5-06- Divrej Tora - KiTece 5783

Divrej Tora

Divrej Tora

Paraša Ki Tece

Parša Ki tece sadrži zanimljiv zakon o radu: kada radnici beru urod na polju, jagode na primjer, dopušteno im je da pojedu jagoda koliko god žele dok rade. Tora prepoznaje da je okrutno dati nekome pristup hrani - ali mu uskratiti pravo da je jede.

Postoje zanimljiva proširenja ovog zakona. Na primjer, zabranjeno je postaviti hranu pred goste - a zatim ih natjerati da čekaju prije jela. Možete li zamisliti da iznesete piletinu za blagdansku gozbu - ali prvo sve natjerate da sjede tijekom 20-minutnog govora?!

Drugi zanimljiv zakon donio je veliki američki učenjak iz 20. stoljeća, rabin Moshe Feinstein. Pitali su ga o komercijalnom uzgoju stoke, gdje životinje hrane kemijskim proizvodima umjesto hrane. Na temelju ove parše, rabin Feinstein je presudio da je ta praksa zabranjena, jer lišava životinje užitka jedenja.

Svemogući nam je dao svijet prepun ukusne hrane i užitaka. Talmud kaže da je jedno od prvih pitanja koja će nam se postaviti kada dođemo na Nebo: "Jeste li probali sve raznovrsne plodove?" B-g nam je dao pristup tim plodovima kako bismo ih blagovali. Judaizam naglašava zadovoljstvo, a ne uskraćivanje. Jedini uvjet je da iskažemo zahvalnost B-gu za sve što nam tako velikodušno daje.

(D’varim 21,10-25,19)

Od 613 Torinih zapovijedi (micvot), njih 74 se nalaze u paraši Ki Tece: zakoni o lijepim zarobljenicama, o pravu nasljeđivanja provorođenaca, o svojeglavom i neposlušnom sinu, o pokapanju mrtvih i njihovu dostojanstvu, o vraćanju izgubljenih stvari, o tome da treba otjerati pticu prije nego što joj se uzme ptič, o dužnosti podizanja sigurnosne ograde na krovu kuće, o raznim oblicima kilajim (zabrana stvaranja biljnih i životinjskih križanaca).

Nabrajaju se i sudski postupci i kazne za preljub, silovanje ili zavođenje neudane djevojke, za muža koji lažno optuži ženu za nevjeru. Slijedi popis osoba koje se ne mogu vjenčati sa Židovkom/Židovom: izvanbračno dijete, muški potomak moabskog ili amonitskog podrijetla, prvi ili drugi naraštaj Edomaca ili Egipćana.

Paraša uključuje i zakone: o čistoći vojnog tabora, o zabrani vraćanja odbjeglog roba njegovu vlasniku, dužnost pravovremenog isplaćivanja plaće radniku; poslodavac mora dopustiti svakome tko za njega radi, bio to čovjek ili životinja, da na poslu jede; odgovarajući odnos prema dužniku i zabrana zaračunavanja kamata; zakoni o razvodu (iz kojih su izvedeni i brojni zakoni o braku); kazna od 39 udaraca bičem za kršenje Torinih zabrana; postupci za jibum (leviratski brak) – obveza da brat čovjeka koji je umro, a nije imao djecu, oženi njegovu udovicu, ili halica (izuvanje cipela) u slučaju kad se šogor ne želi vjenčati.

Ki Tece završava obvezom sjećanja "što ti je Amalek učinio na putu, na tvom izlasku iz Egipta."

Godina 16 Broj 46 Broj 46 Zagreb, šabat 26. kolovoza 2023. - 9. elula 5783. http://twitter.com/DivrejTora

Divrej Tora, B’’H, priprema i uređuje: Vatroslav Ivanuša

Prevela Dolores Bettini

Rabbi Shraga Simmons Torah Bytes

B’’H

OU Israel's Torah Tidbits Alija

po Alija

Kohen - prva alija - 12 p'sukim (21,10-21)

"Prekrasna zarobljenica": Židovski vojnik mora se oduprijeti "normalnim" iskušenjima bitke, no zarobljenicu mu je dozvoljeno uzeti samo po proceduri koju odobrava Tora.

To nije idealna situacija. Komentari to smatraju jednom od micvot koja je "popuštanje niskim sklonostima muškarca" u jeku bitke. Koliko god se ova micva doimala "čudnom", i koliko god to nije dio našeg iskustva, ona nam ipak govori nešto o razlici između vojski svijeta i židovske vojske. Mi se ne ponašamo (ne bismo se trebali ponašati) kao drugi ljudi - čak ni u "jeku bitke".

Ako nakon razdoblja čekanja odluči da je ne oženi, on je mora osloboditi bez da je zlostavlja ili ponižava.

Čovjek ne može pogodovati sinu voljene žene na štetu svog prvorođenca od "manje voljene" supruge. (Dublji smisao povezanosti ove dvije teme je da će ženidba iz pogrešnih motiva vjerojatno za rezultat imati "omrznutu suprugu".)

Taj je odlomak izvorište za dvostruki dio (imetka) prvorođenaca. Ramban ovdje bilježi dvije micvotpozitivnu naredbu da se prvencu dade dvostruki dio i zabranu da mu se ne da dvostruki dio. Rambam i Hinuh uključuju pravila u vezi prvorođenca kao dio zakona o nasljeđivanju iz Paršat Pinhas, a ne zasebno ovdje. Ovo je samo jedan od mnogih primjera različitog načina brojanja (micvot) među učenjacima koji su nastojali utvrditi tradicionalnih 613 micvot.

Gaon iz Vilne vidi naznaku dvostrukog dijela za b'hora u slovima riječi b'hor: bet-kaf-reš. Svako slovo

je dvostruko u odnosu na kategoriju kojoj pripada - bet = 2, dvostruko od "jedinice", kaf = 20, dvostruko od "desetice"; i reš = 200, dvostruko od "stotice" u alefbetu

"Buntovnog sina" roditelji upozoravaju da popravi svoj ponašanje. Ako im nastavi i dalje prkositi, kršiti određene micvot, postupati po određenom slijedu ponašanja, te ako je određene dobi i na određenom stupnju tjelesnog razvoja, a njegovi su roditelji zdravi, normalni i procijeni se na podjednakom karakternom nivou, tada, i samo tada, bilo bi ga moguće pogubiti kao "ben sorer u'more". Iako je gotovo nemoguće doći do te krajnje točke – a izvori nam govore da do slučaja "buntovnog sina" nikada nije došlo - taj dio Tore služi kao strogo upozorenje ćudljivoj djeci i njihovim roditeljima! Čini se da su neke micvot namijenjene prvenstveno za odvraćanje i kao musar

S gledišta micvot

Dobne granice za moguću osudu kao "ben sorer u'more" su od 13 godina do 13 godina i 3 mjeseca. I to samo ako je dječak u određenoj fazi puberteta – što je iznimno uzak okvir. Čini se da Tora zapravo ne želi pogubiti buntovnog sin. Pogubljenje bsu’m-a uopće nije tipična kazna za grijeh/zločin. Krađa mesa, prežderavanje, nepoštivanje roditeljskog autoriteta – ništa od toga samo po sebi ili kolektivno nije čin koji iziskuje smrtnu kaznu. Bsu’ma se po-

gubi na B-žju zapovijed, jer Tora, na osnovu njegova dosadašnjeg ponašanja, svjedoči da će on u svom životu biti toliko zao da mu ne smijemo dopustiti da nastavi živjeti. Što je s mogućnošću t'šuve? Očigledno, B-g kaže da je u ovom slučaju nema. Mi, naravno, ne možemo učiniti takvu prosudbu - jedino HaŠem je to u stanju učiniti.

Levi - druga alija - 9 p'sukim (21,22-22,7)

Oni koji su bili pogubljeni kamenovanjem, nakon smrti su bili obješeni, kratko vrijeme prije zalaska sunca. Potom su bili pokopani zajedno s vješalima kako bi se izbjeglo dodatno sramoćenje b-žanske slike na koju smo svi stvoreni.

Vješanje tijela nakon smaknuća (u nekim slučajevima, a ne u svima) služi kao način odvraćanja za druge i dio je procesa izmirenja za dušu krivca.

Koristeći "kal vahomer", podučeni smo da je pokop, govoreći općenito, i konkretno "što je prije moguće", ispravan postupak za mrtve.

Imajte na umu da iako Tora ovdje govori samo o pogubljenom "zločincu", micva iz Tore obuhvaća pokop svih umrlih. Ovo nije rabinski zaključak, proširenje ili propis - ovo je dio Zakona Tore - Usmenog zakona.

Čovjek je dužan izgubljene predmete koje je moguće identificirati vratiti njihovim pravim vlasnicima, čak i ako je to teško. Ovu odgovornost se ne smije zanemariti čak ni onda kada je lakše jednostavno predmet ostaviti.

Tehnički govoreći, zakoni o izgubljenom i nađenom primjenjuju se na imetak bližnjeg Židova. Međutim, s potencijalom za kiduš HaŠem i ono suprotno tome, a što ovisi o

tome što čovjek čini, važno je dati sve od sebe da se izgubljenu stvar vrati također i nežidovu.

Također se ne može ignorirati teretnu životinju svog bližnjeg koja se srušila pod svojim teretom. Dužnost nam je da pomognemo svom bližnjem da natovari svoju životinju.

Muškarci i žene ne smiju razmjenjivati odjeću niti činiti određene stvari koje su svojstvene suprotnom spolu.

S gledišta micvot

Targum Jonatan b. Uziel ovu odredbu definira kao zabranu da žene nose talit i t'filin. Obje su ove micvot pozitivne zapovijedi vezane uz vrijeme, te su žene zbog toga izuzete od njihovog vršenja. Uobičajeno je da mnoge žene na sebe prihvate tu vrstu micvot, kao što je to slučaj sa šofarom, suka, lulavom, omerom - u određenoj mjeri. No s talitom i t'filinom nije tako. Oni autoriteti koje slijede mišljenje Targuma, zapravo bi zabranili ženama da nose talit ili t'filin. Mada se većina autoriteta slaže da talit i t'filin ženama nije zabranjen, ostaje činjenica da žene obično ne vrše te dvije micvot

Treba također imati na umu da t'filini nisu samo nešto čime vršimo micvu (micvot) - oni su sveti sami po sebi. I budući da su takvi, postoji više razloga za svakoga tko nije obvezan nositi ih, da to ne čini. (To objašnjava zašto dječak koji je bar micva čeka s nošenjem svog t'filina sve dok ne postane obvezan nositi ga. Većina drugih micvot se "prakticiraju" i "uvježbavaju" u mnogo ranijoj dobi.

Kada se (u divljini) naiđe na ptičje gnijezdo (košer ptice), zabranjeno je uzeti majku pticu bilo samu, bilo s jajima/ptićima, no jaja/ptiće se smije uzeti, ukoliko se prvo otjera majku pticu. Ovo je zagonetna mi-

cva koja se protivi logici. Ona je obavijena mistikom više od većine micvot.

S gledišta micvot

Micva koja zabranjuje vezati usta životinji dok, na primjer, radi oko hrane, jedno je od izvorišta naše obveze da izbjegavamo okrutnost prema životinjama. Iako nije dat nikakav razlog u Orah, naši učenjaci hrabro su proglasili razlog (ili razlog) za ovu micvu. Postoje i druge micvot kojima su hazal priložili razloge, s tek nešto ustezanja. Naravno, uvijek se moramo prisjetiti da micvot prvenstveno moramo činiti jer su one Kraljeve odredbe. No razlozi imaju svoje mjesto u židovskom učenju i životu. Šilu'ah hakan protivi se logici i odbacuje razloge. Samo košer ptica. Samo u divljini, a ne kod ptica koje su u vlasništvu ljudi. Zašto te (i druge) razlike ako je to još jedna micva "jednostavno" povezana s milosrđem nasuprot okrutnosti? Zbog toga što to nije jednostavna micva.

Š'liši - treća alija - 29 p'sukim (22,8-23,7)

Imamo obavezu da podignemo zaštitnu ogradu uokolo svog krova. Sa svoje imovine moramo otkloniti sve sigurnosne rizike. Usmeni zakon definira da ove micvot uključuju više nego sam vlastiti krov. Rabinski zakon, "preuzimajući vodstvo od Tore", proširuje pravila o "sigurnosti i zdravlju" na brojna područja. Npr. stavimo li po strani samu osobu koja puši (sa sigurnošću se može ustvrditi da je ta po zdravlje/život opasna praksa zabranjena Torom), trebalo bi biti jasno da pušenje u blizini drugih ljudi krši suštinu ove micve.

Rambam kaže da čovjek ne može reći drugima: "Nemoj mi govoriti što da radim - ako želim riskirati

svoje zdravlje ili život, to je moja stvar". To je nešto što treba imati na umu kada odlučite "napasti" svog omiljenog pušača.

Ne smije se posaditi različita zrna u vinogradu, niti se smije jesti ono što od toga urodi. Napomena: Nije uvijek tako da se ne smije koristiti rezultat zabranjenih mješavina. Primjerice, mazga se može koristiti, čak i ako je nastala kršenjem zabrane križanja životinja. Za razliku od ove micve "k'lai kerem" zabranjeno je u svim područjima.

Zabranjeno je orati s volom i magarcem zajedno, kao i vezati zajedno bilo koje nekompatibilne životinje (ili ljude), za bilo koju namjenu.

S gledišta micvot

Napomena: Na zabranu vuče kola s nojem i žirafalom ne treba gledati kao na rabinsko proširenje zakona Tore. To je, zapravo, potpuno kršenje Tore, budući da Talmud uči da opseg ove micve iz perspektive Tore nije isključivo oranje, ni vol niti magarac. Ova se ideja pojavljuje u nekim, ali ne i svim, micvot

Rambam smatra da Tora zabranjuje svaku kombinaciju košer i nekošer životinje, na temelju činjenice da je u primjeru koji Tora daje po jedna od svake kategorije. Rambam kaže da je kombinacija dviju košer ili dviju ne-košer životinja zabranjena rabinskim zakonom. Mnogi autoriteti osporavaju ovo Rambamovo razlikovanje i kažu da je sve to zakon Tore.

Nemojte nositi šaatnez (odjeću od vune i lana zajedno)

Za razliku od prijašnje micve, ovdje se jedino vuna i lan ne smiju miješati za odjeću (i tehnički istovjetne namjene). Ne postoji "širenje"

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

definicije micve niti rabinsko proširenje njezinog opsega. (Zapravo, postoji koncept "rabinskog šaatneza", ali on ne ide dalje od kombinacije vune i lana.)

Da pojasnimo: Tora kaže - Vol, magarac, oranje. Talmud nas uči da to vrijedi - D'Orajta (iz Tore) i za kozu i noja koji vuku cirkuska kola.

Tora kaže - Vuna i lan. To je to. Ne kažemo da bi se ovo trebalo protezati i na pamuk i vunu. Ni Tora, ni Talmud, ni rabini nisu proširili ovu micvu izvan njenih Torom zadanih smjernica.

Na osnovu čega možemo znati koje su micvot šire od zapisanog, te koje su rabini proširili a koje ostaju onakve kako su napisane? Odgovor leži u prenošenju Tore, te rabinskim tradicijama koje se prenose s koljena na koljeno. Ovo je bitan dio Tore i judaizma. Emunat hahamim znači vjerovati i pouzdavati se u to da je prijenos Usmenog zakona pošten i pouzdan.

Svatko može čitati riječi Tore - ona je prevedena na više jezika od bilo koje druge knjige u povijesti. Ali jedino mi znamo kada je magarac magarac, a kada označava svaku drugu životinju. Kada se dan odnosi na dnevni dio dana (za razliku od noći), a kada je dan 24-satni period. Kada ben znači sin, a kada uključuje i kćeri. To je Emunat hahamim

... stavite cicit na sve haljine s četiri kraja koje nosite. (Kao micva, cicit je već ubrojen, ali ovo njegovo postavljanja uz šaatnez primjer je pozitivne micve koja nadilazi negativno, lanena odjeće može imati pričvršćen vuneni cicit - to vrijedi samo kad se promatraju svi aspekti cicita, tj. t’helet. Rambam zabranjuje nošenje šaatneza u cicitu, zato da čovjek ne bi zaspao ili zaboravio noću skinuti tu odjeću, kada je oslobođen od cicita

te bi kršio šaatnez. Ovo je rabinska zabrana nečega što Tora dopušta )

Ako je netko lažno optužio svoju zaručnicu za nevjeru, on se od nje više ne smije razvesti (osim ako to ona ne želi). Plaća se također i kazna djevojčinoj obitelji zbog uvrede. Kao ogranak ovog dijela Tore, učimo da se par mora oženiti s "ketubom" i "kidušinom". Također saznajemo da sud mora izvršiti kaznu "kamenovanja" kada se to od njega zahtijeva.

Obje strane koje su privolile na zabranjeni odnosa su krive. Ako je ženu moguće smatrati učesnicom koja se tome opirala, onda ona ne smije biti kažnjena. Ne smijemo kazniti nikoga tko možda nije bio odgovoran za svoje postupke. Ovo je izvor jednog od principa Pirkei Avot: Pružite svakome povlasticu sumnje.

Čovjek koji siluje neudanu ženu, mora je oženiti i nikada se ne može od nje razvesti (ako ona tako želi).

Čovjek ne može oženiti bivšu ženu svoga oca.

Određene grupe kastriranih muškaraca imaju ograničenja u vezi braka kao i "mamzerim".

Amonci i Moabci ne mogu ženidbom ući u "B-žju zajednicu" zbog okrutnog, negostoljubivog ponašanja tih dvaju naroda prema Izraelu. Niti ikada smijemo tim narodima ponuditi mir kao alternativu ratu, kao što se to traži za druge neprijatelje.

R'vi'i - četvrta alija - 17 p'sukim (23,8-24)

Oto, obraćenike iz Edoma i Egipta ne treba diskriminirati, ali ih se može potpuno integrirati tek od 3. naraštaja.

Vojni logor mora se održavati duhovno i fizički čistim. Izvan tabora moraju biti predviđeni sanitarni objekti, a vojnici moraju biti opremljeni odgovarajućim sredstvima za održavanje higijene.

Iz ove micve proizlazi i sljedeće: ulazak na Brdo Hrama (koje ima halahički status levitskog taboraovdje govorimo o području na kojem se nisu nalazili Beit HaMikdaš i njegovo dvorište) zabranjen je ljudima s određenim vrstama obredne nečistoće.

Idejno, moramo shvatiti da na B-žju prisutnost među nama utječe naše moralno ponašanje. Stoga, te micvot nose posljedice po židovsko društvo u cjelini, a ne samo u vojnom okruženju.

Roba, koji je pobjegao od svog gospodara i dotrčao do nas da nađe zaštitu, ne smije se vratiti. Ne smijemo zlostavljati roba koji je potražio utočište u Izraelu.

Prostitucija je zabranjena i prihodi stečeni na taj način ne smiju se koristiti za svete stvari. (Neki kažu da je u ovu micvu uključen i spolni odnos između neoženjenih partnera.)

Iako se kamate za osobne zajmove ne smiju uzimati od Židova, prihvatljivo je (i ispravno) nežidovima posuđivati uz kamate. To je stoga što društvo u cjelini smatra razumnim naplaćivati umjerene kamate na zajmove. S obzirom da nežidov Židovu može naplatiti kamatu, Tora nam daje dopuštenje da od njih uzimamo kamate. Lihvu i kamatarenje, prepoznat će se kao "univer-

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

zalno" pogrešni postupci. Zabrana uzimanja bilo kakve kamate poseban je duhovni zahtjev za Židova.

Zavjeti Hramu moraju se otkupiti unutar ciklusa od tri blagdana. Preporučljivo je suzdržati se od obećanja, ali kada ga se dâ, osoba ga se mora držati. (Hatarat n'darim daje "izlaz" za određena nesmotrena obećanja.)

Hamiši - peta alija - 6 p'sukim (23,25-24,4)

Radnici imaju pravo jesti hranu s kojom rade, ali bez odobrenja ne smiju uzimati više od toga. Radnici ne smiju smanjiti svoju učinkovitost jedući na poslu.

Na području zakona Tore uočavamo prekrasnu ravnotežu, koja se tiče odnosa između poslodavca i radnika. S jedne strane, radniku je dopušteno jesti od onoga što ubire. S druge strane, on to ne može raditi za vrijeme posla, jer bi to umanjilo njegovu učinkovitost, a što rezultira krađom od njegovog šefa. S jedne strane, poslodavac mora dati stanke tijekom dana, kada radnik može jesti. S druge strane, radnik bez dopuštenja ne smije odnijeti kući ništa od plodova. Mišna nadalje kaže da radnik ne bi trebao zloupotrebljavati to pravo koje mu daje Tora, kako njegov poslodavac ne bi proširio glas drugima da ne bi trebali zapošljavati tog radnika. Mišna također tumači da je poslodavac dužan hraniti svoje radnike u skladu s prevladavajućim običajem u njegovu mjestu. Poslodavac ne smije iskorištavati radnika, a radnik ne smije iskorištavati poslodavca.

Ako bračni par želi okončati brak, to se mora učiniti primjerenim "getom". Ako se razvedenica ponovno uda, a kasnije obudovi ili se razvede, ne može se ponovno udati

za svog prvog muža.

Šiši - šesta alija - 9 p'sukim (24,513)

Muškarac je oslobođen vojne službe tijekom prve godine braka, i za to se vrijeme mora aktivno brinuti da njegova žena bude sretna.

Posuđe koje se koristi za pripremu hrane ne smije se uzimati kao jamstvo za zajam. Moramo biti osjetljivi prema potrebama onoga koji posuđuje.

Otmica i prodaja žrtve kažnjava se smrtnom kaznom.

Ne smijemo uklanjati znakove "cora'ata".

Uvijek pamtite što se dogodilo Miriam. [Iako Rambam i Hinuh ne računaju ovo "pamtite" među 613, drugi koji broje micve ubrajaju ga.]

Siromašnu osobu koja je od nas posudila (novac) ne smijemo prekomjerno prisiljavati na davanje garancije. Ne smijemo zadržati ono što smo već uzeli od nje – ako joj je potrebno, moramo joj to vratiti.

Š'vi'i - sedma alija - 28 p'sukim (24,14-25,19)

Ne smijemo nepravično iskorištavati naše manje sretne radnike.

Nadničare se mora platiti na vrijeme.

Bliski srodnici ne mogu svjedočiti jedni protiv (ili u prilog) drugih u kaznenim predmetima. U ovome se nalazi i nagovještaj da se čovjeka neće kazniti za djela njegovih roditelja ili djece.

Ne smijemo izvrtati pravdu čak ni za dobro siročeta.

Vrijednosnice za zajam ne smiju se uzimati od udovice.

Našeg iskustva u Egiptu trebamo se prisjećati kao pokretača za mnoge od tih "senzibiliziranih" micvot

Ono što bude zaboravljeno na poljima nakon žetve mora se ostaviti za siromašne. Ne bi se trebalo vraćati po to.

Kaznu makot (bičevanja) sudovi trebaju dosuditi onima koji su proglašeni krivima za grijehe koji se na taj način kažnjavaju, ali se mora paziti da se ne prekorači traženi broj udaraca.

Nemojte vezati njušku životinji dok radi s hranom.

Udovici bez djece zabranjeno je da se uda za bilo koga ... sve dok ... se ne "uda" za svog šogora (jibum) ili njihova veza bude prekinuta halicom, i u tom slučaju ona se može udati za bilo koga drugoga.

Ako čovjek "A" progoni čovjeka "B" kako bi ga ubio, naša je dužnost spasiti život "B"-u, čak i ako to podrazumijeva ubojstvo osobe "A". Ne smijemo pokazati samilost prema progonitelju (A). Ukoliko je moguće zaustaviti osobu "A" bez da je se ubije, moramo to učiniti - ubiti ga u ovom slučaju bio bi čin umorstva.

(Ne samo da se ne smije koristiti lažne mjere/mjerice, već i) zabranjeno je i samo posjedovanje lažnih mjernih instrumenata za čvrstu ili tekuću robu, ili takvih utega. Ispravni utezi i mjerice jedan su od stupova društva, B-g prezire one koji varaju u poslu.

Završni dio ove sedre je Zahor. Zapovjeđeno nam je da pamtimo što nam je Amalek učinio dok smo izlazili iz Egipta. Židovskom narodu u cjelini zapovjeđeno je da s ovoga svijeta zbriše ostatak Amaleka. Nikad ne smijemo zaboraviti Amaleka. Tehnički, ove se micvot odnose na konkretan narod Amaleka. Ideja se, međutim, mora proširiti na one nalik Amaleku koji su nas mučili tijekom čitave židovske povijesti. Ova posljednja tri p'sukim sedre ponovno se čitaju za Maftir.

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po alija

532. Obveza da se postupi po proceduri o lijepoj zarobljenici

Kad među zarobljenicima ugledaš lijepu ženu ... (Ponovljeni zakon 21,11)

533. ..."Još uvijek lijepa si, al noćas odlazim"...: Zabrana prodaje lijepe zarobljenice

... nećeš je prodati za novac ... (Ponovljeni zakon 21,14)

534. ... "Ostala si uvijek ista"…: Zabrana da se lijepu zarobljenicu zadrži kao robinju

... nećete je učiniti robinjom ... (Ponovljeni zakon 21,14)

535. Igra vješala: Obveza da se određene osuđenike objesi

... objesit ćeš ga na vješala. (Ponovljeni zakon 21,22)

536. Na groblju noću: Zabrana da se pokop odgodi preko noći

Ne smiješ ostaviti njegovo tijelo na vješalima preko noći ... (Ponovljeni zakon 21,23)

537. Hevra kadiša: Obveza da se osuđenika pokopa na dan pogubljenja

Svakako ga sahrani istog dana. (Ponovljeni zakon 21,23)

538. Izgubljeno i nađeno: Obaveza da se vrati izgubljeni predmet

... svakako ćeš ih vratiti ... (Ponovljeni zakon 22,1)

539. To nije ono što tražiš: Zabrana da se izgubljeni predmet ignorira

... nećeš se sakriti. (Ponovljeni zakon 22,3)

540. Pet, Šest ...: Zabrana da se ignorira drugog koji se muči s teretom

Nećeš ugledati magarca ili vola brata svojega kako se srušio na putu i sakriti se ... (Ponovljeni zakon 22,4)

541. ... Podigni štapiće !: Obaveza da se drugome pomogne podići i skinuti teret

... pomoći ćeš mu postaviti ih na noge, zajedno s njim. (Ponovljeni zakon 22,4)

542. Oponašanje muškarca: Zabrana ženama da nose mušku odjeću

Muške stvari neće biti na ženi ... (Ponovljeni zakon 22,5)

543. Transseksualac: Zabrana muškarcima da nose žensku odjeću

... i muškarac ne smije nositi žensku odjeću ... (Ponovljeni zakon 22,5)

544. Kompleksno pitanje: Zabrana da se uzme majka ptice zajedno s mladima

... nećeš uzeti majku s ptićima. (Ponovljeni zakon 22,6)

545. Iš!: Obaveza da se potjera majku pticu Pošaljite majku ... (Ponovljeni zakon 22,7)

546. Krovovi: Obaveza da se na ravnom krovu postavi ograda

... napravit ćeš ogradu na svom krovu ... (Ponovljeni zakon 22,8)

547. Privlačna neprilika: Zabrana da se ostavi nešto opasno na nečijem posjedu

... tako da odgovornost za krv neće biti na tvojoj kući ... (Ponovljeni zakon 22,8)

548. Miš-maš: Zabrana da se u vinogradu posade različite vrste

Ne smiješ posaditi svoj vinograd mješovitim vrstama ... (Ponovljeni zakon 22,9)

549. Sjemenast: Zabrana da se jedu različite sjemenke iz vinograda

... da ne bi učinio da urod bude zabranjen ... (Ponovljeni zakon 22,9)

550. Utrka pasa za vuču saonica: Zabrana da različite vrste životinja rade zajedno

Ne smiješ orati zajedno s volom i magarcem. (Ponovljeni zakon 22,10)

551. Janje od povrća: Zabrana nošenja odjeće koja sadrži i vunu i lan

Ne smijete nositi mješavinu vune i lana zajedno ... (Ponovljeni zakon 22,11)

552. Uzimam: Obaveza da se ženu oženi kako treba Ako se čovjek oženi ženom ... (Ponovljeni zakon 22,13)

553. Skandal!: Obaveza klevetnika da ostane sa svojom suprugom ... ona će ostati s njim kao žena ... (Ponovljeni zakon 22,19)

554. Pustite me da prespavam prije odluke: Zabrana klevetniku da se razvede od svoje žene ... on se nikad neće razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,19)

555. Smrtna kazna (# 4 od 4): Obaveza da se izvrši kamenovanjem kada se zatraži

... zaspite ih kamenjem da umru ... (Ponovljeni zakon 22,24)

556. Prilično jasno samo po sebi, no za svaki slučaj: Zabrana kažnjavanja onoga koji postupa pod prisilom Nemoj ništa učiniti djevojci jer nije počinila zločin ... (Ponovljeni zakon 22,26)

557. Zašto bi to ona htjela?: Obaveza silovatelja da oženi svoju žrtvu ... postat će mu žena ... (Ponovljeni zakon 22,29)

558. Vuče kuglu na lancu: Zabrana silovatelju da se ikada razvede od svoje žrtve

... ... nikada se ne smije razvesti od nje. (Ponovljeni zakon 22,29)

559. Nepodudarni software: Zabrana eunuhu da uđe u

Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag

bračne vode

Čovjek stučenih testisa ili odsječenog uda ne smije ući u zajednicu Vječnog. (Ponovljeni zakon 23,2)

560. Neshvaćen: Zabrana mamzeru da stupi u bračne vode

Mamzer ne može ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,3)

561. Bratska mržnja: Zabrana ulaženja u brak s potomcima Amona i Moaba

Amonac i Moabac ne smiju ući u zajednicu Vječnog... (Ponovljeni zakon 23,4)

562. Ne samo to ...: Zabrana da se ponudi mir Amonu i Moabu

Nemoj tražiti mir s njima ... (Ponovljeni zakon 23,7)

563. Bratsko suparništvo: Zabrana da se isključi Edomca nakon dvije generacije

Ne smiješ odbaciti Edomca ... (Ponovljeni zakon 23,8)

564. Što je bilo, bilo je: Zabrana da se isključi Egipćana nakon dvije generacije

... nećeš odbiti Egipćanina ... (Ponovljeni zakon 23,8)

565. Odstupi: Zabrana ritualno nečistim ljudima da se uspnu na Hramsku goru

... ne smije ući u logor. (Ponovljeni zakon 23,11)

566. Zahod: Obveza da vojni logor ima nužnik

Imat ćeš mjesto izvan tabora ... (Ponovljeni zakon 23,13)

567. Lopata je lopata: Obaveza da se među oružjem drži i lopata

Drži lopaticu među svojim oružjem ... (Ponovljeni zakon 23,14)

568. Podzemna željeznica: Zabrana da se odbjeglog roba vrati njegovom gospodaru s one strane granice

Roba koji je potražio utočište kod tebe nemojte izručiti njegovom gospodaru ... (Ponovljeni zakon 23,16)

569. Okrutni robovlasnik: Zabrana da se našteti odbjeglom robu

... nećeš ga ugnjetavati. (Ponovljeni zakon 23,17)

570. Predbračni: Zabrana spolnog odnosa izvan braka

Neće biti promiskuitetne žene ... i neće biti promiskuitetnog muškarca ... (Ponovljeni zakon 23,18)

571. Uvreda: Zabrana prinošenja životinja plaćenih zaradom prostitutke ...

Nećeš donijeti plaću prostitutke ni pasjeg novca u Hram ... (Ponovljeni zakon 23,19)

572. Ka Mate: Zabrana posuđivanja novca uz kamatu

Ne smiješ navesti brata svoga da prihvati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,20)

573. Vrrrrlo zanimljivo ... Obaveza da se nežidovu posuđuje uz kamatu

Tuđincu ćete obračunati kamatu ... (Ponovljeni zakon 23,21)

574. Odugovlačitelj: Zabrana odlaganja ispunjenja

- 613 zapovijedi

zavjeta

Kad zavjetuješ Vječnom B-gu svom, nemoj odlagati isplatu ... (Ponovljeni zakon 23,22)

575. Skočiti sam sebi u usta: Obaveza da čovjek ispuni ono na što se obvezao

Držat ćeš i vršiti ... sve što siđe s tvojih usana. (Ponovljeni zakon 23,24)

576. Širite bogatstvo uokolo: Obaveza da se omogući najamniku da jede

Kada uđeš u vinograd svog zemljaka (na posao), možeš jesti grožđa do mile volje ... (Ponovljeni zakon 23,25)

577. Neće ići!: Zabrana radniku da odnese kući ono što je ubrao

... ali ne smiješ staviti u svoju posudu. (Ponovljeni zakon 23,25)

578. Vrijeme za košnju: Zabrana čovjeku da jede onda kada bi trebao raditi

... ne smiješ podići srp prema usjevu što stoji... (Ponovljeni zakon 23,26)

579. Daj joj get: Obaveza da se razvod učini s dokumentom

Ako se čovjek oženi ženom ... i napiše joj brakorazvodni dokument... (Ponovljeni zakon 24,1)

580. Svingeri: Zabrana da se ponovno oženi bivšom suprugom koja se u međuvremenu udala za nekog drugog

Njen prvi muž, koji ju je otpustio, ne smije je ponovo uzeti za ženu ... (Ponovljeni zakon 24,4)

581. Vojna obaveza: Zabrana da se regrutira onoga koji se tek oženio

Kad se čovjek netom oženi, neće odlaziti s vojskom ... (Ponovljeni zakon 24,5)

582. Šana rišona: Obaveza mladoženje da se veseli sa svojom mladom godinu dana

... razveseljavat će svoju ženu kojom se oženio. (Ponovljeni zakon 24,5)

583. Gorenje: Zabrana da se kao instrument osiguranja traži pribor za pripremu hrane

Ne smije se uzimati mlinski kamen, ni gornji ili donji, kao zalog ... (Ponovljeni zakonik 24,6)

584. Ne čeprkaj po tome!: Zabrana mecori da ukloni znakove svoje caraas

Budite oprezni zbog bolesti caraat ... (Ponovljeni zakon 24,8)

585. Plijenitelj: Zabrana vjerovniku da na silu uzme instrument osiguranja

... nećeš ući u njegovu kuću da bi uzeo zalog ... (Ponovljeni zakon 24,10)

586. Sef: Zabrana zadržavanja instrumenta osiguranja koji je potreban

... nećeš spavati s njegovim zalogom. (Ponovljeni zakon 24,12)

587. Zalupiti: Obaveza da se instrument osiguranja vrati kada je to potrebno Vrati mu zalog ... (Ponovljeni zakon 24,13)

588. Stiže plaća: Obaveza da se plaća isplati na vrijeme Istog dana isplatite plaću ... (Ponovljeni zakon 24,15)

589. Nedopustivo: Zabrana da svjedoči rodbina sudionika u parnici

Očevi se neće pogubiti zbog sinova i sinove se neće pogubiti zbog očeva ... (Ponovljeni zakon 24,16)

590. Dupla doza: Zabrana izvrtanja pravde zbog obraćenika i siročadi Nemojte izvrći pravice obraćeniku ili siročetu ... (Ponovljeni zakon 24,17)

591. Zlikovac s dugim uvijenim brcima: Zabrana da se od udovice zahtijeva instrument osiguranja

... ne smiješ uzeti haljine udovice za zalog. (Ponovljeni zakon 24,17)

592. Zaboravi na to!: Obaveza da se ostavi zaboravljene snopove za siromašne

Kada žanješ u svom polju i zaboraviš u polju ... to će biti za obraćenike, siroče i udovicu ... (Ponovljeni zakon 24,19)

593. Samo sam ga ispustio: Zabrana da se ponovo uzme zaboravljene snopove

... ne smiješ se vratiti po to ... (Ponovljeni zakon 24,19)

594. Ispraši ga dobro: Obaveza sudova da išibaju prekršitelje

... ako krivac zasluži da bude išiban ... (Ponovljeni zakon 25,2)

595. No, 39, pa stvarno ...: Zabrana da se prekorači propisani broja udaraca bičem Četrdeset udaraca udari; ne smije se dodati ... (Ponovljeni zakon 25,3)

596. Začepi!: Zabrana da se zaveže njuška radne životinje

Ne zavezuj usta biku dok vrše. (Ponovljeni zakon 25,4)

ponovno uda prije nego li je raskinula vezu ... ... supruga pokojnika ne smije se udati za drugog čovjeka ... (Ponovljeni zakon 25,5)

598. Jibum, jibum: Obaveza da se stupi u leviratski brak

... njen šogor uzet će je kao ženu ... (Ponovljeni zakon 25,5)

599. Bit će cipela…: Obaveza da se izvrši halica

... skinut će mu cipelu s nogu i pljunuti ispred njega ... (Ponovljeni zakon 25,9)

600. Trči Lola, trči: Obaveza spasiti osobu od progonitelja

Odsijeci joj ruku ... (Ponovljeni zakon 25,12)

Ako nedužnu osobu netko progoni s namjerom da je ubije, moramo je pokušati spasiti, čak i ako to znači ubiti progonitelja. (Na hebrejskom se progonitelj naziva "rodef".) Scenarij u Tori uključuje borbu dvojice muškaraca; žena jednog hvata drugoga za genitalije. Onoga kojeg se zgrabi može se spasiti na bilo koji način, uključujući i odsijecanje ruke. Slično tome, u svakoj situaciji u kojoj je netko ugrožen, možemo učiniti ono što je potrebno da spasimo žrtvu.

601. Nema milosti!: Zabrana da se ima sažaljenja prema progonitelju

... neka ga ne sažaljuje tvoje oko. (Ponovljeni zakon 25,12)

602. Posjedovanje je također zločin: Zabrana da se ima lako promjenjive utege i mjera

Nemoj imati velike i male utege u torbi. (Ponovljeni zakon 25,13)

603. Zahor: Obveza da se pamti što je Amalek učinio Pamti što ti je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta. (Ponovljeni zakon 25,17)

604. Džihad?: Obaveza da se iskorijeni Amaleka ... izbrisat ćeš pod nebom sjećanje na Amaleka... (Ponovljeni zakon 25,19)

605. Nezaboravime: Zabrana …ne zaboravi! (Ponovljeni zakon 25,19)

597. Prethodno angažiranje: Zabrana udovici da se ■

Sefer

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Negativna zapovijedi

61. Negativna je zapovijed ne zadržati od vlasnika predmet uzet kao jamstvo, u vrijeme kada mu je potreban

kao što Pismo kaže, nećeš spavat s njegovim zalogom (D'varim 24,12), što znači: nemoj otići na spavanje dok je njegov založeni predmet kod tebe (vidi pod Poz. zapovij. §63)

kako za muškarca tako i za ženu.

62. Negativna je zapovijed ne otvrdnuti svoje srce i ne zatvoriti ruke prema siromašnom Židovu

kao što Pismo kaže, ne budi tvrda srca i ne zatvaraj ruke svoje pred svojim siromašnim bratom. (D'varim 15,7). (vidi pod Pozitivne zapovijedi §38)

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, ■

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ženu.

(nastavak sa 7. stranice) Rabbi Jack Abramowitz: Tarjag - 613 zapovijedi

Hamicvot Hakacar

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Okrutna i neuobičajena kazna?

Devarim 25,11-12 opisuje odmjeravanje tjelesne kazne u slučaju napada, kojim se traži odsijecanje ruke ženi koja se umješala u sukob i uhvatila muškarca za njegove intimne dijelove tijela. Čini se da i drugi stihovi nagovještavaju kaznu sakaćenja, kao u poznatom pozivu na "oko za oko, zub za zub".

• Je li takva kazna "mjere za mjeru" najpravedniji oblik pravde, ili je to "okrutna i neuobičajena" kazna?

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba dobiti prednost: naknada za žrtvu, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili zastrašivanje? Što ovaj zakon predlaže? Je li to pravilo ili izuzetak u Tori?

• Velika većina talmudskih učenjaka propisuje da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali je li to doslovno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske odluke? Ako da, zašto je tako? I, što je najvažnije, kako se pšat i deraš mogu uskladiti?

Lijepa zarobljena žena

tako dijametralno suprotne načine da ono što je za jedne negativno, za druge je pozitivno. Postupak u vezi lijepe zarobljene žene takav je slučaj.

• Dok Hoil Moshe tvrdi da sve radnje učinjene ženi (brijanje glave, "rad" na noktima i mijenjanje odjeće) služe da uljepšaju zarobljenicu i pripreme ju za vjenčanje, Raši tvrdi da im je svrha da ju ponize kako bi se spriječio mješoviti brak. Raspravite o ova dva gledišta za vašim šabatnim stolom. Što mislite koji je bolje podržan tekstom?

• Komentari se ne slažu oko toga dopušta li Tora bračne odnose prije, ili tek nakon procedure. Rambam tvrdi da je, kao ustupak čovjekovim prirodnim sklonostima, dozvoljen jednokratni seksualni čin tijekom samog rata, u nadi da će ga ostatak postupka uvjeriti da to više ne učini. Nalazite li takav pristup problematičnim? Drugim riječima, moraju li zakoni Tore predstavljati ideal, ili bi se jednostavno mogli baviti čovjekovim potrebama i prirodom?

Zatiranje Amaleka

Što je bilo toliko strašno u Amalekovom napadu da je dovelo do zapovijedi da se tu naciju potpuno uništi?

• Kako treba reagirati na terorizam? Ako narod s terorističkim načinom razmišljanja i nedostatkom etičkih normi napadne, koliko ekstreman odgovor je nužan ili prikladan? Što ako će nedužni biti ubijeni kao kolateralne žrtve?

• Ako smatrate da je druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako bi spriječili svoje vlastito uništenje? Kako možete utvrditi kada takva prijetnja postoji?

• Koliko je iznimna zapovijed da se izbriše Amaleka? U ostatku Tanaha, kakav je Hašemov uobičajeni način djelovanja kada se bavi neprijateljima Izraela? Kako se, na primjer, ova naredba može usporediti s nalogom da se uništi sedam kananskih naroda?

Svatko umire zbog svojih vlastitih grijeha?

Među mnogim zakonima u paraši podučava se da djeca ne smiju biti ubijena zbog grijeha svojih roditelja, niti roditelji zbog svoje djece. Umjesto toga שׁמִא וֹאְּטֶחְּב וּ ָוּמ " "

• Kako se ovo uklapa u princip izložen na drugom mjestu u Tori, da je Hašem " ֵקֹּפ ֹּבאָ וֲֹ לַ םמִנָב ?" Kako se izjava "שׁמִא וֹאְּטֶחְּב וּ ָוּמ " slaže sa svim slučajevima u Tanahu gdje se čini da postoji kolektivna kazna?

Postoje određeni dijelovi Tanaha koje komentatori objašnjavaju na ■

• Kada je, i da li je ikada, opravdana kolektivna kazna? Može li se isto razmišljanje primijeniti na kaznu koja se odmjerava kao primjer drugima? Da li je kažnjavanje unutar obitelji drugačije od ovoga?

Prevela Tamar Buchwald

Rav Kook:

Ša'atnez – uvid u budućnost

Iako se po prvi puta spominje u Levitskom zakoniku 19,19, zabrana ša'atneza jasnije je definirana kasnije u Tori: "Ne nosite ša'atnez – vunu i lan zajedno" (Ponovljeni zakon 22,11). Zašto Tora zabranjuje da se vuna i lan koriste u istom komadu odjeće?

Nadalje, posebna odjeća Velikog svećenika sadržavala je i vunu, i lan. Zašto je njemu bilo dozvoljeno nositi ša'atnez?

Zakon za budućnost

Ta dva materijala – lan, koji se dobiva od biljke lana, i vuna, koja se striže sa ovaca – bila su dva glavna materijala dostupna drevnim civilizacijama. Prema mišljenju Talmuda (Šabat 26b), kad god Tora govori o odjeći bez da specificira materijal, to se uvijek odnosi na odjeću od vune ili lana.

Zabrana koju Tora daje vezano uz nošenje lana i vune zajedno odličan je primjer zakona kojem ne znamo razlog. Kao što je Raši napisao, narodi svijeta i zli nagon rugali su nam se, pitajući, 'Kakva je to zapovijed? Koja je logika u njoj?'

Prema mišljenju Rav Kooka, to nije zakon za koji nema razloga, ili zakon koji mi ne možemo shvatiti, već on spada u kategoriju micvot koje se odnose na buduću realnost koja je drugačija od ove naše sadašnje. U tom budućem vremenu, svrha tih zakona postat će jasna.

Drugim riječima, te zapovijedi služe da nas moralno pripreme za budućnost.

Jedan intrigantan pogled na budućnost je kabalistička ideja da će buduće uzdizanje svemira uključivati također i radikalnu promjenu kod životinja. Životinje će se razviti u stanje slično trenutnom stanju ljudskih bića. To vjerovanje igra glavnu ulogu u pisanjima Rav Kooka u mnogim područjima: vegetarijanstvu, hramskim žrtvama te razumijevanju zakona poput ša'atneza ili ne jedenja mlijeka i mesa zajedno.

Korištenje lana koji dobivamo od biljke ne izaziva nikakve moralne dileme, no korištenje vune zahtijeva veću osjetljivost iz perspektive apsolutnog morala:

"Čovjek, u svojoj egocentričnosti, prilazi jadnoj kravi i ovci. Od jedne uzima njeno mlijeko, a od druge runo. Ne bi bilo ništa loše u tome da uzima runo kada bi ono ovci bilo na teret, no on to čini u vrijeme kada je toj ovci ono potrebno. Mi shvaćamo da je to oblik krađe – potlačivanje slabijeg rukom jačeg." (Otzarot HaRe'ah 2.sv., str.97)

Naravno, moralni prekršaj odnosi se primarno na buduće stanje ovce.

Kako bi razdvojila upotrebu vune i lana te usadila osjećajnost prema dobrobiti životinja koja će nam trebati u budućem vremenu, Tora zapovijeda da se ta dva materijala ne nose zajedno. Korištenje biljke lana i manipulacija ovce nisu – u apsolutnim terminima – moralno jednake.

Sve je ovo istina kada je riječ o upotrebi vune u osobne svrhe. No, kada se vuna upotrebljava za b-žansku službu – kao što je slučaj sa odjećom Velikog svećenika – tada stupa na snagu princip behol meodeha – služiti B-gu svime onime što posjedujemo. Ovdje se podrazumi-

s 10. stranice) Rav Kook: Ša'atnez –

uvid u budućnost

poštovanih ljudi u stara vremena. Lan najbolje simbolizira našu želju da se odijevamo dostojanstveno i časno, pa je zato on najbolji medij za prenošenje poruke o ljudskoj osjećajnosti prema životinjama.

Sjećanje na Mirjaminu kaznu

"Sjećajte se što je B-g učinio Mirjam na vašem putu iz Egipta." (Ponovljeni zakon 24,9)

Šest zehirot

Šest puta Tora nam zapovijeda da se sjećamo određenih događaja. Tih šest zehirot (sjećanja) nabrojano je u jutarnjoj molitvi:

Mošeova proročka razina

Tora kaže (Br 12,1-15) da je Mirjam govorila protiv svog mlađeg brata Mošea jer je zapostavio svoju ženu. Mirjam je smatrala da činjenica da je Moše prorok nije izgovor za njegovo ponašanje. "Zar B-g govori samo Mošeu? Ne govori li On i na-

raon) proroci, mi još uvijek održavamo normalne obiteljske odnose.

B-g je na te optužbe odgovorio sljedeće:

jeva da će životinje, svojom slobodnom voljom, doprinijeti sa svoje strane duhovnom uzdizanju svemira.

Zašto samo lan?

Jedan je učenik pitao Rav Kooka zašto, prema tom objašnjenju, Tora zabranjuje samo miješanje vune sa lanom, a ne i sa drugim materijalima (poput primjerice pamuka).

Rav Kook odgovorio je da su micvot poput riječi. Kroz te riječi možemo raspoznati temeljna učenja Tore. Ako je jedna riječ dovoljna da prenese poruku, nema potrebe koristiti drugu riječ koja bi prenosila isti koncept.

Međutim, riječ koja se koristi mora biti najbolja i najpromišljenija. Poruka o brizi za dobrobit životinja mora biti usađena u umove društvenih vođa. Stoga Tora bira da tu poruku izrazi spominjući lan koji je bio omiljen materijal za odjeću

• Izlazak iz Egipta

• Objava Tore na Sinaju

• Napad Amaleka i zapovijed da ga uništimo

• Pobuna Izraelaca u pustinji

• Šabat

• Mirjamina kazna zbog klevetanja Mošea

Prvih pet su očigledno važni za upamtiti jer je riječ o glavnim događajima ili temeljnim principima vjere. Ipak, ovaj posljednji – Mirjamina kazna za klevetanje Mošea, naizgled ne spada među njih. Možemo li Mirjaminu pogrešku u prosuđivanju staviti rame uz rame sa takvim događajima poput Izlaska ili objave Tore?

Kako bismo cijenili lekciju Mirjamine kazne, moramo razumjeti srž njene pogreške.

"Pažljivo slušajte Moje riječi. Kada netko od vas iskusi b-žansko proroštvo, Ja mu se objavljujem u viziji; Ja mu govorim u snu. No nije tako sa mojim slugom Mošeom… s njim govorim licem u lice… tako da vidi stvarnu sliku B-ga."

Gora od grijeha ogovaranja, bila je Mirjamina kriva procjena Mošeove razine proroštva. Da je Moše bio običan prorok, Mirjam bi bila u pravu sa svojom kritikom. No, Mošeova razina proroštva bila je viša od uobičajene. Mošeova vizija nije bila zamagljena i iskrivljena, već je bila kristalno jasna. Kao rezultat toga, Pet Mošeovih knjiga su na višoj razini od ostatka biblijskih knjiga. Nijedan prorok ne može izazvati ili proturječiti Mošeovim proroštvima.

Iz tog razloga mi se moramo prisjećati Mirjamine kazne zbog klevetanja Mošea. Prisjećajući se njene pogreške, podsjećamo se da trebamo cijeniti jedinstvenu prirodu Mošeove proročke vizije.

■

Prevela Anja Grabar

(nastavak

Borba protiv našeg unutarnjeg neprijatelja

Židovska se homiletska tradicija bavila "neprijateljem" protiv koga se borilo u početnom retku parše, u smislu da se ovdje radi o zlom nagonu samog "ratnika". Rečeno besmrtnim riječima poznatog crtanog lika Pogoa, "naišli smo na neprijatelja, a on je mi!". Ovo je u skladu s riječima Talmuda da tema kojom započinje parša – brak s privlačnom ženom, nežidovskom zarobljenicom – aludira na osobnu borbu pojedinca s najnižim željama i zlim nagonima koji muče sve nas.

Stvarna borba u životu stoga zapravo nije borba protiv drugih koji nam ne žele dobro, već borba protiv naše prirode rastrgane unutarnjim konfliktima. Naša je svakodnevica ispunjena iskušenjima, fizičkim i financijskim, te ambicijama potaknutim našom moći. Laži, jadne isprike, ili osjećaj da "svi to rade" i da nas nikada neće uhvatiti i javno prokazati kao uključene u prijevaru ili skandal, oružja su neprijatelja koji vreba u nama, i koji hvata slabosti

koje imamo.

Sve dok ne shvatimo u kojoj je mjeri svatko od nas podložan napadima svog unutarnjeg neprijatelja, slabe su nade da ćemo osmisliti djelotvornu obrambenu strategiju za borbu protiv njega. Bahata oholost samopravednosti bez osnove jedan je od najtežih moralnih i osobnih nedostataka koje čovjek može imati.

To je vijest koju nam Talmud donosi kada kaže da se onaj/ona koji griješi, a ostaje uvjeren/a da će se kasnije moći pokajati i poništiti taj grijeh, nikada ne može istinski pokajati zbog tog grijeha. Ne bismo trebali podcjenjivati neprijatelja koji čuči u nama.

U našoj tradiciji mjesec elul je odvojen kao posebno vrijeme u kojem trebamo identificirati našeg unutarnjeg neprijatelja i suprotstaviti mu se. U našem užurbanom i nakrcanom svijetu, naše nam obaveze dopuštaju tek kratke dragocjene trenutke da razmislimo o tome tko uisti-

nu jesmo – o onome što želimo postići i o svrsi svog postojanja. Naš nas neprijatelj zbunjuje i stvara nered svim onim tisućama sitnica, hirovima i odvlačenjem pažnje koje ovaj preužurbani svijet nameće.

Rabi Yisraela iz Salanta jednom je netko upitao, ako netko ima samo deset minuta na dan za učenje Tore, da li da uči Talmud ili musar (etičko učenje judaizma). On je odgovorio da taj treba učiti musar jer će kroz njega shvatiti da ima mnogo više vremena od samo tih deset minuta u danu za učenje Tore. Time je Rabi Yisrael prikazao svoj način sučeljavanja s unutarnjim neprijateljem koji nas uvjerava da sebe ne možemo poboljšati, da smo preslabi ili da su navike toliko snažne ili da smo jednostavno previše zauzeti i zaokupirani drugim stvarima da bismo razmišljali o sebi.

Ne obaziranje na neprijatelja najsigurniji je način da nas on pobijedi. Ja smatram da je tradicija stavila ta-

Rabbi Berel Wein:

kav naglasak na mjesec elul, jer je upravo suočavanje sa samim sobom, na koje ovaj mjesec ukazuje, najsnažnije oružje kojim raspolažemo u svom duhovnom arsenalu. Pripremajući se za dane straha i suda koji će nam uskoro stići, iskoristimo ovo vrijeme na mudar i djelotvoran način.

Posljedice

Ovotjedno čitanje Tore otpočinje sa svim bolestima koje će zadesiti naše društvo – požuda i izrabljivanje drugih ljudskih bića, napose žena od strane muškaraca u dominantno muškom društvu, nesretni brakovi, disfunkcionalne obitelji i sporovi oko ostavštine koji uništavaju obiteljski život; te na kraju vrlo uznemirujuće, buntovna i nasilna djeca koja prkose svakom autoritetu, a posebno roditeljskom. Mi svi, gotovo svakodnevno, svjedočimo takvim situacijama i pojavama u našem društvu u cjelini, kao i u našem užem društvu.

Tora se u parši bavi samo terapijom simptoma, a ne i patologijom koja leži u pozadini tih problema. Ona nastoji zaštiti zlostavljanu ženu, uvesti reda u prava i prioritete potencijalnih nasljednika i kazniti ćudljivog sina. Ipak, ona ne komentira izravno uzroke koji izazivaju tako bolne situacije i probleme koji slamaju srca.

Ne radi se o tome da Tora nije svjesna uzroka problema koje opi-

suje. Zapravo, Tora uvijek "ponire u istraživanje ljudske psihe" i na taj način pokazuje da smatra da, unatoč svim njezinim upozorenjima, zapovijedima vrednotama na koje nas upućuje, ljudska bića – dobri i časni ljudi – padaju u zamku svojih slabosti, te ne žele pogledati na posljedice svog prijašnjeg ponašanja.

Ako sve prijašnje paršijot Tore nisu potakle čitatelja da shvati kako odgajati djecu, kako ući u brak i na koji način se u njemu ponašati, kako se ophoditi prema drugom ljudskom biću s dostojanstvom i poštovanjem, onda je ponavljanje tih pouka na ovom mjestu gotovo pa beskorisno.

Tora nam tek ukazuje da činjenice, učinci života i našeg prijašnjeg ponašanja u njemu, govore sami za sebe kroz posljedice s kojima se sada suočavamo i koje nas dovode u kušnju. Mi već znamo koji su uzroci tih problema. Tora sada želi da mi sami uvidimo učinke tih uzroka, kada se pojave u našim životima.

U našim životima postoji i element koji uvijek ostaje neobjašnjiv ljudskom razmišljanju i poimanju. Izuzetni, pametni i predivni roditelji ponekad odgoje disfunkcionalno, ako ne i čudovišno potomstvo. Pred oči nam dolaze primjeri Jichaka i Rivke s Ezavom, ili kralja Davida s Avšalomom.

A jednako tako i obrnute situacije, kada ljudi sumnjivog karaktera i grešnog ponašanja podignu djecu izuzetnih vrlina, poput Teraha s Avrahamom ili Lavana s Leom i Rahel. Ukratko rečeno, brzo i pojednostavljeno prosuđivanje o tome što je uzrok obiteljskog ponašanja u ovim stvarima nije na mjestu. Postoje previše toga što treba uzeti u obzir, a sloboda izbora koja je dana svakom ljudskom biću, kako god ga ono koristilo, ostaje najvažnija za ljudsko ponašanje.

Možda se zbog toga Tora ne bavi dubljim uzrocima disfunkcionalnog i svojeglavog ponašanja koje opisuje u ovoj parši. Umjesto toga ona se fokusira na samo ponašanje, te probleme i posljedice kojim ono rezultira. Skrivene stvari pripadaju nedokučivim Nebesima, no naš je zadatak da učinimo najbolje što možemo i slijedimo opća načela i vrednote, kao i pojedinačne zapovijedi Tore i molimo se B-gu za uspjeh i ostvarenje toga.

Šabat šalom.

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Berel Wein: Borba

protiv našeg unutarnjeg neprijatelja

Rabbi Yissocher Frand:

Or HaHaim izvlači skrivenu poruku iz micve o povratu

izgubljenih stvari

Postoji vrlo interesantan komentar

Or HaHaim Hakadoša u parši Ki

Tece. Stih nas uči "Ako vidiš da goveče ili ovca tvog brata lutaju, nemoj samo proći pored njih. Odvedi ih natrag svom bratu." (Devorim 22,1). Biblijska zapovijed o povratku izgubljenih stvari (hašavas avieda) izvodi se iz ovog stiha. Tora nastavlja: "Ako tvoj brat nije u blizini ili ga ne poznaješ, odvedi ih svojoj kući i neka budu kod tebe dok ih tvoj brat ne potraži." (Devorim 22.2)

Zanimljivo je primijetiti da Tora koristi glagol 'hašev tešivem' kako bi izrazila ovu zapovijed. Tora je mogla koristiti i izraz 'hahzer tahzirem' kako bi prenijela tu istu ideju o vraćanju izgubljenog objekta. Shalo''h HaKadoš komentira da korištenje izraza 'hašev tešivem' upućuje na ideju pokajanja (tešuve). Tora govori o situacijama u kojima čovjek izgubi novčanik ili olovku, ali u isto vrije-

me, ona upućuje i na situaciju u kojoj je sam čovjek izgubljen. Riječima ’hašev tešivem' (koje se mogu prevesti kao 'pomozi mu učiniti tešuva'), Tora nas potiče da vratimo 'izgubljene duše' nazad Stvoritelju svemira.

Or HaHaim cijeli taj stih tumači kao aluziju na pokajanje. Stih "Ako vidiš 'šor ahiha'" ne znači samo "Ako vidiš goveče svog brata." On se također odnosi i na ljude koji se zbog svog ponašanja mogu usporediti sa životinjama. Riječ 'ahiha' odnosi se na Svemogućeg i stih nas podsjeća da su te izgubljene duše dio stada Svemogućeg. Zapovjeđeno nam je vratiti te duše Njemu (hašev tešivem l'ahiha)

Or HaHaim objašnjava sljedeći stih: "V'im lo karov ahiha eileha…" ("Ako tvoj brat nije blizu tebe…") kao vrijeme konačnog perioda izgnanstva (haGalus haAhron). Do toga

dolazi povezujući izraz 'lo karov' sa Bilaamovim izrazom iz njegove mesijanske vizije "Ja vidim, no to nije blizu" (Ašurenu v'lo karov) (Bamidbar 24,17). Ozbiljnost i nedokučiva dužina izgnanstva uzrokuje da ljudi izgube vjeru i nadu – "kao što vidimo u ovim generacijama", piše Or HaHaim (1696-1743). Skriveni kraj izgnanstva iščitava se iz stihova "v'lo jedato" (i ti ga ne znaš).

Stih dalje kaže "Odvedi ga svojoj kući i neka bude s tobom…" To se odnosi na činjenicu da čovjeka moramo dovesti na mjesto učenja i poučiti ga putevima židovskog življenja i prosvjetljenog postojanja kako ne bi odlutao s puta zbog krivih i lažnih vjerovanja. Tako ovaj stih, koji na jednostavnoj razini uvodi u zapovijed o hašavas aveida, na razini remeza (aluzije, nagovještaja) potiče svakog Židova da postane ono što danas nazivamo kiruv radnik" (onaj koji se trudi duhovno doprijeti do ljudi ne bi li ih približio B-gu). Kada vidimo nekog tko je izgubljen, mi imamo odgovornost vratiti ga natrag Ribonu šel Olam

Ova je zapovijed zasigurno relevantna u naša vremena kada je veliki broj naše braće postao otuđen i "izgubljen" od putova Tore. Mi moramo poduzeti svaki mogući trud kako bismo ih doveli do tešuve.

Zamislite sljedeće: Je li vam se ikada dogodilo da se neko od vaše djece izgubilo? Bili ste na igralištu ili utakmici, negdje među masom ljudi i odjednom ste se odvojili od svog djeteta. Izgubilo se. Samo je

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

nekoliko životnih situacija više traumatično za roditelja od situacije u kojoj izgubi svoje dijete. Roditelji obično 'polude' u takvim okolnostima. U većini situacija, Baruh Hašem, dijete bude 'pronađeno', no tih nekoliko minuta koje prođu dok se roditelj i dijete ponovno ne sretnu uzrokuje da roditelji dobiju mnogo sijedih vlasi na svojoj glavi.

Zamislite koliku zahvalnost osjeća roditelj prema strancu koji mu priđe s njegovim djetetom i upita ga "Je li ovo vaše dijete?" Čovjek osjeća toliki dug prema toj osobi da ništa što učini za nju nije dovoljno.

Ribono šel Olam ima mnogo izgubljene djece. Njemu je strašno teško podnijeti činjenicu da su oni izgubljeni. Zatim kiruv radnik dovodi dijete nazad B-gu. Zamislite radost Svemogućeg prema toj osobi.

Zamislite što će On biti spreman učiniti za osobu koja mu vrati Njegovo dijete. To je micva "Ako vidiš goveče ili ovcu svog bližnjeg kako luta, nemoj samo proći pored njih." Nemoj zatvarati oči na izgubljene ljude, već radije "hašev tašivem l'Ahiha" – pomozi da se vrate tvom "Bratu".

Krivnja je dobra – vodi do pokajanja

Tora nas uči "U Dom G-spoda, svog B-ga, ni zbog kakvog zavjeta ne donosi bludničku plaću…" (Devarim 23,18) Tora etiketira grijehom stečenu dobit bludnice kao nešto čega se B-g gnuša te smatra to vrlo neprikladnom žrtvom u Beis HaMikdašu.

Ramban sugerira da bludnica osobito želi prinijeti žrtvu od svoje

Skrivena poruka iz micve o povratu stvari

plaće za nemoral i učiniti micvu s njom kako bi time pokrila svoje grijehe. Tora odbija takve žrtve jer, kako piše Ramban, ne želi ohrabrivati takvo ponašanje u budućnosti.

Jedna od najsnažnijih ljudskih emocija je krivnja. Ljudi čine stvari za koje znaju da su pogrešne i osjećaju krivnju zbog toga. Krivnja može biti pozitivna emocija. Ona je jedan od velikih motivatora za pokajanje. Nažalost, u našem društvu mi pokušavamo osloboditi ljude od krivnje. Kažemo da krivnja nije zdrava emocija i da ljudi ne bi trebali osjećati krivnju. To nije istina. Krivnja je veoma važna i zdrava ljudska emocija.

Kada jedemo, zašto dolazimo do trena u kojem prestajemo jesti? Sjedimo i jedemo, i jedemo, i jedemo, no na kraju imamo mehanizam sitosti u svom tijelu koji nam kaže da smo siti. To je dobra stvar. Kada tog mehanizma ne bi bilo, jeli bismo neprestano. Krivnja je emocionalni mehanizam nalik fizičkom mehanizmu sitosti. Ono što mehanizam sitosti čini za naše tijelo, krivnja čini za našu psihu. Ona nam kaže "Učinio si nešto pogrešno. To više ne bi trebao činiti." To je zdrava emocija koja je motivacijski faktor za pokajanje.

Bludnica misli u sebi "Mogu se provući s ovim ponašanjem. Mogu to činiti." Ona misli, "Donijet ću žrtvu od svoje plaće, što može biti plemenitije od toga? Jedini način na koji si mogu priuštiti takvu plemenitu stvar jest da se bavim svojom profesijom. Stoga ću to činiti ponovo." Iz tog razloga, prema Rambanu, Tora odbija takve žrtve.

Postoji primjer koji nam je u naše vrijeme mnogo bliži. Mnogo puta, ljudi puno zarađuju u poslovnim transakcijama. Međutim, ponekad ljudi taj novac zarađuju ilegalno i onda odlučuju donirati dio tog novca u "vjerske svrhe". Oni daju darove šulu ili ješivi ili grade institucije sa svojim imenima. To u njihovoj psihi igra jednaku ulogu kao što u psihi bludnice igra njena žrtva u Beis HaMikdašu. "Slušaj, jedini razlog zbog kojeg sam mogao dati takvu donaciju je to što sam zaradio taj novac." To služi kao potiskivanje krivnje. Rezultat je da to potiče daljnje ilegalno ponašanje i dopušta njima i drugima da i dalje trče za nepravednim dobitkom kako bi i dalje mogli davati doprinose te vrste, a sve to na "dobrobit židovske zajednice".

Nema posebne zabrane u Tori koja bi zabranjivala prihvaćanje takvog nepravedno stečenog novca za dobrobit religijskih institucija. Međutim, u duhu je zapovijedi o esnan zona da se takve donacije odbiju. Pokušati posvetiti takve donacije samo ohrabruje za još više takvog ponašanja u budućnosti.

Tora kaže da ne uzimamo taj novac. Pusti čovjeka da se osjeća krivim. Jedini način da se loše ponašanje zaustavi jest da dopustimo krivnji da učini svoje. Kada krivnja dođe do točke na kojoj osjećamo da moramo prestati sa svojim ponašanjem i promijeniti svoje puteve, mi napredujemo i tešuva je nadohvat ruke.

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Lekcija iz ljudske psihologije

Ova parša sadrži više zapovijedi nego ijedna druga u Tori. Sedamdeset i četiri, da budemo precizni.

Jedna osmina tih zapovijedi iznesena je u jednoj pedesetini njenih stihova. Mnogo zanimljivih stvari za pročitati ako ste u prilici.

Na početku ovotjedne parše ima jedna šokantna i kontroverzna zapovijed koja vodi do problema o kojem često razmišljam.

Tora govori o vojniku koji u žaru bitke vidi predivnu ženu i osjeti poriv da ju siluje. Tora mu zapovijeda da to ne čini – do ovdje je sve u redu. Kaže mu da ju radije uzme kao zarobljenicu, obrije joj kosu, pusti da joj nokti rastu 30 dana, dopusti joj da oplakuje svoju obitelj i zatim… zatim ju može silovati. A nakon toga se mora oženiti njome!

Ovo je svakako zanimljiva zapovijed za um 21. stoljeća. Međutim, rabini nam kažu da Tora jednostavno razumije i odgovara na ljudsku psihologiju. U žaru i strasti rata, čovjek gubi svoju perspektivu. Ako bi mu Tora naprosto zabranila tu ženu, on bi vjerojatno ignorirao tu zapovijed. (Govorimo o vremenu 3500 godina prije Ženevske konvencije kada je silovanje u ratu bilo u potpunosti prihvatljivo u svim društvima.) Umjesto toga, Tora mu daje izbor. Čekaj 30 dana, neka žena oplakuje svoju obitelj, zapuštena i obrijane glave. Daje mu vremena da se smiri, da zaboravi rat i njegove životinjske strasti. I zatim mu daje priliku da donese odluku. Tora vje-

ruje da će on pod tim okolnostima donijeti ispravnu odluku. I to je svrha ove zapovijedi.

To otvara čestu temu Tore o kojoj nerijetko promišljam. Do koje mjere da vjerujemo ljudskim bićima da se mogu kontrolirati i ispravno ponašati, a do koje mjere da donosimo zakone kojima im pomažemo da izbjegnu kušnju – i potencijalno padnu na testu? Naravno, to je veliko pitanje i kada je u pitanju odgoj djece.

vne osobe sa muškim prostitutkama koja uključuje i drogu možda će još naći mjesto na naslovnim stranicama časopisa, no obične ljubavne afere toliko su česte da više nikoga ne zanimaju. Pa, možda to znači da se trebamo zaštititi od svojih potencijalnih pogrešaka u područjima koja su nam važna – poput područja naših odnosa. To je definitivno perspektiva Tore.

S druge strane, postoji argument da ljudi moraju donijeti vlastite odluke i imati slobodu da ih slijede.

Je li pouzdanje u ljudsku prirodu od veće pomoći nego sumnja u nju?

Mislim da je, kao i u svemu u životu, potreban balans. Treba vjerovati, ohrabrivati i njegovati božanski dio naše prirode, no istovremeno se štititi od svoje životinjske strane – koja ima sposobnost da jednim udarcem sruši cijelu kuću. Taj je balans izazovan jer ako se pretjerano štitimo, nikada nećemo naučiti samostalno birati. No, ako se štitimo pre-malo, to otvara značajan rizik.

Jedan od mnogih primjera su zakoni o jihudu. Po židovskom zakonu, muškarac i žena koji nisu u krvnom srodstvu ili vjenčani, ne smiju biti sami zajedno u zatvorenoj sobi.

S jedne strane, razumijem da se to događa. Ljudska bića izgube glavu kada je u pitanju suprotni spol. Afere su danas toliko česte da više čak ni ne šokiraju ljude. Afera neke ja-

Mislim da je zapovijed iz ovotjedne parše izvrstan primjer balansa. Tora ne kaže 'ne'. Ona daje čovjeku vrijeme i prostor da se smiri i da učini ispravnu stvar. Ona ga štiti u vrijeme kada ne vidi toliko jasno i pomaže mu da ponovno pronađe svoju mudrost te donese odluku koju bi i ranije donio da mu pogled nije bio zamagljen.

Šabat šalom

■

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shlomo Riskin:

Kiduš

"Ne zadržavajte plaću koju ste dužni svom zaposleniku ... istog dana dat ćete mu isplatu." (Ponovljeni zakon 24,14-15)

Tumačenje koje sam za ovaj stih čuo trećeg šabata u mjesecu elulu 1970. godine, u sinagogi u Rigi, u Latviji, tadašnjem SSSR-u, zauvijek mi je promijenilo život. Lubavički Rebe, blagoslovljeno bilo sjećanje na njega, poslao me sa zadatkom da osnujem četiri ilegalne ješive - jednu u Moskvi, jednu u Lenjingradu, jednu u Rigi i jednu u Vilni. Te su ješive trebale biti osnovane u komunističkom Sovjetskom Savezu koji je zabranio svaki vid Židovskog života. A prestupnik, čiji grijeh je mogao biti tek posjedovanje udžbenika hebrejskog, bio bi protjeran u Sibir i više nikada se za njega ne bi čulo.

Uspio sam u Moskvi i Lenjingradu. Kad sam tog šabatnog jutra napustio hotel u Rigi, primijetio sam da me prate četiri vrlo visoke i krupne osobe koje su mi jedva ostavljale prostora za disanje. Doslovno su me okružili u svetištu u kojem sam sjedio u sjajnoj izolaciji u krajnjem kutu s desne strane. Ostalih 28 članova, od kojih je svaki očigledno bio stariji od 65 godina, sjedili su na krajnjoj lijevoj strani velikog prostora u kojem se moglo smjestiti barem 600 ljudi. Kantor i zbor pjevali su službu kao da nastupaju pred tisućama. Bila mi je dana čast da Toru vratim u sveti ormar.

Gabaj, omaleni muškarac bijele čupave brade, šapnuo mi je na jidišu: "Žedni smo Tore. Dolje imamo Kiduš nakon službe. Očekujemo da nas vi podučite. Molim vas dođite dolje poslije molitve, ali bez svojih prijatelja."

Beskrajno duga služba završila je točno u podne, četiri siledžije su čudom nestale (vjerojatno su otišli na ručak), a ja sam se spustio u kao u rogu mračnu sobu gdje je oko stola

sjedilo 15-oro ljudi. Na stolu je bilo postavljeno mnogo boca bistre bijele tekućine (za koju sam mislio da je voda) i kriške medenih kolač. Za mene je bila postavljena počasna stolica s velikom čašom za Kiduš. Gabaj je ponovio: "Žedni smo Tore", dok mi je točio punu čašu tekućine za koju mi je rekao da je votka. Otpjevao sam Kiduš, održao pouku iz Tore, oni su otpjevali pjesmu, plesali su, a onda mi natočili još jednu votku. Još jedna pouka, pjesma, ples i još votke – i tako devet puta!

Kod tog devetog puta, ma koliko se moj mozak trudio, nisam nalazio više riječi iz Tore koje bih mogao iznijeti na parašu Ki Tece. U grupi od 15 ljudi, od kojih su mnogi bili mladi i, kasnije sam saznao, učili su da bi konvertirali na judaizam, prepoznao sam čitatelja Tore iz sinagoge. Kasnije sam saznao da mu je ime bilo Yisrael Friedman i da je bio nepokolebljivi habadnik. Zamolio sam ga da umjesto mene da pouku iz Tore. Pristao je i njegova pouka mi je promijenila život. Evo njegovih riječi:

"Eliša ben Avuja bio je veliki rabin iz doba Mišne koji je postao heretik. Talmud (B. T. Kidušin 39) objašnjava zašto. Bio je svjedok velike tragedije sina koji se popeo na drvo da svom ocu donese goluba nakon što je potjerao majku pticu; čineći to izvršio je dvije zapovijedi koje obećavaju nagradu dugog života, no mladić je pao s drveta i umro. 'Ne postoji sudac, niti ima presude', povikao je Rav Eliša i postao heretik. Njegov unuk, Rabi Jaakov, tvrdio je da je njegov djed bio u stanju razumjeti temeljno načelo židovske misli, on nikada ne bi napustio Židovsko stado. 'Nema nagrade za (izvršene) zapovijedi na ovom svijetu.'"

Friedman je sa žarom u očima pogledao na skup u podruma, a zatim pogled podigao gore prema nebu.

"Ali B-že, to nije fer! Kako možeš očekivati da Tvoje Židovske sluge plate nadničaru nadnicu baš na sam dan, kad Ti nama uskraćuješ nagradu za izvršene zapovijedi sve do poslije našeg života, u svijetu koji će doći?! To nije pošteno!"

Friedman je odgovorio na vlastito pitanje. "Talmud u sedmom poglavlju Bava Mecije pravi razliku između dnevnice radnika i onoga koji je dogovorio izvođenje radova. Da, radnik mora biti isplaćen na kraju dana, ali izvođača radova treba platiti tek kad završi posao. Mi, u odnosu na B-ga, nismo radnici, mi smo izvođači radova. Svatko od nas, imajući svoj jedinstveni dar, vrijeme i mjesto u kojem on/ona živi mora izvršiti svoj dio u pomaganju da se svijet dovrši u kraljevstvo B-žje. Jesmo li izvršili ispravnu dužnost ili nismo, jesmo li obavili većinu njih ili tek dio njih ili smo možda bili na potpuno krivom terenu, može se utvrditi tek na kraju našeg života. Za nas, izvođače radova, ne postoji nagrada za (izvršene) zapovijedi na ovom svijetu."

Unatoč devet votki, ili možda zbog njih, njegove riječi dirnule su me do suza. Nakon što sam iz prve ruke bio svjedokom progona sovjetskih Židova, preplavili su me osjećaji razmišljajući o velikom B-žjem daru novorođene Države Izrael. Duboko u svom srcu sam osjećao da nikako ne može biti da sam se rodio u slobodnoj zemlji u ovim značajnim vremenima kako bih funkciju izvršio u New Yorku. I tako sam u podrumu u Rigi dao prisegu: Odvest ću svoju obitelj u Državu Izrael i nadam se da ću tamo izvršiti svoju funkciju. I kada dođem u Izrael, svakog šabatnog popodneva napraviti ću Kiduš nad votkom.

Šabat šalom.

Prevela Tamar Buchwald

Dobro

Konačno je stigao petak popodne, skoro već vrijeme za početak šabata i trenutke dugoočekivanog odmora. Jerry se vratio s dugog prekomorskog poslovnog puta, tjednima već nije bio na svom uobičajenom mjestu u šulu. Dok su muškarci jedan po jedan pristizali na popodnevnu Minha molitvu, rabin je Jerryja dočekao sa srdačnim "šalom aleihem".

Jerry se pokušavao pribrano moliti, ali njegov um se nije dao smiriti, naprosto je imao toliko toga što je morao nadoknaditi. Prisjećao se svih mjesta na kojima je bio, te ljudi s kojima se susreo. I već je koračao tri koraka unatrag završavajući molitvu Amida. Jerry je ponovo čuo kako mu je rabi zaželio "šalom aleihem." "Molim?" pomislio je u sebi Jerry iznenađeno pogledavši rabina.

Rabin mu je šapnuo: "Da, izrazio sam ti dobrodošlicu što si se vratio sa svog dalekog preokoceanskog putovanja, ali sam te htio pozdraviti i sad kad si se vratio s ovog posljednjeg putovanja!"

Često svoje živote živimo s podsvjesnim osjećajem: "Ja sam pravi primjer religioznog licemjera." Mislimo: "Možda sam jutros molio s određenim intenzitetom i koncentracijom, ali već ovo poslijepodne misli su mi lutale i udaljile se od riječi sidura" Ili, "Možda sam jučer bio zamijetio dobre strane kod mog prijatelja, bračnog partnera ili kolege na poslu, ali danas ne znaju napraviti ništa kako treba. Opet postajem ona ista negativna osoba."

Brzo postanemo uvjereni da nismo postigli nikakav napredak i da koliko god dobra mislimo da smo učinili, njega ili nema ili je do sada

već izbrisano. No, je li to istina? Sve su nas učili da dvije pogreške ne tvore jedan ispravan postupak, ali što je sa obrnutim slučajem? Brišem li ja učinjeno dobro djelo ako nakon toga radim nešto što je suprotno tome? Ako moje buduće ponašanje nije na višoj razini. No, na sreću, B-g nam je već dao odgovor na ovo pitanje! Židovski izvori poučavaju da sve stvoreno, i povijest civilizacije, samo su uvod u najvažniji događaj ikada. Ovaj je događaj bio toliko velik da je zapravo dao smisao svemu onome što se dogodilo prije njega. Taj događaj bio je davanje Tore na brdu Sinaj.

Moglo bi se pretpostaviti da je Židovski narod morao biti duhovno dostojan da primi taj najveći dar. Svakako da su morali biti potpuno iskreni i predani tome da postupaju prema onome što je napisano u Tori.

Pa ipak, na Sinaju B-g kaže o Židovskom narodu:

"Zarobili ste Mi srce jednim okom

svojim" (Pjesma nad pjesmama 4,9). Zašto samo jednim? Zato što je drugo oko već gledalo na Zlatno tele, čekajući trenutak da ga mogu obožavati! (Šir haširim Raba 1,55).

Sigurno, nema većeg licemjerja od ovoga.

Prilikom samog davanja Tore u našem je narodu bilo onih koji su već jednim okom gledali kako bi oskvrnuli sve što je napisano. Kao što naši mudraci podučavaju: ''Štovanje idola jednako je kršenju cijele Tore'' (Ševuot 29a). No ipak, privukli smo B-ga zbog našeg jednog dobrog oka!

Dobro je stvarno i vječno. Ništa što činim nikada neće poništiti vrijednost i potpunu čistoću dobrog djela, misli ili želje. Svaki djelić dobra koje činim B-g će zauvijek cijeniti i čuvati za moju vječnu nagradu. Sada nije vrijeme da očajavam, nego da okrijepim sebe i počnem iznova, jer koje god dobro učinio od sada nadalje ono ostaje dovijeka uz mene!

■

. Prevela Tamar Buchwald

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Dodavanje je oduzimanje

Ali od ploda drveta koje je usred vrta, Svemogući kaže: "Nemojte ga jesti, čak ga i ne dodirujte, da ne umrete." (Berešit 3,3)

Adam je dodao B-žjoj zapovijedi da ne jede s drveta kad je rekao Havi da ga ne smije čak ni dodirnuti. Kao rezultat toga, kad je zmija gurnula Havu na Drvo Znanja i ona je vidjela da nije umrla, došla je u iskušenje, da također i jede plodove s tog Drveta. Adamovo postupanje je postavilo presedan za buduće naraštaje: tko god dodaje na istinu Tore na kraju će doći do oduzimanja od nje.

Glavna opasnost u dodavanju riječi Tori je da ljudske riječi mogu biti pogrešne. Ako ljudi pogrešno misle da su riječi koje je netko dodao zapravo dio Tore, a te su se riječi dokazale lažnima, oni će pret-

postaviti da je B-žanski dio Tore također lažan. Adam je rekao da je B-g zabranio nešto što je B-g dopustio (t.j. dodirivanje stabla), a ne da je to samo ograda da zaštiti zakon. On je bio u krivu, pogriješio je kada je Tori nadodao riječi. (S druge strane kada mudraci inkorporiraju svoje vlastite odredbe u halahi oni izričito navode da su one tu samo da bi zaštitile zakone Tore, a ne da nadodaju na njih.)

Riječi Have također nisu bile u skladu s onime što je njoj bilo rečeno. Dok je Adam bio kriv zbog dodavanja na B-žje riječi, Hava je bila kriva zbog oduzimanja od njih. B-g je rekao Adamu da bi jedenje ploda s Drva Znanja sigurno prouzročilo smrt. Hava je rekla zmiji da ne može jesti s drveta iz straha da ne bi umrla. Njezin izbor riječi ostavljao

je malo sumnje da li bi ili ne bi zapravo umrla, pa je zmija iskorištavanjem njene sumnje, mogla uvjeriti Havu da je Svemogući "lagao", i da ne bi umrla ako bi bila jela plod s Drveta.

Jasno je da mijenjanje Tore može imati vrlo štetne posljedice, ali što je s jednostavnim pretjerivanjima koja su se uvukla u obične razgovore? Može li netko dodati, na primjer, nekoliko pojedinosti priči da ju napravi uzbudljivijom? Premda takve "laži" možda nemaju štetan učinak, preuveličavanje je znak da netko gaji ljubav prema šekeru (laži). Razvijanjem ove osobine čovjek se može priviknuti na laž, što ga može dovesti i do drugih teških prekršaja kao što je lažno svjedočenje.

Rabbi Daniel Travis:

Prevela Tamar Buchwald

JEDNI ZOHAR:

Paraša (priča) Ki-Tece se bavi pripremama za Roš hašanu - Dan suda i time kako mi možemo pobjediti u najvažnijoj bitci naših života.

Paraša Ki Tece se uvijek čita tijekom mjeseca elula, u sklopu priprema za Roš hašanu (Novu godinu) i Jom kipur (Dan pomirenja). U ovom mjesecu nalazimo se u ratu"Ki Tece (kad krenete) u rat protiv svojih neprijatelja, a Vječni B-g vaš će ga predati u vaše ruke, te ćete uzeti njegove zarobljenike" (Ponovljeni zakon 21,10) – u ratu za identitet. Mjesec elul je vrijeme povratka našem "pravom ja", odbacivanja "lažnog ja" i ponovnog povezivanja s dušom. Ovaj mjesec i deset dana pokajanja koje slijede, daju nam jedinstvenu moć kako bi nam pomogli u ovom duhovnom djelu.

Tora prenosi riječi "... i uzet ćeš njegove zarobljenike", a ne "i vratit ćeš zarobljenike", te na taj način uči da trebamo uzeti natrag one sile koje nam je neprijatelj u prošlosti oduzeo. Važno je sjetiti se da vrhunac tame i očaja nastaje pred zoru, prije pobjede, i da je intenzivnija borba znak da je pobjeda blizu.

jednost za obje riječi, i "Amalek" i "safek", iznosi 240) u svjetlost, nesigurnost da li će dobro pobijediti, i da li će na kraju "Vječni tvoj B-g predati ga u tvoje ruke". Način da to zapamtimo i podsjećamo druge je da svoj život živimo tako da se svatko od nas odrekne i ukloni Amaleka iz svakog svog djela, riječi, misli i ponašanja.

"Ohev Yisrael" (Apta Rav), ističe da Tora ne nagovještava da ćemo biti prisiljeni na ratovanje, već da je ta borba zapravo bitka sa stvarnim neprijateljem unutar nas samih tj. s potištenosti, boli, ljutnjom, bespomoćnosti i pesimizmom. Osnova je izučavanja kabale da nam omogući da prepoznamo neprijatelja, te negativne osjećaje i emocije, i da ih zamijenimo sa svjetlom, stvaralaštvom, zdravljem, produktivnosti, nadom i prosvjetljenjem, tako da možemo biti kreatori i ispuniti svoju svrhu na ovome svijetu. Kad objavimo rat protiv ovog neprijatelja, posljedica toga će biti da "Vječni, B-g tvoj će ih predati u ruke tvoje", te će ■

Paraša završava s jednim od važnih pitanja u Tori – s micvom "Sjećaj se onoga što vam je Amalek (biblijski neprijatelj) učinio" (Ponovljeni zakon 25,17). Tora nas podsjeća da pazimo i da ne posrnemo na grijehu taštine i oholosti, jer čak i dok smo pobožni i odani Stvoritelju mi smo ipak još uvijek osjetljivi na nekorektnosti te možemo pasti u ruke Amaleka, što je safek, ili nesigurnost (brojčana vri-

Kao što se sjećamo Amalek je napao Izraelce upravo nakon što su napustili mjesto u pustinji zvano Refidim. Tumači otkrivaju da kada se riječ "Refidim" rastavi ona postaje "Refi jadajim" (odustajanje), odnosno, Amalek će se pojaviti onda kada se prestanemo boriti, truditi ili vjerovati.

Paraša Ki Tece sadrži tajnu izbavljenja, Mesijanskog doba, vremena kada ljudska bića prestaju vjerovati u zlo i beznađe, i umjesto toga počinju vjerovati u dobro i čine dobra djela. Budući da dobro raste eksponencijalno, to će donijeti izbavljenje, te kraj agonije i patnje.

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: T

■

zasjati svjetlo i donijeti sreću i blagoslov.

Biseri hasidske mudrosti

Koji je sud bolji

Neki državni službenik jednom upita cadika Avrahama Jošuu Hešela iz Apta:

"U našoj sudskoj praksi tužitelj predaje sudu pisanu tužbu, na temelju koje sudac zakazuje prvo ročište. Na takav način sudac ima dovoljno vremena da dobro prouči slučaj. Na suđenju obje strane predstavljaju odvjetnici i svaka, nakon donesene presude, ima pravo na žalbu. U vašem slučaju, dvije strane dođu do rabina, gdje iznesu svoje viđenje problema. Rabin odmah iza toga donosi presudu. Mislite li da na takav način može biti zadovoljena pravda?"

Cadik ga pažljivo sasluša i bez razmišljanja odgovori:

Zapamti:

ništa te u životu neće dovesti do cjelovitosti kao uzdah iz dubine duše.

Nauči čekati.

Ako, uz sav uložen trud, ne uspijevaš doći do cilja, budi strpljiv.

Između prilagođavanja okolini i tjeskobe, izaberi prilagođavanje.

~ R. Nahman iz Breslova ■

"Umjesto odgovora, ispričat ću vam poučnu priču. Jednom je vuk gonio srnu i ulovio je. Baš kad je bio spreman započeti gozbu, pojavi se lav i otme mu plijen. Vuk se žalio: ‘To nije ništa drugo nego krađa.’ I tako njih dvojica krenuše do lije da ona presudi. Lisica odluči da je najpravednije podijeliti lovinu na dva jednaka dijela. A tko će pravednije podijeliti lovinu, do nje same? I tako lisica podijeli srnu na dva dijela, no odmah joj se učini da je jedan dio veći od drugog. Zato ona odgrize malo od većeg. Sad joj se, pak, učini da je ovaj dio manji, pa zagrize od drugog, da izjednači. I tako ona nastavi sve dok vuku i lavu nije ostalo ništa."■

Da bismo počeli razumijevati B-ga, moramo naučiti kako se uzdići iznad našega uma, našega ega, naših alata za percepciju. B-g se može pojaviti tek tada. Tražiti B-ga našim očima, našim umom, našom logikom, bilo bi kao da rukom pokušavamo uhvatiti sunčevu zraku. B-ga nije moguće definirati.

Iz ovoga proizlazi činjenica da mi ne možemo pronaći B-ga. Mi moramo dozvoliti B-gu da pronađe nas. A to ćemo učiniti uklanjanjem svih prepreka u našem životu koje Mu priječe ulazak – zaokupljenost nama samima, neiskrenost, neznanje ili naš strah od priznanja da postoji nešto što je odvojeno i veće od nas.

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Učinkovit život

Suosjećanje s drugima

Talmud stavlja velik naglasak na micvos bein adam lahaveiro, kako se netko odnosi prema drugima. Ključ za ispravno ponašanje je empatija, što znači stavljanje sebe u poziciju drugog čovjeka kako bi iskusili što on osjeća. To je put za ispunjavanje važne micve ahavas Jisrael (ljubavi prema bližnjem Židovu). Budući da mi ne možemo znati okolnosti u kojima se nalazi drugi čovjek, uvijek mu moramo prići s povjerenjem, suditi ga s dobre strane (Etika otaca 1,6). To zahtijeva suosjećanje, obzir i pažljivost.

Suditi drugom čovjeku sa naklonošću može zahtijevati odlaženje u krajnosti. Talmud priča sljedeći događaj.

R'Akiva je radio za R'Eliezera ben Horkanusa tri godine. Na Erev Jom Kipur, R'Akiva je bio na odlasku te je zatražio svoju plaću kako bi se mogao pobrinuti za svoju obitelj.

R'Eliezer je rekao, "Nemam novca koji bi ti mogao dati," iako je R'Akiva vidio da ima punu vreću novca.

"Daj mi kravu," rekao je R'Akiva.

R'Eliezer je rekao, "Nemam kravu da ti ju dam," iako je R'Akiva vidio da ima kravu.

"Daj mi žito kao plaću," rekao je R'Akiva, vidjevši da ima gomilu žita.

Ali R'Eliezer je rekao, "Nemam žita da ti dam."

"Onda mi daj krevetninu i postelji-

nu,

"Nemam to da ti dam, odgovori R'Eliezer.

"Daj mi onda komad zemlje, reče R'Akiva.

"Nemam zemlje da ti dam. Slomljena srca, R'Akiva je otišao.

Nakon Sukota, R'Eliezer je uzeo vreću novca, tri magarice natovarene vinom, uljem i poslasticama te se zaputio k R'Akivi.

"Što si mislio kada sam ti rekao da nemam novca za tebe, a ipak si vidio da sam imao novac?" upitao je R'Eliezer.

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da ti je novac potreban kako bi platio kupnju zemlje koju si dogovorio."

"A što si mislio kada sam ti rekao da nemam kravu?" upitao je R'Eliezer.

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da si obećao nekome posuditi kravu."

"A što si mislio kada sam ti rekao da

nemam žita da ti dam?" upitao je R'Eliezer.

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da od žita nije odvojena desetina."

"A što si mislio kada sam ti rekao da nemam krevetninu, posteljinu niti zemlju da ti dam?" upitao je R'Eliezer.

R'Akiva je rekao, "Pretpostavio sam da si sve to posvetio za Hram."

R'Eliezer je rekao, "Zaklinjem ti se da su sve tvoje pretpostavke bile istinite. Budući da si me sudio s naklonošću, zaslužit ćeš da tebi B-g sudi s naklonošću."

(Shabbos 127b)

Ovo upućuje na to koliko daleko mora ići čovjekova mašta kako bi izbjegao optužiti nekoga za nepravdu.

Ono kako se osjećamo prema ljudima ovisno je o tome kako tumačimo njihovo ponašanje. Moja je majka koristila izraz "sveti al tadin," misleći na talmudsku izjavu, "Ne sudi čovjeka dok nisi bio na njegovom mjestu" (Etika otaca 2,5). U svom djelu "Molitva prije molitve," R'Elimelech iz Lizhenska kaže, "Pomozi mi vidjeti zasluge mojih bližnjih, a ne njihove pogreške." Naši odnosi bili bi idealni kada bismo drugima sudili s naklonošću.

Naša povijest je prepuna rabina koji su trpjeli uznemiravanje u svojim zajednicama. Moj otac nije bio iznimka. Međutim, njegov stav prema njegovim napadačima bio je, "Kad bi on znao koliko je glupo to što čini, ne bi to činio. Tako, treba

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

mi biti žao što on nema seihel. Ako mi ga je žao, kako da se ljutim na njega?" Na kraju, svi njegovi napadači postali su mu odani prijatelji.

Kada vidim ljude koji omalovažavaju druge, razumijem koliko moraju biti očajni kada svoj krhki ego trebaju braniti na taj način.

Ovo poglavlje koje se bavi "suosjećanjem, razumijevanjem i pažljivošću," osobito sa primjerima citiranim iz života naših velikana, može uzrokovati da netko pomisli, Jesam li ja uistinu pozvan biti cadik? Može li se takvo ponašanje tražiti od prosječnog čovjeka? Odgovor je da ako netko ne vježba suosjećanje, razumijevanje i pažljivost prema drugima, on je u osnovi orijentiran sam na sebe. Osnovna razlika između ljudskih bića i životinja je ta što su životinje potpuno orijentirane same na sebe te su nesposobne za suosjećanje, razumijevanje i pažljivost (osim u slučajevima kućnih ljubimaca koji mogu usvojiti ljudske osobine).

Otvoreno rečeno, život koji je potpuno usmjeren sam na sebe je u osnovi životinjski život. Onaj tko uistinu cijeni svoje dostojanstvo kao ljudsko biće trebao bi željeti biti iznad toga.

Životinje mogu biti sretne kad funkcioniraju kao životinje, jer to je ono za što su stvorene. Čovjek koji se ne izdigne iznad životinjske razine ne može biti istinski sretan.

Sofisticiranost i izobrazba nisu ono što određuje ljudsko biće. To su suosjećanje, razumijevanje i pažljivost. Visoko obrazovan čovjek koji živi sebičnim životom možda ispunjava znanstveni kriterij naziva homo sapiens, koji podrazumijeva racionalnost, i on uistinu jest inteligentna životinja, no još uvijek nije

pravo ljudsko biće.

Primjeri citirani iz života cadikima doista su vrlo visoka razina suosjećanja, razumijevanja i pažljivosti, što može biti van dosega prosječnog čovjeka, no svi smo mi sposobni postići neku razinu tih karakteristika.

Izražavanje zahvalnosti

Izuzetno važna osobina u životu koji ima učinak je zahvalnost. Zahvalnost je vezivo svih odnosa, obiteljskih i društvenih. Kako bi vježbao tu važnu osobinu, čovjek mora imati suosjećanje, razumijevanje i pažljivost.

Koliki naglasak Tora stavlja na hakaras hatov (prepoznavanje dobra) istaknuto je u sifrei musar.

B-g upućuje Mojsija da ode u Egipat osloboditi Izraelce od njihovog gorkog ropstva, a Mojsije kaže, "Najprije moram pitati za dozvolu Jitra, svog tasta. On me primio u svoju kuću dok sam bio stranac bez doma." Razmislite o tome! Izraelci su bili tlačeni od strane Egipćana, djeca su im bila bacana u Nil. B-g kaže Mojsiju da ih oslobodi, a Mojsije kaže, "Najprije moram pitati za dozvolu Jitra, svog tasta. On me primio u svoju kuću dok sam bio stranac bez doma." Ali Mojsije je znao da B-g ne bi htio nikako drugačije.

Kad je B-g naredio Mojsiju da nanese Egiptu prvu od deset pošasti, da pretvori vodu Nila u krv, On kaže Mojsiju neka tu misiju obavi Aron, njegov brat. Zašto? Zato što je voda zaštitila Mojsija kada su ga stavili u košaru u Nilu. Mojsiju je rečeno da izrazi zahvalnost neživoj rijeci na način da ne posluži kao sredstvo kroz koje će pošast doći na nju! Iako neživi objekt nema osje-

ćaje, moramo imati obzira prema njemu, jer ako smo senzitivni prema neživim objektima, bit ćemo senzitivniji prema ljudima.

Mojsije je ukorio Izraelce da su nezahvalni. Tosafos kaže da su Izraelci imali poteškoća u izražavanju svoje zahvalnosti B-gu jer Mu se nisu htjeli osjećati dužnima (Avoda Zara 5a).

Komentar Tosafosa je važno psihološko razmatranje. Nije neobično da čovjek razvije ozlojeđenost umjesto zahvalnosti prema dobročinitelju jer se ne želi osjećati dužnim. Reći ili ostaviti neizrečenima jednostavne riječi "Hvala ti" može izgraditi ili srušiti odnos. Uistinu, prve riječi koje upućujemo ujutro su Mode ani, kad zahvaljujemo Hašemu za još jedan dan života. U našoj molitvi i našim berahos mi uvijek iznova izražavamo zahvalnost Hašemu. Talmud kaže da je vjerojatno da će čovjek koji nije zahvalan prema drugim ljudima biti nezahvalan i prema Hašemu.

Kad je Adam sagriješio, bilo bi mu oprošteno da je preuzeo odgovornost za svoje djelo, no umjesto toga, on je okrivio Evu. "Žena koji si mi Ti dao da bude uz mene – ona mi je dala plod sa stabla pa sam jeo" (Postanak 3,12). Raši ističe da je Adam bio nezahvalan. Hašem mu je dao ženu koja je bila najprikladnija za njega, i umjesto da bude zahvalan, Adam nju optužuje za svoj grijeh. Ta karakterna crta prepriječila mu je da učini tešuva.

Zahvalnost je ključ za sreću. Sve dok je čovjek nezahvalan, on je nezadovoljan sa svime što ima. Težnja za ispunjenjem želja je rupa bez dna koja vodi u frustraciju i depresiju.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 22. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: Učinkovit život

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život

Voditi druge do mira

Ma'amido al ha'šalom Odvrati se od zla i čini dobro; traži mir i idi za njim."

Psalmi 34,14

PIRKE AVOT 1,12 nas savjetuje: "Hilel reče: 'Budi od učenika Aharonovih, ljubi mir i traži mir.'" Svi mi želimo mir i molimo se za mir. Što o miru možemo naučiti od Aharona, Mojsijeva brata?

Aharon je bio kohen gadol, veliki svećenik. On je bio središnja vjerska figura čitavom narodu, i njegov je zadatak bio da sve segmente naroda poveže u jednu i sjedinjenu cjelinu. Podjele i neprijateljstva bile su štetne po nacionalno jedinstvo, stoga se morao jako truditi da na najmanju moguću mjeru svede sile sukoba i podjela, a da do maksimuma poveća sile mira i harmonije.

Kao što smo spomenuli u prethodnom poglavlju, hebrejska riječ za mir – šalom – dijeli svoj lingvistički korijen s riječju šalem, koja znači "potpuno", pa čak i "savršeno". Mir je učinak dovođenja svih komponenti neke situacije u stanje potpunosti, i to je ono što je Aharon ostvario – uobličivši neskladan i razjedinjen narod u jednu cjelinu. Iz te perspektive vidimo da je mir mnogo više od nepostojanja sukoba. Potlačeni ljudi možda neće uzeti oružje u ruke, ali potrebno je više od toga da nema borbe da bi se stvorio mir. Pravi mir proistječe iz

cjelovitosti, i samo onda kada dovedemo do sjedinjenja dijelova mi ostvarujemo istinski mir.

Iz te perspektive mir nije sam sebi svrha, već je on nusprodukt i pokazatelj da je učinjeno sve što je neophodno da se popravi ili donese cjelovitost u neku situaciju. Prorok Zeharja, u retku 8,19, kaže: "Voljet ćete istinu i mir." Ne samo mir, jer mir bez istine neće potrajati. Ako želimo stvarni mir, moramo ga tražiti radeći u korist pravde, istine i popravljanja.

Ovo što sada učimo ne govori o postizanju mira u našim osobnim životima, već o "vođenju drugih k miru," ponovno naglašavajući temu s kojom smo se susreli u posljednjem poglavlju, kada nam je bilo rečeno da naš vlastiti duhovni rast zahtijeva da vodimo druge prema istini. U Židovskom načinu gledanja na stvari, put do svetosti traži da razmišljamo i činimo preko granica naših vlastitih trenutnih okolnosti da pomognemo donijeti blagostanje onima oko nas. U ovom slučaju,

pouka je da vaš duhovni napredak ovisi o vašem pružanju ruku i poduzimanju radnje da druge povedete k miru. Svatko kome je stalo do duhovnog napredovanja ne bi se smio zadovoljiti time da uživa u miru u uskom obimu svog vlastitog života dok se drugi nalaze u teškoj situaciji.

Voditi ljude u pravcu mira znači ohrabrivati ih da objektivno sagledaju i priznaju što je puklo u odnosu i tada im pomoći da taj slomljeni dio poprave. To znači pomoći im da dokuče koje aspekte situacije treba upotpuniti i pomoći im da te faktore dovedu do upotpunjenja. Mi imamo ulogu koju trebamo odigrati u pomaganju drugima da svoje odnose –bilo to u obitelji, zajednici, na radnom mjestu ili narodu – učine cjelovitima (šalem), tako da mir (šalom) iznikne iz potpunog sjedinjenja dijelova.

To nije lagan zadatak. Kada u odnosu postoji konflikt ili je odnos razoren, situacija je uvijek složena i teško je razjasniti tko je za što odgovoran. Ali to je upravo ono što se treba dogoditi, jer do potpunosti (dakle, mira) može doći jedino onda kada svaka strana preuzme odgovornost za ono čime je pridonijela problemu i učini nešto u vezi toga. Time što druge vodimo miru, mi započinjemo hrabriti svoje prijatelje ne samo da izbjegavaju optuživati jedni druge, već i da nađu skromnosti da preispitaju ima li što u njihovom držanju ili ponašanju što zaslužuje pozornost kako bi ono

razoreno moglo postati cijelo.

U molitvi u petak navečer nalazimo frazu ufros aleinu sukat šlomeha –"Razastri nad nama zaklon (suku) mira svojega." Rav Dessler postavlja pitanje: "Kakve veze ima suka, privremena koliba koju gradimo svake godine na blagdan Sukot, s mirom?"

On odgovara ukazujući da je smisao tog procesa kada napuštamo komfor i sigurnost svojih domova i selimo se u privremenu kolibu, da nas učini poniznima, da nam omogući da doživimo krhkost što je naša istinska situacija, mada nam je u datom momentu uglavnom nevidljiva. Taj nas doživljaj dovodi u stanje poniznosti, a poniznost je preduvjet za uspostavljanje potpunosti koja rađa mir.

Naša poniznost otvara vrata miru, ali ona nije pacifističko vjerovanje. Često citirani redak iz Propovjed-

nika 3,8 podsjeća nas da "Postoji vrijeme za rat i vrijeme za mir." Talmud i Židovski zakon kažu nam da postoje okolnosti u kojima su svađa, sukob, pa čak i rat opravdani, ali samo u skladu s ključnim kri-

terijem: Konflikt mora biti lešem šamajim – doslovno "u ime nebesa". Postupak koji je lešem šamajim nema zadnjih namjera (skrivenih motiva) i u njega nije uključen ničiji ego. On je uvijek u višu svrhu, što znači ne u korist vlastitog interesa. Konflikti koji su lešem šamajim imaju potencijal da vode k miru. Rasprave i sukobi koji nisu u ime nebesa mogu završiti pobjedom jedne strane i prestankom neprijateljstava, ali vjerojatno neće proizvesti potpunost te istinski i trajan mir.

Tora je jako zaokupljena odnosima mira i na vrh takvih unija stavlja kategoriju saveza. Rabbi Jonathan Sacks opisuje narav saveza: Ova... najviša forma odnosa ne ovisi o moći, superiornijoj sili ili dominantno-submisivnoj hijerarhiji. U odnosu saveza obje strane poštuju dostojanstvo druge strane. Savez postoji samo snagom dragovoljnog pristanka.

Kada Tora govori o činu sklapanja saveza, izraz koji koristi je kritut brit. Glagol kritut doslovno znači "odrezati." Savez je zajedničko stu-

panje dviju strana u obavezujući odnos, pa zašto bi onda Tora upotrijebila naizgled kontradiktornu sliku rezanja da govori o takvom sporazumu? Gaon iz Vilne objašnjava da je jedini način na koji se može formirati vječni savez to da se svaka strana spremna odreći – ili "odsjeći" – dijela sebe zbog drugoga. To odsijecanje otvara mogućnost stvaranja novog entiteta cjelovitosti kojega čini savez između dviju strana.

Mir kojeg tražimo – i prema kojem trebamo voditi druge – je istinski mir zasnovan na poniznosti, istini, nesebičnosti, čestitosti i potpunosti. Psalam 34,15 nam kaže: "Traži mir i idi za njim." Mir može biti nedostižan i mora ga se aktivno tražiti da bi se ostvario. Ta metoda transformacije poziva nas da učinimo inicijativu da pomognemo drugima da učine taj napor.

PRAKSA

Promislite o konfliktu koji uključuje nekoga tko vam je drag. Što biste mogli "odsjeći" sa svoje strane da navedete tu osobu da odluči razriješiti problem na način koji će očuvati integritet uključenih strana te donijeti istinski mir?

Može li to biti nešto vezano uz vaš vlastiti ego?

Kakvu inicijativu i trud možete poduzeti da pomognete stvoriti puninu i mir u toj situaciji?

(nastavak s 24. stranice) Alan Morinis: Srce smješteno u umu

Yitzchak

Voziti kroz crveno

Može li se išta promijeniti?

Elul je posljednji mjesec Židovske godine, brojeći od Roš hašane. Boja povezana s elulom je crvena. Crvena je boja povezana sa sefirom moći, čiji je unutarnji doživljaj strah ili strahopoštovanje. Zbog toga što elul prethodi Roš hašani danu općeg suda on je tradicionalno mjesec duhovne inventure, tijekom koje sagledavamo svoje duhovno i moralno stanje pokušavajući se što bolje pripremiti za Roš hašanu. Koga ne spopadne strah prije nego što započne suđenje, kao što prorok kaže, "Lav riče; tko da se ne uplaši?"1 Stoga izgleda da crvena boja potpuno odgovara sentimentu koji po tradiciji ispunjava naš doživljaj elula. U današnjem suvremenom životu crvena boja simbolizira riječ

"stop." Ali, kao što svi dobro znamo, drhtanje i tjeskoba koje os-jećamo zbog nadolazećeg Dana suda ne smiju učiniti da ostanemo za-kočeni u našim prometnim trakama; oni nas moraju povesti putem promjene.

Ali budimo iskreni, nismo li isto to rekli i prošle godine, i godinu ranije, i onu prije nje? Nije li istina da kada smo po prvi puta otkrili da postoji tešuva da postoji nada za promjenu da smo učinili sve što smo mogli da bismo se promijenili. No, iskustvo tolikih godina naučilo nas je da je promjena vrlo teška, ako ne i nemoguća. Ne mislim pri tome na dodavanje dodatnih 15 minuta učenju Tore svakoga dana (mada je i to teško učiniti), već govorim o stvarnoj promjeni karaktera, stvar-

noj promjeni osobnosti; stvarnoj promjeni u na-šem odnosu sa Svemogućim.

I tako još jednom stojimo na pragu elula, pred vratima Roš hašane i planiramo odraditi potrebno, no koliki od nas još uvijek vjeruju da se stvarno možemo promijeniti? Koliki se od nas uistinu nadaju da će popraviti odnose sa svojim supružnikom, odnose s djecom, i važnije od svega odnos sa Svemogućim? Ponekad se čini da je put do promjene niz crvenih svjetala sve dokle nam pogled seže.

(nastavit će se)

Rabbi

Ginsburgh, Voditelj InstitutaGal Einai, autoritet za kabalu i hasidut:

1 Amos 3,8. Na hebrejskom, riječ "lav" )הֵיְרַא( sastoji se od istih slova kao i riječ

Strana 26 Divrej Tora

(od mlađaka Elula do Hošane Rabe moli se ovaj psalm ujutru i navečer)

LeDavid Hašem ori vejiši mimi ira Hašem ma'oz hajaj mimi efhad.

Vječni je svjetlo moje i spas moj, koga da se bojim?

Vječni je kula života mog, koga da se strašim?

Bikrov alaj mereim le'ehol et bsari caraj veojvaj li hema kašlu venafalu.

Ako mi se približe zlikovci da jedu meso moje, protivnici i neprijatelji moji, oni posrću i padaju.

alaj mahane lo jira libi im takum alaj milhama bezot ani boteah.

Stane li u okô protiv mene vojska, srce se moje ne boji, ustane li protiv mene rat, u njemu sam siguran.

ֵאֵ ״מִתְּלאַָשׁ״ ַחאַ״ -דְּמ- מֵבְּב״מִתְּבִשׁ״שֵׁקַבֲא״הָּ

.

Ahat ša'alti me'et Hašem ota avakeš šivti bevejt Hašem kol jemej hajaj lahazot benoam Hašem ulevaker behejhalo.

Jedno tražim od Vječnoga, jedno molim: da sjedim u kući Vječnoga sve dane života svoga, da gledam milotu Vječnoga, da potražim hram Njegov.

מִנֵ וֹהְּמ״הוּצְּב״וֹלֳדאָ״הֶ ֵסְּב״מִנֵהִתְּסַמ״דָ ָה״םוֹמְּב״דֹּכֻסְּב״מִנֵנְּפְּצִמ״מִכ״ד Ki jecafneni besuko bejom ra'a jastireni beseter ahalo becur jeromemeni.

Da me sakrije u kolibu svoju na dan zla, da me zaštiti u zakrilju šatora Svog, da me uzdigne na pećinu.

״מֵחְּבִז״וֹלֳדאְָּב״דָחְּבְּזֶאְּע״מַ וֹבמִבְּס״מַבְּמֹּא״לַ ״מִשׁאֹּה״םוּהָמ״דָתַ

Ve'ata jarum roši al ojvaj svivotaj ve'ezbeha be'ahalo zivhej terua ašira veazamra l' Hašem.

A sad, uzdignuće glavu moju protiv neprijatelja mojih naokolo, pa da žrtvujem u šatoru Njegovom žrtve uz trubu, da pjevam i da pojem Vječnome.

koli ekra vehaneni veaneni.

Čuj, Vječni, glas moj, usliši me, smiluj mi se, kad Te zovem!

Leha amar libi bakšu panaj et paneha Hašem avakeš.

Tebi je reklo srce moje: "Potražite lice Moje!" Tvoje lice tražim, o Vječni,

Al taster paneha mimeni al tat be'af avdeha ezrati hajita al titšeni ve'al ta'azveni elokei jiši'i.

ne sakrij lica Svoga! Ti si bio pomoć moja, ne odbaci me, ne ostavi me, Bože spasa moga!

Ki avi ve'imi azavuni ve'Hašem ja'asfeni.

Otac i mati me ostaviše, Vječni će me k sebi uzeti! דְּמ״מִנֵהוֹד״אמ

Horeni Hašem darkeha uneheni beorah mišor lema'an šoreraj.

Uputi me, Vječni, na put Svoj, vodi me pravom stazom, zbog neprijatelja mojih!

Al

vifeah hamas.

לאַ״במ

Ne prepusti me na volju protivnika mojih, jer protiv mene ustadoše svjedoci lažni, sikću nasilje.

Lulej he'emanti lir'ot betuv Hašem be'erec hajim. Vjerujem, da ću vidjeti dobrotu Vječnoga u zemlji života!

Uzdaj se u Vječnoga, budi krepak, jačaj srce svoje i uzdaj se u Vječnoga!

OTVORENI SUKOB Zemlja u kaosu, premijer se zakačio s moćnim generalima: ‘Ubijamo se

Jutarnjilist,15.8.2023.

Benjamin Netanyahu je u bijesnoj reakciji upozorio vojni vrh da prestane komentirati napetu političku situacijuuzemlji

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je tamošnji vojni vrh da prestane komentirati napetu političku situaciju u zemlji. To je uradio glasno, u petak je vikao na dvojicu glavnih ljudi u tamošnjoj vojsci: načelnika Izraelskih obrambenih snaga (IDF) Herzija Halevija i zapovjednika zračnih snaga Tomera Bara. Netanyahuova bijesna reakcija uslijedila je nekoliko sati nakon što je vojska potvrdila da je general Bar upozorio rezervne pilote da odbijanjem dragovoljnog služenja "pogoršavaju spremnost vojske".

Približno 10.000 rezervista koji se često pojavljuju na dužnosti na dobrovoljnoj osnovi reklo je da to više neće raditi, nakon što je vladajuća ekstremno desničarska koalicija premijera Netanyahua nastavila rad na zakonima koji joj omogućuju reviziju pravosuđa i onemogućavaju da Vrhovni sud spriječi

donošenje odluka koje možda nisu u skladu sa zakonima. Zbog toga mnogo rezervista upozorava da ne žele služiti u nedemokratskom Izraelu, jer su uvjereni da će njihova država to postati ako se ostvare vladini planovi restrukturiranja pravosuđa.

"Izgleda da vojska upravlja zemljom. Štetite našem kredibilitetu i sposobnosti odvraćanja", Bibi Netanyahu je navodno tim riječima zagalamio na dvojicu generala, objavile su TV postaje Channel 12 i 13, bez navođenja izvora.

‘Opasantrend‘

Ubrzo ga je razljutilo to što je spomenuta informacija puštena u javnost, pa je izvor blizak Netanyahuu izjavio Channelu 12 da će se "u svjetlu curenja informacija vezanih uz obrambena pitanja poduzeti koraci da se zaustavi opasan trend". Službeno, Netanyahuov ured objavio da je premijer Izraela tijekom sastanka "naredio da se zadrži sposobnost i pripravnost IDF-a u rutinskim i hitnim vremenima, i to za svaki izazov". Usto, zanijekano je da je Netanyahu vikao tijekom raz-

govora te je za Channel 13 objašnjeno da "čak i kada premijer govori snažno, on ne viče".

Ali važniji je podatak kako su oba generala, i Halevi i Bar, odbili Netanyahuov zahtjev da povuku svoje komentare o smanjenoj spremnosti vojske. Navodi se kako je Halevi rekao Netanyahuu: "Naša je dužnost izdati upozorenje kada je sposobnost vojske u opasnosti". Nije reterirao ni šef zrakoplovstva Tomer Bar, koji je prošli tjedan upozorio na rastuću zabrinutost među časnicima zbog gubitka rezervista koji su odbili služiti u oružanim snagama.

Kako se pobuna rezervista proširila na neke od najelitnijih postrojbi i divizija oružanih snaga, vojni zapovjednici su se trudili svojim istupima umanjiti opasnost, ali glasnogovornik IDF-a prošlog je tjedna priznao da "postoji ograničena šteta u nekim područjima".

Na sastanku s generalima u nedjelju, na kojem su također bili ministar obrane Yoav Gallant i savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi, rečeno je da su vodeći generali upozorili Netanyahua da će

vojska kroz dva tjedna doista početi osjećati posljedice, prenio je javni servis Kan. Isto tako, Netanyahuu su rekli da će se spremnost IDF-a pogoršati u slučaju ustavne krize ili usvajanja temeljnog zakona koji bi proširio izuzeća od mobilizacije za učenike vjerskih škola ješiva, izvijestio je Kan.

Netanyahu je odgovorio da pokušava postići kompromise oko kontroverznog zakona i nakon toga se sastao s ministrom pravosuđa Yarivom Levinom i šefom stranke Shas Aryehom Derijem kako bi prodiskutirali o tim pitanjima, ali nije poznato jesu li nešto dogovorili.

‘Bibi na ključne pozicije postaviokriminalce‘

Oporbeni čelnik Yair Lapid optužio je Netanyahua za pokušaj prebacivanja odgovornosti za štetu nanesenu nacionalnoj sigurnosti na vojsku. "Šteta za sposobnost IDF-a izravan je rezultat destruktivnog režimskog udara koji vodi Netanyahuova vlada", napisao je Lapid na Xu, ranije poznatom kao Twitter, pa pozvao na zaustavljanje zakona....

Fish and chips: Od portugalskih Židova do simbola britanske

radničke klase

Index,18.8.2023.

KADA pomislite na britansku kuhinju, koja vam jela prva padnu na pamet? Ako ste poput većine, fish and chips zasigurno zauzima jedno od prvih mjesta.

Ovo tradicionalno jelo sastoji se od pržene ribe, obično je to bakalar ili oslić, i prženih krumpirića. Riba se u pravilu prije prženja oblaže tijestom, što joj daje hrskavu vanjsku koricu, a krumpirići su nešto deblji od onih za pomfrit. Često se služi s raznim dodacima, kao što su grašak kuhan na pari (eng. mu -shy peas) i ocat od ječmenog slada.

Nekoć se fish and chips prodavao u novinskom papiru, no danas je ta praksa zbog zdravstvenih razloga uglavnom ukinuta.

U 19. stoljeću, s rastom industrijskih gradova, fish and chips brzo je stekao popularnost u Velikoj Britaniji te se uskoro pretvorio u simbol britanske radničke klase. Među-

tim, koliko nas zapravo zna povijest ovog britanskog kulinarskog simbola?

Simbolradničkeklase

Industrijalizacijom i urbanizacijom u Velikoj Britaniji riba poput bakalara postala je lako dostupna u unutrašnjosti zemlje zahvaljujući poboljšanim prometnicama i željezničkim linijama. Riba i krumpir bili su jeftini sastojci, što je omogućilo da se fish and chips prodaje po pristupačnoj cijeni, čime je ovo jelo postalo idealna hrana za radnike s ograničenim prihodima.

Prije pojave sindikata i radničkih prava tvornički radnici su često radili i više od 12 sati dnevno, stoga im je bio potreban obrok koji se može brzo pripremiti i pojesti. Fish and chips lokali mogli su brzo poslužiti velik broj ljudi, a jelo se lako moglo jesti rukama bez potrebe za stolom ili priborom za jelo.

Fish and chips lokali ili chippies, kako se i danas naziva-

ju, postali su središnje točke u radničkim četvrtima. Ljudi bi se okupljali oko ovih trgovina ne samo da bi jeli već i da bi se družili, dijelili novosti i provodili vrijeme sa susjedima i kolegama.

Kako je potražnja rasla, u radničkim četvrtima se počelo otvarati sve više ovakvih lokala i ubrzo su postali neizostavan dio pejzaža tih četvrti.

Tragovi koji vode do Portugala

Dok je fish and chips neosporno postao simbol britanske kulture, zanimljivo je primijetiti da korijeni ovog jela možda vode sve do sunčane obale Portugala. U povijesnim zapisima mogu se pronaći informacije o tome kako su židovski imigranti iz Portugala u Veliku Britaniju donijeli koncept prženja ribe na ovaj način.

Šabat, sveti dan odmora u židovskoj tradiciji, dan je kada se kućanski poslovi, uključujući i kuhanje, ne obavljaju. Kako bi se pripremili za ovaj dan,

portugalski Židovi su razvili tehniku prženja ribe obložene tijestom od brašna i vode.

Petkom su pržili ribu, a zatim je ostavljali da se preko noći ohladi. U subotu, za vrijeme šabata, hladna riba služila je kao ukusan obrok koji je zadovoljavao vjerske propise. Ova praksa, koja se očuvala kroz stoljeća, postala je integralni dio njihove kulinarske tradicije, a kasnije i inspiracija za jedan od najpoznatijih britanskih specijaliteta.

Iako možemo pratiti neke odlike ovog jela do Portugala i prepoznati utjecaj židovske zajednice, teško je s apsolutnom sigurnošću reći gdje i kako je točno nastalo. Kao i mnogi drugi kulinarski klasici, fish and chips je rezultat mješavine tradicija, inovacija i adaptacija. U konačnici, povijest hrane je poput mozaika - svaki komadić ima svoju priču, a zajedno čine zanimljivu sliku koja odražava ljudsku kreativnost i strast prema hrani.