuliranja nataliteta neće se moći dugoročno osigurati važan proizvodni faktor – rad. Da bi se osigurao porast rada za 20-ak godina potrebno je već sada početi s demografskim rastom. A s obzirom na društvenu i ekonomsku klimu to neće doći spontano, već se treba osigurati ekonomskom politikom. Ako se iz temelja ne izmijeni odnos prema poremećenim demografskim (ne) prilikama nećemo imati potomaka, ali ni budućnosti.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Brkasto vrime mr.sc. Branko Pavlović

4min
pages 104-105

Digitalno omogućena inovacija A.G

5min
pages 102-103

Marketinški splet kakao okusa Ivana Prezzi, dipl.oec

9min
pages 98-101

Nove hrvatske franšize (2) izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg

9min
pages 90-93

e-marketing (1) dr.sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š

13min
pages 94-97

Razvoj turizma traži nove odgovore A.G

10min
pages 86-89

Megatrendovi – najznačajniji globalni trendovi i zašto su važni Tanja Jurković

10min
pages 78-81

Na što trgovci trebaju obratiti pozornost u procesu zamjene hrvatske kune eurom? Anita Jurjević

8min
pages 72-75

u kriznim vremenima prof.dr.sc. Ivona Vrdoljak Raguž

8min
pages 82-85

Pet ključnih tema A.G

5min
pages 76-77

Nove maloprodajne tehnologije izv.prof.dr.sc. Dario Dunković

32min
pages 64-71

Tema broja: Sajmovi - Gosti urednici: Ante Gavranović i mr.sc. Branko Pavlović Sajmovi povezuju ljude, ideje i gospodarstvenike Srećko Sertić

23min
pages 44-53

Raste osjećaj optimizma za budućnost industrije Ante Gavranović

6min
pages 54-57

Kolaps pronatalitetne politike A.G

5min
pages 58-59

Roboti u logistici doc.dr.sc. Saša Petar

9min
pages 38-41

Upotreba simulacijskih modela u upravljanju logističkim sustavima Fitim Kurti, mag.oec

4min
pages 36-37

Svemirska logistika Bruno Cesarec

2min
pages 42-43

Važnost blockchain tehnologije i povezanost s lancima opskrbe doc.dr.sc. Ivana Martinčević

4min
pages 34-35

Umjetna inteligencija u logistici David Kundih

4min
pages 32-33

Mobilnost kao usluga doc.dr.sc. Predrag Brlek Nives Domjan Kačarević, mag.ing.traff

4min
pages 30-31

Partnerstvo s dobavljačima – mogućnost uspješnijeg poslovanja i prednost nad konkurencijom dr.sc. Davor Grgurević

3min
pages 20-21

Digitalni blizanci u urbanoj logistici Nikola Biškup, bacc.ing.log

5min
pages 26-29

Zračna luka Rajna-Majna Frankfurt – doc.dr.sc. Marta Borić Cvenić kompleksan logističko-distrubutivni centar Marko Marošević, univ.bacc.oec

9min
pages 17-19

Sposobnost prilagodbe lanaca opskrbe promjenama konteksta doc.dr.sc. Miroslav Drljača

10min
pages 10-13

Tema broja: Logistika - Gost urednik: prof.dr.sc. Krešimir Buntak Logistika – zanimanje budućnosti bez kojeg je nemoguće zamisliti poslovanje danas prof.dr.sc. Krešimir Buntak

2min
pages 8-9

Sigurnost, rizici i otpornost lanca opskrbe Matija Kovačić, mag.ing.traff

6min
pages 14-16

In memoriam: Tihomir Sertić

6min
pages 6-7

na urbanu logistiku Maja Mutavdžija, mag.ing.traff

4min
pages 24-25
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.