Ja TRGOVAC magazin - Svibanj 2023.

Aktualno

Kružno

gospodarstvo

Analize kategorija

• Tjestenina

• Voda

U fokusu

Majoneza

i kečap Intervju Marijana

DIREKTOR:

Maroje Sabljić

GLAVNI UREDNIK:

Goran Pavlović

IZVRŠNA UREDNICA:

Marija Brkanić Kulenović

AUTORI I SURADNICI:

Majda Babić, NIQ

Nina Knežević, NIQ

Martina Soršak Susović, Hendal

Erlanda Ivić-Mandić, Focus

Ines Kovačić, Press clipping

Ana-Marija Kajić, Petrić & Kajić odvjetničko društvo

Mateja Jurasović, NIQ

Ana-Marija Kozjak, Ipsos

Mladen Kožić, GfK

Anita Jurjević, Retail DNA

Euromonitor International Credos

GRAFIČKI UREDNIK:

Tomislav Gamberožić

GRAFIČKI DIZAJN:

Nulti broj j.d.o.o.

FOTOGRAFIJE:

Pixabay, Pexels, Freepik

PRODAJA I MARKETING:

Zoran Cvijić, Ivana Živčić

telefon: 01/559 5056

e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

TISAK:

RADIN PRINT d.o.o.

Gospodarska 9, 10 431 Sv. Nedelja

IZDAVAČ:

KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb

telefon: 01/559 5056

e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Ja TRGOVAC stručni je magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom se distribucijom besplatno dostavlja trgovcima, proizvođačima i distributerima robe široke potrošnje te pratećoj industriji.

NAKLADA: 5.000 primjeraka

KRUŽNI PUT PREMA NAPRIJED

Zaokret od neodrživog linearnog prema cirkularnom gospodarstvu, koje u svojoj srži ima održivost resursa te okolišnu i društvenu odgovornost, predstavlja kružni put koji nema alternativu. Neodgovorne prakse iscrpljivanja prirodnih resursa doveli su do golemih posljedica pa brojni stručnjaci upozoravaju na to da se nalazimo na prekretnici i da će ono što čovječanstvo učini tijekom ovog desetljeća odrediti sudbinu čovječanstva i budućnost života na planetu koji nas je tako lijepo ugostio. Ne radi se više o vremenskim intervalima neke daleke budućnosti, o tamo nekoj 2050. godini do kada nešto trebamo poduzeti, ne, vrijeme je sada. Cijena nečinjenja će biti nemjerljivo veća od svih investicija koje bi se danas mogle poduzeti kako bi se prevenirao takav crni scenarij. Tvrtke sve više shvaćaju da su one subjekti te promjene, da se ne treba čekati neke pravne propise i norme, nego da standarde odgovornog ponašanja moraju kreirati sami poslovni subjekti i voditi svojim primjerom. Takve primjere ističemo u sklopu velike teme o kružnom gospodarstvu, koju svake godine uoči Svjetskog dana zaštite

okoliša 5. lipnja, ekstenzivno obrađujemo i promoviramo. Uz kružno gospodarstvo naslanja se i analiza kategorije vode koja uvijek obiluje aktivnostima, a ništa manje nije atraktivna niti kategorija tjestenine. Predstavljamo i pregled trendova u maloprodajnom kanalu kioska, a u fokusu smo ovaj puta obradili umake - majonezu i kečap. Jer stiže vrijeme roštiljanja, to stalno mantramo kako bismo zaustavili ovu kišu koja neumorno pada cijelo proljeće.

Ujedno, najavljujem i proglašenje pobjednika 8. po redu natječaja Zlatna košarica koje je na programu 25. svibnja u 21 h. Televizijsku emisiju svečanog proglašenja možete pogledati na programu Mreža TV i Ja TRGOVAC Facebook i YouTube kanalima. Zahvaljujem svim sudionicima, žiriju na odrađenom poslu te čestitam pobjednicima.

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987

Godina 13 / Broj 122

Besplatni primjerak

goran@jatrgovac.hr

Najavljujem proglašenje pobjednika 8. po redu natječaja Zlatna košarica koje je na programu 25. svibnja

SADRŽAJ

SVIBANJ 2023.

8 VIJESTI

Potrošnja u ožujku pala 1,3 posto

18 PROMOCIJE

Velika suradnja Zvijezde i PIK Vrbovca s Mlinarom

60 PROFIL KOMPANIJE

Atlantic grupa d.d.

64 KIOSCI

Lokacija, lokacija, lokacija

68 INTERVJU:

MARIJANA BUBALO

Philip Morris

72 LANAC OPSKRBE

- VIJESTI

Cargo-partner postaje dio NX Group

74 IZ REGULATIVERJEŠAVANJE SPOROVA

Novi Zakon o mirnom rješavanju

sporova

22 KRUŽNO

GOSPODARSTVO

Voditi vlastitim primjerom

28 INTERVJU: ELENA

WOLSPERGER DOLEZIL

Dukat

30 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Podravka predstavila strategiju održivog poslovanja do 2030.

36 INTERVJU: ZVONIMIR MAJIĆ

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

76 TJESTENINA

Napredak kroz rast prosječnih cijena

86 SHOPTALK

Najveći retail meetup u Europi

88 IZ REGIJE

Hrvatske tvrtke na sajmu gospodarstva u Mostaru

89 IZ SVIJETA

Amazon planira više skladišta u Europi

90 MARKETINŠKI

TRENDOVI

Vijesti

POTROŠNJA U OŽUJKU PALA 1,3

POSTO

Prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u ožujku u odnosu na veljaču pala 0,9 posto, dok je u odnosu na ožujak prošle godine pala 1,3 posto. Nakon što je u prosincu prošle godine pala, u prva dva mjeseca ove godine

potrošnja je blago porasla na godišnjoj razini. Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 3,2 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 1,7 posto, pokazuju podaci DZS-a. U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo ostao je na istoj razini u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

BROJ ZAPOSLENIH

Krajem ožujka 2023. u Hrvatskoj je bilo 1,6 milijuna zaposlenih osoba, što je za 0,7 posto više nego u veljači i 1,2 posto više nego lanjskog ožujka, pri čemu je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 6,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na godišnjoj razini broj nezaposlenih je pao za 10,8 posto.

PAD KUPOVNE MOĆI

40 VODA

Rast količinske prodaje u 2022. godini

54 INTERVJU: JASNA ČAČIĆ

GIUPPH

56 ICT & FIN TECH

– VIJESTI

Hrvatska može biti ICT i transportni hub Europe

Plant based trend - ključne prilike za trgovce i dobavljače

92 PROFIL STRUČNJAKA

Zvijezda

94 U FOKUSU...

Majoneza i kečap

98 JA TRGOVAC

Domaća priča

100 NOVO NA POLICI

Uposljednjih godinu dana, hrvatska kućanstva izgubila su 3,3 posto kupovne moći, zaključak je istraživanja koje je na razini Europe provela osiguravajuća kuća Allianz. U istraživanju se procjenjuje kako su kućanstva već do sada izgubila između 1,1 posto i 9,2 posto kupovne moći u posljednjih godinu dana, posebice u državama koje najviše ovise o uvozu hrane (naročito u istočnoj Europi). Podatak za Hrvatsku govori kako je kupovna moć kućanstava pala za 3,3 posto, dok je razlika između najviše i najniže kvintile prihoda iznosila -4,8 posto. Iako nisu sva kućanstva pod pritiskom, najteže su pogođena kućanstva u donjih 20 posto raspodjele prihoda jer troše veći dio svojeg raspoloživog prihoda na nužne životne troškove, zaključak je istraživanja.

Vlasničko restrukturiranje

FORTENOVA GRUPA ZAPOČELA PROCES PROMJENE VLASNIČKE STRUKTURE

Fortenova grupa započela je s međunarodnim procesom ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju udjela u Fortenova Group MidCo B.V., nizozemskoj kompaniji koja je vlasnica Fortenova grupe d.d., izjavio je glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško. Razlog za prodaju su sankcionirane pravne osobe koje imaju u ovom trenutku u svojoj vlasničkoj strukturi, a cilj tog procesa je da Fortenova grupa nastavi bez njih kao suvlasnika. “Potencijalne investitore obavijestili smo o rezultatima u 2022. koji su

1,05

mlrd € TRENUTNI DUG

Fortenova grupe

premašili 5,2 milijarde eura prihoda i 300 milijuna eura operativne dobiti, a naša relativna zaduženost, odnosno omjer duga i operativne dobiti bio je 3,5 puta, što je značajno smanjenje u posljednje četiri godine.

Ako pogledamo i našu novčanu poziciju, mi smo godinu završili s više od 280 milijuna eura gotovine na računu”, kazao je. Ocijenivši to dobrim rezultatima, rekao je da oni nisu dovoljni da bi grupa mogla dugoročno ostvariti povoljno financiranje na međunarodnim tržištima sve dok ne riješe postojeću suvlasničku situaciju.

“Bitno je napomenuti da će iz bilo

kakve isplate koja bi se dogodila prema vlasnicima Fortenova grupe, prvo biti namireni dobavljači iz nagodbe vjerovnika Agrokora, prema kojima još uvijek postoji dug od 78 milijuna

završiti do kraja rujna. Tržište će pokazati koja je prava cijena kompanije. U Fortenovi napominju kako ih sankcionirani dio kompanije onemogućava da razviju potencijal grupe te

Proces prodaje trebao bi završiti do kraja rujna, a koja je prava cijena kompanije pokazat će tržište

eura. Taj novac će biti isplaćen kao prioritet”, istaknuo je Peruško. Iz Fortenove su naveli kako je za podršku u procesu ispitivanja interesa potencijalnih investitora angažirana međunarodna investicijska banka Lazard, a proces prodaje trebao bi

RAST BDP-A U 2023. GODINI 2,2 POSTO

Vlada za ovu godinu predviđa rast BDP-a od 2,2 posto, što je za 1,5 postotnih bodova više od njene zadnje procjene, a podignula je i prognozu rasta inflacije, na 6,6 posto, objavljeno je na sjednici Vlade na kojoj je usvojen Program stabilnosti te Nacionalni program reformi. Ministar financija Marko Primorac je istaknuo da bi ovogodišnji rast hrvatskog BDP-a trebao bio dvostruko veći od prosječnog rasta na razini EU-a, s obzirom na to da se on prognozira na razini od oko 0,9 posto. Nadalje, Vlada prognozira da će stopa inflacije u 2023. godini dosegnuti 6,6 posto, dok bi u idućim godinama trebala znatno usporiti - u 2024. na 2,8 posto, u 2025. na 2,4 posto i 2,2 posto u 2026. godini.

kako se prodaje cijela kompanija da bi se odvojili od sankcioniranih osoba. Za trajno i održivo refinanciranje trenutnog duga od 1,05 milijardi eura trebaju riješiti vlasničku strukturu, odnosno postići vlasničku strukturu bez sankcioniranih osoba.

Vijesti

OSNAŽIVANJEM POLJOPRIVREDE DO SAMODOSTATNOSTI

MARKO NJAVRO U FRANCKU

Početkom svibnja Marko Njavro došao je na poziciju izvršnog direktora za operativno poslovanje (COO) Franck Grupe te će, uz direktora Ivana Artukovića (CEO) i izvršnu direktoricu za financije Lidiju Kljajić (CFO), činiti tročlani upravljački tim kompanije. Kao izvršni direktor za operativno poslovanje bit će zadužen za upravljanje u strateškim i operativnim područjima s fokusom na sektore Marketinga, Prodaje i distribucije, Istraživanja i razvoja te Lanca opskrbe. Iza Marka Njavre stoji više od 20 godina iskustva i rezultata u industriji robe široke potrošnje s relevantnim međunarodnim referencama.

NOVOSTI U UPRAVI KAUFLANDA

S prvim svibnjem 2023. godine

Tomislav Šapina postao je novi

član Uprave Kauflanda u Hrvatskoj. Šapina, koji je karijeru unutar

Grupacije Schwarz počeo graditi 2004. godine, sada je preuzeo upravljanje Centralnim službama u Kauflandu. Šapina je dio grupacije Schwarz od 2004. godine, a počeo je u Prodaji kao Regionalni voditelj prodaje u Lidlu u Njemačkoj. Nakon godinu dana vratio se u Hrvatsku gdje je od 2005. radio na različitim pozicijama u Lidlu, između ostalog i na poziciji člana

Uprave za Prodaju i Logistiku, a 2016. prelazi u Lidl Srbija gdje ostaje sve do prošle godine kada prelazi u Kaufland.

Samodostatnost

nacionalnih gospodarstava u proizvodnji hrane postaje vrlo važna tema državnih politika. Osim ekonomskog, proizvodnja hrane postaje i bitno političko pitanje za osiguranje društvene stabilnosti, istaknuto je na Regionalnoj konferenciji “Samodostatnost u hrani za održivu budućnost” koja je održana u Sisku u organizaciji HGK Županijske komore Sisak i HGK Županijske komore Otočac. Na konferenciji je istaknuta potreba osnaživanja domaće proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, što je posebno važno za županije s pretežito ruralnim područjima kao što su Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska. Nedostatnu proizvodnju za domaće potrebe potvrđuju podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2022. Uvoz je lani iznosio 4,93 milijarde eura, što je u odnosu na 2021. porast za 33 posto, a izvoz 3,52 milijarde eura ili 27,8 posto više nego godinu ranije. Deficit je povećan za 46 posto, odnosno za 446 milijuna eura i iznosi 1,41 milijarde eura.

Nastavak investicija

STUDENAC PREUZEO TRGOVAČKI LANAC STRAHINJČICA

Maloprodajni lanac Studenac izvijestio je da je preuzeo trgovački lanac Strahinjčica, koji posluje u 47 maloprodajnih objekata na području Zagorja i okolice te zapošljava gotovo 200 zaposlenika. Preuzimanjem trgovačkog lanca Strahinjčica, Studenac po prvi puta ulazi u Krapinsko-zagorsku županiju te dodatno jača svoju poziciju u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj, navodi se u priopćenju. Novo preuzimanje nastavak je kontinuiranog rasta kojeg kompanija ostvaruje posljednjih godina, istaknuli su iz Studenca, navodeći kako su ovim preuzimanjem potvrdili svoju poziciju lanca s najvećim brojem

INTERSPAR HIPERMARKET NA KUKULJANOVU

U retail parku Galerija Bakar na Kukuljanovu otvoren je najmoderniji INTERSPAR hipermarket na području Kvarnera u kojem je radno mjesto našlo gotovo 100 novih zaposlenika. Suvremeno uređen prema najvišim tehnološkim i estetskim standardima, novi INTERSPAR hipermarket na više od 3.500 četvornih metara prodajnog prostora nudi više od 25.000 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Otvorenjem novog INTERSPAR hipermarketa i realizacijom investicije vrijedne više od 4 milijuna eura, SPAR je dodatno proširio svoju prodajnu mrežu i učvrstio poziciju na području sjevernog Jadrana. “Otvorenjem INTERSPAR hipermarketa doprinijeli smo urbanizaciji i podizanju funkcionalnosti

prodavaonica u Hrvatskoj, njih 1.136, zajedno s akviziranim prodavaonicama. “Studenac nastavlja sa svojom poslovnom strategijom rasta i razvoja, a preuzimanjem lanca Strahinjčica ojačali smo i našu poziciju u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj”, poručio je predsjednik Uprave Studenca Michal Senczuk. Pridruživanje prodavaonica Strahinjčice u mrežu Studenca, kako je naveo, ponovno potvrđuje njihovu tezu kako “proximity” formati imaju velike potencijale i prednosti, a oni ih uspješno koriste kako bi se uklopili u različite nove lokalne zajednice, ali i dublje integrirali u one u kojima su već prisutni.

poslovne zone Kukuljanovo i još jednom potvrdili odličnu partnersku suradnju s riječkom sredinom. Posebno nas veseli i činjenica što u novom hipermarketu imamo lokalni kutak u kojem nudimo proizvode isključivo domaćih proizvođača i dobavljača”, izjavio je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave SPAR Hrvatska.

Vijesti Karijere

HUP ZA POREZNO RASTEREĆENJE

Dabi se tržište rada uredilo najvažnije je porezno rasterećenje, sve reforme koje su s tim povezane i moderan zakon o radu (ZOR), istaknuto je na radnom ručku HUP-ove Udruge malih i srednjih poduzetnika s ministrom rada Marinom Piletićem. “Situacija na tržištu rada u kratkom vremenu se promijenila - prije je bilo ljudi, a nije bilo posla, a sada nema ljudi”, rekao je predsjednik Udruge Igor Škrgatić. Mi smo zemlja bez ljudi, rekao je Škrgatić te ustvrdio da je Hrvatska od ulaska u EU i otkako su se otvorile granice izgubila oko pola milijuna radno aktivnih stanovnika.

MAJA NOVAK IZ TISKA U ROTO DINAMIC

Maja Novak, dosadašnja direktorica financija Tiska, od

1. svibnja preuzela je poziciju članice Uprave tvrtke Roto dinamic d.o.o. za financije. Novak će na poziciji u Tisku zamijeniti Željka Dolinar, dosadašnja direktorica riznice Tiska. Obje imaju višegodišnje iskustvo u vođenju i upravljanju financijskim poslovanjem velikih i malih sustava, što uključuje predlaganje, definiranje i uvođenje novih poslovnih praksi.

INFLACIJA 8,9 POSTO

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u travnju za 8,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što predstavlja usporavanje inflacije peti mjesec zaredom, kao i najnižu stopu inflacije od ožujka prošle godine. Stopa inflacije na godišnjoj razini smanjila se tako peti mjesec zaredom, nakon što je u studenome prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto.

“Tržište rada se mijenja, ljudi su u potrazi za boljim životnim uvjetima i na poslodavcima i Vladi je da osmisle politike i sustav kako bi se ljudi koji su odselili vratili te kako bismo zadržali nove generacije na domaćem tržištu rada”, rekao je. Mišljenja je kako je nužna promjena ZOR-a koji treba povećati fleksibilnost i za poslodavce i zaposlenike.

Grupa Podravka

RAST PRIHODA I DOBITI U PRVOM TROMJESEČJU

Grupa Podravka je u prvom tromjesečju ostvarila neto dobit od 15,7 milijuna eura, što je 33 posto više nego u istom razdoblju lani, dok su prihodi porasli za 13 posto, na 175,9 milijuna eura, izvijestili su iz te kompanije. Prihodi segmenta prehrane u prvom su tromjesečju iznosili 131,7 milijuna eura i porasli su za 5,9 posto, odnosno 7,3 milijuna eura. Snažan utjecaj na rast prihoda grupe, kako se navodi u priopćenju, ostvario je segment farmaceutike (Belupo), čiji su prihodi porasli za 12,9 milijuna eura i u prvom kvartalu dosegli 44,2 milijuna eura.

PROGRAM RAZVOJA SEKTORA

MLJEKARSTVA R

U priopćenju se navodi kako je dobit kompanije još uvijek pod snažnim utjecajem rasta troškova sirovina, ambalaže i energenata pa je segment prehrane ostvario pad neto dobiti za 3,6 milijuna eura. Operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) u prva je tri mjeseca dosegla 27,3 milijuna eura, što je 4,7 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine. “Rezultati prvog kvartala grupe Podravka pokazuju da smo pronašli dobra rješenja za brojne izazove s kojima se i dalje suočavamo”, kazala je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.

ealizacijom Programa razvoja sektora mljekarstva do 2030. predviđa se povećanje ukupne proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj na oko 600 milijuna litara kravljeg te 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka, izvijestili su iz Ministarstava poljoprivrede. Napominju kako je ministrica poljoprivrede Marija Vučković sudjelovala na radionici nacrta Programa razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030., koja je održana u cilju razmjene informacija s dionicima sektora mljekarstva kao doprinos kvalitetnijoj izradi završnog teksta Programa. Vučković je istaknula važnost očuvanja mljekarstva u Hrvatskoj. “Naši su ciljevi usmjereni na povećanje broja grla u proizvodnji mlijeka, povećanje produktivnosti proizvodnje i osiguravanje preradbenih kapaciteta”, kazala je.

Sadržaj

zakonske zabrane

oglašavanja duhanskih

proizvoda i jakih

alkoholnih pića

Vijesti Planer

23.-24. 5. 2023. PLMA World of Private Label

Godišnji sajam posvećen razvoju privatnih marki nudi priliku za povezivanje više od 3.500 proizvođača koji su članovi ovog udruženja. Amsterdam, Nizozemska.

KRAŠ S DOBITI OD 572 TISUĆE EURA

Kraš je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvario neto dobit od 572 tisuće eura, što je manje nego u istom lanjskom razdoblju, a razlog je znatno veći rast rashoda u odnosu na prihode, priopćio je Kraš. “Početak poslovne 2023. godine obilježen je nastavkom rasta cijena na svjetskim tržištima, naročito energenata i sirovina, što je prolongiralo izazovno razdoblje rasta ulaznih troškova za tvrtke, naročito u proizvodnji te zamjetno usporilo tržište”, kaže se u priopćenju. Kraševi nerevidirani poslovni rezultati za prvi kvartal 2023. pokazuju konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 37,67 milijuna eura. Kraš je izvijestio i o revidiranim konsolidiranim rezultatima

Kvartalni rezultat

za 2022. godinu, prema kojima je ostvarena neto dobit od 4,8 milijuna eura, što je za 836 tisuća eura više nego u 2021. godini, odnosno za 20,9 posto.

13.-15. 6. 2023.

Retail Innovation Conference & Expo (RICE) RICE je nezaobilazan događaj za povezanu maloprodaju koji otkriva nove disrupcijske trendove u sektoru. Chicago, SAD.

6.-9. 9. 2023. WorldFood Istanbul Međunarodna izložba hrane prilika je za direktan kontakt s velikim brojem predstavnika trgovačkih lanaca zainteresiranih za nabavu prehrambenih proizvoda. Istanbul, Turska.

7.–11. 10. 2023. Anuga

Globalno vodeći prehrambeni sajam okupit će proizvođače, trgovce i druge dionike sektora hrane. Köln, Njemačka.

ATLANTIC GRUPA S 9,6 MILIJUNA EURA NETO DOBITI

14. 11. 2023. | SIGSHOP

Konferencija Sigurnost u trgovini i maloprodaji - SIGSHOP prigoda je da se sazna što je sve potrebno kako bi se povećala sigurnost u maloprodaji. Zonar Hotel, Zagreb.

Atlantic

Grupa je u prva tri ovogodišnja mjeseca ostvarila neto dobit od 9,6 milijuna eura, što je za 20,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su iz te kompanije. Atlantic Grupa je, kako se navodi u priopćenju, u prvom kvartalu ostvarila 215,6 milijuna eura prihoda od prodaje, što u odnosu na isto razdoblje lani 16,8 posto više. Pod utjecajem značajnih poskupljenja u širokom spektru poslovnih aktivnosti, dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA)

PLODINE OTVORENE U NOVSKOJ I VINKOVCIMA

Trgovački lanac Plodine nastavlja svoju ekspanziju otvaranjem novih prodavaonica. Tako je u Novskoj otvoren novi supermarket, koji se nalazi na adresi Ulica Kralja Tomislava 65, a prostire se na 2.000 četvornih metara moderno uređenog prostora. U prodavaonici je zaposleno 40-ak djelatnika, a Plodine su povodom otvorenja supermarketa Novska donirale

2.600 € Dječjem vrtiću Radost. Samo koji dan ranije, krajem travnja, u Vinkovcima je otvoreno novo prodajno mjesto. Drugi je to supermarket Plodina u Vinkovcima te se nalazi u sklopu retail parka Stop

smanjena je za 12,2 posto, na 20,9 milijuna eura, dok je neto dobit smanjena za 20,4 posto i iznosi 9,6 milijuna eura. “Cijene sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga i energenata su i dalje na visokim razinama što je, kao što smo i najavili, utjecalo na profitabilnost, a pad profitabilnosti djelomično je ublažen optimiranjem internih resursa te povećanjem prodajnih cijena proizvoda”, istaknuo je predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

shop. Prodavaonica se također prostire na 2.000 četvornih metara te je kao i u Novskoj zaposleno 40-ak novih radnika.

Promocije

METRO SE PREDSTAVIO U DALMACIJI

Početak ljetne sezone Metro je proslavio na događanju u Zadru na kojem se okupilo više od 700 malih i srednjih poduzetnika iz tog grada i okolnih županija. Uz degustaciju jedinstvenih specijaliteta koje su pripremili vrhunski chefovi, Metro im je predstavio rješenja za unaprjeđenje poslovanja kao i novu komercijalnu politiku cijena nazvanu Profi cijene koja obuhvaća stabilne i niže cijene proizvoda koje profesionalni kupci trebaju u većim količinama ili pakiranjima. “Ovakvim događajem htjeli smo poslati poruku o važnosti malog i srednjeg poduzetništva za turizam, ali i cjelokupno gospodarstvo”, istaknuo je Igor Kotaran, direktor marketinga tvrtke. Na DISH pop up eventu održanom pak u Splitu Metro je ugostiteljima i građanima predstavio svoja nova digitalna rješenja. Okupljeni su mogli, koristeći novi alat DISH Order aplikaciju, naručiti jela koje je pripremio vrhunski chef Tomislav Bilić.

VELIKA SURADNJA

ZVIJEZDE I PIK VRBOVCA S MLINAROM

Pekarski lanac Mlinar odnedavno u svom asortimanu nudi proizvode Planet of plants: burek, hrenovku u lisnatom i sendvič biljnog podrijetla. Ponuda će u prvoj fazi biti dostupna na više od 70 prodajnih mjesta Mlinara u cijeloj Hrvatskoj, a u drugoj fazi moći će se naći u cijeloj mreži i kod ostalih veleprodajnih kupaca. Rezultat je to suradnje s kompanijama Zvijezda i PIK Vrbovec koje su prije nekoliko godina osmislile prvu hrvatsku liniju plant based proizvoda Planet of plants. “Naša je snaga u iskustvu proizvodnje baziranom na korištenju snage biljaka i drago nam je da imamo priliku zajedno s potrošačima graditi razvoj nove kategorije proizvoda i posaditi nove navike”, izjavio je povodom predstavljanja suradnje Gašpar Novak, direktor marketinga i razvoja Zvijezde koja je liniju razvila u sinergiji s PIK Vrbovcem.

Duhanski proizvodi

HRVATSKA PRIMJER BORBE PROTIV ILEGALNE PRODAJE

Ukupna potrošnja neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj i dalje opada, ali primjetan je značajan udio potrošnje neoporezovanog rezanog duhana kojeg koristi čak 67 posto korisnika rezanog duhana u Hrvatskoj. O tome je izvijestila Hrvatska udruga poslodavaca koja je u suradnji s agencijom Ipsos provela četvrto istraživanje tržišta duhanskih proizvoda u Hrvatskoj i zemljama regije. Pristup hrvatskih institucija u suzbijanju ilegalnog tržišta duhanskih proizvoda predstavlja primjer uspješne i koordinirane borbe protiv ilegalne prodaje duhanskih proizvoda u čitavoj regiji, rečeno je na predstavljanju. Nave-

ORLANDO BLOOM

PET MEDALJA ZA AGROLAGUNU

Ukupno pet medalja, zlato, srebro i tri bronce, osvojila su vina Agrolagune na nedavno održanom natjecanju London Wine

Competition. Zlatnu medalju je osvojila svježa

Malvazija Istarska Festigia 2022, srebro je dobio Cabernet Sauvignon Festigia 2020, dok su Castello Festigia 2020, pjenušac Vina

Laguna Perla Rose i Vina Laguna Terra Rossa 2021 nagrađena broncom.

ZAŠTITNO LICE

STAROPRAMEN PIVA

Orlando Bloom, popularni hollywoodski glumac i ambasador UNICEF-a, novo je zaštitno lice premium lager piva Staropramen, a u novoj se kampanji udružio s majstorima pivarima kako bi otkrio tajne “praškog piva broj jedan u svijetu”. “Prag ima bogatu povijest pivarstva i dom je nekima od najvećih stručnjaka za pivo, uključujući i majstore koji rade na Staropramenu. Ovom suradnjom slavimo grad Prag i njegov odnos s ljubiteljima piva koji

deno je kako je kontinuirani pad ilegalne trgovine cigaretama postignut uvođenjem sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda, povećanjem zapljena i smanjenjem količine dozvoljenog unosa duhanskih proizvoda iz država koje nisu članice EU-a na dvije kutijice. Prema procjeni Ipsosa, udio ukupne potrošnje neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj kreće se između 11 i 20 posto. U 2022. carinska služba oduzela je više od 3,8 milijuna komada različitih vrsta cigareta te više od 77 tona duhana, dok je u prva četiri mjeseca ove godine oduzeto 5,3 milijuna komada cigareta i više od 9 tona duhana.

cijene našu tradiciju i kvalitetu”, komentirala je Lara Nizić, Senior Manager za Premium & Beyond Beer brendove Zagrebačke pivovare.

ODRŽANA 20. PRO PR KONFERENCIJA

Pod programskim motom “Zeleni odnosi s javnošću, zelena odgovornost” na Plitvičkim jezerima održana je trodnevna međunarodna PRO PR konferencija za odnose s javnošću koja je okupila više od 200 sudionika iz 13 država te 28 stručnjaka za odnose s javnošću. “Struka odnosa s javnošću u posljednjih 10 godina doživljava digitalnu operativnu transformaciju, a sada se nalazi u novoj ulozi, ulozi jednog od ‘čuvara’ planeta Zemlje. Svaka korporacija, institucija, događaj, svaki pojedinac treba imati veću odgovornost prema zelenoj komunikaciji, edukaciji i realizaciji. Mi, stručnjaci za odnose s javnošću morat ćemo svojim savjetima utjecati i približiti kroz projekte važnost zelene odgovornosti”, istaknuo je predsjednik organizacijskog odbora, Danijel Koletić, prilikom otvaranja jubilarne konferencije. Konferenciju su pratila i 22 predstavnika medijskih kuća iz regije, a iduće godine domaćin konferenciji bit će Beograd.

Velika obljetnica

MPG OBILJEŽIO 25 GODINA

TvrtkaMPG za iskustveni marketing s dugogodišnjim klijentima, suradnicima, zaposlenicima i prijateljima obilježila je 25 godina poslovanja. Ona svoje usluge danas pruža u osam zemalja, ima više od 500 stalnih i preko 4.000 povremenih zaposlenika, urede u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu i Skopju te je članica snažne europske mreže neovisnih agencija SSI-ja. Suradnja s više od 250 multinacionalnih brendova, brojna live događanja, festivali, koncerti, sportska događanja, maloprodajni i digitalni marketing,

JUICY GOLDEN PINEAPPLE

U prvom “Juicy Golden Pineapple” natjecanju u Dubaiju sudjelovalo je 68 barmena iz elitnih barova svjetskih hotelskih lanaca. “Iznimno nam je drago što se kvaliteta Juicy sokova prepoznaje i kod vrhunskih stručnjaka, barmena koji su se prijavili na ovo natjecanje”, naglasila je Nina Stanić, članica Uprave za marketing Stanić grupe.

NA VINISTRI VIŠE OD 80 VINARA

Više od deset tisuća posjetitelja, među njima i veliki broj stranih gostiju, obišlo je ovogodišnju izložbu vina Vinistra održanu u porečkoj sportskoj dvorani Žatika. Zbog priprema za Concours Mondial de Bruxelless, najprestižnije svjetsko ocjenjivanje vina koje je naknadno održano također u ovoj porečkoj dvorani, broj posjetitelja jednak je lanjskom, a jednak je i broj vinara, odnosno njih 80 izlagalo je u Poreču. “Istarski vinari iznimno su zadovoljni odazivom, posjetitelji su sve educiraniji, bez obzira je li riječ o domaćim ljubiteljima vina ili strancima, svi su dobro upoznati s istarskom vinskom scenom i dolaze na Vinistru s točno

određenim ciljem, znaju što žele, druže se s vinarima i zanimaju se za nove trendove”, poručio je Luka Rossi, predsjednik udruge vinogradara i vinara Istre Vinistra.

samo su dio bogatog portfelja ove agencije koja se posebice profilirala kad je riječ o iskustvenom marketingu i organizaciji raznih događanja. “Planiranim daljnjim ulaganjima u tehnologiju osigurat ćemo relevantnost te konkurentnost na tržištu, spremni za sve promjene koje u našu industriju donosi AI. MPG je u dobroj poziciji da predvodi ove promjene i integrira sve prednosti koje će ovi alati donijeti za stvaranje još boljih rezultata u budućnosti”, istaknuo je Joe Bašić, CEO i osnivač tvrtke.

TREZOR VINARIJE

KUTJEVO

U restauriranom podrumu Vinarije Kutjevo, koji datira iz 1232. godine, otvoren je vinski trezor simboličnog imena Trezor 1232. U jedinstvenim prirodnim uvjetima nalaze se točno 1.232 pozicije namijenjene vinskim znalcima ili pasioniranim ljubiteljima vrhunske kapljice za čuvanje odabranih etiketa iz kolekcija De Ghoto, Maximo i Koria. Enolozi Vinarije Kutjevo odabrali su vina za koja smatraju da će odležavanjem u Trezoru 1232 postići puni potencijal unutar dvije do tri godine.

VODITI VLASTITIM PRIMJEROM

Tvrtke sve više shvaćaju da su one subjekti tranzicije prema kružnom gospodarstvu, da se ne treba čekati neke pravne propise i norme, nego da standarde odgovornog ponašanja moraju kreirati sami poslovni subjekti i voditi svojim primjerom

Zaokret od neodrživog linearnog prema cirkularnom gospodarstvu, koje u svojoj srži ima održivost resursa te okolišnu i društvenu odgovornost, predstavlja kružni put koji nema alternativu. Neodgovorne

prakse iscrpljivanja prirodnih resursa doveli su do golemih posljedica pa brojni stručnjaci upozoravaju na to da se nalazimo na prekretnici i da će ono što čovječanstvo učini tijekom ovog desetljeća odrediti sudbinu čovječanstva i budućnost života na planetu koji nas je tako lijepo ugostio. Ne radi se više

-15%

smanjenje ambalažnog otpada u EU per capita

o vremenskim intervalima neke daleke budućnosti, o tamo nekoj 2050. godini do kada nešto trebamo poduzeti, ne, vrijeme je sada. Cijena nečinjenja bit će nemjerljivo veća od koštanja svih investicija koje bi se danas mogle poduzeti kako bi se prevenirao takav crni scenarij.

Tvrtke sve više shvaćaju da su one subjekti te promjene, da se ne treba čekati neke pravne propise i norme, nego da standarde odgovornog ponašanja moraju kreirati sami poslovni subjekti i voditi svojim primjerom. Takve primjere ističemo u sklopu velike teme o kružnom gospodarstvu, koju svake godine uoči Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja, ekstenzivno obrađujemo i promoviramo.

OTPAD JE RESURS

Zelena Hrvatska kao dio zelene Europe.

Otpad nije smeće, otpad je resurs. Tranzicija s linearne na kružnu ekonomiju.

Navedene krilatice sve su prisutnije u javnom diskursu, kako onom poslovnom i ekonomskom, tako sve više i u ostalim sferama javnog života pri čemu je promoviranje svijesti o tome u obrazovnom sustavu ključno za budućnost. Naime, stručnjaci upozoravaju kako je izuzetno bitno stvoriti svijest kod ljudi, od školovanja, od dječjeg vrtića i škola da otpad nije smeće i da se može ponovno vratiti u funkciju. Oni upozoravaju kako kružna ekonomija predstavlja novu paradigmu i ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti, kojom se nusproizvodi iz industrije upotrebljavaju kao novi resursi za nove proizvode. Poseban je naglasak pritom na industrijskom otpadu gdje se želi u većoj mjeri povezati one koji ga proizvode s tvrtkama koje ga mogu prihvatiti i koristiti kao novu ulaznu sirovinu. Ideja je stvarati što manje industrijskog otpada, a ako ga ima, postići da se upotrebljava kao nova sirovina.

REVIZIJA ZAKONODAVSTVA

Gordana Pehnec Pavlović iz Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore odgovorila nam je na nekoliko pitanja vezano uz novu regulativu odnosno prijedlog nove uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu. Naime, u okviru Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo Europska komisija je u studenom 2022. usvojila

prijedlog revizije zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu. Cilj sveobuhvatne mjere za zaustavljanje rastućeg trenda stvaranja ambalažnog otpada jest smanjenje njezine potrošnje za 15 posto po glavi stanovnika po državi članici do 2040. Predložene mjere će se jednako primjenjivati na domaće i uvezene proizvode te će europski i neeuropski proizvođači morati ispunjavati iste zahtjeve. "Novi prijedlog Uredbe odnosi se na više sektora Hrvatske gospodarske komore koji pozdravljaju prijedlog nove Uredbe i njezine ciljeve, ali izražavaju protivljenje određenim člancima. Mišljenja su da se trenutni prijedlog Uredbe u potpunosti oslanja na tehnologiju industrijskog kompostiranja i infrastrukturu čiji je doseg trenutačno ograničen te ne postoje jasni dokazi da kompostiranje postiže bolje rezultate od recikliranja. Prijedlog Uredbe ne uvažava u potpunosti prednosti kružnog modela poslovanja i time bi mogao štetiti hrvatskom gospodarstvu. Također, izražena je sumnja u dostupnu alternativnu ambalažu kao i mogućnost ugradnje reciklata u sve vrste ambalaže", upozorava Pehnec Pavlović.

Ona pritom dodaje kako su, imajući u vidu značajan utjecaj na poslovanje tvrtki, radna mjesta i potrebna inovativna ulaganja, Predstavništvo HGK u Bruxellesu i Sektor za industriju i održivi razvoj HGK organizirali online predstavljanje Prijedloga Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu, koje je održala predstavnica Europske komisije iz Opće uprave za okoliš Nataša Kačić-Bartulović. "Novi prijedlog Uredbe izazvao je iznimnu pažnju članica Hrvatske gospodarske komore, što potvrđuje i više od 250 sudionika na ovom događanju. Hrvatska gospodarska komora okupit će sve zainteresirane tvrtke u radnu skupinu kako bi zajedno kreirali stajalište Hrvatske na prijedlog nove Uredbe, koje će se preko Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao glavnog

Kružna ekonomija predstavlja novu paradigmu i ekonomiju kakvu želimo imati u budućnosti

Integraciju kružnog gospodarstva ne može provesti industrija sama, nego isključivo u suradnji sa svim dionicima u lancu vrijednosti

pregovarača dostaviti Bruxellesu", pojašnjava Pehnec Pavlović. Kada je riječ o važnosti integracije kružnog gospodarstva u poslovanje kompanija te napretku na putu od linearnog prema cirkularnom modelu, ona podsjeća kako je HGK započela s edukacijama na temu kružnog gospodarstva još 2014. godine naglašavajući kako su članice danas informirane o toj temi, ali i da provedbu ne može provesti industrija sama nego isključivo u suradnji sa svim dionicima u lancu vrijednosti. "To je dugotrajan posao koji zahtjeva podijeljenu odgovornost i jasne obveze svih sudionika lanca vrijednosti. HGK kao krovna kuća hrvatskog gospodarstva kroz strukovna udruženja koja djeluju u našoj instituciji ima mogućnost pomoći u povezivanju i umrežavanju zainteresiranih strana na čemu aktivno radimo", istaknula je Pehnec Pavlović.

TERMIČKA OPORABA OTPADA

Na nedavno održanoj Waste2Energy (W2E) konferenciji govorilo se o temi termičke oporabe otpada, a na koji način to pridonosi ciljevima kružnog gospodarstva upitali smo dr.sc. Tomislava Lukića, nezavisnog stručnjaka i konzultanta PROdukcijskog tima, organizatora konferencije. "Zemlje članice EU-a po izvješćima CEWEP (Confederation of European Waste-to-Energy Plants) termički oporabljuju

27 posto (oko 101 milijun tona godišnje) komunalnog otpada, dok razvijene zemlje kao što su Njemačka, Francuska, Švedska, Danska, Finska, Belgija, Irska te Švicarska, Norveška i Engleska incineriraju oko 41 posto otpada. Danas u EU postoji oko 510 velikih postrojenja za termičku oporabu koja se sve više kombiniraju s hvatanjem CO2 (CCS Carbon capture and storage) te smanjuju pritisak na okoliš. Oko 50 posto ugljičnog dioksida koji nastaje u W2E postrojenjima smatra se zelenim. Ova postrojenja proizvode toplinsku i električnu energiju i s time smanjuju uporabu fosilnih

Kružno gospodarstvo – Aktualno

goriva reducirajući time količinu odloženog otpada na odlagalištima za 96-98 posto. Uz to, smanjuju se i količine emitiranog metana s odlagališta koji ima veliki negativni utjecaj na ozonski omotač", pojašnjava Lukić te pritom kategorički naglašava kako termička oporaba nije konkurencija reciklaži.

Termički se, kako precizira ovaj stručnjak, oporabljuje tek onaj dio komunalnog otpada koji se ne može reciklirati, a sadrži energetski potencijal. Tako se od ukupno prikupljenog plastičnog otpada u žutim vrećicama zaista može reciklirati tek 20-30 posto materijala, dok je ostatak vrijedna energetska sirovina. "Od povratne ambalaže, koja je gotovo čista (PET polietilen tereftalat), može se reciklirati 85 posto, dok je ostatak opet vrijedna energet-

ska sirovina. Ponekad su troškovi prijevoza sirovina za recikliranje toliko skupi da prelaze svaku granicu isplativosti, a postupak ima veći ugljični otisak nego proizvodnja nove ambalaže", upozorava ovaj nezavisni stručnjak.

NEISKORIŠTENI POTENCIJAL

Odgovarajući na pitanje zašto i dalje postoji veliki otpor u Hrvatskoj kada je riječ o energetskoj oporabi otpada, Lukić odgovara kako je naš najveći neprijatelj neznanje te loši komunikacijski kanali kojima objašnjavamo opravdane okolišne procese. "Često od strane lokalne, regionalne pa i državne uprave dođu takva objašnjenja koja često budu i politizirana kao što je slučaj Rebro. Recimo, podatak kako sve zemlje koje imaju razvijene sustave termičke oporabe imaju

duži životni vijek nego što je u Hrvatskoj. Hrvatska, ali i zemlje regije, pri samom su dnu Europe po statistikama upravljanja otpadom i korištenja korisnog dijela otpada, a Hrvatska uz Maltu jedina u EU nema postrojenja za W2E", konstatira Lukić. Prema njegovom mišljenju, Hrvatskoj je nužno potrebno postrojenje za termičku oporabu otpada jer trenutno energetski korisni dio otpada izvozimo u zemlje EU-a, ali i u Fabriku cementa Lukavac u Bosni i Hercegovini. "Svima koji koriste naš vrijedni resurs plaćamo od 10 do nekoliko stotina eura po toni termički oporabljenog otpada i još im po strogim normama isti odvezemo o svom trošku. U Beogradu (Vinča) upravo je pušteno u rad postrojenje koje će godišnje termički oporabiti oko 320.000 tona komunalnog otpada. Dok ne izgradimo svoje postrojenje velika je vjerojatnoća kako ćemo svojim resursom grijati Beograd i plaćati im za termičku oporabu", upozorava Tomislav Lukić.

STRUČNA PODRŠKA

Stručnjaci poručuju kako je

Hrvatskoj

nužno potrebno

postrojenje

za termičku oporabu otpada

O tome kakvi su trendovi u domeni kružnog gospodarstva te što u najvećoj mjeri koči taj proces upitali smo za komentar Vesnu Petrović, direktoricu konzultantske tvrtke Folder, koja pruža usluge savjetovanja poslovnim subjektima u području usklađivanja s propisima u području gospodarenja otpadom i prelaska na kružno gospodarstvo. Kada je riječ o spremnosti hrvatskog poslovnog sektora za ispunjavanje regulatornih zahtjeva vezanih za gospodarenje otpadom, Petrović ističe kako spremnost tvrtki ovisi o njihovoj jačini u smislu financijskih i kadrovskih kapaciteta jer si velike tvrtke mogu priuštiti zapošljavanje osobe ili više osoba na radnom mjestu stručnjaka za zaštitu okoliša pa tako mogu nekako "plivati" u moru propisa. "Međutim, manje tvrtke najčešće moraju uzeti uslugu vanjskog konzultanta koji im onda pomaže snaći se u zakonskim obavezama. I onda tu nastupa moja tvrtka", uz osmijeh ističe Petrović.

Zelena komunikacija

Pod programskim motom "Zeleni odnosi s javnošću, zelena odgovornost" trodnevna PRO PR konferencija okupila je početkom svibnja više od 200 sudionika iz 13 država te 28 stručnjaka za odnose s javnošću. "Struka odnosa s javnošću u posljednjih 10 godina doživljava digitalnu operativnu transformaciju, a sada se nalazi u novoj ulozi, ulozi jednog od 'čuvara' planeta Zemlje. Svaka korporacija, institucija, događaj, svaki pojedinac treba imati veću odgovornost prema zelenoj komunikaciji, edukaciji i realizaciji. Mi, stručnjaci za odnose s javnošću morat ćemo svojim savjetima utjecati i približiti kroz projekte važnost zelene odgovornosti", istaknuo je predsjednik organizacijskog odbora, Danijel Koletić, prilikom otvaranja. U sklopu programa konferencije održan je panel pod naslovom "Zelena komunikacija u području održivog razvoja" na kojem su uz moderatorsku palicu Jelene Šarenac, voditeljice korporativnih komunikacija Henkela Srbija, sudjelovali Nina Elezović, voditeljica korporativnih poslova i održivosti CocaCole Adria, Maja Kalan Pongrac, voditeljica korporativnih komunikacija Ljubljanskih mlekarni, Natalija Đordan, voditeljica korporativnih poslova i međunarodnih komunikacija Pivare Trebjesa, te Krešimir Domjančić, voditelj odnosa s javnošću Hrvatske pošte. Govorilo se o proizvodima i utjecaju koji se ostvaruje na klimu, pakiranje proizvoda i gospodarstvo u cjelini, a fokus je stavljen i na ljude - zaposlenike, potrošače i partnere.

Maja Kalan Pongrac govorila je o tome da je Lactalis, kao grupacija u čijem sastavu posluju Ljubljanske mlekarne, postavio tri stupa u svojim nastojanjima prema održivom poslovanju. Prvi je stup ugljični otisak koji ostvaruje kompanija, zatim dolazi ambalaža koja ima ključnu ulogu u sigurnosti hrane te se pritom treba pomiriti funkcionalno i održivo pakiranje, dok se treći stup odnosi na dobrobit životinja koje se treba tretirati na odgovoran način. Od aktivnosti koje se u tom području trenutno provode Kalan Pongrac je posebno izdvojila projekt kružnog gospodarstva u Ljubljanskim mlekarnama u sklopu kojeg se ostaci ambalaže prilikom procesa pakiranja transferiraju partnerskoj tvrtki u Italiji koja od toga radi papirne ručnike i maramice koje potom u tvrtki koriste za higijenske potrebe radnika. Ona je također upozorila na to kako je u današnje vrijeme veliki izazov privući pažnju medija na projekte usmjerene na zeleno poslovanje, a kao jedan od razloga navela je činjenicu da je društvo prosto zatrpano informacijama pa je teško plasirati ovako važne poruke do krajnje publike. Nina Elezović se nadovezala na to naglašavajući kako je Coca-Cola istaknula svoj cilj kako će do 2040. biti ugljično neutralna kompanija

na globalnoj razini. "To uključuje kako unutarnje ustrojstvo poslovanja, tako i dobavljače i druge partnere kompanije. Svi imaju važnu ulogu u tom procesu", istaknula je Elezović dodajući kako odgovoran odnos u svim ovim područjima doživljavamo kao osnovni preduvjet za rad i svojevrsnu dozvolu za poslovanje. Ona je poručila kako u kompanijama trebaju biti svjesni da će trgovci sve više preferirati one dobavljače koji se dokazuju kao perjanice održivosti, a to je još i više važno ako se zna u kojoj su mjeri potrošači senzibilni na društvenu i okolišnu odgovornost proizvoda koje kupuju. Elezović je poručila kako za aktivno djelovanje na održivosti poslovanja ne treba čekati legislativne propise ili pritisak nevladinih organizacija, nego kompanije moraju preuzeti samostalnu inicijativu i postavljati visoke kriterije u konstantnom radu na održivim projektima.

Natalija Đordan upozorila je na to da u Crnoj Gori postoji Zakon o gospodarenju otpadom, ali da u praksi predstavlja samo mrtvo slovo na papiru. "Molson Coors kao grupacija u čijem sastavu posluje Pivara Trebjesa ima visoke zahtjeve kada je riječ o upravljanju otpadom pa tako u našoj pivovari recikliramo polovicu energije, dok ukupno 300 tona stakla koje bi inače završilo u otpadu izvozimo u Bugarsku gdje se ono ponovno stavlja u upotrebu. Pritom koristimo snagu naših brendova kako bi komunicirali zelene teme, a radimo i na smanjenju deforestacije u našoj zemlji", naglasila je Đordan. Ona je dodala kako je Pivara Trebjesa u suradnji s tvrtkama CocaCola i Knjaz Miloš pokrenula prvi projekt gospodarenja otpada u Crnoj Gori te je izrazila nadu kako će kroz ovaj i druge projekte potaknuti interes cijelog društva da osvijesti važnost ove problematike.

Krešimir Domjančić istaknuo je kako je Hrvatska pošta drugačija kompanija od ostalih koje su zastupljene u panelu jer nije proizvođač nego pružatelj usluge. Podsjetio je pritom kako je Hrvatska pošta u zadnjih pet godina u svoju poslovnu strategiju u potpunosti implementirala ESG smjernice. "Proveli smo ispitivanje emisija ugljičnog dioksida od strane naše kompanije i partnera te sada znamo što nam je za činiti. Naime, pokazalo se kako dvije trećine emisija dolazi od flote vozila koje koristimo pa smo krenuli u obnovu voznog parka. Slijedom toga, nabavili smo 250 električnih dostavnih vozila te izgradili više od 100 stanica za punjenje diljem Hrvatske", naglasio je Domjančić. Osim toga, podsjetio je i kako su na brojne lokacije postavili svoje paketomate preko kojih paketi dolaze bliže svojim kupcima čime se također smanjuje potreba za vožnjom i trošenjem goriva, a kao važan doprinos izdvojio je i podršku koje Hrvatska pošta pruža malim hrvatskim proizvođačima koji preko webshopa Žuti klik plasiraju svoje proizvode kupcima diljem Hrvatske.

Kružno gospodarstvo – Aktualno

Trgovci će u nadolazećem vremenu sve više preferirati dobavljače koji se dokazuju kao perjanice održivosti

Prema njenim riječima, jedan od glavnih izazova koji sa sobom nosi uspostava kružnog gospodarstva su upravo propisi koji su često neprovedivi u praksi te previše administrativno i financijski opterećuju poslodavce. "Propisi EU-a prenose se na način koji ponekad bude striktniji nego ga je EU zakonodavac zamislio. Tu je i sporost i tromost birokracije te neusklađenost postupanja između različitih državnih i lokalnih tijela. Za sve poslove koji uključuju postupanje s otpadom potrebna su odobrenja na koja se čeka mjesecima. Poslovni sektor nema vremena za čekanje, mora djelovati brzo i odmah", konstatira Petrović te pritom kritike ne pošteđuje niti poslovni sektor: "U našoj zemlji nedostaje i inicijative od samog poslovnog sektora da sami uvode neke elemente kružnog gospodarstva u svoje poslovanje, da se brendiraju na taj način i privuku ekološki osvještenije kupce. Konkretno, u retail sektoru, mislim da bi se u trgovinama trebalo početi nuditi više proizvoda u povratnoj više-

kratnoj ambalaži (npr. deterdženti), prodavati rinfuza povrće i voće u više eco-friendly ambalaži i sl. Vidim da veliki trgovački lanci koji posluju i kod nas uvode takve pilot projekte vani, dok kod nas to nije slučaj."

PROBLEM BIOOTPADA

Upitali smo je i za prikupljanje biootpada odnosno zašto se većina jedinica lokalne samouprave u kojima se sakuplja biootpad nalaze u "Panonskoj Hrvatskoj". Petrović na to odgovara da komunalna poduzeća koja se nalaze u sjevernoj Hrvatskoj pokazuju da u tom javnom sektoru ima napretka i da to svakako raduje. "Malo po malo, grad po grad rješava problem svog biootpada ili izgradnjom vlastitih kompostana ili suradnjom s privatnim bioplinskim postrojenjima koja se sva nalaze u kontinentalnom dijelu Hrvatske", navodi Petrović te dodaje kako jadranska Hrvatska zaostaje u tom pogledu: "Čini se da su se previše oslonili na projekte centara za gospodarenje otpadom koji se pak presporo

grade, a za one centre koji su u funkciji prošlo je previše vremena od dizajna do izgradnje (kada nije na razini EU-a postojala obaveza odvojenog prikupljanja biootpada) pa je pitanje biootpada ostalo neriješeno."

S tom porukom koja može poslužiti kao poticaj za jačanje inicijativa u jadranskoj Hrvatskoj za učinkovitije rješavanje problema biootpada, ali i zaključci i poruke ostalih sugovornika koji idu u smjeru promjene prevladavajuće paradigme o otpadu kao bezvrijednom smeću prema otpadu kao vrijednom resursu od kojega se može ostvariti dodana vrijednost u materijalnom smislu, ali još i više u formi zaštite prirodne sredine kroz smanjenje onečišćenja okoliša, možemo zaključiti ovogodišnji osvrt na temu kružnog gospodarstva. To kruženje nikada ne staje pa ćemo i dalje u svakom broju poklanjati dostojnu pažnju ovoj strateškoj tematici kroz različite rubrike i novinarske forme.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

USMJERENOST NA DOBROBIT OKOLIŠA I PLANETA

Jedini u domaćoj mliječnoj industriji Dukat provodi projekt kružnog gospodarstva kojim otpadnu višeslojnu kartonsku ambalažu, tzv. tetrapak, ponovno koristi kao sirovinu za proizvodnju toaletnih ručnika, papira i njihovih držača. Tako proizvedeni toaletni ručnici, papir i držači vraćaju se u tvrtku te ih koriste Dukatovi zaposlenici, ističe Elena Wolsperger Dolezil , direktorica korporativnih komunikacija Dukata

1

Papirnati ručnici i toaletni papir proizvedeni od otpadne kartonske ambalaže

4 3

Tvornica dobavljača za recikliranje kartonske ambalaže

Dukatove tvornice

2

Otpadna kartonska ambalaža

Dukat vlastitim projektom kružnog gospodarstva otpadnu kartonsku ambalažu koristi kao sirovinu za proizvodnju papirne konfekcije. O ovome projektu kružnog gospodarstva i onome što on predstavlja za tvrtku, okoliš i zajednicu, razgovarali smo s Elenom Wolsperger Dolezil, direktoricom korporativnih komunikacija Dukata.

Kako ste odlučili pokrenuti projekt kružnog gospodarstva u kojem otpadnu kartonsku ambalažu, tzv. tetrapak, pretvarate u toaletni papir i ručnike?

Dugi niz godina u svoje poslovanje Dukat integrira društveno odgovorne procese i pokreće projekte kojima smanjuje utjecaj svog poslovanja na okolinu. Projekt kružnog gospodarstva, kojim otpadnu kartonsku ambalažu koristimo kao sirovinu, nastavak je aktivnosti koje provodimo u dijelu smanjenja vlastita otpada. Naime, u suradnji s tvrtkom Lucart napravili smo korak dalje u odnosu na postojeći proces recikliranja otpadne ambalaže koja nastaje u proizvodnom procesu. Danas našu otpadnu višeslojnu kartonsku ambalažu koristimo kao sirovinu za proizvodnju papirne konfekcije koju potom ponovno koristimo u Dukatu.

Proces recikliranja tetrapak ambalaže zahtjevan je zbog njena kompozitnog sastava. Kako od kompozitne ambalaže dobivate sirovinu za toaletne papire i ručnike?

Višeslojna kartonska ambalaža dominantno je sačinjena od kartona. Uz karton čine ju još aluminij i polietilen, materijali koji sprečavaju ulazak svjetlosti i kisika u ambalažu. Na taj način osigurava se trajnost i zdravstvena ispravnost proizvoda. Kako bi se otpadna višeslojna kartonska ambalaža mogla ponovno koristiti, potrebno ju je prvo razdvojiti na komponente od kojih je izrađena: na celulozu, polietilen i aluminij. Celuloza se koristi kao sirovina za proizvodnju papirne konfekcije dok se polietilen i aluminij koriste za proizvodnju njihovih držača. To je pak zadatak tvrtke Lucart koja našu otpadnu ambalažu koristi kao sirovinu za proizvodnju papirne konfekcije koju u konačnici svakodnevno koristimo u Dukatu.

Koje su sve prednosti ovog projekta za Dukat, a koje za okoliš i širu zajednicu?

Provođenjem projekta kružne ekonomije dajemo svoj doprinos ostvarenju

Zelenog plana Europske unije – klimat-

ski neutralne i održive Unije. Naime, projekt ima vrlo konkretne učinke i koristi za okoliš: na razini godine, opisanim postupkom oporabe 140 tona naše otpadne višeslojne kartonske ambalaže, smanjujemo ispuštanje oko

114.000 kilograma ugljikovog dioksida u atmosferu te sprečavamo sječu oko

1.800 stabala godišnje. Dodatno, što smatramo osobito važnim, naše javnosti educiramo i angažiramo da zajednički utječemo na dobrobit okoliša i razvijamo svijest o zajedničkom cilju – dobrobiti našeg planeta.

Planirate li zadržati ovaj način recikliranja otpada u budućnosti?

Naravno. Prema procjenama EUa, očekuje se da će se u sljedećih 40 godina globalna potrošnja materijala kao što su biomasa, fosilna goriva, metali i minerali udvostručiti, a da će se godišnja proizvodnja otpada povećati za 70 posto do 2050. godine. Stoga smatram kako projekata i inicijativa koji pridonose smanjenju nastanka otpada treba biti čim više na korporativnoj i individualnoj razini i trebaju biti dugoročnog karaktera. Osim toga, o njima treba govoriti u cilju edukacije i inspiracije kako poslovnih subjekata, tako i građana.

Uz projekt kružnog gospodarstva, provodite li i druge "zelene" projekte kojima pozitivno utječete na okoliš?

Od 2012. godine izvještavamo naše javnosti o napretku koji ostvarujemo u svim segmentima odgovornog i održivog poslovanja pa tako i u okolišnom segmentu. Istovremeno, smanjujemo negativne utjecaje poslovanja i potičemo pozitivne promjene u zajednici u kojoj poslujemo. Tako smo primjerice u prethodnoj godini smanjili udio plastike i aluminija u našoj ambalaži za osam tona. Ulažemo u obnovljive izvore energije ugradnjom solarnih panela te smanjujemo iskorištavanje resursa provođenjem niza energetskih projekata na našim lokacijama diljem zemlje.

Petu godinu zaredom najveći smo donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji čime doprinosimo smanjenju

bacanja hrane i stvaranju otpada a nedavno smo s Ministarstvom poljoprivrede potpisali i dobrovoljni sporazum o sprečavanju i smanjenju nastajanja otpada od hrane. Upravo će smanjenje nastajanja otpada od hrane biti naš fokus u narednom razdoblju. Izuzetno smo ponosni na najveći pojedinačni korporativni projekt pošumljavanja u Hrvatskoj koji provodimo nekoliko godina i kojim stvaramo vrijednost za planet i generacije koje dolaze – nove površine šuma.

Gledate li na budućnost našeg planeta pozitivno?

Apsolutno da. Činjenica je kako je industrijska revolucija stvorila "kulturu obilja i otpada" a naš planet zauvijek oštetila. Ipak, vjerujem kako je era eksploatacije Zemlje iza nas te da s optimizmom možemo gledati na budućnost - zahvaljujući nevjerojatnim tehnološkim dostignućima, snažnoj kolektivnoj osviještenosti i održivom poslovanju i djelovanju kompanija i pojedinaca.

"Provođenjem projekta kružne ekonomije dajemo svoj doprinos ostvarenju Zelenog plana EU"

Društveno odgovorno poslovanje

NESTLÉ POTIČE ZDRAVE PREHRAMBENE NAVIKE

Inkubator Motivator, zajednička edukativna inicijativa projekta Vrtim Zdravi Film i javnozdravstvenog programa PETICA – igrom do zdravlja i ove godine nastavljaju uspješnu suradnju. Ovogodišnji fokus inicijative je poticati, osnaživati te ohrabrivati roditelje i djecu na usvajanje zdravih navika u dnevne rutine cijele obitelji. Glavni alat koji će obiteljima u tome pomoći je pet edukativnih videozapisa koji

JTI DOBITNIK JUBILARNOG DESETOG CERTIFIKATA POSLODAVAC PARTNER

K ompanija Japan Tobacco International (JTI) u Hrvatskoj je po jubilarni, deseti put dobitnik certifikata Poslodavac Partner za izvrsno upravljanje ljudskim potencijalima. Za dobivanje certifikata Poslodavac Partner JTI je morao proći detaljnu analizu sustava, a posebno se istaknuo u području privlačenja zaposlenika i zapošljavanja. U prošloj je godini JTI uspješno uveo unaprijeđen program mentorstva te dodatno proširio ispitivanje organizacijske klime i angažiranosti zaposlenika čime je zaokružio desetogodišnje ulaganje u razvoj ljudskih potencijala. “Posebno smo ponosni na naš program mentorstva u koji se mogu uključiti svi zaposlenici kompanije. Na ovaj način, zaposlenici kroz vlastito iskustvo doprinose razvoju i unaprjeđenju procesa mentoriranja pri čemu prenose znanje i stručnost kako bi pomogli razvoju vještina i stjecanju samopouzdanja novih zaposlenika”, izjavio je Zoran Kosijer, direktor Odjela za zaposlenike i korporativnu kulturu u JTI-u.

Fokus poslovanja

donose korisne i konkretne savjete prilagođene užurbanom načinu života današnjih obitelji. Videozapise su pripremili vodeći stručnjaci dr. med. spec. pedijatar Alemka Jaklin Kekez i Sara Cobal mag. nutr. koje će educirati o važnosti pravilne prehrane, izv. prof. dr. sc. Sanja Šalaj o svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti, prof. dr. sc. Maša Malenica koja će govoriti o važnosti sna i odmora te Bruno Šimleša, diplomirani sociolog, o aspektu uvođenja pozitivnih promjena u život obitelji. Svi su videozapisi dostupni na internetskoj stranici PETICA – igrom do zdravlja.

PODRAVKA PREDSTAVILA STRATEGIJU ODRŽIVOG POSLOVANJA DO 2030.

S trategija održivog poslovanja Grupe Podravka do 2030. godine kao glavna područja djelovanja definira čist okoliš, zdravu prehranu, brigu o zaposlenicima i zajednici te odgovorno korporativno upravljanje. Podravkina Strategija sadrži konkretne ciljeve koje kompanija planira ostvariti do 2030. te će o napretku i postignućima u svakom od područja redovito izvještavati dionike i javnost. Godišnje izvješće o poslovanju za 2022. kao integralni dio, uz poslovne rezultate, već obuhvaća

i izvješće o nefinancijskim aspektima poslovanja. “Donošenjem Strategije održivosti Grupe Podravka javno se obvezujemo na ispunjenje konkretnih ciljeva što je dodatni poticaj da sve svoje planove uspješno i u cijelosti realiziramo. U ispunjenje ovih ciljeva ulažemo 100 milijuna eura što su značajna financijska sredstva, no uvjereni smo da ćemo na ovaj način dodatno unaprijedi našu konkurentnost i ojačati naše tržišne pozicije”, poručila je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić.

ZELENO DVORIŠTE

Povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje, zaposlenici u kompaniji

Mondelēz International, u suradnji s

Agronomskom školom Zagreb te potporu

GreenFusion, platforme za investiranje u ekološke projekte, koja promiče zelenu tranziciju i održivost, na hortikulturnom poligonu posadili su nove sadnice ukrasnog drveća i na taj način doprinijeli očuvanju lokalne životne sredine.

LIDL PODRŽAVA DOMAĆE DOBAVLJAČE

Lidlov uspješni brend hrvatskih proizvoda

Okusi zavičaja slavi 10 godina. Tim povodom, Lidl Hrvatska raspisuje natječaj usmjeren OPG-ovima i drugim poljoprivrednim proizvođačima. Natječaj naziva “Hrvatskih ruku djelo” traje od 5. 5. do 30. 6., a prijaviti se mogu svi oblici poljoprivrednih proizvođača prehrambenih i neprehrambenih proizvoda.

Tijekom desetljeća postojanja, Okusi zavičaja razvili su se u jedan od najprepoznatljivijih Lidlovih brendova.

Trenutno je pod brendom Okusi zavičaja kupcima dostupno 100-tinjak proizvoda, uz još 30-ak u povre-

menoj ponudi, a ti brojevi kontinuirano rastu. Lidlova želja i cilj je projektom “Hrvatskih ruku djelo” podržati obiteljska gospodarstva i druge male dobavljače iz cijele zemlje, pružajući im priliku da postanu Lidlovi partneri i na taj način plasiraju svoje proizvode diljem Hrvatske, poručuju iz ovog trgovca.

Društveno odgovorno poslovanje Podrška poduzetnicima

EU: ZAKON O TRANSPARENTNOSTI PLAĆA

Zemlje članice Europske unije odobrile su nova pravila kojima će se smanjiti nejednakost u plaćama između muškaraca i žena. Zakon o transparentnosti plaća pomoći će smanjiti jaz u plaćama između spolova i borbi protiv platne diskriminacije, piše u priopćenju Vijeća EU-a. Žene u EU-u trenutačno u prosjeku zarađuju 13 posto manje od muškaraca, dodaje se. Zakon sadrži obvezujuće mjere koje prisiljavaju kompanije s više od 250 zaposlenih da godišnje izvješćuju o razlikama u plaćama između muškaraca i žena. Ako je razlika u plaćama veća od pet posto, a ne može se opravdati objektivnim kriterijima, kompanije će morati poduzeti mjere za smanjenje razlike u suradnji s predstavnicima zaposlenih. Drugim mjerama će se kompanije obvezati na objavu plaće kada oglašavaju pozicije te im zabraniti da ispituju kandidate o njihovim plaćama u prošlosti.

POBJEDNICI NATJEČAJA “POKRENI NEŠTO SVOJE”

Već sedmu godinu zaredom, kroz program “Pokreni nešto svoje”, ACT Grupa i Philip Morris Zagreb daju snažnu podršku hrvatskim mikropoduzetnicima i poduzetnicima koji su svoj rad usmjerili u društveno korisne projekte, te je odabrano 10 poduzetnika koji će biti mentorirani, a potom i sufinancirani s ukupno 50.000 eura u cilju podrške rastu i razvoju njihova poslovanja. Odabrani poduzetnici u ovogodišnjem natječaju su: Arya Intimo, IDDI, Green Energy Pal, Reducos

PODRŠKA OBITELJI

Tvrtka MK Group će kroz svoj program društvene odgovornosti “Podrška obitelji” ove godine izdvojiti 600.000 eura za vrtiće u Adria regiji, a za Hrvatsku je namijenjen ukupni iznos od 160.000 eura. Ovogodišnja sredstva premašit će prošlogodišnju uspješno realiziranu donaciju rodilištu KBC Sestre milosrdnice, kada su u fokusu bile bebe i roditelji.

SOBOČAN: POSADI, DOM SAGRADI

UKnezovcu u Međimurskoj županiji svečano je obilježen početak velike akcije pošumljavanja i sadnje više od 8.000 novih stabala koju je pokrenula tvrtka Sobočan. Time, u travnju kada se obilježava i Dan planeta Zemlje, zaokružuju svoju veliku društveno odgovornu kampanju pod nazivom “Posadi, dom sagradi” koja ukazuje na važnost očuvanja šuma i dragocjenih prirodnih resursa. Prigodnoj sadnji u Knezovcu, predstavnicima tvrtke Sobočan pridružili su se i predstavnici državne i lokalne vlasti. “Šume nisu samo naša pluća već i prirodno stanište brojnih životinjskih vrsta, a nama u industriji proizvodnje namještaja i opreme vrijedan

resurs koji smo dužni i vraćati. Sobočan je do danas opremio više od 8.000 trgovina i raznih poslovnih prostora diljem svijeta. Zato smo ovom akcijom odlučili baš u našoj županiji, za svaku od opremljenih trgovina u svijetu posaditi jedno novo stablo te time vratiti resurs tamo gdje pripada, a to su naše šume”, istaknuo je Franjo Sobočan, direktor tvrtke Sobočan.

Software, JouJou, Ri Rock, Red Fork, Tiflotehna, Pakra i Slaven Abdović – BeDry. Nakon šestomjesečnog mentorstva bit će odabrano prvih pet poduzetnika koji će biti sufinancirani sa 7.000 eura i drugih pet s 3.000 eura. “Čestitam ovogodišnjim dobitnicima te se veselim vidjeti kako ovaj program nastavlja doprinositi stvaranju održivije i pravednije budućnosti”, izjavila je Dijana Najjar Raškaj iz tvrtke Philip Morris Zagreb, koordinatorica programa “Pokreni nešto svoje”.

COCA-COLINA PODRŠKA MLADIMA

Započelo je novo izdanje obrazovnoga programa Coca-Colina podrška mladima, kojim Coca-Cola HBC Adria mladim ljudima željnima učenja i usavršavanja omogućuje stjecanje vrijednih komunikacijskih i poslovnih vještina koje će im pomoći da puni samopouzdanja započnu željenu karijeru. Cijeli je program potpuno besplatan i dostupan na platformi Leap Academy Hrvatskoga ureda za kreativnost i inovacije, a sudionici mogu naučiti kako napisati životopis i predstaviti se kao najbolji kandidati na razgovoru za posao, kako se pripremiti za javni nastup i izvesti ga bez straha i treme, ali i kako uspješno voditi različite projekte. “Već petu godinu provodimo program Coca-Colina podrška mladima, koji im pomaže u izgradnji samopouzdanja i karijere, ali im i osvještava važnost cjeloživotnoga učenja. Ohrabruje nas što je dosad više od 3.500 mladih sudjelovalo u programu i pozivamo sve zainteresirane da uče s nama i ove godine te usavrše znanja važna za poslovni uspjeh”, istaknula je Aleksandra Todorović, rukovoditeljica odnosa sa zajednicom i kupcima Coca-Cole HBC Adria.

Poslovanje Sobočana kao primjer održivog kružnog gospodarstva

Međimurska tvrtka Sobočan, u 23 godine poslovanja, izrasla je u jednog od vodećih proizvođača visoko kvalitetnih proizvoda, namještaja i opreme za trgovine u Europi. Danas je Sobočan prepoznatljiv hrvatski brand u više od 50 zemalja svijeta te gotovo 70% svojih prihoda ostvaruje od izvoza pri čemu su glavna izvozna tržišta Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija i Nizozemska

“Godine 2016. započeli smo zelenu transformaciju poslovanja izgradnjom postrojenja za spaljivanje drvnog otpada na temperaturama višim od 900 stupnjeva, nastavili s postrojenjem za proizvodnju dušika koji se koristi u procesima laserskog rezanja te na ovaj način dodatno smanjili emisiju CO 2 u zraku, a završili izgradnjom solarne elektrane i punionice za električna vozila. Sada, na novoj proizvodnoj hali koja će uskoro biti dovršena, planiramo postaviti još jednu solarnu elektranu snage 500 kWh. Tako će naš ukupni investicijski ciklus doseći gotovo 55 milijuna kuna u osmogodišnjem razdoblju”, ističe Nikola Sobočan , direktor nabave u Sobočanu

Kao lideri u zelenom poslovanju želimo biti primjer i poticaj svima da prate zelene trendove i ulažu u obnovljive izvore energije

U skladu sa zelenom transformacijom poslovanja u Sobočanu ulažu i u nove strojeve u odjelima stolarije i bravarije koji su u potpunosti prilagođeni za rad uz korištenje zelene energije. Tako su proizvodne odjele opremili robotom za lasersko zavarivanje, dok se odjel stolarije modernizira novim MES sustavom za upravljanje proizvodnjom te novim vrhunskim SCM i CNC strojevima. Uz to, rade i na proširenju proizvodnih kapaciteta i izgradnji nove hale površine 2.400 m2. Tako će Sobočan svoje proizvodne kapacitete povećati na 14.500 m2, a samo ova investicija vrijedna je oko 12 milijuna kuna.

Uz vlastita sredstva, modernizaciju i zelenu transformaciju poslovanja Sobočan provodi i uz uspješno povlačenje

Nikola Sobočan direktor nabave

sredstava iz EU fondova. “Za novac iz fondova EU počeli smo se javljati 2014. godine. Za gotovo sve investicije koje su bile iznad nekoliko stotina tisuća eura tražili smo sufinanciranje i bili vrlo uspješni u tome. Europskim novcem osuvremenili smo proizvodnju, nabavili vrhunske strojeve te gradili proizvodne hale”, kaže Nikola Sobočan.

Ulaganje u opremu i tehnologiju prati i ulaganje u zaposlenike Ulaganja u najsuvremeniju tehnologiju u proizvodnji prilagođenu zelenoj transformaciji te informatizaciju, prate i ulaganja u edukaciju i usavršavanje djelatnika kako bismo sinergijom tehnologije i kvalitete rada ostvarili zacrtane poslovne ciljeve. Stoga, ove procese u Sobočanu provode uz detaljno planiranje, a sve promjene realiziraju se u više faza kako bi proces prilagodbe bio što lakši i uspješniji. Sa svojim zaposlenicima redovito komuniciraju nizom internih kanala kako bi bili u potpunosti informirani o svim poslovnim procesima.

“Kao tvrtka mislimo zeleno na svim razinama, kroz svakodnevne poslovne aktivnosti i veseli nas da naši zaposlenici prate ovu stratešku odrednicu poslovanja. Kao lideri u zelenom poslovanju želimo biti primjer i poticaj svima da prate zelene trendove i ulažu u obnovljive izvore energije”, naglašava Nikola Sobočan.

Posadi, dom sagradi – društveno odgovorna kampanja pošumljavanja

Sobočan nizom projekata pozitivno doprinosi lokalnoj zajednici te kvaliteti života u društvu. U travnju ove godine, u mjesecu obilježavanja Dana planeta Zemlje, zaokružili su svoju društveno odgovornu kampanju pod nazivom “Posadi, dom sagradi” koju su pokrenuli kako bi ukazali na važnost očuvanja šuma i dragocjenih prirodnih resursa.

“Kampanja pošumljavanja proizlazi iz naše zelene strategije poslovanja. Sobočan je do danas opremio više od 8.000 trgovina i raznih poslovnih prostora diljem svijeta. Zato smo ovom akcijom odlučili baš u našoj županiji, za svaku od opremljenih trgovina u svijetu posaditi jedno novo stablo te time vratiti resurs tamo gdje pripada, a to su naše šume”, pojašnjava Nikola Sobočan.

Kreiranje vlastitih inovativnih proizvoda kao smjer razvoja u budućnosti

movo, izvrsna kolekcija uredskog namještaja, nastala na početku pandemije kao odgovor na potrebe rada od kuće, uspješno je iskoračila na domaće i strano tržište te

osvojila brojne međunarodne nagrade za dizajn i inovativnost kao što su German Innovation Award 2021, Iconic Awards - Inovativni interijer 2021, BIGSEE Wood Design Award 2021 te A’Desing Award.

Upravo zadovoljstvo naših djelatnika smatramo najvažnijih stupom našeg poslovanja i razvoja

“Kreiranje vlastitih proizvoda zacrtali smo u dugoročnim strateškim planovima, a koronakriza nas je na neki način u tome ubrzala. Kao odgovor na pandemijske izazove, prije svega sve veće potrebe rada od kuće, rodila se ideja koju je naš Sobočan dizajn studio u Zagrebu pretočio u inovativan proizvod – mobilne radne jedinice movo –koje su se pokazale kao odlično rješenje za radne prostore, ali i rad od kuće. Uspjeh mova na našim najvažnijim izvoznim tržištima te nagrade koje je u ovom kratkom vremenu osvojio, poticaj nam je za rad na novim inovativnim vlastitim proizvodima. To je jedan od naših strateških poslovnih ciljeva u nadolazećem periodu”, poručuje Nikola Sobočan.

Cjelovita rješenja za klijente pod motom “everything works”

Kako bi svojim klijentima omogućili objedinjenu uslugu pod jednim krovom, od dizajna i razvoja proizvoda do proizvodnje, 2016. godine otvoren je i Sobočan design studio u Zagrebu. Tako danas, pod motom “everything works”, sinergijom znanja i iskustava u području dizajna, upravljanja projektima, tehnologije i proizvodnje, stvaraju cjelovita rješenja za svoje klijente.

U ovoj poslovnoj godini planiraju nastavak pozitivnih trendova, rast prihoda te povećanje udjela na tržištima Europske unije. Kako često ističu, uspjeh i razvoj nose djelatnici tvrtke, stoga posebnu pažnju posvećuju ulaganju u zadovoljstvo zaposlenika, kroz poticajna primanja, ugodnu radnu atmosferu te mogućnost stalnog usavršavanja i napredovanja.

“Na produktivnost na nivou tvrtke utječe niz faktora, od poslovno-tehnoloških procesa, same tehnologije, upravljačkih vještina menadžmenta, korporativne kulture do vještina i zadovoljstva zaposlenika. Upravo zadovoljstvo naših djelatnika smatramo najvažnijih stupom našeg poslovanja i razvoja”, zaključuje Nikola Sobočan.

ODRŽIVOST NIJE KRATKOROČAN TREND

Biti održiv i držati se načela kružnog gospodarstva nije kratkoročni trend. To je, u uvjetima klimatskih promjena kojima smo izloženi, conditio sine qua non opstojnosti na tržištu. Cilj je postići ugljičnu neutralnost do 2050., a važan segment toga je i Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je donijela Europska komisija, a koji je jedna od glavnih sastavnica Europskog zelenog plana, navodi Zvonimir Majić, načelnik Sektora za posebne kategorije otpada u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu prošao je nacionalno javno savjetovanje pa mu predstoji javno savjetovanje na razini Europske unije te bi, prema informacijama koje imam, trebao biti na jesen i objavljen, ističe Majić.

Recite nam uvodno nešto više o sebi i svojoj dosadašnjoj karijeri te koliko dugo radite u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

Već skoro 15 godina radim u Fondu, uglavnom na poslovima koji su vezani za organizaciju sustava posebnih kategorija otpada. To je izuzetno dinamično poslovno okruženje koje zahtijeva specifična znanja, ne samo ona teorijska, nego prvenstveno praktična. I zaista, kad sam se počeo baviti ovim poslom, osim postojećeg zakonskog okvira, znanje i iskustvo stjecao sam na terenu u komunikaciji sa svim relevantnim dionicima. Jer da bi mogli efikasno organizirati neki poslovni proces važno je detektirati sve izazove i rizike s kojima ćete se susresti. Naravno da je na početku uvođenja sustava gospodarenja posebnih kategorija otpada bilo

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Zvonimir Majić

Foto: Kristina Livaja

"dječjih bolesti" i uhodavanja. Učimo i iz pogreška. Samo ih je potrebno na vrijeme uočiti i ispraviti. Zato studentima kojima predajem u Koprivnici na Sveučilištu Sjever često kažem da svoje greške ne nose na leđima, nego da ih stave pod noge i upotrijebe kao stepenice. I upravo mi je rad sa studentima određena profesionalna nadogradnja koja mi daje mogućnost da podijelim s njima svoje znanje i pokušam njihov profesionalni razvoj usmjeriti u područja zelene tranzicije i kružne ekonomije.

Predstavite nam okvirno djelatnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost?

Fond je institucija koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Djelujemo skoro 20 godina i kroz to vrijeme provodimo više od 50 tisuća različitih projekata. Osnovni način financiranja je putem različitih naknada koje Fondu naplaćuje po principu "onečišćivač plaća". Naš ovogodišnji proračun iznosi oko 400 milijuna eura i sva se sredstva, izuzev

Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Europskoj uniji koja je sustav povratne naknade organizirala preko zasebnog Fonda te smo u tom području ogledni primjer i za brojne druge zemlje članice. Kako vidite današnje funkcioniranje sustava povratne naknade te kako se to može unaprijediti?

Zaista možemo biti ogledni primjer dobro uspostavljenog depozitnog sustava, ali i organizacije sustava nekih drugih posebnih kategorija otpada. Istaknuo bih da odlične rezultate prikupljanja i daljnje oporabe postižemo i u gospodarenju otpadnim gumama, električnim i elektroničkim otpadom, otpadnim automobilima. Naše tvrtke koje se bave reciklažom generatori su gospodarskog razvoja u svojim sredinama, ali i tržišni lideri u ovom dijelu Europe. I Europska komisija je kroz svoje direktive prepoznala depozitni sustav kao najučinkovitiji u postizanju ciljeva kružne ekonomije, a mi taj sustav imamo još od 2005. godine. Naravno da svaki sustav, pa tako i sustav

posla. Svakom poslovnom subjektu Fond kontrolira fakturu za nadoknadu isplaćene povratne naknade uvećanu za manipulativne troškove te im zatim isplaćuje sredstva. Kontrola se obavlja na nekoliko razina, međutim kako sam i prije spomenuo, potrebna je dodatna informatizacija da neke procese ubrzamo i rasteretimo suvišne papirologije.

Kolika je stopa prikupljanja te koliko je boca stavljeno na tržište a koliko je njih prikupljeno u apsolutnim brojkama?

manjeg dijela koji se koristiti na potrebe administrativnih kapaciteta, ulažu u konkretne projekte. Spektar programa i djelokruga našeg rada je uistinu širok, od projekata gospodarenja komunalnim otpadom i posebnim kategorijama otpada do energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Svi ovi projekti, ali i mnogi drugi, imaju za cilj ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama kojima smo, na žalost, sve više izloženi.

Fond je i provedbeno tijelo za programe koji su se provodili iz prošlog operativnog razdoblja Konkurentnost i kohezija, a važnu ulogu imamo i u realizaciji projekata koji se sufinanciraju kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te Fonda solidarnosti kao i nekih drugih EU programa, poput Modernizacijskog fonda.

Uz sve ovo veliku važnost pridajemo informiranju javnosti kroz razne tematske edukativne radionice i promotivne kampanje. Svi ovi projekti koje sam naveo imaju svoje specifičnosti, no trudimo se da budemo što bolji "servis" korisnicima naših sredstava kako bi se oni što uspješnije proveli.

gospodarenja ambalažnim otpadom, treba kontinuirano nadograđivati i unapređivati. Tu prije svega mislim na automatizaciju i informatizaciju cjelokupnog sustava koji će omogućiti lakšu kontrolu i sljedivost ambalaže od njenog stavljanja na tržište do povrata u trgovinu i predaje sakupljačima i oporabiteljima. Uz to, trebalo bi proširiti depozitni sustav i na druge vrste ambalažne plastike i tetrapaka što bi omogućilo još veću učinkovitost sustava i veći doprinos ciljevima propisanim Direktivom o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš. U suradnji s Finom uspostavit će se Registar obveznika, a poticat će se i sustav proširene odgovornosti proizvođača i eko dizajn ambalaže.

Koliko prodajnih mjesta i reciklažnih dvorišta imamo danas u Sustavu povratne naknade u Hrvatskoj?

U sustavu je aktivno oko 2.100 prodajnih mjesta i reciklažnih dvorišta. U bilo kojoj od tih trgovina ili reciklažnih dvorišta građani mogu vratiti ambalažu od pića i napitaka i za istu dobiti povratnu naknadu. S obzirom na tako veliki broj trgovina jasno vam je koliki je to obim

Ako uzmemo prosjek unatrag tri godine na tržište se godišnje stavlja oko 825 milijuna komada PET, staklenih i Al/fe boca, kroz sustav povratne naknade je vraćeno njih 685 milijuna, dakle negdje oko 83%. Ono što smo uočili je blagi pad sakupljanja takve vrste ambalaže. Naime, sve veći broj jedinica lokalne samouprave građanima je osigurao infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada pa se dio te ambalaže odlaže u spremnike ili žute vrećice, kako je to slučaj u Zagrebu. I naravno da građane treba poticati da u što većoj mjeri selektiraju otpad, no ambalaža za koju građani mogu dobiti povratnu naknadu primarno bi se trebala vraćati u trgovine. Radi se o kvalitetnoj sirovini za koju u Hrvatskoj postoje pogoni za oporabu te je tendencija da se što više takve ambalaže koristi za proizvodnju novih proizvoda. Od kada je uspostavljen sustav povratne naknade u Hrvatskoj je sakupljeno 11 milijardi različitih plastičnih i staklenih boca te limenki pića. Sva ta ambalaža isporučena je domaćim oporabiteljima na daljnju reciklažu.

Na nedavnom predavanju istaknuli ste kako gospodarenje otpadom nije motivirano samo zaštitom okoliša, nego nastojanjem da se osigura visoka razina kvalitetne sirovine za proizvodnju a samim time se štiti okoliš. Možete li to dodatno obrazložiti?

Biti održiv i držati se načela kružnog gospodarstva nije kratkoročni trend. To je, u uvjetima klimatskih promjena kojima smo izloženi, conditio sine qua non opstojnosti na tržištu. Cilj je postići ugljičnu neutralnost do 2050., a važan segment toga je i Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je donijela Europska komisija, a koji je jedna od glavnih sastavnica Europskog zelenog plana. Akcijski plan je usmjeren na dizajn i proizvodnju za kružno gospodarstvo kako bi se

"Visina povratne naknade sigurno će biti predmet rasprava kod donošenja nove uredbe koja će regulirati to pitanje"

Intervju

osiguralo da se upotrijebljeni resursi što duže zadrže u gospodarstvu, a građanima omoguće visokokvalitetni i cjenovno pristupačni proizvodi koji duže traju i mogu se ponovno upotrijebiti, popraviti i reciklirati. Stoga je korist od uspostave

vratiti odjednom veće količine nego ubacivati bocu po bocu. Naravno da ne možemo očekivati da sve trgovine, zbog veličine svog prostora, imaju strojeve, no tamo gdje je to moguće automatizacija je svakako dobro rješenje. No,

većem stupnju odvojenog prikupljanja i iskorištavanja reciklabilnog otpada sa svrhom uspostave što učinkovitijeg kružnog gospodarstva i smanjenju njegovog odlaganja na odlagalištima, što je za okoliš najlošija varijanta postupanja s otpadom.

kružnog gospodarstva generalno dobra za okoliš, ali i za gospodarstvo koje ulaganjima u održiva rješenja direktno podiže vlastitu konkurentnost.

Povratna ambalaža prikuplja se na dva načina - ručno i putem RVM uređaja. Vidljivo je da su trgovine i trgovački lanci u proteklim godinama prihvatile automatizaciju kao standard. Koliki je udio automatiziranog prihvata u Hrvatskoj trenutno te koji su ciljevi?

Sve se više trgovačkih lanaca, posebno u svojim velikim prodajnim mjestima, odlučuje za korištenje uređaja za prihvat ambalaže. U tom smjeru išla su i njihova ulaganja u automatizaciju, no korona je jedno vrijeme to malo usporila jer su okolnosti, razumljivo, zahtijevale određenu racionalizaciju ulaganja. Taj se oprez s ulaganjima osjetio i na početku energetske krize. No, kako je Vlada RH svojim mjerama uvelike pomogla gospodarstvu, tržište se stabiliziralo te su i trgovački lanci nastavili sa svojim investicijskim ciklusima pa i u smjeru koji se tiče prihvata ambalažnog otpada. U prošloj se godini negdje oko 45 posto PET i AL/Fe ambalaže skupljalo putem RVM uređaja. I sam Pravilnik o ambalaži radi distinkciju i potiče, odnosno više novčano valorizira prihvat putem uređaja pa se dugoročno trgovcima isplati ulagati u automatizaciju svojih prihvatnih mjesta.

Iz industrije najavljuju i na hrvatskom tržištu instalaciju "multifeed" strojeva koji omogućavaju prihvat velikog broja ambalažnih jedinica odjednom. Kako gledate na ove inovacije na tržištu te kako će se to odraziti na stopu prikupljanja?

Svakako podržavam inovativna rješenja koja će doprinijeti povećanju stope prikupljanja ambalažnog otpada. Sigurno je da ti uređaji pružaju potrošačima određenu komfornost kod povrata ambalaže jer je puno lakše

treba razmišljati u pravcu linearnog povećanja manipulativne naknade i za ručni i za strojni prihvat. To će zadržati interes manjih trgovina da prihvaćaju ambalažu od građana, a stimulira velike da nastave s automatizacijom postupka. Cilj nam je da svaki posjednik u bilo kojem kraju Hrvatske ostvari pravo na povrat ambalaže uz naknadu.

U izradi je i novi Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Kada ga možemo očekivati te možete li reći koje će osnovne novine donijeti na tržištu?

Pravilnik je prošao nacionalno javno savjetovanje pa mu predstoji javno savjetovanje na razini Europske unije te bi, prema informacijama koje imam, trebao biti na jesen i objavljen. Novim pravilnikom predviđeno je proširenje postojećeg sustava povratne naknade za pića s ambalažom volumena od 0 do 3 litre. Propisuje se i proširenje sustava na višeslojnu ambalažu s pretežno papir-kartonskom komponentom, kao što je primjerice tetrapak ambalaža te i na drugu plastičnu ambalažu koja nije od PET-a.

Iznos povratne naknade još uvijek je 50 lipa, iako se to trebalo prilagoditi uvođenju eura kao nove valute. Hoće li se povećavati iznos povratne naknade te kakva bi se oznaka mogla koristiti? Hoće li to biti QR kod ili neko slično rješenje?

U nacrtu novog pravilnika koji je prošao javno savjetovanje propisan je i novi izgled znaka povratne naknade. Prijedlog je da on u svom vizualnom izgledu ne sadrži novčanu vrijednost povratne naknade, kao što je to bio ranije slučaj s 0,50 kuna. To je napravljeno zato da se zakonodavcu omogući da može intervenirati u visinu iznosa povratne naknade, a da se pri tome nužno ne mora mijenjati oznaka. No, bez obzira na budući novi vizualni identitet, za svu ambalažu koja na sebi bude imala "staru oznaku" moći će se dobiti iznos povratne naknade koji bude određen propisima.

Što se tiče visine povratne naknade, građani trenutno za jedinicu vraćene ambalaže dobivaju 7 centi. To je najniža povratna naknada u EU-u jer se u ostalim zemljama članicama koje imaju razvijeni depozitni sustav ona kreće u rasponu 0,10 do 0,40 eura po jedinici vraćene ambalaže. Visina povratne naknade sigurno će biti predmet rasprava kod donošenja nove uredbe koja će regulirati to pitanje. Osobno se zalažem

Novost je da će se sve vrlo lagane plastične vrećice za nošenje, tanje od 15 mikrona, koje su do sada bile besplatne i koristile se za voće, povrće i drugu rasutu hranu, ubuduće naplaćivati. Do sada je Fond plaćao gospodarenje otpadnom ambalažom sakupljenom u depozitnom sustavu kao i sakupljenom od registriranih osoba, a novim prijedlogom ćemo te troškove financirati i davatelju javne usluge za sakupljeni reciklabilni otpad od građana.

Generalno, sve novine koje donosi pravilnik predstavljaju još jedan korak prema

za povećanje povratne naknade, bar na 10 centi, jer će to dodatno stimulirati potrošače da vraćaju takvu ambalažu u trgovine ili reciklažna dvorišta. Još jednom bih naglasio da se radi o vrijednoj i iskoristivoj sirovini koja se predaje na reciklažu. Načela kružne ekonomije i proces u kojem uzimamo, ali i ponovno vraćamo, je model koji nema alternativu. On je ključan za održive i dublje promjene koje kao društvo, usudio bih se reći kao civilizacija, moramo ostvariti jer smo na žalost prirodne resurse predugo neodgovorno koristili.

"U prošloj se godini negdje oko 45 posto PET i AL/Fe ambalaže skupljalo putem RVM uređaja"

"Naše tvrtke koje se bave reciklažom generatori su gospodarskog razvoja, ali i tržišni lideri u ovom dijelu Europe"

UČINKOVITO I SAMOSTALNO RJEŠENJE ZA PRIHVAT AMBALAŽE

TOMRA T-9 EasyPac – učinkoviti RVM sustav za prihvat ambalaže iz sustava povratne naknade.

TOMRA EasyPac je RVM aparat koji prihvaća PET, AL/Fe limenke i staklo bez potrebe za razvrstavanjem ambalaže. TOMRA T-9 EasyPac sustav učinkovito, samostalno i u potpunosti rješava prihvat ambalaže te istovremeno podiže zadovoljstvo korisnika / kupaca bez dodatnog opterećenja osoblja trgovine. TOMRA EasyPac nudi odličnu uslugu kupcima u prostoru unutar trgovine kao i ugradnjom u vanjske, modularno - prijenosne objekte. Uređaj preuzima, razvrstava, lomi / preša PET & ALU i odlaže ambalažu u odvojene spremnike / vreće od FZOEU, a staklo se odvaja na poseban spremnik upravljan foto ćelijom / senzorom.

POGODNOSTI ZA KUPCE

Nema potrebe za razvrstavanjem ambalaže. Sva ambalaža iz sustava povratne naknade, odnosno, sve vrste ambalažnog materijala kao što su PET, Al/Fe limenke i staklo stavljaju se u isti otvor. Zaprimanje ambalaže od kupca odvija se tijekom cijelog radnog vremena trgovine, na ugodnoj lokaciji unutar same trgovine. Sustav omogućava kontinuirani povrat ambalaže prilikom posjeta trgovini:

• Bez gomilanja ambalaže u kućanstvu,

• Bez zauzimanja dragocjenog stambenog prostora i spremišta prikupljenom ambalažom,

• Bez čekanja djelatnog osoblja trgovine da ručno zaprimi, provjeri, odvoji, prebroji i ispiše listić za predanu ambalažu,

• Bez nelagode koja je ponekad prisutna kod ručnog prijema koji se odvija na vanjskoj površini izvan trgovine, a sastoji se od čekanja u redu, neugodnih mirisa, izloženosti atmosferskim neprilikama poput kiše, vjetra, hladnoće, vrućine, insekata itd.,

• Brži obračun ispisane potvrde s aparata skeniranjem bar-koda za predanu ambalažu.

POGODNOSTI ZA TRGOVCE

• Automatiziran način prihvata ambalaže iz sustava povratne naknade s odvojenom pozadinskom opremom koja ujedno služi kao skladište za preuzetu i prešanu ambalažu.

• Korištenje TOMRA T-9 EasyPac RVM sustava omogućava ispunjavanje zakonske regulative propisane Pravilnikom o ambalaži, kao što je obveza prikupljanja ambalaže tijekom cijelog radnog vremena trgovine.

• Jednostavnošću i brzinom zaprimanja ambalaže od kupaca, RVM aparat utječe na prihod / dobit trgovine kroz povećanje zadovoljstva i broja kupaca te samog prometa u trgovini.

• Prikupljena ambalaža putem TOMRA EasyPac RVM sustava prolazi kroz drobilice te se preša i lomi i kao takva zauzima i do tri puta manje prostora potrebnog za skladištenje prikupljene ambalaže.

• Prikupljena prešana / lomljena ambalaža ne može se više ponovno vratiti u sustav, RVM aparat ju više ne može zaprimiti, čime su daljnje manipulacije ambalažom onemogućene.

• Uvećana manipulativna naknada za prihvat ambalaže putem TOMRA RVM sustava od 0,019 € po ambalažnoj jedinici.

• Omogućava prihvat ambalaže bez prekida svakodnevnih i uobičajenih radnih zadataka djelatnika u trgovini te pridonosi smanjenju stresa djelatnika, pritom povećavajući njihovu djelotvornost.

• Brz, točan i siguran pregled količine zaprimljene ambalaže u trgovini.

• TOMRA T-9 EasyPac sustav koristi drobilice za PET i Al/Fe limenke. Ambalaža se zaprima putem prepoznavanja barkoda iz certificirane baze / registra bar-kodova FZOEU od proizvoda koji pripadaju sustavu povratne naknade.

• Korištenje certificirane baze bar-kodova FZOEU i RVM sustava s drobilicama, prema novom Pravilniku i Uputi o zaprimanju ambalaže, u sustavu povratne naknade putem RVM-a omogućava prikupljanje ambalaže bez terećenja FZOEU-a.

• Ambalaža prikupljena putem RVM sustava s drobilicama ne podliježe kontrolnom brojanju u centru (Uputa o postupanju s otpadnom ambalažom u sustavu povratne naknade točka 7. stavak 16.).

• Izvještaji dobiveni iz TOMRA EasyPac RVM aparata omogućavaju pregled cjelokupne zaprimljene ambalaže po bar-kodu, nazivu, vrsti, količini/ zapremini i vrsti materijala.

• Korištenje takvih izvještaja trgovcu omogućava i daje uvid u svu zaprimljenu ambalažu, odnosno trgovac konačno može znati što mu se i koliko od prodanog pića vraća u trgovinu u obliku ambalaže – što na kraju omogućava uvid u navike kupaca te promjene trendova u kupovini i potrošnji pića.

RAST KOLIČINSKE PRODAJE U 2022. GODINI

Tijekom 2022. godine kategorija vode zabilježila je rast količinske prodaje u odnosu na prethodnu godinu

Kategorija voda obuhvaća gaziranu i negaziranu vodu bez okusa i s okusom. Na ukupnom tržištu Hrvatske (bez diskontera) kategorija vode u posljednjih godinu dana bilježi rast količinske prodaje u promatranom razdoblju od siječnja 2022. do prosinca 2022. godine u odnosu na godinu prije. Gazirana voda bez okusa ima 52% količinskog udjela u uku-

pnoj strukturi kategorije voda, 40% pripada negaziranoj vodi bez okusa, zatim slijedi negazirana voda s okusom sa 6% udjela te gazirana voda s okusom s 2% količinske prodaje.

90 100 80 70 60 50 40 30 20 10 % Količinski udio kanala prodaje 56,4 39,4 4,2

"Convenience" kanali: benzinske postaje i kiosci

Tradicionalni

formati: trgovine mješovitom robom (< 300 m2) + drogerije

Izvor: NielsenIQ panel maloprodaje *Ukupno Hrvatska + drogerije (diskonteri nisu uključeni)

Struktura 6 2 40 Količinski udio (%)

Gazirana bez okusa

Negazirana bez okusa

Negazirana s okusom

vode 100 60 40 20 %

80% 52

Moderni formati trgovine nose 56% ukupne prodaje voda, dok je tradicionalna trgovina zastupljena s 39%.

Kiosci i benzinske postaje sudjeluju s 4% u ukupnoj količinskoj prodaji kategorije. U posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2022. godine, vodeća tri proizvođača nose 80% ukupne količinske prodaje kategorije, a oni su (abecednim redom): Jamnica, Naturalis i Radenska.

Majda Babić

majda.babic@nielseniq.com

Senior Client Executive

Količinski udio TOP tri proizvođača

19,5%

Analizirano razdoblje: kumulativ siječanj - prosinac 2022.

BLAGO SMANJENJE UDJELA

PROMOTIVNE PRODAJE

U okviru ove kategorije u 2022. je godini 13,2% vrijednosne prodaje proizašlo od prodaje putem cjenovnih akcija ili promotivnih pakiranja, što čini smanjenje udjela promotivne prodaje od 0,6 postotna boda

Kategorija vode

uključuje sve

vrste gaziranih

i negaziranih

mineralnih

voda koje

Izvor: NielsenIQ ScanTrack podaci temelje se na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz NielsenIQ panela maloprodaje (hiper/supermarketi, trgovine mješovitom robom, drogerije, kiosci i benzinske postaje; bez diskontera). Pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do pet tjedana (Temporary Price Reduction) te promotivna pakiranja kao što su gratis volumen pakiranja (Bonus Pack) i pakiranja s tvornički sniženom cijenom (Price Reduction). Gratis volumen pakiranja i pakiranja sa sniženom cijenom moraju imati zasebne EAN kodove.

mogu biti bez okusa i s dodanim okusima. Prodaja vode u 2022. godini količinski je povećana za 1,9%, a vrijednosno za 12,7%. U okviru ove kategorije u 2022. je godini 13,2% vrijednosne prodaje proizašlo od prodaje putem cjenovnih akcija ili promotivnih pakiranja, što čini smanjenje udjela promotiv -

ne prodaje od 0,6 postotna boda. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije čine 74,4% ukupne promotivne prodaje, dok posebna promotivna pakiranja zauzimaju 25,6%. U odnosu na 2021. godinu, vrijednosna prodaja na cjenovnim akcijama zabilježila je rast od 12,1%, dok je prodaja promotivnih pakiranja ostvarila pad od 3,9%.

Nina Knežević Client Executive nina.knezevic@nielseniq.com

Voda – Anketa

Flaširana voda s blagim rastom popularnosti

Na pitanje piju li češće vodu iz slavine ili flaširanu vodu, ukupno je 86% ispitanika odgovorilo da češće piju vodu iz slavine. Kupovnu, flaširanu vodu kupuje 14% građana te je njihov udio u malom porastu od 2% u odnosu na lani

Voda je neophodan sastojak života, a dovoljan unos tekućine ključan je za zdrav život. Zbog toga smo i ove godine proveli istraživanje o konzumaciji vode te ispitanicima ponovili pet glavnih pitanja i usporedili dobivene odgovore s prošlogodišnjima kako bismo uvidjeli ima li kakvih promjena u ponašanju domaćih potrošača.

Kada je riječ o tome koliko čaša vode dnevno popiju nekih drastičnih odstupanja između dvije referentne godine nema. Da popiju više od pet čaša vode dnevno tako je navelo 43% hrvatskih građana, što je za 5% manje nego lani. Tri do četiri čaše vode dnevno pije 34% građana (lani 33%), dvije do tri čaše njih 15% (lani 12%), a barem jednu čašu popije 8% građana (lani 7%).

Na pitanje piju li češće vodu iz slavine ili flaširanu vodu, ukupno je 86% ispitanika odgovorilo da češće piju vodu iz slavine (lani ih je bilo 88%).

Kupovnu, flaširanu vodu prema tome kupuje 14% građana te je njihov udio u malom porastu od 2% u odnosu na lani.

Zanimljivo je bilo vidjeti i koliko često građani piju flaširanu vodu pa je tako njih 13% izjavilo da je piju svakodnevno, dok je nekoliko puta tjedno konzumira dodatnih 15% građana. Daljnjih 13% vodu iz boce pije jednom tjedno, a slijede odgovori nekoliko puta mjesečno s 22% i nekoliko puta godišnje s 21% udjela. Da ne kupuju niti konzumiraju flaširanu vodu navodi 16% ispitanih građana. Rezultati su pritom vrlo slični dobivenima u prošlogodišnjem istraživanju.

Negazirana voda je pritom s 51% građana koji je kupuju odnosno konzumiraju popularnija od gazirane flaširane vode koja je izbor za 34% građana u 2023. godini. Aromatiziranu vodu pak preferira 15% hrvatskih građana.

Koliko čaša vode u prosjeku popijete tijekom dana?

N=500; nacionalno reprezentativan uzorak

Pijete li češće vodu iz vodovoda ili kupovnu?

N=500; nacionalno reprezentativan uzorak

Kupovnu-flaširanu vodu (bilo gaziranu, bilo negaziranu)

Koliko često pijete kupovnu (flaširanu) vodu?

N=500; nacionalno reprezentativan uzorak

Nekoliko puta tjedno

Jednom tjedno

Nekoliko puta mjesečno

Nekoliko puta godišnje

Ne kupujem/konzumiram kupovnu vodu

Nije bilo nekih značajnih razlika u odgovorima niti na posljednje pitanje iz naše ankete pa je tako ukupno 73% građana izjavilo da smatraju kako kupovna voda nije zdravija odnosno kvalitetnija od vode iz slavine (lani ih je bilo 74%), dok je preostala četvrtina odnosno njih 27% mišljenja da je flaširana voda bolja od one iz pipe.

Istraživanje su tijekom travnja 2023. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 18 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Martina Soršak Susović martina@hendal.hr Business Development Manager

Hendal

Koju vrstu flaširane vode najčešće kupujete ili konzumirate? N=422; oni koji kupuju/konzumiraju kupovnu (flaširanu) vodu

Smatrate li da je kupovna voda zdravija / kvalitetnija od vode iz vodovoda?

N=500; nacionalno reprezentativan uzorak

nije bolja

Da, kupovna je bolja

TRENDOVI IDU UZVODNO

Pad vrijednosne i količinske prodaje u kanalu maloprodaje posljedica je ugriza inflacije

Prema Euromonitor Internationalu, rat u Ukrajini ima negativan učinak s posljedičnom energetskom krizom koja

dovodi do skokovitog rasta inflacije i smanjenja prodaje. Kao rezultat toga, očekuje se da će flaširana voda zabilježiti pad trenutne maloprodajne vrijednosti i volumena,

budući da potrošači umjesto toga štede pijući vodu iz slavine. Svejedno, očekuje se da će izgledi biti pozitivniji kroz HoReCa kanal, s očekivanim povećanjem količinske pro-

daje, kako se društvo u potpunosti bude otvaralo nakon pandemije. Turisti koji se vraćaju također podržavaju količinsku prodaju putem kanala ugostiteljstva.

FUNKCIONALNA VODA

Iako je još uvijek mala u smislu vrijednosne prodaje, funkcionalna flaširana voda najbolje je prošla u 2022. godini, a za razliku od većine drugih proizvoda flaširane vode, procjenjuje se da će zabilježiti rast ko -

Vodeće kompanije u Hrvatskoj u 2022. (količinska prodaja)

ličine. Budući da potrošači postaju svjesniji zdravlja i da su sve aktivniji, traže benefite dodane vrijednosti od flaširane vode. Stoga, funkcionalna flaširana voda nastavit će nadmašivati drugu flaširanu vodu u sljedećih pet godina.

PRIVATNA ROBNA MARKA

Dok privatna robna marka još nije stekla značajno uporište u flaširanoj vodi, postoji potencijal za igrače privatne robne marke da osvoje udio u vrijednosti. Privatna robna marka općenito u Hrvatskoj iz godine u godinu dobiva sve veći udio

u vrijednosti, budući da hrvatski potrošači sve više cijene pristupačne cijene uz visoku kvalitetu. Također, s inflacijom koja je dovela do povećane osjetljivosti na cijene, potrošači su tražili vrijednost za novac. Osim toga, moderni trgovci mješovitom robom nastavljaju se širiti diljem zemlje i tako više potrošača ima pristup privatnim markama. Ako se više privatnih robnih

marki odvaži i lansira unutar flaširane vode, to će vjerojatno biti negazirana i gazirana flaširana voda, koje su daleko najpopularnije vrste flaširane vode u smislu količinske prodaje u Hrvatskoj.

Donat. Za zdravu budućnost.

Probava je centar našeg blagostanja jer osigurava pravilan rad cijelog organizma. Loše regulirana probava često je uzrok mnogih problema. Stoga je važno dobro brinuti o njoj. Prirodna mineralna voda Donat prirodno je bogata mineralima iz otapajućih stijena koji pozitivno utječu na funkcioniranje naše probave i cjelokupno zdravlje tijela.

Donat već 115 godina brine o zdravoj probavi svojih korisnika. Medicinska stručna javnost preporučuje Donat za rješavanje raznih funkcionalnih tegoba probavnog sustava, a posebno za preventivnu primjenu kao podršku normalnom radu probavnog sustava. Vođeni programi zdravlja Donat dio su Donatove strategije održivosti u sklopu koje su se u Donatu obvezali educirati širu društvenu zajednicu o važnosti zdrave probave za zdravlje cijelog tijela te usmjeravati ljude na put usvajanja zdravih životnih navika.

U suradnji sa stručnjacima razvili su četiri integrirana programa zdravlja: Donat Detox, Donat Imuno, Donat Vital i program Za 6 dana do bolje probave. Njihova je svrha osvijestiti javnost koliko je zdrava probava važna za zdravlje cijelog organizma kao i stvoriti nove, zdrave navike koje podržavaju funkcioniranje probave. Svi vođeni programi zdravlja osmišljeni su u suradnji sa stručnjacima iz područja nutricionizma, obiteljske medicine, kineziologije, joge i gastroenterologije, a učinkovitost svakog programa znanstveno je dokazana. Do danas je više od 200.000 sudionika usvojilo zdrave životne navike uz pomoć Donatovih vođenih programa zdravlja.

ZA ŠEST DANA DO BOLJE PROBAVE

6-dnevni besplatni program pravi je hit među hrvatskim potrošačima. Mjesečno se u program prijavi prosječno 5000 korisnika koji uz pomoć jelovnika, vježbi i savjeta za konzumiranje Donata učinkovito rješavaju probavne probleme. Pola litre prirodne mineralne vode Donat dnevno dovoljno je za reguliranje i još bolju prevenciju probavnih tegoba. Preporuke za konzumaciju Donata kod raznih bolesti i za podršku zdravlju potražite na donat.com.

1. Jamnica

2. Radenska Zagreb

3. Naturalis

4. Coca-Cola Beverages Hrvatska

5. Atlantic Grupa

Podaci bazirani na analizi: Bottled Water in Croatia Country Report | Dec 2022

Izvor: Euromonitor International

ZNAČAJAN DIO IMAGEA KATALOGA

Pogledamo li kako su smještene objave o mineralnim vodama bez okusa s obzirom na njihovu poziciju unutar kataloga i letaka, vidimo da se na prvoj stranici našlo 10% objava, a na zadnjoj nešto većih 12%. To znači da vode čine značajan dio imagea kataloga jer se često ističu na najuočljivijim mjestima

Uokviru analize kretanja u kategoriji "Voda" pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT period travanj 2022. – ožujak 2023. vs. travanj 2021. – ožujak 2022. Ako pogledamo omjer segmenata mineralnih voda uviđamo kako su mineralne vode bez dodanih okusa povećale svoj udio prema broju promocija za 2%, na sadašnjih 73%, dok su mineralne vode s okusom malo pale s udjelom na ukupno 27%. Prema bruto oglasnoj vrijednosti, klasične mineralne vode bez

okusa imaju još većih 81% udjela, dok su mineralne vode s okusom u GAV-u zauzele preostalih 19% udjela.

VODE BEZ

OKUSA

GAV udio TOP

5 proizvođača MINERALNIH

Jamnica je vodeća među proizvođačima u segmentu mineralnih voda bez dodanih okusa s 34% udjela prema broju promocija, što je 7% manje u odnosu na prethodnu godinu. Studenac je drugi s 14% u oba godišnja razdoblja, a odmah iza slijede Radenska s 13% (+1%) i Cedevita s 12% (+4%) te Naturalis s 10% (+1%).

Jednoznamenkaste udjele ostvarili su Mivela Mg sa 7% i Droga Kolinska s 4%, dok su privatne robne marke zastupljene s 2% udjela prema broju promocija.

U poretku prema bruto oglasnoj vrijednosti vodeća

Jamnica imala je blagih 1% pada te je ostvarila ukupno 41% udjela, dok su drugo mjesto s po 16% udjela podijelili Studenac (isti udio) i Radenska (+1%). Po 8%

segmenata mineralnih voda

travanj 2021. - ožujak 2022. travanj 2022. - ožujak 2023. BROJ PROMOCIJA GAV

Poredak vodećih proizvođača mineralnih voda bez okusa prema broju promocija

Udjeli vodećih proizvođača mineralne vode bez okusa kod izabranih trgovaca (GAV)

kod Spara te po 19% kod Tommyja i Plodina, Naturalis ima 22% kod Bose, 16% kod Kauflanda te 9% kod KTC-a, a Cedevita je najviše udjela ostvarila kod Plodina (18%), Tommyja (12%) i KTC-a (8%). Nadalje, Mivela Mg ima 10% kod Tommyja, 9% kod Studenca i 6% kod KTC-a, Droga Kolinska 7% kod Bose, 4% kod Studenca i 2% kod Kauflanda, dok su privatne marke najveći udio ostvarile kod Lidla (18%). Vrijedilo je pogledati i kako su smještene objave o mineralnim vodama bez okusa s obzirom na njihovu poziciju unutar kataloga i letaka. Tako se na prvoj stranici našlo 10% objava, a na zadnjoj nešto većih 12%. To znači da vode čine značajan dio imagea kataloga jer se često ističu na najuočljivijim mjestima.

VODE S OKUSOM

Promocija

ostvarili su Naturalis i Cedevita, dok Mivela Mg ima 4%, a Droga Kolinska 2%

udjela u GAV-u. Privatne robne marke i ovdje drže malih 2% udjela.

Zanimljivo je pogledati i kako su proizvođači mineralnih voda bez okusa zastupljeni u katalozima pojedinih trgovaca. Jamnica je najprisutnija u oglašavanju Konzuma (67%), trgovačkog lanca Studenac (49%) te Plodina i KTC-a (po 43%), dok je lipički Studenac najviše udjela imao u katalozima i letcima Lidla (25%), Spara (22%) i Bose (19%). Radenska ima 21%

Poredak vodećih proizvođača mineralnih voda s okusom

Jamnica je uvjerljivo vodeći proizvođač mineralnih voda s okusom te je prema broju promocija zauzela 86% udjela (-1%) i 83% udjela prema GAV-u (+7%). Prema broju promocija male udjele imaju Stanić Beverages od 3% te Vitamin Well i Oshee po 2%, a privatne robne marke imaju 1%. Prema GAV-u, Oshee je ostvario 3%, Vitamin Well 2%, a privatne robne marke 3%.

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Country Manager

Focus

2021. - ožujak

ZALOG ZA BUDUĆE GENERACIJE

Pažljiva zaštita i nadziranje resursa jeste zalog za buduće generacije i zbog toga je pitka voda strateški proizvod Hrvatske, a jačanje ekonomske pozicije hrvatskih voda u Europi i svijetu je nužnost. Upravo je to cilj na kome radi GIUPPH kao krovna udruga hrvatskih proizvođača pića, ističe Jasna Čačić, direktorica Gospodarsko interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH)

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Dosadašnje profesionalno iskustvo stekla je najvećim dijelom u području poljoprivrede i prehrambene industrije. Radila je na niz različitih radnih mjesta, između ostalog na mjestu managera za logistiku, stručnjaka za marketing, načelnika Odjela za vino i jaka alkoholna pića te kao glavni pregovarač za vino i jaka alkoholna pića tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Sudjelovala je u nekoliko velikih međunarodnih projekata i radila u raznim europskim zemljama kao konzultant/stručnjak za područje poljoprivredno-prehrambenog sektora. Doktorirala je agrarnu ekonomiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te završila MBA iz poslovnog

niza aktivnosti GIUPPH teži doprinijeti boljem uređenju i poboljšanju uvjeta privređivanja proizvođača voda. Članice GIUPPH-a su proizvođači pića koji su prisutni na hrvatskom tržištu te tvrtke koje sudjeluju u lancu vrijednosti vezano uz industriju pića.

Voda je bogatstvo koje predstavlja najvažniji resurs planeta. Kako stoji Hrvatska na ljestvici vodnog bogatstva u europskim i svjetskim razmjerima?

Najčešće se govori da Hrvatska ima 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku (UNESCO, 2003) te da je po tome u samom vrhu Europe, iza Norveške i

koje poduzimamo. Naše članice provode razne aktivnosti koje doprinose očuvanju bioraznolikosti, a s našim europskim udruženjem Natural Mineral Waters Europe (NMWE), čija smo članica već više od 15 godina, radimo na upoznavanju javnosti s projektima u području biološke raznolikosti. Kao rezultat toga napravljena je interaktivna karta na kojoj se nalaze primjeri projekata očuvanja okoliša europskih proizvođača voda zajedno s projektom naše članice Studenca. Karta bi trebala biti završena sredinom svibnja i bit će dostupna na našim stranicama. Osim toga, pažljiva zaštita i nadziranje resursa jeste zalog za buduće generacije i zbog toga je pitka voda strateški proizvod Hrvatske, a jačanje ekonomske pozicije hrvatskih voda u Europi i svijetu je nužnost. Upravo je to cilj na kome radi GIUPPH kao krovna udruga hrvatskih proizvođača pića.

upravljanja u poljoprivredi. Objavila je više znanstvenih i stručnih radova te je docent u naslovnom zvanju i viši znanstveni suradnik. U GIUPPH-u se nalazi na mjestu direktorice od 2011. godine.

Predstavite nam GIUPPH. Tko su sve članice te koja je glavna uloga udruženja?

GIUPPH je krovna udruga hrvatskih proizvođača pića čiji je glavni cilj predstavljanje hrvatskih proizvođača pića te promicanje zajedničkih interesa kroz udruživanje. Također, pokretanjem

Islanda. Po istom kriteriju smo među 30 vodom najbogatijih zemalja svijeta. Pri tome treba imati u vidu da su to podaci iz 2003. godine i da su jedini takve vrste koji su javno dostupni.

Kako biste ocijenili svijest o očuvanju vodnog resursa u Hrvatskoj?

Svijest o očuvanju vodnog resursa u Hrvatskoj je na visokom nivou i mi u GIUPPH-u sa svojim članicama intenzivno radimo na tome da upoznamo javnost s važnošću očuvanja resursa i mjerama

Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda, koji se obilježava 22. ožujka, bila je "Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu". Koja je bila ključna poruka?

Ključna poruka koju mi uvijek iznova ističemo je da proizvođači prirodnih mineralnih i izvorskih voda potrošačima donose prirodan, čist i jedinstven proizvod. Sigurne i visokokvalitetne vode predstavljaju zdrav i prikladan način za hidraciju koja je važna za čitav organizam. To je potvrdila i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) koja je donijela Znanstveno

"Revizija zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu izuzetno je bitna za industriju pića"

mišljenje o potkrijepljenosti zdravstvenih tvrdnji vezanih uz vodu i održavanje normalnih tjelesnih i kognitivnih funkcija, održavanje normalne termoregulacije i osnovne potrebe svih živih bića a u skladu s Uredbom 1924/2006.

Na nedavno održanom simpoziju o vodi istaknuli ste kako na globalnoj razini "vode ima dovoljno, ali se koristi neučinkovito". Možete li to obrazložiti?

Voda je obnovljivi resurs. Isparavanje vode i oborine kombiniraju se kako bi se zalihe vode stalno obnavljale. Međutim, sama dostupnost vode komplicirana je njezinom neravnomjernom podjelom na Zemlji. Zbog toga se sve više govori o uštedi vode kroz manje i učinkovitije korištenje kako bi se što više doprinijelo njenoj dostatnosti.

Kakav se trend bilježi u proizvodnji vode u Hrvatskoj tijekom proteklih desetak godina?

Ukupna proizvodnja voda u Hrvatskoj (prirodne mineralne i prirodne izvorske vode) tijekom proteklih desetak godina pokazuje oscilirajući trend. Najveća proizvodnja zabilježena je 2015. godine

(374 milijuna L), nakon čega proizvodnja kontinuirano raste do 2020. godine s iznimkom 2016. godine. U 2020. godini zabilježen je značajan pad proizvodnje (26% u odnosu na prethodnu 2019. godinu) kao rezultat pandemije covida. U protekloj godini proizvodnja je nastavila rasti i iznosila je 329,9 milijuna litara. Unatoč značajnom rastu proizvodnje u zadnje dvije godine još uvijek nije dostignut nivo iz 2019. godine.

Nastavno na to, koliko je iznosio hrvatski uvoz, a koliko izvoz vode u 2022. godini? Uvoz i izvoz vode za piće se ne može pratiti iz statističkih podataka jer se podatak za vode iskazuje zbirno, a sukladno metodologiji Europske unije. Mi u okviru GIUPPH-a pratimo uvoz i izvoz naših članica, no to su podaci koji ne govore o ukupnom uvozu i izvozu za čitavu Hrvatsku nego samo na nivou udruge. Prema tim podacima u zadnjih deset godina ukupan izvoz prirodnih mineralnih i izvorskih voda raste s iznimkom 2020. godine zbog pandemije covida. Trend uvoza također karakterizira konstantni rast (iznimka 2020. godina) s tim da je izvoz bio dvostruko veći od uvoza.

U okviru Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo Europska komisija je u studenom 2022. usvojila prijedlog revizije zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu. Kako će se to odraziti na industriju pića?

U zadnjih nekoliko godina, a naročito od donošenja Zelenog plana i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo na nivou EU-a pokrenuto je niz inicijativa koje su rezultirale donošenjem novih zakonodavnih prijedloga. Sam Zeleni plan EU-a kao paket političkih inicijativa koji ima namjeru postaviti Europsku uniju na put zelene tranzicije s krajnjim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine predstavlja pri tome ishodišnu točku za navedena djelovanja. Revizija zakonodavstva EU-a o ambalaži i ambalažnom otpadu samo je mali dio tog plana. Međutim, ona je izuzetno bitna za industriju pića jer postavlja nove ciljeve kao i vrijeme za njihovu realizaciju. Nadamo se da ćemo u postupku donošenja nove EU

Uredbe o ambalaži i ambalažnom otpadu u koji smo kao GIUPPH intenzivno uključeni na EU nivou, uspjeti ostvariti svoje ciljeve te amandmanima utjecati na konačni tekst.

Zalažemo se za pravedan i prioritetan pristup recikliranom PET-u, odnosno tražimo da se proizvođačima pića osigura pristup recikliranom PET-u iz njihovih boca koje su stavljene na tržište. U protivnom, tražimo ukidanje obaveze minimalnog recikliranog sadržaja boca ukoliko se ne može doći do reciklata.

Nadalje, zagovaramo mogućnost unapređenja sustava povratne naknade koji bi, osim što je efikasan, bio i pravedan za industriju u smislu troškova koji su trenutno izuzetno veliki za proizvođače pića. I na kraju, smatramo da je revizija zakonodavstva o ambalaži jedinstvena prilika za potpunu kružnost boca te podržavamo usmjerenost Europske unije na održiva rješenja pakiranja. U tu smo svrhu predstavili na Svjetskom danu voda u ožujku ove godine Zajednički dokument članica GIUPPH-a o kružnom gospodarstvu, održivosti i okolišu gdje definiramo pet glavnih ciljeva tj. principa kojima teže članice GIUPPH-a. Koristim priliku da pozovem i ostale proizvođače pića da nas podrže u realizaciji ciljeva iz Zajedničkog dokumenta i postizanju ekonomske i socijalne održivosti na putu za pravednu tranziciju sukladno Zelenom planu.

Osim vode, vaše udruženje prati i druge kategorije pića. Kakvi su proizvodni trendovi u kategorijama bezalkoholnih pića i jakih alkoholnih pića u posljednjim godinama?

Kada govorimo o kategoriji bezalkoholnih pića, a i šire, trend koji sve više dolazi do izražaja odnosi se na povećanje svijesti o zdravlju, što znači da potrošači traže proizvode koji više odražavaju njihove životne sklonosti i ciljeve. Pri tome se prednost daje prirodnim sastojcima i proizvodima s malo šećera, bogatim vitaminima i organskima. Težište je na autentičnosti i kvaliteti što često rezultira višim cijenama proizvoda.

Kod jakih alkoholnih pića, a tako je i kod vina, prevladava trend smanjenja postotka alkohola pa govorimo o pićima sa smanjenim udjelom alkohola i pićima bez alkohola (dealcoholised and non-alcoholised wine and spirits). Potrošači se sve više okreću tim novim kategorijama koje su još uvijek u povojima, naročito kod nas, ali s tendencijom sve veće prisutnosti na europskom tržištu.

Jasna Čačić GIUPPH

ICT & FinTech - Vijesti STUDENAC

U PARTNERSTVU S INFOBIPOM

Studenac, jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, pokrenuo je partnerstvo s globalnom cloud komunikacijskom platformom Infobip kako bi osmislili i implementirali inovativna rješenja za komunikaciju s kupcima koja će pridonijeti povećanju lojalnosti i ubrzati rast tog proximity lanca. Strateško partnerstvo s prvim hrvatskim jednorogom unaprijedit će iskustvo kupaca zahvaljujući korištenju popularnih

M SAN GRUPA

PREUZIMA BJELOVARSKI

DATA LINK

Jedan od vodećih domaćih distributera i proizvođača informatičke i elektroničke opreme i proizvoda, M San Grupa izvijestila je da je preuzela bjelovarsku IT tvrtku Data Link Ltd., sklopivši ugovor o kupoprodaji, a završetak transakcije očekuje se «kasnije tijekom ove godine». M San u objavi navodi da su «s imateljima poslovnih udjela» ugovor o kupoprodaji sto posto poslovnih udjela u kapitalu Data Linka sklopili 5. svibnja.

Iz M Sana nisu otkrili više detalja, pa ni iznos transakcije, podsjećajući samo da su početkom travnja ove godine dostavili obvezujuću ponudu za preuzimanje Data Linka.

Ta bjelovarska IT tvrtka osnovana je 1991., a posljednjih se godina fokusira na razvoj, dizajn i proizvodnju LED rasvjete i softverskih rješenja.

Veliki potencijali HRVATSKA MOŽE BITI ICT I TRANSPORTNI HUB EUROPE

Hrvatska ima idealne uvjete da bude ICT i transportno čvorište Europe, čemu je pridonio ulazak u šengen i eurozonu, razvoj prometne infrastrukture te informatizacija i telekomunikacije brzim 5G mobilnim i optičkim mrežama, rečeno je na konferenciji “Hrvatska kao važan ICT i transportni hub Europe”. Otvarajući konferenciju, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković ocijenio je da su povezane dvije važne razvojne teme za Hrvatsku - promet/transport i ICT. “U 2022. i s 2023. smo ostvarili najvažnije

GOLEMA DOBIT

Alphabet, matična tvrtka Googlea, izvijestila je o više od 15 milijardi dolara neto dobiti u prvom tromjesečju ove godine i blago povećanim

prihodima te najavila otkup dionica u iznosu 70 milijardi dolara. Tvrtka je zbog straha od recesije nastojala zadržati čvrstu kontrolu nad troškovima pa je u siječnju odlučila ugasiti oko 12.000 radnih mjesta.

SPAN OSTVARIO RAST PRIHODA

IT grupa Span prvi je kvartal završila s neto dobiti od 1,9 milijuna eura ili 17 posto manjom nego u istom lanjskom razdoblju zbog većeg troška poreza na dobit i amortizacije, a njezina uprava predložila je isplatu dividende za 2022. od 1,33 eura po dionici, izvijestili su iz te kompanije. Prihodi Span Grupe u prvom kvartalu iznosili su 25,6 milijuna eura ili 4 posto više nego u istom kvartalu prošle godine, dok je EBITDA nakon jednokratnih stavki porasla 1 posto, na 3 milijuna eura. Unatoč manjoj dobiti, koju su objasnili većim troškom poreza na dobit i amortizacije, kao i brojnim izazovima u gospodarskom okruženju, iz Spana ističu da su nastavili s rastom i

platformi poput WhatsAppa za komunikaciju sa Studencem. «Iznimno nam je drago jer udružujemo snage s Infobipom kako bismo i na ovaj način nastavili poboljšavati zadovoljstvo kupaca i to na projektu koji je prvi takve vrste u Hrvatskoj», rekao je predsjednik Uprave Studenca Michał Seńczuk. «Veliki trud našeg tima već nas je doveo do vodeće pozicije u domaćem maloprodajnom sektoru po broju trgovina, ali još nismo gotovi. Nastavit ćemo rasti zahvaljujući ovakvim inicijativama koje se zasnivaju na digitalnim tehnologijama, ciljajući na tržišni udio veći od 10 posto i položaj među tri najveća hrvatska trgovca po prihodima u sljedeće tri godine.»

strateške ciljeve - uvođenje eura i ulazak u šengen te otvaranje Pelješkog mosta, projekta u cijelosti dovršenog otvaranjem stonske obilaznice. Time je Hrvatska pokazala da može pripremiti i provesti velike infrastrukturne projekte, uz pomoć EU fondova”, istaknuo je ministar. Dobrim u Hrvatskoj je ocijenio razvoj ICT infrastrukture, posebice mobilnih i optičkih komunikacijskih mreža, koje su među boljima u Europi i važne za digitalizacije u društvu, te za ostvarenje ciljeva iz nove strategije razvoja digitalnog društva do 2032.

investicijama te izvozom, pri čemu se 76 posto udjela u prihodu odnosi na inozemna tržišta, među kojima najveći rast imaju u Sloveniji.

Dnevna doza najnovijih vijesti iz industrije na vašem dlanu!

SVAKI RADNI DAN, TOČNO U PODNE

Digitalni trendovi: put prema individualizaciji i interakciji

Kolačići, gemifikacija i istraživanje kupaca

Modernom pristupu istraživanju u marketingu i individualiziranom pristupu kupcima predstoji zlatno razdoblje. Potrebna tehnologija je dostupna, istraživački alati su spremni i iskušani, a psiholozi i sociolozi uspješno primjenjuju gemifikaciju, instant gratifikaciju i direktan pristup kupcu kroz klasične, ali i moderne kanale kao što su WhatsApp i popularne društvene mreže

Ovaj put krenimo od kraja. Kraja jednog razdoblja. Već i vrapci na grani znaju najavu Google-a da će prestati koristiti kolačiće trećih strana (third-party cookies) u Chrome pregledniku do kraja 2024. godine. Kakav će to utjecaj imati na prikupljanje B2C podataka o kupcima? Mogu li se ti podaci nadomjestiti drugačijim pristupom?

91% potrošača kupuje od brendova koji nude PRILAGOĐENE PONUDE

Jedan od ključnih pristupa je “zero-party data”, koji se odnedavno dokazao da nije samo buzzword, već ima realnu poziciju u prikupljanju podataka. Zero-party su podaci koje korisnik namjerno i proaktivno dijeli s tvrtkom te pokazuju da itekako mogu zamijeniti barem dio third-party podataka prikupljenih pomoću kolačića. U “prijevodu”: to je ono pitanje koje dobijete direktno od strane trgovca koji vam je nešto već prodao ili ste upravo u procesu kupnje. Kojeg je sadržaja to pitanje i u kojem je kanalu postavljeno, određuje uspješnost interakcije. Krenimo još jedan korak dalje i pogledajmo u kojem se smjeru kreće prikupljanje podataka te istraživanja kupaca, a uz put ćemo imati priliku čuti mišljenje i stručnjaka Andreja Steven Horvata, koji se već dulje od 20 godina bavi probijanjem inovativnih i tehnoloških granica što se tiče pristupa prema kupcima.

PERSONALIZACIJA POSTAJE INDIVIDUALIZACIJA Mnogo je godina personalizacija bila sveti gral za marketinške stručnjake. Kako bi se istaknuli na prenapučenom tržištu, robne marke i trgovci nastojali bi isporučiti personalizirane poruke i ponude svojim kupcima. Obično se to oslanjalo na podatke treće strane (third-party data) koji ne daju uvijek najbolje rezultate. Sigurno ste doživjeli da ste jednom kliknuli, možda i slučajno, na link za slušalice i sada konstantno dobivate preporuke za te i takve slušalice. Što ako vas one uopće ne zanimaju ili ste ih već kupili? Zašto bi trgovac trošio svoje novce i vaše strpljenje takvom komunikacijom? A da ne pričamo o činjenici da vam te reklame nude stranice na kojima nikada niste bili. Očekivanja korisnika su se promijenila. Očekuju da robne marke i trgovci dublje istraže i pruže individualizirana iskustva.

Najuspješnije robne marke bit će one koje se potrude kako bi razumjele kupovne putove (buyer’s journey) pojedinačnih kupaca, a to od tvrtki zahtijeva da kombinira uvide s first-party i zero-party podacima koje prikuplja od kupaca na svakom kanalu i POS-u. Čak 91% potrošača će kupovati od robnih marki koje nude prilagođene ponude. Popriličan je izazov postići visoku razinu individualizacije u digitalnom svijetu bez kolačića gdje je privatnost na prvom mjestu. Kako se prilagoditi tom trendu?

PROGRAMI LOJALNOSTI I NAGRAĐIVANJA EVOLUIRAJU

Posljednjih godina došlo je do velikih promjena u sastavu programa nagrađivanja kupaca. Da citiram kolegu, a ujedno i regionalnog predvodnika modernog pristupa potrošačima, Andreja Steven Horvata, iz gemifikacijskog B2C studija za analizu potrošača GELD DATA d.o.o.: “Svi vole popuste, ali današnji kupci žele više. Žele da robne marke i trgovci na malo razmišljaju izvan okvira i pružaju personalizirana iskustva koja dodaju vrijednost njihovoj lojalnosti.” Andrej je nastavio i s konkretnim primjerima tog personaliziranog odnosa i nagrađivanja kupaca: “Očito je da kupci vole novčane nagrade: Od PayPala do digitalnih i fizičkih prepaid nagradnih kartica do Bitcoin darovnih kartica. Za kupca i za brend su odlične brendirane nagrade koje uključuju robnu marku i elektroničku robu. Poklon kartice su jako poželjne, pogotovo u digitalnom obliku. Ključna stvar za gemifikacijski angažman kupaca su iskustvene nagrade: one uključuju putovanja, sport, zabavu, fitness i ljepotu te služe korisnicima da isprobaju nove stvari i stvore trajne uspomene.

MODERAN PRISTUP ISTRAŽIVANJU TRŽIŠTA I RAZUMIJEVANJU KUPACA

Ako pametno iskoristimo opisane trendove u marketingu i pristupu kupcima, imamo moderno istraživanje koje će nam davati konkretne i relevantne podatke i to s pravim, realnim kupcima.

Zlatno razdoblje za prikupljanje podataka:

za to je potreban direktan pristup kupcu kroz moderne kanale kao što je WhatsApp

U agenciji GELD DATA, koja jedina koristi platformu www.BuyerFy. io u regiji, nakon mnogo godina prikupljanja podataka i raznovrsnih istraživanja je potvrđeno nekoliko prednosti moderno integrirane istraživačke kampanje:

1. Jednostavnija implementacija

U istraživačkom svijetu postoje mnogi alati, no većina dosađuje kupcima i potreban je veliki napor i trošak za njihovu implementaciju. Kod ovakve vrste istraživanja već imate zainteresiranog potencijalnog ispitanika, samo trebate ugraditi par pitanja u postojeći sustav.

2. Manji trošak

Klasično kvantitativno istraživanje je skupo jer morate upotrijebiti znatan napor da biste došli do ispitanika koji koriste vaš brend. Nije potrebno previše objašnjavati: zamislite koliko bi anketara trebalo stajati ispred dućana i prikupljati ankete za uzorak od 1.000 anketa, naspram direktnog, digitalnog pristupa tijekom kupnje.

3. Veći doseg

Dok postavljanje par direktnih pitanja za vrijeme kupovine ili ako napravite zabavan, gemifikacijski pristup anketi, u pravilu ćete imati puno bolji doseg do ispitanika nego kod klasičnog istraživanja. Doseg se ne mjeri samo brojem, nego i omjerom uzorka naspram populacije.

4. Relevantnost

Prikupljeni podaci su toliko relevantni koliko ste se ozbiljno pripremili. Samo zato što je kanal moderan i zabavan, ne znači da možete olako pristupiti ovoj vrsti istraživanja. Preporučujemo unajmljivanje ili barem konzultacije sa stručnjacima jer ovdje nije dovoljno da “netko iz ureda smisli par pitanja”.

To može biti bilo što, od degustacije u lokalnoj vinariji, VIP ulaznica za sportski događaj ili odmora s plaćenim svim troškovima. Ključno je ponuditi iskustva koja su obogaćujuća i relevantna za kupca.”

GEMIFIKACIJA

Uključivanje mehanike igara u vaš program nagrađivanja isprobana je i testirana taktika za poboljšanje iskustva kupnje i privlačenje kupaca. Popularni primjeri uključuju sustave koji se temelje na bodovima koji nagrađuju kupce za izvršenje određenih radnji. Dobar su primjer nagradne igre i natječaji.

Gemifikacija podrazumijeva da imate direktnu komunikaciju s korisnikom koja je korisniku zabavna i potiče ga na angažman, koji je usmjeren na kupnju vašeg proizvoda. Kroz tu komunikaciju bitno je osmisliti i pravilno definirati psihologiju nagrađivanja i trenutne gratifikacije. Tu se očekuje visok stupanj promišljanja pristupa korisniku, no kao nagradu imamo obilje podataka direktno od kupca (zero-party data), kao i dokazano poboljšanje percepcije brenda i omogućavanje širenja pozitivnih informacija o brendu kroz efekt “snježne kugle”. Naše dvadesetogodišnje iskustvo to potvrđuje i tako dolazimo do zadnjeg dijela i krune prikupljanja podataka: istraživanje.

Probajte se sjetiti kada vas je neki brend ili webshop pitao što mislite o njihovom proizvodu. Pod time ne mislim na klasično ispitivanje (jeste li zadovoljni s pozivnim centrom na ljestvici od jedan do deset), već na pametna, ciljana pitanja, koja svojom artikulacijom ostavljaju ugodan dojam i osjećaj prave brige za kupca. Samo zato što netko ima slogan da mari za kupca, ne znači da je tome tako. I to kupci itekako primjećuju. U ovoj modernoj “igri” zadovoljavanja zahtjevnih kupaca postoji značajan broj kvalitetnih tvrtki, ali koje još nisu počele s takvom komunikacijom. Imaju cijeli prodajni proces odlično postavljen, no nedostaje im samo još taj jedan mali korak da bi dobili iskrenu lojalnost kupca. Pravo pitanje za te tvrtke bi bilo: zašto još uvijek niste saznali mišljenje kupca o njihovom (ne)omiljenom proizvodu?

ATLANTIC GRUPA D.D.

Prema ukupnom prometu u 2022. godini, dionica Atlantic Grupe d.d. nalazi se na devetom mjestu u odnosu na sve dionice uvrštene na Zagrebačkoj burzi sa 72,8 milijuna kuna ostvarenog prometa (9,66 milijuna eura)

Atlantic Grupa jedan je od vodećih prehrambenih proizvođača u jugoistočnoj Europi, prepoznata po brendovima iz segmenta kave - Grand kafa i Barcaffè, s rasponom brendova iz segmenta pića - Cockta, Donat, Cedevita, Kala i Kalnička, s portfeljem brendova iz segmenta slatko i slano - Smoki, Najlepše želje i Bananica te brendom Argeta iz segmenta delikatesnih namaza.

Dodatno, Atlantic Grupa je vlasnik vodećeg ljekarničkog lanca u Hrvatskoj pod brendom Farmacia. Atlantic Grupa u svojem poslovanju objedinjuje proizvodnju, razvoj, prodaju i distribuciju robe široke potrošnje, s istodobnom prisutnošću na više od 30 tržišta diljem svijeta. Jedna je od vodećih prehrambenih kompanija u regiji čiji proizvodni portfelj uključuje kavu, prehranu za sportaše, bezalkoholna pića, slatki i slani asortiman, delikatesne namaze te dječju hranu.

50,2%

DIONICA

Atlantic Grupe u vlasništvu je društva MYBERG

D.O.O.

burze. U 2008. godini kompanija počinje akvizirati ljekarničke ustanove i formirati vlastiti ljekarnički lanac. Do sredine 2010. godine, Atlantic Grupa je izrasla u jednog od vodećih europskih proizvođača prehrane za sportaše, regionalnog lidera u proizvodnji vitaminskih napitaka i dodataka prehrani, istaknutog regionalnog proizvođača kozmetike i proizvoda za osobnu njegu, vodećeg distributera robe široke potrošnje u jugoistočnoj Europi te vlasnika jednog od vodećih privatnih ljekarničkih lanaca. Prekretnicu u poslovanju kompanije predstavlja njezina najveća akvizicija kompanije s razvijenim portfeljem brendova iz vlastitog proizvodnog programa i vodećim tržišnim pozicijama na regionalnim tržištima - Droga Kolinska d.d. Okončanjem akvizicije u 2010. godini, te izvršenjem složenog procesa integracije njena poslovanja u postojeći sustav kompanije, Atlantic Grupa stasala je u jednu od vodećih prehrambenih kompanija u regiji.

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, Atlantic je provodio strategiju razvoja temeljenu na kombinaciji organskog rasta i akvizicija, uz 50-ak preuzimanja različitih veličina, od kojih se svakako ističu ona koja su imala transformacijski karakter, prije svega preuzimanje društava Cedevita i Droga Kolinska. Danas je Atlantic Grupa kompanija s: prihodima od prodaje od 6,4 milijarde kuna (gotovo 850 milijuna eura), 13 modernih proizvodnih pogona (u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Makedoniji), razvijenom regionalnom distribucijom, te devet brendova s prodajom iznad 140 milijuna kuna (18,6 milijuna eura) te visokim tržišnim udjelima i prepoznatljivošću. Atlantic Grupa ima uravnoteženu prisutnost u jugoistočnoj Europi gdje ostvaruje 91,4% ukupne prodaje, dok se 8,6% odnosi na prisutnost kompanije u zapadnoj Europi, zemljama ZND-a i ostalim zemljama.

U 2006. godini kompanija je transformirana u dioničko društvo te je iduće godine, provedbom inicijalne javne ponude dionica Atlantic Grupe d.d., uvrstila svoje dionice na uređeno tržište Zagrebačke

Atlantic Grupa posluje kao vertikalno integrirana multinacionalna kompanija čije poslovne aktivnosti uključuju istraživanje i razvoj, proizvodnju te distribuciju robe široke potrošnje u jugoistočnoj Europi i na zapadnoeuropskim tržištima. Od osnutka

POSLOVANJE TIJEKOM 2022. Atlantic Grupa je unatoč brojnim izazovima u okruženju u 2022. godini ostvarila povijesno rekordne prodajne rezultate, a rast je ostvaren u svim poslovnim i distribucijskim područjima. Nakon što su prethodne dvije godine bile obilježene pandemijom koronavirusa, 2022. godinu obilježila je agresija Rusije na Ukrajinu koja je izazvala energetsku krizu, dodatne zastoje i nestašice u dobavnim lancima te značajna poskupljenja velikog dijela sirovina i pakirnog materijala, logističkih i drugih usluga i energenata. Navedeno povećanje cijena gotovo svih strateških sirovina i usluga samo su djelomično uspjeli kompenzirati optimiranjem internih resursa, te manjim dijelom povećanjem prodajnih cijena, što je dovelo do pada profitabilnosti. Ipak, stabilna financijska pozicija, snaga brendova, optimiranje poslovnih procesa i kvalitetno strateško upravljanje omogućili su im da održe zaposlenike na ključnim pozicijama.

PERFORMANS DIONICE U ODNOSU NA INDEKS

Strateško distribucijsko područje (SDP) Hrvatska je u 2022. godini ostvarilo prihode od prodaje u iznosu od 1.553 milijuna kuna (206,12 milijuna eura), čime je zabilježilo rast od 11% u odnosu na prethodnu godinu. Već drugu godinu zaredom Strateško distribucijsko područje (SDP) Srbija ostvaruje rekordne prodajne rezultate u iznosu od 1.542 milijuna kuna (204,66 milijuna eura) ostvarivši rast prihoda u odnosu na prošlu godinu za 15%, dok je Strateško distribucijsko područje Slovenija (SDP Slovenija) u 2022. godini ostvarilo najviši promet u svim godinama poslovanja do sada s realiziranim prihodima od prodaje u iznosu od 1.095 milijuna kuna (145,33 milijuna eura), što predstavlja 8% rasta na prethodnu godinu.

U 2022. godini Distribucijsko područje (DP) Makedonija obilježilo je 15 godina prisutnosti na tržištu uz kontinuirani rast prometa pa je tako, unatoč nepovoljnim globalnim ekonomskim trendovima, ostvareno 362 milijuna kuna prihoda od prodaje (48,05 milijuna eura), što predstavlja rast prodaje od 15% u odnosu na prethodnu godinu, kao i rast dobiti. Istodobno, Distribucijsko područje Austrija (DP Austrija) zabilježilo je promet od 146 milijuna kuna (19,38 milijuna eura), čime je ostvaren rast od 27% u odnosu na prethodnu godinu.

FINANCIJSKO POSLOVANJE

Godinu 2022. obilježile su i intenzivne pripreme za ulazak Hrvatske u eurozonu odnosno prelazak s kune na jedinstvenu europsku valutu, što je zahtijevalo promjene na nizu IT sustava i sučelja, prvenstveno u području ERP-a i analitike (konsolidacija, planiranje i izvješćivanje) za hrvatske članice Atlantic Grupe. Sve sustave i izvještavanje u kompaniji su uspješno prilagodili u skladu s planiranim rokovima. Unatoč nepovoljnom i nestabilnom okruženju, Atlantic Grupa je po prvi puta premašila 6 milijardi kuna prihoda od prodaje (gotovo 800 milijuna eura) te ostvarila organski rast prihoda od 12,4%. Na rast prodaje utjecala je bolja epidemiološka situacija na svim tržištima te ukidanje restrikcija u radu HoReCa kanala kao i drugih mjera lokalnih vlasti za sprečavanje širenja COVID-19 u odnosu na prethodnu godinu te uspješna turistička sezona u Hrvatskoj. Također, valja spomenuti da je dio porasta prihoda rezultat dizanja prodajnih cijena zbog značajnog poskupljenja ključnih sirovina, pakirnog materijala, energenata i usluga. Prodajne cijene nisu rasle u mjeri kako bi u potpunosti anulirali rast troškova već je kompanija podnijela dio tereta smanjenje profitabilnosti te je normalizirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) niža za 22,3% u odnosu na godinu ranije i iznosi 571,4 milijuna kuna (75,84 milijuna eura).

Profil kompanije

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP

Na pad normalizirane EBITDA

najveći su utjecaj imali značajno viši troškovi sirovina (osobito sirove kave) i pakirnog materijala, energije, transportnih i logističkih troškova te ulaganja u ljudske resurse. Navedeni negativan utjecaj nadmašio je rast prodaje svih poslovnih i distribucijskih područja. Usprkos gospodarskim poremećajima nastavili su s kapitalnim ulaganjima koja su ove godine iznosila 263 milijuna kuna (34,91 milijuna eura).

KRETANJE CIJENE DIONICE

Godina je započela odličnom trgovinskom statistikom i pozitivnom živahnošću tržišta, da bi veljača i početak ratnog sukoba u Ukrajini donijeli intenzivno trgovanje, uz korekcije indeksa i tržišne kapitalizacije.

Ipak, nastavak godine donio je uglavnom pozitivan sentiment bilježeći 16,5% veći promet nego godinu dana ranije. Istovremeno, CROBEX10 je ostvario pad od 8,4%, a CROBEX pad od 4,8% pri čemu je dionica Atlantic Grupe zabilježila pad od 18,6%. Prema ukupnom prometu u 2022. godini, dionica Atlantic Grupe d.d. nalazi se na devetom mjestu u odnosu na sve dionice uvrštene na Zagrebačkoj burzi sa 72,8 milijuna kuna ostvarenog prometa (9,66 milijuna eura). Među sastavnicama CROBEX10, Atlantic Grupa d.d. zauzima drugo mjesto s tržišnom kapitalizacijom od 4.561 milijuna kuna (605,35 milijuna eura). U srpnju 2022. godine provedena je podjela dionica Atlantic Grupe, i to na način da se jedna postojeća

dionica, pojedinačnog nominalnog iznosa od 40,00 kuna, dijeli na četiri nove redovne dionice, pojedinačnog nominalnog iznosa od 10 kuna. Provedbom te korporativne akcije svaki dioničar je za svaku redovnu dionicu Atlantic Grupe, pojedinačnog nomi-

Atlantic Grupa je unatoč brojnim izazovima u okruženju u 2022. godini ostvarila povijesno rekordne prodajne rezultate

Promet i kretanje cijene dionice ATGR 1.1.2020 - 31.3.2023.

nalnog iznosa od 40,00 kuna, stekao po četiri redovne dionice pojedinačnog nominalnog iznosa od 10,00 kuna.

Pored dionica koje su izlistane u najvišoj kotaciji Zagrebačke burze pod oznakom ATGR, Atlantic Grupa krajem 2020. godine izdala je petogodišnju korporativnu obveznicu oznake 3ATG2 ukupnog nominalnog iznosa 300 milijuna kuna (39,82 milijuna eura) s kamatnom stopom od 0,8750%.

VLASNIČKA STRUKTURA

Atlantic Grupa d.d. ima stabilnu vlasničku strukturu s 50,2% dionica u vlasništvu društva

Myberg d.o.o., a koje društvo se nalazi u 100% vlasništvu Emila Tedeschija. Od ostalih većih dioničara ukupno je 5,8% dionica u vlasništvu Lade Tedeschi

Fiorio, dok mirovinski fondovi drže 35,1% dionica Atlantic

Grupe d.d. Unutar kategorije Menadžment, članovi uprave imaju 149.376 dionica (Neven Vranković 86.236, Srećko Nakić 30.500, Zoran Stanković 23.716, Enzo Smrekar 6.864 i Mate Štetić 2.060). Unutar kategorije Ostali, član Nadzornog odbora Siniša Petrović ima 704 dionice. Također, član Uprave Neven Vranković ima 150 obveznica Atlantic Grupe d.d. Na datum 31. prosinca 2022. društvo posjeduje 48.132 vlastitih dionica koje čine 0,36% temeljnog kapitala. Politika isplate dividende Društva provodi se u skladu s razvojnim planovima i stanjem na tržištu kapitala, odnosno, su

kladno rastu neto dobiti, razini prihoda, očekivanom porastu vrijednosti imovine Atlantic Grupe, te drugim relevantnim čimbenicima. U slučaju ispunjenja navedenih uvjeta, namjera je Društva da dioničarima

isplaćuje do 45% konsolidirane dobiti u obliku dividende. Prema odluci Glavne skupštine održane 16. lipnja 2022. godine, odobrena je isplata dividende u iznosu od 50,00 kuna po dionici (6,64 eura), koja je dioničarima isplaćena 5. srpnja 2022., a što čini povijesno najvišu dividendu po dionici od izlaska Društva na ZSE. Krajem srpnja provedena i korporativna akcija podjele postojećih dionica u omjeru 1:4 te je 19. srpnja 2022. bio prvi dan trgovanja povećanim brojem dionica. Iznos dividende u tablici te referentna cijena radi usporedivosti s današnjim cijenama i današnjom količinom dionica izraženi su u eurima te sukladno povećanom broju dionica nakon stock split-a (tako dividenda od 50,00 kuna ili 6,64 eura po staroj dionici odgovara 12,5 ili 1,66 eura po dionici nakon podjele).

Napomena

Navedene informacije dane su u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Odjel analize credos@credos.hr

Credos

LOKACIJA, LOKACIJA, LOKACIJA

Svoju prepoznatljivost i prihvaćenost kod kupaca, osim širokoj i prilagođenoj asortimanskoj ponudi, kiosci zahvaljuju i svojoj lokaciji odnosno lakoj dostupnosti. Tvrtke prisutne na domaćem tržištu stoga veliku pažnju posvećuju optimiziranju mreže na najfrekventnijim lokacijama

Frmat kioska, kao važan dio maloprodajnog univerzuma, zahvaljujući njihovom neprestanom mijenjanju i razvoju te proširenju ponude zasigurno je jedan od njegovih najuzbudljivijih dijelova. Tradicionalni asortiman novina i

duhanskih proizvoda odavno je nadopunjen robom široke potrošnje, ali i mnogobrojnim uslugama čiji se spektar neprestano širi. Svoju prepoznatljivost i prihvaćenost kod kupaca, osim širokoj i prilagođenoj asortimanskoj ponudi, kiosci svakako zahvaljuju i svojoj lokaciji odnosno dostupnosti.

1.636

BROJ KIOSKA u Hrvatskoj u 2023.

Osim po stalnim nadopunjavanjima i izmjenama u ponudi, ovaj maloprodajni kanal karakterističan je i po smanjenju ukupnog broja prodajnih mjesta. Prema zadnjem cenzusu agencije NIQ za 2023. godinu, u Hrvatskoj u kanalu kioska imamo ukupno 1.636 prodajnih objekata, što je za

2% manje nego godinu prije te za 8% manje nego 2021. Kod drugih maloprodajnih formata situacija je nešto drugačija pa tako hipermarketi odnosno supermarketi u odnosu na 2021. bilježe rast sa 766 na 814 odnosno za 6,3%, pri čemu je broj formata većih od 2.500 četvornih metara u dvije godine porastao 3%, a formata veličine od 301 do 2.500 četvornih metara za 6,7%. Pad u broju prodavaonica na domaćem tržištu, osim kioska, u posljednje dvije godine bilježe i srednje veliki dućani (41 do 100 četvornih metara) i to za 5,7%, te mali formati do 40 kvadrata za 9,2%. Ukupan je broj prodavaonica svih formata, uključujući i kioske te benzinske postaje u 2023. u odnosu na 2021. pao za 3,8% pa ih sada ima 8.502.

"Smanjenje ukupnog broja kioska rezultat je potrebe za povećanim ulaganjima u ponudu na frekventnijim lokacijama, nedostatka radne snage, povećanja ukupnog troška poslovanja dodatno potaknutog inflacijom, ali i navika kupnje koje se mijenjaju, posebno nakon pandemije", objašnjava Jurica Jurič, Head of retail kompanije BAT Adria, čiji maloprodajni segment čine tvrtke iNovine d.d. Hrvatska i iNovine BH d.o.o., a koje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini posluju na više od 750 prodajnih mjesta. Jurič pritom podsjeća kako su iNovine u Bosni i Hercegovini najveći lanac kioska s dva brenda prodajnih mjesta: iNovine i Lafka, a jedinstveni su po tome što jedini pokrivaju teritorij oba BiH entiteta. iNovine Hrvatska su drugi po veličini nacionalno prisutan lanac kioska u Hrvatskoj i posluju kroz format standardnih kioska, walk in shopova te pop-up kioska. U prošloj su godini otvorili šest novih prodajnih mjesta, u Splitu, Zadru i Zagrebu, a u ovoj godini u planu je daljnje širenje i unapređenje mreže s naglaskom na jačanje tržišne pozicije na Jadranu odnosno u regiji Jug.

RADNA SNAGA

Osnovni asortiman tvrtke ujednačen je u svim formatima uz određene ekstenzije ponude i usluga ovisno o mikrolokaciji i formatu. "iNovine su specifične po tome što u odabranim walk in shopovima te na pop-up kioscima kupcima nudimo poseban doživljaj kupnje novih duhanskih i nikotinskih kategorija. Na posebno uređenim zonama odrasli pušači koji to žele mogu dobiti dodatnu uslugu edukacije vezanu za nove kategorije duhanskih proizvoda", navodi Jurič ističući kako su kiosci i dalje, unatoč svim promjenama, jedan od ključnih kanala prodaje duhanskih i nikotinskih proizvoda koji u iNovinama čine više od polovine ukupnog prihoda. Uz njih, značajno mjesto u ukupnom prometu zauzima i FMCG kategorija, posebice bezalkoholna pića, uz ostale prehrambene kategorije, te e-voucheri, a zajedno s duhanskim proizvodima donose najveći dio prihoda. "Kiosci su najviše prepoznatljivi po dostupnosti i zato je lokacija ključ njihova uspjeha. Ono što ih čini različitima od klasične maloprodaje je brzina i razina usluge, detaljno razvijene destinacijske kategorije te široka paleta usluga koje kupcima olakšavaju ubrzanu svakodnevicu. Zato je fokus optimiziranje mreže na najfrekventnijim lokacijama, kako bi kiosci uvijek bili dostupni korisnicima tijekom obavljanja svakodnevnih obaveza", objašnjava Jurič dodajući kako iNovine kupcima nude široku paletu usluga. To su igre na sreću Hrvatske lutrije, Franck kava za van, usluge preuzimanja i slanja paketa, razni e-bonovi za plaćanje na internetu, klađenje, nadopunu karata za javni prijevoz ili ENC-a), gaming, Aircash uplate i isplate, plaćanje parkinga, računa kao i brojne druge usluge. Uz to, prvi su lanac kioska kod nas koji je uveo mogućnost plaćanja u kriptovalutama na fizičkim prodajnim mjestima.

Kiosci su i nakon pandemije ostali preferirani kanal kupcima za određene kategorije proizvoda jer su na dohvat ruke

Potencijal kioska leži u ranom prepoznavanju i implementaciji trendova te izlasku ususret potrebama potrošača

Tvrtka iNovine Hrvatska tijekom cijele godine zapošljava u prosjeku oko 500 djelatnika. Tijekom turističke sezone ta se brojka povećava s obzirom na otvaranje sezonskih prodajnih mjesta, a kao i čitavo gospodarstvo, i oni se suočavaju s nedostatkom odgovarajuće radne snage. "U našem je slučaju nekoliko dominantnih ograničavajućih faktora. Kao prvo, to je relativno niska profitabilnost kiosk biznisa koja za posljedicu ima ograničene mogućnosti u segmentu rasta plaća, a kao drugo vrlo ograničena mogućnost zapošljavanja inozemnih radnika zbog potrebnih vještina i nužnog poznavanja jezika za rad na kiosku", ističe Jurič dodajući kako unatoč povremenim izazovima u tom segmentu ipak uspijevaju ostvariti zadane ciljeve. Trenutačno su u iNovinama koncentrirani i na nadolazeću turističku sezonu za koju su pripreme u punom jeku, a na svim prodajnim mjestima na kojima se opseg posla povećava tijekom ljetnih mjeseci maksimalno nastoje prilagoditi ponudu roba i usluga te radno vrijeme potrebama kupaca.

BRZA KUPNJA

Svakodnevicu kupaca neprestanim prilagođavanjem ponude nastoje olakšati i u lancu kioska Tisak koji je sa svojih 758 prodajnih mjesta vodeći igrač na domaćem tržištu. U ljetnim mjesecima ovaj operater otvara dodatnih 50 sezonskih prodajnih mjesta s prilagođenom ponudom obogaćenom primjerice programom za plažu, kremama za sunčanje, suvenirima i sličnim. Uz tradicionalan format kioska poslovanje su organizirali i kroz walk in lokale koji imaju nešto širi asortiman od samih kioska, dok su njihovi veći formati Tisakmedia u kojima prevladava asortiman knjiga, igračaka, poklon programa, školskog pribora te tehnike i gaminga. Tisak plus format pak je hibrid walk in lokala i Tisakmedie.

Iz ovog lanca podsjećaju kako na svojim prodajnim mjestima

Kiosci - Trendovi

nude asortiman za pušenje, novine, pića, prehranu, sladolede, igračke, tehniku, vozne i parkirne karte, bonove teleoperatera, biljege i poštanske marke, coffee to go, uslugu Tisak paket, plaćanja računa, elektroničke bonove, razvijanje fotografija, dostave Overseas paketa kao i mnoge druge. Dodaju ujedno kako kiosci, osim svojom širokom asortimanskom ponudom, svoju prepoznatljivost na tržištu grade kroz dostupnost konstantnim povećavanjem broja lokacija, prilagođavanjem asortimana potrebama kupaca te uvođenjem raznih usluga kojima se olakšava svakodnevica kupaca. Konkretno, Tisak je u ponudu u protekle dvije godine u ponudu uveo elektroničke cigarete, proizvode vezane za grijani duhan, razne kolekcionarske projekte te Overseas dostavu paketa. "Za poslovanje tvrtke s aspekta prihoda ključna kategorija su duhanski proizvodi, ali s aspekta kanala prodaje svakako su bitne i impulsne kategorije kao što su manja pakiranja pića, žvakaće gume te impulsna prehrana, kao i kategorije specifične za kiosk kanal odnosno sličice, kolekcionarski projekti te manje igračke", navode u ovoj tvrtki dodajući kako sve veću važnost imaju i razne usluge kao što su Tisak paket, Overseas dostava paketa, plaćanje računa, prijevozne karte i mnoge druge.

U Tisku smatraju kako su, s obzirom na to da se nalaze na otvorenim površinama, kiosci prepoznati kao mjesta sigurne i brze kupnje te podsjećaju kako je to posebno vrijedilo za vrijeme pandemije. Međutim, kiosci su i danas preferirani kanal kupcima za određene kategorije proizvoda jer su na dohvat ruke, a posebno to vrijedi za već spomenutu impulsnu kupnju posebnih skupina proizvoda. Ovaj lanac tijekom prošle godine otvorio je 25 novih prodajnih mjesta i preuredio postojećih 75, a za ovu godinu planirano je otvaranje 20 novih prodajnih mjesta. "Tisak, kao i većina

maloprodajnih lanaca u Hrvatskoj, nije izuzet od suočavanja s izazovima pronalaska radne snage. Iako će potražnja za kvalitetnim prodavačima uvijek postojati bez obzira na ekonomske potrebe, trenutno je u Tisku potražnja prilično izražena u segmentu maloprodaje, a najviše u Zagrebu i okolici. Stoga je primarni zadatak našeg odjela ljudskih potencijala i cijelog managementa rad na razvoju employer branding strategije u funkciji privlačenja i zadržavanja zaposlenika koji angažirano doprinose ostvarivanju organizacijske svrhe i vizije", uvjereni su u Tisku.

STANDARDNA PONUDA

Treći igrač na domaćem tržištu, tvrtka NLK trgovina i distribucija, iako ima lokacije i na obali, nije sezonski ovisna niti orijentirana pa se ne priprema posebno za predstojeću sezonu. Ljeti se ipak pobrinu da za postojeće lokacije nabave dovoljnu količinu robe i dodaju nešto prigodno u asortiman što inače nije u standardnoj ponudi, a vezano je za ljeto. "Nacionalni lanac kioska NLK Trgovina i Distribucija trenutačno radi na 35 lokacija. Dio njih su samostojeći objekti odnosno kiosci, dok su dio ulazne lokacije smještene u trgovačkim centrima širom Hrvatske. Uz to, imamo i nekoliko cigar shopova pod brendom Churchill Cigar Shop gdje se uz standardnu ponudu nalaze i posebni prostori, 'walk-in humidori' za čuvanje vlažnosti specijalnih cigara i srodnih proizvoda", navodi

Željko Petrić, direktor tvrtke, dodajući kako su neke od bitnijih lokacija u zagrebačkoj Gajevoj ulici te trgovačkim centrima Avenue Mall i Westgate. U Kaufland prodajnim centrima smješteno je 10 njihovih lokacija. Na svima imaju standardnu kiosk ponudu, a uz nju i robu široke potrošnje, ali i lutrijske usluge, preuzimanje paketa ili prodaju raznih vrsta bonova. Petrić se slaže kako su trenutačni

tržišni uvjeti za kioske itekako zahtjevni i izazovni, a ponajprije je tome razlog nedostatak odgovarajuće radne snage. "Ne manje važne su i niske marže s kojima kiosci posluju u uvjetima sve viših troškova rada", ističe Petrić pojašnjavajući kako su kiosci mjesta brze kupnje, dominantno duhanskih i drugih trošarinskih proizvoda koji nose i do 75% prometa, a opterećeni su trošarinama koje znače vrlo niske marže. "To kioske dovodi do granice održivosti poslovanja jer je nemoguće podržavati toliku količinu posla za tako male marže. Smatram kako će, ako se nastavi smanjivanje ionako niskih marži te pritisak na povećanje osnovnih plaća, broj kioska i dalje padati", upozorava Petrić. Lanac kojem je na čelu u posljednje vrijeme nije povećavao broj prodajnih mjesta ponajprije jer im nedostaje radnika, a i potencijalni rast u ovoj godini bit će uvelike ovisan o pronalasku zaposlenika kojih je u NLK Trgovini i Distribuciji trenutačno 90. "Kanal kioska u Hrvatskoj prepoznat je kao mjesto ugodne i brze kupnje s cijenama prilagođenima situaciji na tržištu, ponudom koja je proširena na većinu potrepština koja kućanstvu trebaju i smatram kako se tu više ne mogu dogoditi velike 'revolucije' u poslovanju", napominje Petrić uz zaključak kako će budućnost kioska ovisiti o raspoloživim zaposlenicima i kretanju marži.

Bez obzira na sve izazove s kojima se suočavaju u poslovanju, kiosci će uvijek ostati mjesta na usluzi vjernim kupcima koji traže brzu i pouzdanu raznoliku uslugu. Njihov potencijal, smatraju ljudi iz struke, leži u ranom prepoznavanju i implementaciji trendova te izlasku ususret potrebama potrošača, posebice mlađih generacija, a ključ uspjeha i u godinama koje dolaze može biti u daljnjem razvoju tzv. "convenient" modela.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Lanac opskrbe - Vijesti

CARGO-PARTNER

POSTAJE DIO NX GROUP

Vlasnik i osnivač kompanije cargo-partner, Stefan Krauter, odlučio je prodati austrijskog globalnog logističkog operatera japanskom javnom dioničkom društvu Nippon Express Holdings, koje je ujedno matična kompanija Nippon Expressa (NX), APC-a, Franco Vago-a i drugih. Počevši s radom 1983. godine, sa samo pet zaposlenika na aerodromu u Beču, razvijajući kompaniju gotovo u potpunosti or-

BOLT SE ZALAŽE ZA JEDNAKOST SPOLOVA

Zelena tranzicija

ganski do sadašnjih 4.000 zaposlenika u 40 zemalja širom svijeta, Stefan Krauter već je ranije prepustio upravljačku palicu svom menadžment timu, a sada je predao i vlasništvo NX-u. “Liderstvo agilnih osnivača nosi značajne prednosti, ali od određene faze izuzetno profesionalno i dugoročno stabilno vlasništvo je veća prednost. Izazov i odgovornost osnivača je odlučiti o oba nasljedstva - upravljanju i vlasništvu - u pravom trenutku. Ne prerano, kako bi se moglo osigurati stabilno unutrašnje upravljanje, ali svakako ni prekasno”, rekao je Stefan Krauter.

Bolt

će uložiti 2,5 milijuna eura u svrhu poticanja većeg broja žena na pružanje usluge vožnje na zahtjev putem svoje i ostalih platformi za vožnje na zahtjev. Dio je to nove Boltove kampanje nazvane “Žene za volanom” koja nastoji riješiti problem nedovoljne zastupljenosti žena u sektoru prijevoza i pomoći im da dodatno zarade kao vozačice na platformi za vožnju na zahtjev. Kada je riječ o Hrvaticama koje su se odlučile na rad putem Boltove platforme za vožnje na zahtjev, primijećen je porast njihova broja u zadnjih godinu dana te je vjerojatni pokazatelj pokretanja pozitivnog trenda. Broj aktivnih vozačica tako je u spomenutom periodu porastao za oko 40 posto, a svaki deseti vozač na platformi Bolt je žena. Pet posto žena od ukupnog broja vozača aktivno je na mjesečnoj razini, što je pokazatelj da cijene fleksibilnost rada na platformi i da rade onda kada imaju vremena i potrebu za dodatnim prihodom.

HRVATSKA POŠTA NABAVILA JOŠ 100 ELEKTRIČNIH MOPEDA

PORASLA PRODAJA VOZILA

U Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine prodano 19.487 novih

putničkih vozila, što je gotovo 37 posto više nego lani kada ih je prodano 14.233. Samo u travnju

prodano je 6.240 novih vozila,

što je rast od 39,5 posto, podaci

su Promocije plus. U prva četiri

mjeseca ove godine najviše novih

vozila prodao je Renault, njih

2.134, te drži 10,95 posto tržišta.

Hrvatska

pošta je u sklopu novog strateškog okvira nastavila s transformacijom poslovanja u zeleno i održivo. Postavljen je 300. paketomat čime je dovršena mreža poštanskog zelenog dostavnog kanala i nabavljeno je još 100 električnih mopeda. Pošta je s postavljanjem paketomata počela prije dvije godine kako bi odgovorila na potrebe korisnika za pristupačnom i jednostavnom uslugom dostave paketa. Paketomati su danas dostupni diljem Hrvatske, uključujući i otoke Korčulu, Hvar, Brač, Pag, Vir, Krk i Lošinj, a nalaze se na frekventnim i lako dostupnim

lokacijama. Sto novih električnih mopeda marke Silence SO2 koristit će se za dostavu u Osijeku, Rijeci, Splitu, Zadru, Bjelovaru te Zagrebu i okolici. Poštanski zeleni vozni park trenutačno ima 423 električna vozila koja uključuju i 116 dostavnih kombija. Tvrtka razvija i vlastitu mrežu punionica za električna vozila koje se nalaze u sklopu sortirnih i dostavnih centara te poslovnih objekata. Dosad je postavljeno više od 50 punionica, a do kraja ove godine bit će ih više od 80. Korištenjem električnih vozila Hrvatska pošta ove će godine smanjiti štetne emisije CO2 za 1.300 tona.

PRETOVARENA VOZILA PREPREKA POSLOVANJU

Prijevoz tereta s pretovarenim vozilom prepreka je koja najviše koči svakodnevno poslovanje mikro i malih poduzetnika u prijevozu tereta i potrebno ga je rješavati izmjenom zakonskih propisa koji će značajno smanjiti raširenost pretovara vozila kao

štetne, opasne i za društvo u cjelini izrazito nepovoljne poduzetničke prakse, rečeno je na okruglom stolu koji je organizirala Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Hrvatskim društvom za transportno pravo. Na održanom okruglom stolu predložena su neka rješenja za poboljšanje položaja prijevoznika, ali i smanjenje prekomjernog trošenja javne infrastrukture te podizanje opće sigurnosti sudionika u prometu.

Nezaboravno iskustvo za vaš tim!

Food Truck Festival Team Building na jezeru Jarun ili na lokaciji po Vašem izboru do 18.6.2023.

Osigurajte svojim zaposlenicima nezaboravno iskustvo uz organizaciju team buildinga u sklopu Food Truck Festivala na jezeru Jarun u Zagrebu. Food Truck Festival u posljednje tri godine posjetilo je preko 50.000 posjetitelja te se instantno prometnuo u jednu od omiljenih manifestacija u gradu Zagrebu.

Svim tvrtkama nudimo mogućnost organizacije team building-a po principu “ključ u ruke”, uslugu koja uključuje kompletnu organizaciju događajaod zabavnog, sportskog, društvenog i glazbenog sadržaja do velikog izbora street food hrane i pića s retro kamiona. Koncept team building za tvrtke sastoji se od gastro, zabavne, glazbene, sport i chill zone. Kapacitet team building-a može ići od 100 do 1.000 ljudi, a klijenti uz lokaciju Jaruna mogu i sami odabrati lokaciju po želji te vrstu zabavnog sadržaja. Uspješno smo organizirali preko pet Food Truck Festival team building druženja za tvrtke poput Jamnice, Greyp-a i Generali osiguranja.

Ne propustite priliku! Rezervirajte svoj termin za team building već sada, a ako imate potrebu vidjeti kako to sve izgleda uživo, slobodni ste nas posjetiti na Food Truck Festivalu na jezeru Jarun od 31.5. - 18.6.2023. pokraj kluba Aquarius.

Kontakt:

Mail: medo@fresh-island.org

Tel: +385 91 462 9298

Društvene mreže: @foodtruckfestivalhr

Iz regulative - Rješavanje sporova

Prijedlog novog Zakona o mirnom rješavanju sporova koji je jednako bitan za poduzetnike i građane upravo je prošao saborsku raspravu, prvo čitanje. Prijedlogom zakona želi se olakšati pristup sporazumnom rješavanju sporova, u svrhu izbjegavanja nepotrebnog pokretanja sudskih postupaka, što je u praksi osobito važno za poslovanje pravnih subjekata u trgovini i cijelom gospodarstvu.

Medijacija (mirenje) može biti sudska ili izvansudska, kada se provodi pred institucijama za medijaciju, kao što su centri za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj odvjetničkoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj udruzi za medijaciju i dr. Novim Zakonom o mirnom rješavanju sporova predviđa se osnivanje Centra za mirno rješavanje sporova kao javne ustanove koja će poticati mirno rješavanje sporova, davati suglasnost institucijama za mirno rješavanje sporova i suglasnost na programe edukacije, provoditi stručno osposobljavanje i usavršavanje medijatora, te voditi Registar medijatora i objavljivati informacije o mirnom rješavanju sporova, a moći će se uključiti i u poticanje drugih metoda rješavanja sporova.

MIRNO RJEŠAVANJE SPORA

NOVI ZAKON O MIRNOM

RJEŠAVANJU SPOROVA

Iako bez sumnje postoje oni koji pravdu žele istjerati na sudu, medijacija olakšava cijeli proces za obje strane. Upravo zato što obje strane u njemu sudjeluju dobrovoljno, jer imaju kontrolu nad svim njegovim segmentima, a jednako ga tako mogu i prekinuti u bilo kojem trenutku

Sam pojam mirnog rješavanja sporova definira se široko i obuhvaća medijaciju, zakonom uređene pregovore i druge alternativne načine rješavanja sporova. Pokušaj mirnog rješenja spora postaje procesna dužnost stranaka prije pokretanja parničnog postupka radi naknade štete i izričito se propisuje da troškovi medijacije koja nije dovršena sklapanjem nagodbe ulaze u parnične troškove, a rok za rješenje spora je 60 dana. Sudovi će i dalje tijekom cijelog postupka moći uputiti stranke da spor pokušaju riješiti mirnim putem. U postupku medijacije stranke sporazumno imenuju medijatora, a ako se ne postigne dogovor stranke mogu zatražiti da Centar, institucija za medijaciju ili treća osoba imenuje medijatora.

Predlagači novog zakona smatraju da će novi sustav mirnog rješavanja sporova doprinijeti snažnijoj uporabi medijacije. Prijedlog zakona definira da je medijacija svaki postupak, bez obzira na to provodi li se u sudu, instituciji za medijaciju ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor uz pomoć jednog ili više medijatora koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje. Medijator je osoba koja na temelju sporazuma stranaka provodi postupak medijacije.

Ovim Prijedlogom Zakona o mirnom rješavanju sporova uvode se neke novine u postojeći način i strukturu mirnog rješavanja sporova koji se u Republici Hrvatskoj, ali i cijelom svijetu, provodi već godinama. O tome kako točno medijacija funkcionira, koje su njezine prednosti i tko najčešće poseže za time, saznajte u nastavku.

Medijacija se sada može pokrenuti prije samog sudskog spora, tijekom trajanja sudskog spora, ali i po okončanju istog. U Republici Hrvatskoj medijacija se može provesti pri sudovima ili pred centrima za mirenje Hrvatske udruge za medijaciju, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske odvjetničke komore, Hrvatskog ureda za osiguranje i drugim institucijama koji imaju centre za medijaciju, ali i pred svim registriranim medijatorima u Republici Hrvatskoj koji su kao takvi evidentirani u Registru medijatora.

Medijator je osoba koja raspolaže certifikatom za ovlaštenog medijatora i znanjima potrebnima za rješenje konflikta stečenim na edukaciji za medijatora. Uz medijatora, obje strane u sporu također aktivno sudjeluju u postupku pronalaženja načina rješenja spora.

TAJNOST POSTUPKA

Sve što su stranke saznale u medijaciji ostaje tajno i ne može se kasnije koristiti u sudskom sporu te se u postupku medijacije ne sastavlja zapisnik. Medijator održava sastanke najčešće zajednički s objema stranama koje, naravno, mogu imati i svoje punomoćnike odnosno odvjetnike kao savjetnike, no medijator može odrediti i provođenje odvojenih sastanaka sa svakom stranom posebno, a odluka ovisi o medijatoru i njegovoj percepciji o potrebi održavanja istih, što je najčešće slučaj kada, pogotovo na početku medijacije, strane još nisu u mogućnosti komunicirati o predmetu spora. Strane u medijaciji imaju priliku pred medijatorom i drugom stranom u sporu ispričati svoju priču i ono što je njima važno u sporu te uz pomoć medijatora tražiti i pronaći mogućnosti koje bi dovele do rješenja spora zaključenjem nagodbe, što najčešće nije slučaj u sudskim sporovima u kojima vrlo često ne dolaze do izražaja pravi interesi strana u sporu. U postupku medijacije strane ne prepuštaju odluku o svom sporu nekom trećem, već rješenje svog spora same traže i nalaze u pregovorima. Strane potpuno samostalno, naravno uz pomoć medijatora koji je tu za njih i uz njih, odlučuju na koji rezultat žele pristati. Također, ako je stranama u medijaciji potrebna stručna pomoć pojedinog vještaka ili stručnjaka iz nekog specijaliziranog područja, mogu ga angažirati, a sve to u svrhu što boljeg sporazuma.

Nagodbom postignutom u medijaciji suprotstavljene strane u potpunosti rješavaju sporni odnos. Nagodba zaključena u postupku medijacije je ovršna isprava te u slučaju da jedna strana ne ispuni nagodbu, ista se može i prisilno izvršavati. Međutim, nagodbe postignute u medijaciji vrlo rijetko se prisilno izvršavaju upravo zbog činjenice da su zaključene kao rezultat rješenja koje su kreirale i pronašle same strane i oko njega se suglasile.

ZAŠTO ODABRATI MEDIJACIJU?

Iako bez sumnje postoje oni koji pravdu žele istjerati na sudu, medijacija olakšava cijeli proces za obje strane. Upravo zato što obje strane u njemu sudjeluju dobrovoljno, jer imaju kontrolu nad

Pokušaj mirnog rješenja spora postaje procesna dužnost stranaka prije pokretanja parničnog postupka

Nagodbom postignutom u medijaciji suprotstavljene strane u potpunosti rješavaju sporni odnos

svim njegovim segmentima, a jednako ga tako mogu i prekinuti u bilo kojem trenutku.

Strane u potpunosti kontroliraju rješenje spora i o njihovom sporu ne odlučuje nitko drugi. U većini slučajeva to se rješava u samo nekoliko sastanaka

održanih u postupku medijacije, dok s druge strane sudski sporovi traju i po nekoliko godina s neizvjesnim izgledima za uspjeh. Jednom trgovačkom društvu ili drugom poslovnom subjektu ništa ne znači pravomoćna presuda u njegovu korist kojom je drugoj strani naloženo plaćanje iznosa dugovanja, kamata i troškova, ako je druga strana u međuvremenu prestala postojati ili ima blokirane račune, što je čest slučaj. Danas brzina poslovanja istodobno zahtijeva i brzo rješavanje sporova nastalih između trgovačkih društava, a upravo tu brzinu i dinamiku im pruža medijacija. Također, medijacija je tajan postupak pa ga često koriste trgovačka društva kada ne žele međusobne konflikte iznositi u sudskim postupcima izloženim javnosti. Pri tome za medijacijom ne posežu samo velika trgovačka društva. Medijacija je rješenje za male i velike poduzetnike. Medijacija i velikim i malim poduzetnicima pruža brzo i učinkovito rješenje spora, pruža mogućnost da sami nađu rješenja spora i time zadrže kontrolu nad sporom i poslovanjem, sve to uz očuvanje tajnosti podataka. Novi prijedlog Zakona o mirnom rješavanju sporova s nekim svojim novim rješenjima može pružiti dodatne modalitete za efikasan i poslovni način rješavanja sporova. Naime, upravo medijacija može i male i velike poduzetnike spasiti od financijske propasti, kao i od potpunog gubitka suradnje s poslovnim partnerom s kojim su do trenutka nastanka konflikta i pravnog spora bili u uspješnom poslovnom odnosu. Praksa pokazuje da često nakon medijacije poduzetnici nastavljaju suradnju s drugom stranom, što u slučaju vođenja sudskog spora nikako ne bi bio slučaj. Zaključno, medijacija ima brojne prednosti od kojih su najbitnije da stranke dobrovoljno pronalaze rješenje nastalog problema odnosno spora, da same biraju medijatora kao osobu koja će im pomoći u pregovorima, da na taj način same upravljaju vlastitim sporom, da se primjenjuje puna tajnost postupka te da se rješenje ponekad postiže i na samo jednom, a najčešće na nekoliko sastanaka. Kao što je spomenuto na početku, za ovim se postupkom može posegnuti u bilo kojoj fazi spora, no često se kao najbolje rješenje predlaže problem riješiti prije nego uopće dođe do sudskog spora. Ne uspiju li se sukobljene strane dogovoriti, uvijek im ostaje rješavanje spora pred sudom.

NAPREDAK KROZ RAST PROSJEČNIH CIJENA

Kategorija sušene tjestenine uključuje sve vrste punjene i obične sušene tjestenine koja zahtijeva pripremu i može biti konzumirana nakon kuhanja. U 2022. godini u odnosu na godinu ranije suha tjestenina bilježi rast vrijednosne prodaje na ukupnom tržištu Hrvatske s drogerijama (bez diskontera). Vrijednosni rast kategorije dolazi ponajviše od rasta prosječnih cijena. Vrijednosni rast kategorije dolazi iz oba segmenta - tjestenine s jajima i tjestenine bez jaja. Segment suhe tjestenine bez jaja ima vrijednosni udio od 70% u cjelokupnoj 2022. godini, dok suha tjestenina s jajima čini preostalih 30% ukupne vrijednosne prodaje kategorije.

Moderni formati, u koje su uključeni hipermarketi i supermarketi, nose 69% ukupne vrijednosne prodaje suhe tjestenine, dok se preostalih 31% kategorije prodaje u tradicionalnim formatima (trgovine mješovitom robom koje su manje od 300 m2 + drogerije).

U razdoblju posljednjih godinu dana, zaključno s prosincem 2022. godine, vodeća tri proizvođača nose 55% ukupne vrijednosne prodaje tjestenine, a oni su (abecednim redom): Barilla, Marodi i Pasta Zara.

- prosinac 2022.

Izvor: NielsenIQ panel maloprodaje

Tjestenina – Trendovi i brendovi

OTVORENOST ZA NOVA GASTRONOMSKA RJEŠENJA

Veliki korisnici tjestenine vole kušati nove prehrambene proizvode koji se pojave u trgovinama, proizvode s oznakom "bio", "light" sa smanjenim udjelom masnoće i sl. te često koriste polugotova jela ili proizvode koji ubrzavaju pripremu obroka

3u populaciji pronalazimo srednjih korisnika (medium usage) to jest oni koji konzumiraju tjesteninu barem jednom tjedno, dok je malih korisnika (light usage) ukupno 23%.

Iako je visoki postotak konzumacije kategorije, samo trećini je izrazito bitno koju marku tjestenine kupuju, a manje od 10% konzumira isključivo jedan oblik tjestenine.

VELIKI KORISNICI

se marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju tjestenine i brendova unutar nje. Ovi marketinški pokazatelji važni su nam za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovici 2022. godine na području Hrvatske.

Tjestenina je kategorija namirnica kojoj se postotak konzumacije nije značajno mijenjao u posljednjih pet godina te je i dalje na visokom nivou s obzirom na to da 96% populacije Hrvata barem ponekad konzumira tjesteninu. Samo trećini je izrazito bitno koju marku tjestenine kupuje, a više od 90% voli različite oblike tjestenine - nema preferirani oblik.

Da je tjestenina popularna namirnica u jelima Hrvata nije tajna, što pokazuje i podatak da u dobi od 16 do 64 godine ukupno 96% potrošača u populaciji Hrvat -

ske konzumira tjesteninu. Prema učestalosti konzumacije tjestenine, ukupno 37% populacije su veliki korisnici

96%

hrvatskih potrošača konzumira

TJESTENINU

kategorije (heavy usage), odnosno oni koji konzumiraju navedenu kategoriju dva do tri puta tjedno i više. Nešto manje (36%)

Prosječan veliki korisnik kategorije tjestenine je osoba (podjednako muškarci i žene) srednje životne dobi koja je oženjena, roditelj te živi sa suprugom i vlastitom djecom. Najviše velikih korisnika živi u Zagrebu i okolici. Specifičnosti koje ih izdvajaju iz populacije je da vole kušati nove prehrambene proizvode koji se pojave u trgovinama, proizvode s oznakom "bio", "light" sa smanjenim udjelom masnoće i sl. te često

BRANDpyramid - TOP 3 brenda kategorije "Tjestenina" među velikim korisnicima (srpanj – prosinac 2022.)

Izvor:

BRANDpuls je Ipsosov alat za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Podaci su dostupni za tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Ipsos

koriste polugotova jela ili proizvode koji ubrzavaju pripremu obroka. Ukupno 67% njih svaki

dan doručkuje i to najčešće sendvič i kavu; 40% svaki ili gotovo svaki dan kuha, a zanimljivo je da trećinu veli-

Generacijska segmentacija velikih korisnika kategorije "Tjestenina" (srpanj – prosinac 2022.)

+ Affinity > 115 - Affinity < 85

kih korisnika tjestenine čine osobe koje često konzumiraju zamjene za meso na biljnoj bazi (vege pljeskavice, tofu, sejtan, vege kobasice i sl.). Također im i pekara nije strana - 25% najmanje dva do tri puta tjedno tamo kupi obrok (doručak, ručak, međuobrok ili večeru). Kad je riječ o BRANDPuls specijalnoj segmentaciji, veliki korisnici kategorije tjestenine po svom životnom stilu najviše pripadaju grupama umjerenih obiteljskih ljudi (čak četvrtina svih velikih korisnika kategorije) i osviještenih individualaca. Nešto više od četiri petine velikih korisnika tjestenina često koristi različite oblike

tjestenine, dok 7% ima jedan (preferirani) oblik koji jede. Da tjesteninu jedu zbog brzine i jednostavnosti pripreme slaže se 74% istih. Polovina velikih korisnika ističe da je trgovačka marka jednako kvalitetna kao i proizvođačke marke tjestenina, a isto toliko ističe bitnost prirodnih sastojaka tjestenine, da je bez umjetnih aditiva i dodataka.

KLJUČNI BRENDOVI

Trgovačke marke tjestenina jednako su kvalitetne kao proizvođačke marke Bitno mi je da tjestenina sadrži prirodne sastojke, bez umjetnih aditiva i dodataka

Segmentacija velikih korisnika kategorije "Tjestenina" prema životnom stilu (srpanj – prosinac 2022.)

Unutar BRANDpuls istraživanja, osim općenitog praćenja kategorije, prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu specifičnih kategorija poput kategorije tjestenina. Najvažniji indikator koji se prati je svakako razina korištenja (usage) –marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. Prema našem modelu, korisnik brenda je onaj koji je konzumirao isti u posljednjih mjesec dana. Među velikim korisnicima kategorije vodeći brend po svim sastavnicama je Barilla - dvije trećine velikih korisnika kategorije koristilo je ovaj brend u posljednjih mjesec dana, što je dva puta veći postotak korisnika nego sljedeća dva brenda. Također, 16% svih velikih korisnika kategorije tjestenine su lojalni isključivo brendu Barilla. U odnosu na isti val prošle godine brand Pasta Zara povećala je "usage" te je time postala drugi najzastupljeniji korišteni brend u posljednjih mjesec dana i time je pomaknula brend Marodi na treće mjesto.

Researcher

Ana-Marija Kozjak anamarija.kozjak@ipsosadria.com

LJUDI

Tjestenina – Promometar

Prodaja tjestenine tijekom 2022. godine zabilježila je vrijednosni i količinski rast po stopama od 21,7% i 0,9%. Unutar promatrane kategorije tjestenine ukupno je 38,4% vrijednosne prodaje proizišlo kao rezultat cjenovnih akcija ili promotivnih pakiranja. U okvirima udjela redovne i promotivne prodaje, uočava se rast u vrijednosnom udjelu promotivne prodaje od 4,3%. Prema strukturi promocija na prodajnom mjestu, cjenovne akcije čine 99,1% ukupne promotivne prodaje, dok posebna promotivna pakiranja zauzimaju preostalih 0,9%. U odnosu na 2021. godinu, vrijednosna prodaja na cjenovnim akcijama zabilježila je rast od 36,8%, dok je prodaja promotivnih pakiranja ostvarila rast od čak 51,1%.

Nina Knežević nina.knezevic@nielseniq.com

Client Executive NIQ

PROMOTIVNA PRODAJA U PORASTU

U odnosu na 2021. godinu, vrijednosna prodaja na cjenovnim akcijama lani je zabilježila rast od 36,8%, dok je prodaja promotivnih pakiranja ostvarila rast od čak 51,1%

Promotivna prodaja Redovna prodaja

Izvor: NielsenIQ ScanTrack podaci temelje se na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz NielsenIQ panela maloprodaje (hiper/supermarketi, trgovine mješovitom robom, drogerije, kiosci i benzinske postaje; bez diskontera). Pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do pet tjedana (Temporary Price Reduction) te promotivna pakiranja kao što su gratis volumen pakiranja (Bonus Pack) i pakiranja s tvornički sniženom cijenom (Price Reduction). Gratis volumen pakiranja i pakiranja sa sniženom cijenom moraju imati zasebne EAN kodove.

Tjestenina - Kupovne navike

ZALIHOVNE KUPOVINE I OLD SCHOOLERSI

Tjestenina se dominantno kupuje u zalihovnim kupovinama (43%) i nadopuni zaliha (39%), a Old Schoolers su segment koji najviše pridonosi rastu jer ova generacija kreira 26% vrijednosti tjestenine

Tjesteninu kupuje 97% kućanstava, u 2022. kupovali smo ju po 15% višim cijenama u odnosu na 2021., a u jednoj kupovini kupimo u prosjeku 857 g. Među brendovima najveću penetraciju ima Barilla s 51%, slijede Pasta Zara s 39% i Marodi s 35%.

Snažna je i trgovačka marka na vrhu s Lidlovim markama čija je penetracija 52%, slijede Konzumova marka s 35% i Sparova s 24%.

Koleda je brend s najvećim rastom penetracije, dok su među trgovačkim markama penetraciju najviše povećale marke Plodina i Tommyja.

Top 5 trgovaca (Konzum, Lidl, Kaufland, Spar i Plodine) drže 62% FMCG tržišta, dok u tjestenini zauzimaju čak 71%.

VRIJEDNOSNI POTENCIJAL

Eurospin je pobjednik u VPE-u (iskorištenost vrijednosnog potencijala kategorije) i dvostruko je uspješniji u vrijednosnoj eksploataciji potencijala kategorije u odnosu na svoju vrijednosnu eksploataciju potencijala FMCG kategorija. Eurospin i Kaufland imaju najveći rast broja shoppera kategorije.

Tjesteninu u Konzumu kupuje 56% shoppera , 52%

u Lidlu, 40% u Kauflandu, 35% u Sparu te 34% u Plodinama.

Najveća vrijednost transakcije pripada Eurospinu jer je njegov volumen transakcije značajno veći u odnosu na top 5 trgovaca (1.350 g u odnosu na 850-950 g kod top 5 trgovaca). Najveća frekvencija kupovine pripada Konzumu. Lidl i Kaufland dijele drugo mjesto, dok su Plodine, Spar i Eurospin izjednačeni u frekvenciji.

DIO ZALIHOVNE KUPOVINE

Nema razumijevanja kategorije bez razumijevanja motiva shoppera i njegovih kupovnih misija. Sve FMCG kupovine u Hrvatskoj (za potrebe kućanstva) mogu se podijeliti u 15 kupovnih misija. Te misije predstavljaju ideju s kojom shopper ide

u kupovinu, one demistificiraju njegov kupovni put, služe kao mapa (metaforički i doslovno) retailerima i kao navigacijsko sredstvo aktivacije shoppera proizvođačima. Tjestenina se dominantno kupuje u zalihovnim kupovinama (43%) i nadopuni zaliha (39%) zbog čega je za

ovu kategoriju od 15 kupovnih misija relevantno njih šest. Svaka četvrta tjestenina kupljena je u Top up misiji u modernom formatu u kojoj potrošimo i četvrtinu novca na tjesteninu. Druga vrijednosno najvažnija misija je Velika zalihovna kupovina s nižim promo udjelom

u kojoj potrošimo petinu novca na tjesteninu. Misija s najvećim rastom važnosti za tjesteninu je Srednja zalihovna kupovina s nižim udjelom promocija čiji udio u kategoriji raste s 8% na 12%.

OLD SCHOOLERSI PREDVODE

Od pet tipova shoppera segmentiranih po prehrambenim navikama u 2021. su godini Quick&Healthy te Instant Eaters bili vrijednosno nadzastupljeni u kategoriji tjestenine. No, vidljiva je promjena u 2022. koja donosi ravnotežu u vrijednosnom doprinosu segmenata. Old Schoolers kreiraju 26% vrijednosti tjestenine, Green Enthusiasts 22%, Quick&Healthy 21%, Masterchefs 18%, a Instant Eaters 14%.

Mladen Kožić Business Development Manager Adriatics mladen.kozic@gfk.com

Potencijal trgovaca u kategoriji tjestenine (Penetracija i vrijednost transakcije 2022.)

Prehrambene navike u kategoriji tjestenine, 2022. Indeks (Vrijednosni udio u kategoriji / Vrijednosni udio na FMCG-u)

Izvor: GfK Hrvatska

Tjestenina – Leaflet report

VELIKA KONKURENCIJA U KATALOZIMA I LECIMA

Tjestenina je kategorija koja obiluje konkurencijom, a to se jasno očituje i na polju trgovačkih kataloga i letaka

Udjeli vodećih proizvođača tjestenine kod izabranih trgovaca (GAV)

Uokviru analize kretanja u kategoriji "Tjestenina"

pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika

kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu ogla -

šavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm 2 , format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT period travanj 2022. – ožujak 2023. vs. travanj 2021. – ožujak 2022.

PREGLED TRENDOVA

Pogledamo li poredak vodećih proizvođača tjestenine prema broju promocija vidimo kako je na vrhu ostao Marodi zadržavši svojih 23% udjela, dok je vrlo blizu Barilla sa 17% udjela uz 2% rasta. Ragusa je ostala na 8% u zadnjih godinu dana, Žito je ostva -

rilo 6%, a Pasta Zara 3% udjela. Ostalim proizvođačima pripalo je 26% udjela ili 3% manje nego u prethodnih godinu dana, dok su privatne marke istodobno porasle s 15% na 17%.

Prema bruto oglasnoj vrijednosti poredak je ponešto drugačiji i zgusnutiji. Na vrhu je Barilla koja je zadržala 14% udjela, a Marodi je smanjio svoj udio za 1% i sada ima 11%. Ragusa je zauzela 8%, Koleda i Pasta Zara po 5%, a Klara Marić 4%. Ostali proizvođači su smanjili udio za 5% i sada imaju 24%

udjela, a privatne marke napredovale su za 6% i sada imaju 28% udjela u GAV-u. Zanimljivo je i pogledati kakva je prisutnost vodećih proizvođača tjestenine kod izabranih trgovaca. Tako je Barilla najviše udjela ostvarila kod Plodina (22%) i Konzuma (18%), Marodi kod Bose (50%) i Studenca (26%), Ragusa kod KTC-a (46%) i Kauflanda (18%), Koleda kod Spara (10%) i KTC-a (9%), Pasta Zara kod Konzuma (18%) i Plodina (6%), a Klara Marić kod Konzuma i Kauflanda (po 6%). Privatne robne marke najviše su zastupljene kod Lidla (95%) i Plodina (40%).

Focus

Želite primati Ja TRGOVAC magazin?

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore).

Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom ili na mail:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

e-mail:

Funkcija:

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056

e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

NAJVEĆI RETAIL MEETUP U EUROPI

Shoptalk Europe definitivno je opravdao epitet najefikasnije platforme za povezivanje lidera industrije. U tri dana konferencije odrađeno je čak 20.000 sastanaka!

d 10. do 13. svibnja u Barceloni je održan Shoptalk Europe 2023. Prema riječima organizatora, američke Hyve Grupe, radi se o najvažnijem događaju u sektoru inovacija u e-trgovini i maloprodaji u Europi. Tijekom tri

dana više od 3.000 stručnjaka iz više od 55 zemalja tako je dijelilo svoja iskustva, izazove i rješenja za transformaciju trgovačkog ekosustava. Među istaknutim govornicima bili su predstavnici brendova kao što su Cartier, Inditex, PepsiCo, Clarins i Pinterest, kao i Amazon, Zalando, Carrefour, Ikea, Alibaba ili Google, koji

15

minuta traju SASTANCI na Shoptalku

su govorili o temama poput očekivanja potrošača, kružne ekonomije, naprednijem pretraživanju i otkrivanju proizvoda na internetu te inovativnim strategijama trgovanja zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. Osim toga, Shoptalk Europe 2023 imao je izložbeni prostor s više od 500 tvrtki i pružatelja tehnoloških

Konferenciju je posjetilo oko

3.000 profesionalaca iz brojnih industrija iz više od 55 zemalja

Shoptalk Europe pružio je efikasnu platformu za povezivanje lidera industrije, stručnjaka i kreatora promjena

rješenja u maloprodaji, kao i prostore za umrežavanje i zakazivanje sastanaka među sudionicima što je uostalom najveća vrijednost ove manifestacije.

PLATFORMA ZA SASTANKE

Naime, meetup na Shoptalku najveća je i najnaprednija platforma za sastanke u industriji maloprodaje u Europi. Za ilustraciju, registrirani sudionici predali su zahtjev za više od 100.000 sastanaka, dok ih je u stvarnosti odrađeno nešto više od 20.000. Tražite poslovno rješenje ili se želite povezati s drugim trgovcima ili brendovima? Želite se zaposliti u konkretnoj tvrtki ili pak tražite investitora? Što god da trebate, vjerujemo da ćete se na Shoptalku povezati s odgovarajućim kontaktima. Sastanci s pauzama od tri minute traju ukupno 15, a za vrijeme trajanja konferencije ako nađete interesente za susret možete ih odraditi čak 20. Osobno sam ih odradio desetak s vrlo zanimljivim sugovornicima iz čitavog

svijeta i regije jer moralo se nešto vremena posvetiti i panelima te zanimljivim predavanjima.

ODRŽIVOST U FOKUSU

U središte pozornosti konferencije stavljeno je kružno gospodarstvo te rastuće tržište rabljenih proizvoda, sektor za koji se očekuje da će u Europi rasti 12 posto godišnje. Od pokretanja programa otkupa proizvoda kao što ga nudi IKEA do inicijativa za upcycling, trgovci na malo istražuju kreativne načine kako iskoristiti ovaj trend, promičući održivost u procesu. Rasprave su također istaknule potrebu za besprijekornim iskustvom na svim prodajnim kanalima, budući da sve više potrošača prihvaća hibridni model kupnje u trgovini i online kupnje. "Umjetna inteligencija također ima uzbudljiv potencijal za poboljšanje iskustva kupnje na internetu. Generativna umjetna inteligencija, koja koristi velike jezične modele, može učiniti kupovinu zabavnijom, važnijom i osobnijom za kupca. Amazon već

koristi ovu tehnologiju za poboljšanje korisničkog iskustva i nama je u Carrefouru prioritet pružiti nešto slično", istaknula je Valérie Legat, direktorica digitalnog poslovanja u Carrefouru na jednom od brojnih panela.

INDUSTRIJA PROMJENA

Ukratko, Shoptalk Europe pružio je efikasnu platformu za povezivanje lidera industrije, stručnjaka i kreatora promjena koji su se okupili kako bi raspravljali o najnovijim trendovima, strategijama i inovacijama koje oblikuju krajolik maloprodaje. Od održivosti do umjetne inteligencije i integracije fizičkih i digitalnih iskustava, konferencija je istaknula potrebu da se trgovci na malo prilagode, uvedu inovacije i prihvate nove tehnologije kako bi zadovoljili rastuće potrebe i očekivanja kupaca u industriji koja se brzo mijenja kao što joj samo ime govori.

Maroje Sabljić maroje@jatrgovac.hr

ZABRANA PUŠENJA U FBIH

Od 28. svibnja počet će se primjenjivati Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH. U skladu s navedenim zakonom pušenje se zabranjuje u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu. Također se zabranjuje upotreba duhanskih proizvoda za pušenje u privatnim sredstvima prijevoza u kojim se nalaze maloljetne osobe.

PROMJENE U UPRAVI LIDLA BH

VIOLETA ŠIRI POSLOVNI PORTFELJ

Kompanija Violeta uskoro kreće s gradnjom trgovačkog centra koji će se nalaziti u centru Gruda, ali i hotela visoke kategorije s popratnim sadržajem u istom gradu. Ovo je najnovija investicija hercegovačkog giganta, odnosno jednog od najuspješnijih ljudi u BiH – Petra Ćorluke.

Kako javlja BiznsiInfo.ba, Violeta je prošle godine ostvarila rekordne prihode od čak 372 milijuna KM, što je za čak 90 milijuna KM više nego godinu ranije. Osim toga, ostvarena je dobit od 34 milijuna KM, za oko dva milijuna više nego godinu ranije. Podsjetimo da je prethodna godina za Violetu bila još jedna od velikih prekretnica jer su na tržište plasirani proizvodi čapljinske Laste koja je odnedavno u sastavu Violete.

Regionalna suradnja

HRVATSKE TVRTKE NA SAJMU GOSPODARSTVA U MOSTARU

L

idl BH d.o.o. Sarajevo pojačao je upravu s još jednim članom, izvještava Indikator.ba. Rukovodstvenom timu u Sarajevu pridružen je Novak Anđelić, izvršni direktor s ovlaštenjem da zastupa i predstavlja društvo u unutarnjem i vanjskotrgovinskom prometu zajednički s direktorom ili jednim od izvršnih direktora društva. Novak Anđelić je Lidlov beogradski kadar gdje već više od godinu dana obavlja funkciju direktora financija i administracije. Imenovanjem Anđelića broj članova Uprave sarajevskog Lidla povećan je na pet. Ostali članovi, koji su tu odranije, su direktor Lis Tomasz Pawel te izvršni direktori Sunek Dejan, Kristijan Zajec i Mihaj Đotlo.

Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru od 2. do 6. svibnja okupio je izlagače iz 30 država, a zemlja partner ovogodišnje manifestacije bio je Izrael. “Zbog sve većeg broja izlagača iz zemalja diljem svijeta, ovo je i prilika da se predstavimo i drugim potencijalnim izvoznim partnerima. Važnost tržišta BiH za Hrvatsku, s obzirom na snažnu prisutnost naših tvrtki, ne treba previše pojašnjavati. Upravo smo s tim ciljem i otvorili naše urede u Sarajevu i Mostaru, ujedno i za tvrtke iz BiH koje žele napraviti iskorak

NESTLÉ OSTVARIO RAST

na hrvatsko tržište”, poručio je predsjednik HGK Luka Burilović. Na sajmu na štandu HGK izlagale su hrvatske tvrtke Badel 1862, Poljopromet, Naše klasje, Tvornica ulja Vinkovci i Autoflota te Udruga Graševina Croatica i Hrvatska turistička zajednica (Odjel za sajmove i poslovne radionice). “Naša prehrambena industrija tradicionalno je prisutna na mostarskom sajmu. Radi se o jednom od važnijih i vjernijih tržišta za naše tvrtke”, rekao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Kompanija

Nestlé ostvarila je u Hrvatskoj organski rast od 8,1 posto u prvom tromjesečju 2023. godine. Zabilježen je dvoznamenkasti rast i razvoj kategorija žitarica za doručak i hrane za kućne ljubimce, a dobri rezultati ostvareni su i za ostale kategorije. Nestlé Adriatic obuhvaća tržišta Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Kosova, koje je s Bugarskom i Rumunjskom dio tržišta Nestlé JI Europa.

SLOVENIJA S PADOM MALOPRODAJE

Obujam trgovine na malo u eurozoni u ožujku je na mjesečnoj razini smanjen za 1,2 posto, a u EU za 1,1 posto. Na godišnjoj razini potrošnja je pala za 3,8 odnosno 4,1 posto, objavio je Eurostat. Na godišnjoj razini Slovenija bilježi jedan od najvećih padova među zemljama Europske unije koji je iznosio 12,8 posto.

Iz svijeta

GLOBALNA TRGOVINA VINOM

Globalna trgovina vinom dosegnula je u 2022. godini rekordnu vrijednost zahvaljujući snažnom rastu cijena koji je nadoknadio smanjeni obujam prodaje, priopćila je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV). Globalni izvoz vina porastao je lani na 37,6 milijardi eura, potaknut 15-postotnim rastom cijena, pokazalo je izvješće OIV-a.

FRANCUSKA: POREZI ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU

Francuska vlada mogla bi upotrijebiti porezne mjere kako bi srezala dobit prehrambene industrije ako ne prihvati pregovore o visokim cijenama, rekao je ministar financija Bruno Le Maire. Rast cijena hrane u Francuskoj dosegnuo je proteklih mjeseci rekordnih 15 posto, unatoč pojeftinjenju sirovina, i u vladi su ljuti. Prehrambena industrija ubire veliku dobit i mora ponovno pregovarati s trgovcima i sniziti cijene, rekao je Le Maire. “Ako se prehrambena industrija ne vrati pregovorima... upotrijebit ćemo sve mjere koje su nam na raspolaganju, uključujući poreze, kako bismo oduzeli nepravedno stečenu dobit na grbači građana”, rekao je ministar novinarima uoči sastanka s predstavnicima velikih maloprodajnih tvrtki.

Internet trgovina

AMAZON PLANIRA VIŠE SKLADIŠTA U EUROPI

Amazon planira otvoriti nova skladišta i zaposliti više radnika u Europi i paralelno uključiti u rad umjetnu inteligenciju kako bi bio učinkovitiji, izjavio je čelnik odjela za Sjevernu Ameriku i Europu. Od 2010. Amazon je u Europu uložio 142 milijarde eura, a u proteklim godinama poticaj na ruku mu je išao lockdown koji je potaknuo kupnju putem interneta. Kompanija će u Europi otvoriti više od 70 centara za dostavu, izjavio je potpredsjednik globalnog poslovanja za Sjevernu

Ameriku i Europu Stefano Perego. Umjetna inteligencija dobra je stvar, izjavio je Perego na Shoptalk konferenciji u Barceloni, uključivši se u žestoku raspravu o prednostima i manama nove tehnologije. Roboti podižu razinu sigurnosti skladišta i smanjuju potrebu za radnicima čiji bi posao bilo premještanje teških predmeta, uz često ponavljanje istih radnji. To znači da se mogu usredotočiti na zadaće koje zahtijevaju više vještine, tumači čelnik Amazona.

UKRAJINA O UVOZU HRANE U EU

Problemi na koje je naišao ukrajinski izvoz u središnju Europu ponovit će se ove jeseni ako Europska unija ne iznese jasan stav o svojoj politici uvoza hrane za sljedećih pet godina, rekli su ukrajinski proizvođači. Neke su države članice EU-a u središnjoj Europi uvele privremene zabrane na određene ukrajinske poljoprivredne proizvode objasnivši da je višak ukrajinskih zaliha utjecao na lokalna tržišta.

INFLACIJA I PRIGUŠENA POTRAŽNJA

Unatoč prvim naznakama usporavanja rasta cijena, trgovce na malo na globalnoj razini i dalje ponajviše brine inflacija koja prigušuje potrošnju, pokazalo je istraživanje Boston Consulting Groupa (BCG). Općenito, sve veći troškovi roba, pad potrošnje građana i nepredvidivi opskrbni lanci izdvojeni su među najvećim brigama 561 izvršnog direktora, direktora i menadžera u globalnoj maloprodaji koje je anketirao BCG.

AUSTRIJA U BORBI PROTIV INFLACIJE

Austrija je najavila da će u borbi protiv inflacije postrožiti nadzor maloprodajnih tvrtki i ubiranje poreza na ekstraprofit u energetskom sektoru. Tvrtke u prehrambenom sektoru, u kojem dominiraju lanci supermarketa Rewe, Aldi, Lidl i Spar, morat će ubuduće objavljivati troškove nabave osnovnih namirnica. Vlada će postrožiti i oporezivanje ekstraprofita u energetskom sektoru ako tvrtke dobrovoljno ne snize cijene, najavio je kancelar Karl Nehammer. Parlament bi trebao usvojiti izmjene i dopune odgovarajućih zakona u lipnju. Austrija je najavila da će u borbi protiv inflacije postrožiti nadzor maloprodajnih tvrtki i ubiranje poreza na ekstraprofit u energetskom sektoru. Tvrtke u prehrambenom sektoru, u kojem dominiraju lanci supermarketa Rewe, Aldi, Lidl i Spar, morat će ubuduće objavljivati troškove nabave osnovnih namirnica. Vlada će postrožiti i oporezivanje ekstraprofita u energetskom sektoru ako tvrtke dobrovoljno ne snize cijene, najavio je kancelar Karl Nehammer. Parlament bi trebao usvojiti izmjene i dopune odgovarajućih zakona u lipnju.

PLANT BASED TREND KLJUČNE PRILIKE ZA TRGOVCE I DOBAVLJAČE

U današnje vrijeme sve više ljudi prelazi na biljnu prehranu. Ova prehrambena filozofija temelji se na konzumaciji namirnica biljnog porijekla, uz potpuno ili djelomično izbjegavanje životinjskih proizvoda. Razlozi za usvajanje plant based trenda su raznoliki, uključujući brigu za zdravlje, ekološku osviještenost i etičke vrijednosti. U članku saznajte koji su trenutni pokazatelji unutar trenda te koje su ključne prilike za trgovce i dobavljače

BUDUĆNOST PRIPADA FLEKSITARIJANCIMA

Iako je broj vegana i vegetarijanaca porastao, većina stanovništva još uvijek konzumira meso i druge proizvode životinjskog porijekla. Zadnja istraživanja pokazuju kako se globalni udio plant based kupaca stabilizirao, pri čemu budućnost biljnih proizvoda pripada više fleksitarijancima, a vegani ostaju manjina. Fleksitarijanski način prehrane poznat kao polu vegetarijanski pokret postoji od 2019., a na popularnosti je dobio u 2022. godini. Ovo je vrsta prehrane koja promiče visoku razinu biljnih namirnica, dok dopušta meso i druge životinjske proizvode u manjim količinama. Dakle, kao što ime sugerira – fleksibilni vegetarijanci.

Prema studiji Veganz iz 2022. godine, fleksitarijanci predstavljaju demografsku skupinu koja doživljava najbrži rast, a sada čine 22% Europljana. Kad promatramo po zemljama, Austrija (31%), Njemačka (30%) i Portugal (28%) imaju najveći broj fleksitarijanaca. Glavni motiv za promjenu prehrane im je održivost. Ne mijenjaju samo fleksitarijanci svoje navike sve više prema biljnoj prehrani, već i mesojedi. Istraživanje je pokazalo kako 27% ljudi koji konzumiraju meso i druge proizvode životinjskog podrijetla postaju otvoreniji prema biljnoj prehrani te su voljni konzumirati bezmesne proteinske alternative.

Prošlo je 10 godina od pokretanja Veganuary kampanje - godišnjeg izazova koji potiče ljude da slijede veganski način života tijekom siječnja. Otkako je događaj započeo 2014. godine, broj sudionika se povećavao svake godine. U 2022. zabilježen je rekordan broj sudionika, s više od 629.000 prijava u 228 zemalja. No, u 2023. godini globalne stope sudjelovanja ustalile su se na jednoznamenkastom rastu.

22%

TREND KOD MLAĐE GENERACIJE

Klimatske promjene važan su čimbenik kada se razmatra odricanje od mesa. Posebno mlađe generacije sve se više odriču mesa radi svijesti o klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na okoliš. Mnogi mladi ljudi prepoznaju kako smanjenje potrošnje mesa može smanjiti emisije stakleničkih plinova i pomoći u očuvanju planeta za buduće generacije. Oni se okreću prema biljnoj prehrani, veganskom ili

vegetarijanskom načinu života. Mlađa generacija nije samo budućnost, već su i budući kupci - stoga trgovci i dobavljači trebaju slušati njihove vrijednosti i navike potrošnje ako žele uspjeh na tržištu. U nastavku prolazimo preporuke za trgovce i dobavljače kako bi bili u korak s trendovima, odgovorili na zahtjeve tržišta i mlađe generacije.

1. Ponuditi više plant based proizvoda u asortimanu Kada je riječ o plant based proizvodima, manje nije više - potreba za raznovrsnim asortimanom postaje sve važnija. Vegani traže širi izbor proizvoda koji zadovoljavaju njihove prehrambene potrebe, ali istovremeno pružaju raznolikost okusa i tekstura. Dobavljači i trgovci trebali bi razmotriti opciju širenja asortimana kako bi zadovoljili rastuću potražnju.

Prema Veganz istraživanju, ovo su kategorije u kojima bi vegani željeli vidjeti više alternativa:

- 69% ispitanika kaže kako želi veću ponudu veganskih peciva

- to-go i gotova jela također su u velikoj potražnji

s 59%

- 52% vegana također želi vidjeti veći izbor alternativa siru i slanim namazima

Na pitanje koje kategorije najviše konzumiraju, 98% vegana navelo je da uglavnom konzumiraju alternative mlijeku, a na drugom mjestu su alternative jogurtu i quarku koje konzumira 95% vegana.

2. Osigurati prihvatljive cijene plant based proizvoda

Kada se plant based kupce pitalo što im je najvažnije kada kupuju hranu, 60% ih je navelo cijenu kao prioritet. Godinu dana ranije ta je brojka iznosila 49%, što je značajna promjena. Čini se da je inflacija jedan od razloga zašto kupci paze na vrijednost za novac. Plant based kupci žele svježe, ukusne i zdrave obroke, ali koji im neće opteretiti novčanik. Širenje asortimana proizvoda znači veći izbor za kupce. Komunikacija na pakiranju i na policama pomaže u poticanju isprobavanja novih proizvoda. Međutim, u vrijeme kada je budžet za mnoga kućanstva ograničen, rizik od isprobavanja nečeg novog, što bi moglo rezultirati bačenim novcem i bačenom hranom, predstavlja značajnu prepreku. Kako bi prevladali tu prepreku trgovci i dobavljači koriste razne pristupe. Primjerice - manja pakiranja proizvoda, vraćanje novca u slučaju nezadovoljstva, dodatne informacije o proizvodu kroz marketinške materijale na prodajnom mjestu što bi se moglo svidjeti onima koji tek počinju kupovati plant based opcije. Naravno, i značajno sniženje cijene u promocijama igra veliku ulogu. 3. Pripremiti se za turističku sezonu

S obzirom na turističku sezonu koja je pred nama te na dolazak velikog broja turista iz zemalja u kojima je trend plant based prehrane napredniji, trgovci i dobavljači u Hrvatskoj trebali bi razmotriti opciju širenja plant based asortimana u ljetnoj sezoni. Turisti koji preferiraju biljnu prehranu bit će privučeni trgovcima koji nude širok izbor kva -

Dobavljači i trgovci trebali bi razmotriti opciju širenja asortimana kako bi zadovoljili rastuću potražnju

Budućnost plant based trenda izgleda vrlo obećavajuće, a mlađa populacija posebno je sklona ovom tipu prehrane

litetnih plant based proizvoda. Dodatno, povećanje asortimana plant based proizvoda može donijeti trgovcima dodatne prihode. Turisti koji preferiraju biljnu prehranu često su spremni platiti više za kvalitetne proizvode koji odgovaraju njihovim prehrambenim navikama. Stoga, trgovci mogu iskoristiti ovu priliku i ostvariti veći profit.

4. Unaprijediti plant based "food to go" ponudu Na osnovu svega već navedenog, ne treba iznenaditi prijedlog trgovcima i dobavljačima koji imaju "food to go" asortiman da unaprijede ponudu. Tijekom siječnja, dok traje Veganuary, sve veći broj restorana, kafića i lanaca brze hrane uvodi više plant based opcija na svoje jelovnike. Ovaj trend je pogotovo izražen u zapadnim zemljama. Primjerice, britanski lanac pekara Greggs posljednjih godina stvara veganske verzije kolača i peciva. U siječnju su dodali četiri nova proizvoda na jelovnik. Na tragu HoReCa kanala, proširenje plant based asortimana u aspektu "food to go" kod trgovaca, posebno tijekom siječnja kada je popularan pokret Veganuary te tijekom ljetne sezone, može imati značajne prednosti.

PRIMJER IZ AUSTRIJE

Za kraj spomenimo trgovca koji je prepoznao važnost plant based trenda i otišao korak dalje. BILLA, jedan od najvećih austrijskih trgovačkih lanaca, u rujnu 2022. otvorila je svoju prvu trgovinu koja prodaje isključivo plant based proizvode. Koncept je zaživio nakon što je istraživanje koje je naručila BILLA otkrilo da je 46% Austrijanaca smanjilo konzumaciju životinjskih proizvoda te da se 28% ljudi u skupini od 18 do 29 godina u potpunosti suzdržava od mesa.

Trgovina se nalazi u Beču, prostire se na 200 četvornih metara, a kroz cijelu trgovinu se pridaje i velika pažnja održivim materijalima koji se mogu ponovno koristiti. Iz kompanije kažu da ovim novim konceptom ispunjavaju važnu potrebu na tržištu te da istovremeno daju doprinos svjesnijoj i održivoj potrošnji. Budućnost plant based trenda izgleda vrlo obećavajuće. Mlađa populacija posebno je sklona ovom tipu prehrane. Kako će vrijeme odmicati, tako će se mijenjati i struktura kupaca kojoj će ponuda plant based proizvoda na policama biti iznimno važna. Poruka trgovcima i dobavljačima je da uzmu u obzir potencijal za rast i profitabilnost u ovom segmentu te navike i potrebe mlađe generacije koje će s vremenom postati sve izraženije.

RAZUMJETI MARKETING ZNAČI POZNAVATI SVOJE POTROŠAČE

Upravljati robnom markom znači uistinu voljeti proces konstantnog razvijanja, svakodnevno pristajati na život prepun dinamike, izazova, koordinacije interne i eksterne komunikacije, uredskog planiranja i terenskog rada

Lidija Dukić

Da bi brend menadžer bio uspješan u onome što radi, mora poznavati sve aspekte poslovanja – od organizacije u kojoj radi, njezinih internih procesa i komunikacije s poslovnim partnerima, preko razvoja proizvoda, njihove prodaje

i distribucije, pa sve do konkurencije i kompletne ekonomske slike lokalnog i globalnog tržišta. U cijeloj priči nikako ne smiju izostati niti praćenje novih trendova, dubinsko poznavanje krajnjeg potrošača, struke, ali i – sebe, svojih interesa, znanja i vještina. U takvim uvjetima se može reći da upravljati robnom

Zvijezda

markom znači uistinu voljeti proces konstantnog razvijanja, svakodnevno pristajati na život prepun dinamike, izazova, koordinacije interne i eksterne komunikacije, uredskog planiranja i terenskog rada. Ako netko može reći kako je biti uspješan na toj poziciji, onda je to Lidija Đukić, Senior brend menadžerica u Zvijezdi. Marka kojom upravlja, Zvijezda majoneza, proglašena je brendom broj jedan u Hrvatskoj. Magistra ekonomije s 20 godina iskustva u marketingu sada upravlja četirima Zvijezdinim markama: majonezom, ketchupom, umacima i salatama. Zahvaljujući trudu Lidijinog tima i njezinom uspješnom planiranju, prvu od navedenih marki hrvatski su potrošači proglasili najsnažnijim brendom kod nas i tako ju po prvi put u povijesti postavili na vodeće mjesto na BRANDscore listi snage brendova. Uspjeh je neupitan, no, kako doći do toga da jedan brend, među 1.476 ostalih u Hrvatskoj, dobije titulu najsnažnijega?

VJEŠTINA IZVIRE IZ PRAKSE

Lidija posljednje tri godine radi u Zvijezdi, no do uspjeha su ju dovele godine rada u marketingu i –ljubav prema učenju. Svoju je karijeru započela kao pripravnik u Hrvatskim željeznicama, zatim je prešla u trgovački lanac Getro, a onda u one2play kompaniju za distribuciju dječjih igračaka. Nakon toga je došla u Pik Vrbovec, zatim i u Zvijezdu.

"Razvijati se u različitim industrijama nije toliko teško koliko se čini. Tajna se nalazi u konceptu cjeloživotnog učenja. Uz redovno školovanje, važno je čitati, učiti, promatrati i razgovarati s kolegama, profesorima i studentima. To je zapravo bit ovog posla. Jednom kad shvatite da je svakom brend menadžeru nit vodilja brend kao takav i ljubav prema njemu, bez obzira čime upravljate od svakoga od njih možete napraviti priču. Pri tome vam pomažu svi oni pojmovi koje viđate u literaturi - prezentacijske i organizacijske vještine, a time i project management ne spominju se uzalud već desetljećima u knjigama. Za njihovo savladavanje važno ih je upoznati u teoriji, a onda se u njima okušati i u praksi, da biste ih na kraju izbrusili", kaže Lidija. U njezinom opisu posla su, ukratko, vođenje četiri krovna brenda, nekoliko desetaka projekata, osmišljavanje i provođenje planova za svaki od njih i povezivanje tih projekata u smislenu strategiju. Zato su kontinuiran rad i unaprjeđivanje nužni. Brend menadžer je odgovoran i za evaluaciju i dostavljanje konkretnih rezultata pa za njega, kako Lidija kaže, nema odmora. "Velika je odgovornost voditi brendove koji su tržišni lideri, imaju dugu tradiciju stvorenu na kvaliteti i jaku prepoznatljivost. To zahtjeva konkretno iskustvo, znanja i vještine. Kreativnost, inovativnost, aktualnost i autentičnost su ključni za upravljanje takvim brendovima", smatra Lidija.

STRATEŠKI MINDSET

Posao brend menadžera, osim pozicioniranja, story tellinga i planiranja, podrazumijeva i razvoj i lansiranje proizvoda, ATL i BTL aktivnosti, upravljanje budžetom. Ovo su samo neki od glavnih zadataka, a

Velika je odgovornost voditi brendove koji su tržišni lideri, imaju dugu tradiciju stvorenu na kvaliteti i jaku prepoznatljivost

U današnje turbulentno vrijeme, kad smo okruženi s bezbroj oglašivačkih poruka, brendovi moraju biti zanimljivi, prisutni i inovativni

ispod njih se krije čitav sustav upravljanja operativom i povezivanja svih malih dijelova poslovanja u veliki sustav, strategiju koja funkcionira, sve imajući na umu poslovne rezultate, brojke. Kako bi brend menadžer u tome i uspio, mora imati, kako ga Lidija naziva, strateški mindset. On dolazi s iskustvom, ali i iz međusobnog učenja i komunikacije s kolegama iz struke. Za Lidiju su to nerijetko studenti, posebice oni koji imaju svježu, drugačiju perspektivu.

"Osim sa studentima, kolegama, partnerima i stručnom literaturom – bez koje ne ide, iznimno je važno njegovati i komunikaciju s krajnjim kupcima. Kada dođe do brendova i njihovih potrošača, aktivnost, inovativnost i poznavanje komparativnih prednosti samih proizvoda i razloga zbog kojih ih kupci odabiru je, rekla bih, presudno. U današnje turbulentno vrijeme, kad smo okruženi s bezbroj oglašivačkih poruka, brendovi moraju biti zanimljivi, prisutni i inovativni. Mislim da je to jedan od ključnih razloga zbog kojih je Zvijezda majoneza prepoznata kao brend broj jedan na našem tržištu."

Zahvaljujući kontinuiranoj komunikaciji i pažljivo osmišljenoj strategiji, potrošači su nakon tri godine timskog rada i proaktivne, strateške komunikacije prepoznali baš Zvijezda majonezu kao najsnažniji brend. Kako to inače biva, rezultati ne dolaze preko noći, a Lidija unatoč tri godine rada na projektu nije izgubila entuzijazam. Kako kaže: "Iznimna je sreća znati da me i nakon 20 godina marketinškog posla i dalje veseli priznanje iz očiju potrošača. Bitno je djelovati i vjerovati u ono što radimo i govorimo."

PLANOVI ZA DALJE

Budući da je hrana dio svakodnevnog života i da se, više nego ikad, danas njeguju gurmanski duh i hedonizam, u Zvijezdi vjeruju da je sada pravo vrijeme za hrabrost i inovativnost kada dođe do lansiranja novih okusa na tržište. Zato su tržištu nedavno predstavili čak tri nova ambijentalna umaka - Burger, Cezar i Mexicana, a u tijeku je i nova kreativna kampanja za Ketchup – "Sve je bolje kad si UP!".

"Nova kampanja za ketchup je dinamična, vesela, pozitivna i, kako bi se reklo – catchy, obraća se široj ciljanoj publici. Jednako kao i naš novi dizajn svih umaka. Nije slučajnost da smo istovremeno napravili redizajn svih umaka, sve je to dio jedne velike, krovne priče, rezultat strateškog mindseta."

Dodaje i kako je aktualna i Grill kampanja u kojoj se, uz ostale umake, promovira i BBQ umak, idealan za sezonu roštiljanja. Tu je i Back to school kampanja kojom se obraćaju roditeljima i mlađoj populaciji. Dolaze i neki noviteti, ali "neka to za sada ostane iznenađenje", ističe Lidija. "Inovativnost i kontinuirani razvoj bit su poslovnog, ali i osobnog napretka. Nikada ne znate što vam novi dan donosi, ali uvijek mora postojati plan - vizija koja će vas voditi ka postavljenom cilju. Drugim riječima, svijest o okolini, prisutnost i pravovremeno djelovanje su must-have u ovoj industriji", poručuje ova Zvijezdina Senior brend menadžerica.

U fokusu…. Majoneza i kečap

Svaki sendvič koji se želi kititi tim imenom, ili pak sočni roštilj, ne smiju i ne mogu proći bez umaka na bazi savršenih dodataka kao što su majoneza i kečap. Iznimno su popularni širom svijeta pa tako i na našim prostorima odavno zauzimaju zasluženo mjesto među gurmanima i ljubiteljima finih zalogaja. Vrijedi se stoga svakako podsjetiti kako je sve počelo i kako su kuhari u povijesti, uz sve ostalo, osmislili i ove umake bez kojih nam je svakodnevica danas gotovo nezamisliva.

Kao prvo majoneza. U osnovi se sastoji od jaja, biljnog ulja i neke kiseline koja je obično limunov sok ili tek ocat koji, pomiješani u krajnji oblik glatkog i sočnog umaka, nimalo ne liče ni na jedan od početnih sastojaka. U mnogim se slučajevima kad je o hrani riječ događa ovakva ili slična čarolija, ali čar majoneze je dodatno u tome što se ona niti ne zagrijava već u kućnim uvjetima samo miješa. Za potrebe industrijske proizvodnje jaja koja sadrži se, naravno, pasteriziraju kako bi se izbjegle potencijalne opasnosti.

Kako navode povjesničari kulinarstva, priča se da je majoneza izum francuskog kuhara vojvode de Richelieua iz 1756. nastao u vrijeme kada je vojvoda pobjeđivao Britance kod Port Mahona. Kuhar je, naime, pripremajući pobjedničku gozbu koja je uključivala umak od vrhnja i jaja shvatio da u kuhinji zapravo nema vrhnja pa je improvizirao i zamijenio ga maslinovim uljem. I tako je stvoreno novo kulinarsko remek djelo u čast vojvodine pobjede nazvano Mahonnaise. Ali, ne vjeruju svi u ovu relativno romantičnu priču o nastanku majoneze već pretpostavljaju kako se "salsa mahonesa" razvila mnogo ranije iz drevne mediteranske kombinacije češnjaka i maslinovog ulja poznate kao allioli, alholi ili aioli. Pisac Tom Nealon tvrdi kako je allioli postojao barem od vremena kad je Plinije pisao o nje-

OMILJENI UMACI SVIH GENERACIJA

I majoneza jednako kao i kečap iznimno su popularni širom svijeta pa tako i na našim prostorima odavno zauzimaju zasluženo mjesto među gurmanima i ljubiteljima finih zalogaja

mu u 1. stoljeću n. e., ali uvijek je bio krajnje problematičan. Bilo je teško, naime, "nagovoriti" ulje, češnjak i sol da se stope u emulziju pa je proces ostao tajna stoljećima i smatran nekom vrstom kulinarske crne magije. Revolucija se dogodila vjerojatno tijekom renesanse kada se netko sjetio

12,3

majoneze

receptu dodati jaje i kiselinu, što je rezultiralo značajnim preokretom pa od tada svatko uz pomoć jednostavnih uputa može napraviti ovaj prekrasni umak. U ovoj kombinaciji ključan je žumanjak koji djeluje kao emulgator spajajući ulje i vodenu komponentu iz limunovog soka ili octa.

Ova čarobna transformacija koja se dogodila tijekom renesanse nije ipak uvela majonezu u široku upotrebu, ali francuski kuhari 17. stoljeća svejedno su zaslužni za popularizaciju emulzija u kuharstvu. Djelomična zasluga može se sigurno pripisati i upotrebi vilica koje su se u zapadnu Europu počele probijati iz Bizantskog carstva u 13. stoljeću, a koje su svakako prikladnije za miješanje i stvaranje emulzije od do tada rasprostranjenog mužara.

SVJETSKI UMAK

Bilo kako bilo, majoneza se od tada premetnula u ključni sastojak obroka koji sadržavaju sendviče, salate, odlično nadopunjava sushi, poslužuje se uz ukiseljenu haringu, ali i uz pržene krumpiriće, uz meso ili povrće, drugim riječima diljem svijeta i u zaista raznolikim kuhinjama i kombinacijama te je jednako zastupljena u restoranima kao i kod kuće. U Sjedinjenim

Američkim Državama ona je dodatak jelima broj 1, daleko ispred kečapa, a Amerikanci po stanovniku čak ni nisu najveći svjetski konzumenti ovog umaka. Prvo mjesto na listi država po konzumaciji majoneze drži Rusija gdje se u prosjeku godišnje po stanovniku pojede 2,5 kilograma ovog kondimenta. Rusi majonezu jedu često i uz brojna jela, a odgovara im uz salate jednako i kao namaz na kruhu. Rusiju slijede druge istočnoeuropske zemlje kao što su Litva, Ukrajina i Bjelorusija. Nakon njih pozicionirale su se Belgija, Estonija, Latvija, Čile, Nizozemska i Poljska kao deseta. Iako nije uobičajeno, popisu treba dodati i Japan na 11. mjestu jer se u toj zemlji otvaraju restorani specijalizirani za jela koja sadrže ili se temelje na majonezi. Među inim delicijama, Japanci su osmislili čak i juhu od majoneze. Sveukupno, popularnost majoneze je tolika da analitička kuća imarc procjenjuje da je vrijednost globalnog tržišta tog kondimenta u prošloj godini dosegla 12,3 milijarde dolara, a do 2028. ona bi mogla dodatno porasti na 15,7 milijardi dolara.

Bazični sastojci kao

što su jaja, biljno ulje i kiselina, obično limunov sok ili tek ocat, uz pravilno miješanje daju savršeni glatki umak majonezu

Danas je majoneza dodatak sendvičima, salatama, odlično nadopunjava sushi, poslužuje se uz ukiseljenu haringu, ali i uz pržene krumpiriće

BOGATSTVO OKUSA

Konzumacija majoneze, ketchupa kao i mnogih drugih umaka desetljećima je prisutna i na našim prostorima jer oni na brz i jednostavan način obogaćuju sva jela. Jedan od brendova godinama prisutan na našem tržištu je Thomy, a nudi široku ponudu majoneze, umaka na bazi majoneze, ketchupa i senfa u različitim formatima i pakiranjima prilagođenima različitim kanalima prodaje. Najveći udio u prodaji tog brenda zauzima regularna majoneza u četiri različita pakiranja (staklenka, aluminijska tuba, vrećica i vrećica s čepom), a osim regularne majoneze, važan dio asortimana su i umaci na bazi majoneze, poručuju iz tvrtke Nestlé. "Zadnjih godina fokusirani smo na kreiranje novih recepata u ovom segmentu. Nakon uspješnog predstavljanja Thomy Burger umaka, ove godine lansirali smo novi umak, Thomy Paprika, čime smo nadopunili dosadašnji asortiman koji čine Tartar, Chili i Garlic", navode iz ove tvrtke te dodaju kako ova tri umaka imaju Vegan Claim pa zajedno s Thomy Delightom, laganom majonezom bez jaja, koja ima 50 posto manje masti, čine asortiman pogodan za vegetarijance i vegane te razdoblje posta. Svi proizvodi iz kategorije majoneze i umaka na bazi majoneze ovog brenda razvijeni su u regionalnom razvojnom centru u Surčinu te su bez dodatnih boja i konzervansa. "Osim u 'clean lable' recepte, ulažemo mnogo resursa i u naša pakiranja te proizvodne procese, a do 2025. cilj nam je u potpunosti prijeći na reciklabilne materijale", poručuju iz Nestléa te dodaju kako je upravo tvornica u Surčinu ostvarila "zero waste to landfill" cilj, što znači da ima nulti utjecaj na životnu sredinu, odnosno da se sav otpad koji se stvara u tvornici upotrebljava ponovno, reciklira ili spaljuje za proizvodnju energije. U Nestléu su uobičajeno usredotočeni na sezone najveće konzumacije majoneze, dok su novitetima uglavnom fokusirani na sezonu roštilja, razdoblje u kojem se traže gotovi umaci široke lepeze okusa koji obogaćuju jela s mesom,

burgere i slično. Primjećuju da je konzumacija na našem tržištu prvenstveno vezana uz jela kao što je sendvič i koja definitivno nisu sezonska, ali vidljiv je i rast povodom blagdana Božića i Uskrsa kada potrošači tradicionalno pripremaju tradicionalnu francusku salatu. Za domaće je tržište, iz njihove pozicije, također izuzetno specifična činjenica da se većina potrošnje i dalje odvija oko standardne majoneze i standardnog ketchupa, dok razne varijacije okusa dovode nove potrošače i nove prilike za konzumaciju.

VRHUNSKA KVALITETA

Cijelu paletu okusa kečapa u svom asortimanu nudi i domaća kompanija Podravka. Raspon im je od standardnih blagih i ljutih varijanti do Podravka ketchupa jalapeno, koji nudi jedinstven i puniji doživljaj okusa ljutine, te Podravka ketchupa pizza s blagim okusom origana za sve ljubitelje talijanske kuhinje. "Riječ je o proizvodima vrhunske kvalitete koji su spravljeni od najkvalitetnijih sirovina bez konzervansa. Dodatnu aromu i dimenziju okusa daje im morska sol. Također, Podravka ketchup dolazi u posebnoj reciklabilnoj bočici koja izvrsno čuva okus rajčice, a važna je komponenta pakiranja i čep s membranom koja sprečava kapanje proizvoda, osiguravajući vrlo čisto i uredno doziranje proizvoda", navode u koprivničkoj tvrtki te primjećuju kako su potrošači kečapa dinamična grupa ljudi koja je uvijek u potrazi za nekim novim okusnim avanturama. Zahvaljujući tim svojim osobinama na nove vrste proizvoda reagiraju izuzetno pozitivno, naravno, uz uvjet da su oni vrhunske kvalitete. Smatraju kako je najbolji primjer toga Podravka ketchup jalapeno čiji je doživljaj okusa sasvim drugačiji od ljutog ketchupa jer se pri kušanju Podravka ketchupa jalapeno ljutina ne osjeti odmah, već se polako penje tek kada se proguta zalogaj i to sve dok ne dotakne okusne pupoljke.

Oba ova popularna kondimenta nalaze se u asortimanu domaćeg proizvođača Zvijezda. "Zvijezda

U fokusu…. Majoneza i kečap

Potrošači kečapa dinamična grupa ljudi koja je uvijek u potrazi za nekim novim okusnim avanturama

Rajčica nije bila baza umaka koji se danas smatra pretečom kečapa

majoneza ove je godine po prvi put proglašena najsnažnijim brendom u Hrvatskoj nakon što je zauzela vodeće mjesto na BRANDscore listi snage brendova u Hrvatskoj. Rezultat je to BRANDpuls istraživanja odnosa potrošača prema brendovima koje je pokazatelj kako potrošači prepoznaju kvalitetu i dobar okus naše Zvijezda majoneze koja se priprema od svježih jaja i bez konzervansa", poručuju iz kompanije dodajući kako je riječ o recepturi koja se nije mijenjala više od 60 godina. Uz delikates majonezu linija sadrži još nekoliko inačica i to light, čili, ultra hot čili kao i Omegol majonezu te premium majoneze, a nedavno je promijenila dizajn i etiketu cijele linije.

Iz kompanije najavljuju kako

Zvijezdin Ketchup uskoro predstavlja novo ruho i nova izdanja te navode kako se prošle godine liniji proizvoda koja sadrži ljuti i blagi ketchup te pizza ketchup, pridružio i ketchup kids s 30 posto manje šećera. Smatraju kako

je Zvijezdin ketchup prvi izbor potrošača jer uz rajčicu, sadrži i mrkvu, buču i jabuku. Upravo potonji originalni recept poticaj je za povijesni pregled razvoja ovog zarazno popularnog umaka neizostavnog, kako je već rečeno, uz svako dobro roštiljanje, ali i uz kobase, hrenovke ili u nekim drugim kombinacijama.

PRETEČA KEČAPA

Povjesničari hrane i ovdje imaju nekolicinu teorija te se smatra kako povijest kečapa seže još u vrijeme carske Kine gdje se proizvodio od ribljih iznutrica, nusproizvoda mesa i soje. Taj umak kao preteča današnjeg kečapa uopće nije sadržavao rajčicu. Iako je biljka iz Južne Amerike u Englesku stigla krajem 16. stoljeća njihovi plodovi nisu uživali preveliku popularnost jer ih smatralo otrovnima. A trovanja su se ponekad događala jer su bogatiji Englezi jeli iz kositrenih tanjura koje je kiselina iz rajčica nagrizala i upijala olovo u hranu. Umjesto toga, prethodnikom kečapa kakvog poznajemo danas smatra se, dakle, fermentirani riblji umak iz južne Kine koji je dokumentiran u tekstovima koji datiraju iz 300. g. p.n.e. Taj riblji umak koji su govornici jednog od kineskih dijalekata zvali "ge-thcup" ili "koe-cheup" bilo je lako pohraniti na dugim oceanskim putovanjima. Priča o umaku proširila se duž trgovačkih puteva do Indonezije i Filipina gdje su i britanski trgovci početkom 18. stoljeća razvili simpatije prema tom slanom začinu. Stoga su ga odnijeli i do matične države gdje su originalni recept ipak nadogradili.

To 18. stoljeće bilo je zlatno doba za kečap.

Tadašnje kuharice su donosile recepte za kečape od kamenica,

dagnji, gljiva, oraha, limuna, celera, pa čak i od voća poput šljiva i breskvi. Sastavnice su se obično ukuhavale u umak konzistencije slične sirupu ili su ostavljane usoljene dulje vrijeme. Oba procesa rezultirala bi visoko koncentriranim krajnjim proizvodom, slanim i pikantnim umakom koji može dugo stajati bez da se pokvari. Jedan od poznatih recepata iz tog doba propisivao je 100 kamenica, 1,5 litru bijelog vina i koricu limuna pomiješanu s muškatnim oraščićem i klinčićem. Prigodni kečap "Princ od Walesa" napravljen je pak od bobica bazge i inćuna, dok je kečap od gljiva izgleda bio omiljeni umak spisateljice Jane Austen.

I onda je konačno 1812. godine na scenu stupio prvi kečap na bazi rajčice, a za njegov je nastanak zaslužan James Mease, znanstvenik iz Philadelphije. Mease je zapisao kako je umak spravljen od "ljubavnih jabuka", kako su tada zvali rajčice jer su im pripisivali afrodizijačka svojstva. Prije nego je u umak postalo uobičajeno dodavati ocat, problem je bio spriječiti kvarenje. Da bi to premostila, kompanija

Heinz 1876. predstavila je formulu koja je sadržavala rajčice, destilirani ocat, smeđi šećer, sol i razne začine, a postala je i pionir u upotrebi staklenih boca koje su uveli kako bi kupci mogli vidjeti što kupuju. I ostalo je povijest. Kečap na bazi rajčice postao je jedan od omiljenih kondimenata u SAD-u i u Europi, a barem za ova dva dijela svijeta čini se nezamislivim da je njegov osnovni sastojak bilo što osim rajčice. Iako su nam pri pomisli na kečap prvi po potrošnji na umu upravo stanovnici SAD-a, statistike govore drugačije. Najviše kečapa po stanovniku, čak 3,1 kg godišnje, pojedu Kanađani, a s nešto slabija 3 kg slijede ih Finci. Redom dalje nastavljaju se Švedska (2,7 kg), Ujedinjeno Kraljevstvo (2,4 kg), Norveška (2,3 kg), Austrija i SAD (obje 2,2 kg). Rusi nisu ni približno toliko oduševljeni ovim umakom kao majonezom pa godišnje po stanovniku potroše 1,4 kg kečapa.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

ZA KUPCE SAMO PROVJERENO NAJBOLJE

Najfinije domaće delicije kao što su pršut, kobase, paštete, štrukli, pekmezi i sokovi kriju se na policama dućana Domaća priča koji je vlasnik otvorio nakon što se sam uvjerio u kvalitetu svakog proizvoda

B

iti gurman i posvećeni ljubitelj dobre i kvalitetne domaće hrane ponekad je izuzetno zahtjevno jer nije lako pronaći najbolje i provjerene namirnice kontroliranog porijekla. S druge strane, takva je životna misija prije i iznad svega ispunjavajuća jer predani kupci mogu biti sigurni da za sebe i svoje obitelji nabavljaju prvoklasne proizvode živeći u skladu s Hipokratovim motom kako je važno težiti tome da nam hrana ujedno bude i lijek. A ponekad, kao u slučaju dućana Domaća priča i njegovog vlasnika Damira Malekovića, pronalazak najfinijih delicija može rezultirati značajnim zaokretom u karijeri. "Odluku da se nakon dugogodišnjeg rada u važnim domaćim veleprodajnim tvrtkama posvetim vlastitom poslu, odnosno da otvorim dućan, donio sam ponajprije jer sam veliki gurman i zaista uživam u hrani", otkriva Damir već na početku svoj glavni motiv zaslužan za to što

400 broj artikala na policama Domaće priče

njegova trgovina u Malešnici baš ovih dana slavi prvi rođendan. Na policama i u hladnjacima njegove 30-ak kvadrata velike Domaće priče smjestilo se do danas gotovo 400 artikala, a svakog od njih vlasnik

"poznaje u dušu" jer je, prije nego ih je ponudio kupcima, i sam u njima uživao. "Svakom sklapanju ugo -

vora o suradnji prethodi posjet farmi ili proizvodnom pogonu potencijalnog dobavljača kako bih se uživo uvjerio da mušterijama nudim zaista prvoklasnu robu", objašnjava Damir dodatnu vrijednost koju nudi svojim kupcima. A za domaće proizvode odlučio se jer je kroz prethodnu karijeru svjedočio koliko su kvalitetniji i pouzdaniji od mnogih industrijski proizvedenih.

Neizbježno je ovom prilikom odmah spomenuti originalni pršut Brkić koji dolazi iz Drniša i zasluženo zauzima gotovo počasno mjesto u dućanu, na svom stalku. "Otac sadašnjeg vlasnika meni je još prije 20-ak godina sušio pršut iz usluge, a sada smo uspješnu suradnju nastavili i na profesionalnoj razini", objašnjava Damir dodajući kako ovu deliciju nudi svježe narezanu, ali i vakuumiranu u šnitama te u većim komadima.

Uz ovaj tradicionalni domaći specijalitet kojem malo tko može odoljeti, u hladnjaku

Damir izlaže i svoju inovaciju koju je nazvao "pikalica". Riječ je o zanimljivom imenu za mini platu na kojoj su pršut, buđola, pečenica, kulenova seka i kobasa, sve od, razumije se, provjerenih dobavljača. "Idealna je za manje društvo ili samca koji želi svaki dan jesti drugi suhomesnati proizvod, a ideja je bila da joj cijena ne prelazi 10 odnosno 11 eura", objašnjava

Damir dodajući kako se kupcima ovakav način plasiranja baš dopao jer ne moraju kupiti veću količinu koju ponekad ne stignu pojesti.

IZBOR SOKOVA

Da ne ispadne kako se u Domaćoj priči sve vrti oko suhomesnatih proizvoda, vlasnik ukazuje i na bogati izbor sokova OPG-a Zoran Kralj u kojima je udio voća 100 posto, te džemova koje nabavlja od OPG-a Fruit lab odnosno Korade. I ovi su se dobavljači kod njega našli jer je njihove proizvode i sam kupovao, dok su neki drugi doš -

Naziv dućana:

Domaća priča

Adresa dućana:

Trg hrvatskih pavlina 11, Zagreb

Vlasnik: Damir Maleković

Godina osnivanja: 2022.

Kvadratura: 31 m2

li po preporuci kolega trgovaca kao što su Zlatko Domaćinović, vlasnik zagrebačke trgovine Mali bećar koji je ujedno i proizvođač mesnih prerađevina, te Igor Magdić, vlasnik lanca Mrkvica, a ujedno i proizvođač nagrađivanih premium žestokih pića koja su također našla svoje mjesto na policama Domaće priče. Nadalje, najtoplija je preporuka vlasnika svima koji uspiju svakako da probaju sir i vrhnje OPG-a Šestak koji nestaju već dan nakon što ih proizvođač dostavi svaki četvrtak. "Iako su nam kupci pretežno iz kvarta, imamo ih i iz centra grada jer su navikli upravo na

Vlasnik je osmislio mini platu pikalica na kojoj su suhomesnati proizvodi u porciji za manje društvo ili samca

S mušterijama rado

Damir podijeli i recept za najbolje zapečene štrukle kojih se niti najvještije bake ne bi posramile

određene proizvode. Jednom su nam došle i mušterije čak iz Siska da bi za dječji rođendan nabavili sok od jabuka", prisjeća se Damir ponavljajući kako su kupcima zasigurno mamac i kulen, čvarci, kao i pršut izvornih, domaćih okusa. Iste odlike krase i sve mliječne proizvode koje kriju hladnjaci ovog simpatičnog dućana. Jedan od najstarijih dobavljača kojima je Damir vjeran jest Mljekara Bohnec, a od njih nudi svježe mlijeko i sir, s Paga pak dolazi čuveni sir OPG-a Figurica čijih 300-tinjak ovaca na ispašu ide baš na njihovom matičnom otoku. Delicije sirane I-pak iz Pakovog Sela stižu dostavnom službom, dok je opatijski proizvođač Buretić bregi zadužen za paštete od boškarina, s tartufima, ali i janjeću paštetu te također pršut, pancetu i kobase. Sa suhomesnatim proizvodima zastupljena je i Slavonija i to preko proizvođača Bođirković iz Vukovara. Iz Kutine u Malešnicu stižu guščji proizvodi proizvođača Anser int., s Dugog otoka su arancini, a marmelade s Pelješca. "Od proizvođača iz Donje Lomnice nabavljam zamrznute štrukle, pizze i lepinje koje su za konzumaciju spremne nakon kratkog odmrzavanja na sobnoj temperaturi", navodi Damir usput tumačeći kako s mušterijama rado podijeli recept za najbolje zapečene štrukle kojih se niti najvještije bake ne bi posramile. Objašnjava kako ih je najbolje preliti mješavinom slatkog vrhnja i mlijeka te u pećnici na 200 stupnjeva Celzijevih zapeći 30-ak minuta, a kako ne bi bilo zabune, recept na papirićima stoji već spreman kraj blagajne. Iz Petrinje, od OPG-a Grbavac, nabavlja zimnicu, ali i kompote te sokove, Šjora pomidora zadu

žena je za vrhunske proizvode od rajčica koje u preradu idu ravno s polja, Mlin Pukanić za brašna i tjestenine, dok je med proizvod obitelji Antolčić koja se već generacijama bavi pčelama i njihovim proizvodima.

BIRANI

ASORTIMAN

Kako to već biva, svoje pouzdane dobavljače u početku je akvizirao sam, a sada kada se posao zahuktao javljaju se oni njemu. "Nekima koji su sa mnom od početka ostajem vjeran sve dok smo obostrano zadovoljni poslovnim odnosom. Mi čak i zajednički osmislimo izlaganje njihove robe jer prostor koji nam je na raspolaganju ipak nije pretjerano velik", s ponosom ističe Damir.

Kupce Damir u svoj dućan nastoji privući biranim asortimanom, ali i malim trikovima kao što su zanimljivim uzorkom oslikani stupovi ispred ulaza te neizbježni stakleni izlozi kroz koje proviruju sve pobrojane delicije. Poslovnim je rezultatima za sada zadovoljan, ali svjestan je kako će do trenutka kada će se svi potencijali ovakve ponude u potpunosti ostvariti proći još neko vrijeme. U svakom slučaju, ne odustaje od samo najboljih sireva, pršuta, pekmeza, sokova i brojnih drugih proizvoda čija cijena, svjestan je i toga, uglavnom nadmašuje cijenu sličnog iz konvencionalne proizvodnje. "Pokazalo se kako je svaka roba do sada imala svog kupca čak i kad sam mislio da je nešto definitivno preskupo", napominje vlasnik Domaće priče zaključujući kako je svojedobno prodao najviše paškog sira čija je cijena iznosila čak 50 eura po kilogramu. Za sada, namjera mu je nastaviti istim tempom, ukazivati kupcima na mogućnosti dostave, ali i uslugu kao što je izrada plata za posebne ili svakodnevne prigode. U planu mu je posvetiti se i poklon-paketima koje se nada plasirati u veće sustave povodom posebnih događaja i tako omogućiti sigurniji plasman divnih domaćih proizvoda.

Marija Brkanić Kulenović marija@jatrgovac.hr

Nova Domaćica Multigrain

Postojećih pet okusa popularnog keksa Domaćica, Kraš je odlučio proširiti lansiranjem novog okusa – Domaćice Multigrain. Kao idealan izvor vlakana, nova Domaćica Multigrain pored najprhkijeg doživljaja biskvita i 23% čokoladnog preljeva donosi prirodan izvor vlakana iz čak pet vrsta žitarica: pšenice, pira, zobi, heljde i ječma. Novi je keks dostupan na policama Kraševih bonbonnièrea, ali i u trgovinama diljem Hrvatske.

Kutjevo Rosé Premium

Podravka tekući temeljci

Pored gotovih juha, novost u Podravkinoj ponudi predstavljaju i novi tekući temeljci. Dostupni su u kokošjoj, goveđoj i povrtnoj varijanti, odlikuju se visokim udjelom prirodnih sastojaka i povrća. Dostupni su u praktičnom pakiranju s čepom, tako da se neiskorišteni dio poslije kuhanja može jednostavno zatvoriti i pohraniti u hladnjak. Korištenjem novih temeljaca, kuhanje postaje znatno jednostavnije i brže, a jelo koje pripremaš oplemenjeno je vrhunskim sastojcima i nezaboravnim okusom. Uz nove Podravka tekuće temeljce, svi zaljubljenici u kvalitetnu i ukusnu prehranu doći će na svoje - neovisno o tome jesu li više talentirani za kuhanje ili za uživanje. Temeljci će jelima dati pravi domaći okus, a pomno birani sastojci oplemenit će domaću juhu, kremasti rižoto, mesna jela na žlicu, varivo ili fini umak.

Stigla

je nova berba Kutjevo Rosé Premium vina koje odlikuje jedinstveni, mineralni karakter i moćno tijelo satkano od Pinot Noira i Zweigelta. I ova berba Kutjevo Rosé Premium vina dolazi u dobro poznatoj, atraktivnoj burgundskoj boci od prozirnog stakla s etiketom koju krasi ilustracija žene akademske slikarice Vlaste Pirnat. Nježna ružičasta boja prozire se u boci i zove na uživanje u vibrantnom karakteru Rosé Premium vina u kojem dominira ugodna, mineralna svježina jedinstvenog kutjevačkog terroira. Ovo lagano, zavodljivo vino, koje pristaje raznim trenucima, dolazi i u posebnom poklon pakiranju u dizajnerskoj kutiji, kao i atraktivnoj magnum boci, pa je idealan poklon svima koji cijene kvalitetnu kapljicu i znaju uživati u trenutku.

Meri Merino u održivom pakiranju

Meteor Grupa Labud udružila je snage s domaćim tvrtkama INA Maziva i Rotoplast u razvoju modernih pakiranja za svoje proizvode. Riječ je o vrećicama, tj. mekim pakiranjima za deterdžent Meri Merino XXL, koje su ekološki bolji izbor od klasičnih plastičnih boca. U suradnji s ovim hrvatskim kompanijama, Labud je postao prvi domaći proizvođač sredstava za čišćenje koji na tržište uvodi meka pakiranja s ventilom za tekuće deterdžente. Novo, inovativno pakiranje efikasna je zamjena za čvrstu plastiku, olakšava korištenje, a potrošači njegovim odabirom pridonose smanjivanju korištenja plastike i količina plastičnog otpada. Ukupno će Labud s novim pakiranjem Meri Merina od 4 L generirati 72 posto

manje plastike i plastičnog otpada što može iznositi oko 60 tona godišnje samo na jednom proizvodu.

Heineken Silver stiže na hrvatsko tržište

Heineken Hrvatska je objavio da se u svim prodajnim kanalima na našem tržištu odsad nalazi novo, premium lager pivo Heineken

Silver. Heineken Silver proizvodi se od 100% prirodnih

sastojka: ječmenog slada, vode te posebnog A-kvasca. Iako zadržava prepoznatljivu

Heinekenovu voćnu aromu, Heineken Silver nudi nešto

niži postotak alkohola (4%) te manju gorčinu. Uz to, proces lageriranja na ledeno hladnoj temperaturi od -1°C čini ga iznimno osvježavajućim te mu daje lagan, uravnotežen okus. Heineken Silver od svibnja kreće u prodaju na nacionalnoj razini u limenkama 0,50 L, u novom pakiranju “sleek” limenki 4x0,33 L te staklenim bocama od 0,33 L.

CEDEVITA VITAMIN WATER

Cedevita kao jedan od najpopularnijih brendova u srcima potrošača diljem regije, lansira novi proizvod: CEDEVITA VITAMIN WATER! Ukusan blagi “poguranac” u boci. Kad kažemo Cedevita, pomislimo na vitamine, zar ne? I tako već 60 godina. Cedevitu je iskustvo naučilo da hrabro izlazi iz poznatih okvira i sluša svoje potrošače, stoga je odlučila uplivati u neke nove vode – vitaminske vode! Nove Cedevita vitaminske vode laganog su i osvježavajućeg okusa od prirodnih aroma bez dodanih zaslađivača i s malo kalorija, a dolaze u pakiranju od 0,5 L. Cedevita je iskoristila svoje iskustvo, znanje i tehnologiju te stvorila novi proizvod: niskoenergetsko bezalkoholno piće, bogato pomno odabranim vitaminima i mineralima nužnim za normalnu funkciju organizma, koji osvježava svojim sastavom i okusom. Uz Cedevita vitaminske vode nećete postati super junak, ali će vam sigurno pomoći da “malo dođete k sebi”.

Preporuka

Energiju možete pronaći u malim pakiranjima

Karla svježa tjestenina

Karlovačka tvrtka Žitoproizvod lansirala je novu liniju svježe tjestenine pod brendom KARLA. Radi se o ukupno devet proizvoda od kojih su tri poznata od ranije – to su njoki, fuži i pljukanci, sada dostupni u novom ruhu i poboljšanih receptura, a novi član Karline obitelji su i KARLA šurlice. U tvrtki su razvili i pet potpuno novih jedinstvenih proizvoda na hrvatskom tržištu, a radi se o nepunjenoj svježoj tjestenini, točnije pljukancima s raznim okusima: rajčice, špinata, crnilom sipe te jednu blago pikantniju vrstu naziva “Okusi Orijenta” s dodatkom čilija i kurkume. Pritom napominju kako su Fuži sa Zigante tartufima proizvod koji se dosad najviše istaknuo i naišao na brojne pohvale. Cijela nova linija nepunjene tjestenine radi se od 100% krupice od durum pšenice te ne sadrži umjetna bojila, konzervanse, pojačivače okusa, bez dodane soli i masnoća, dok su KARLA njoki rađeni od 100% krumpirovog tijesta, također bez umjetnih bojila i pojačivača okusa.

Proteini pomažu održavanju zdravlja kostiju te obnavljanju i rastu mišića, a o dnevnom unosu proteina posebnu brigu moraju voditi sportaši i rekreativci. Ubrzani stil života i nedostatak vremena često nas sprječavaju da prehranom unesemo optimalnu količinu proteina, zbog čega nam često nedostaje energije. Ukusne i praktične proizvode koji će se pobrinuti za vašu energiju možete pronaći u svom dm-u i u dm online shopu u kojem su odnedavno dostupni i Sportness proteinski keks s komadićima čokolade te dmBio pločica s lješnjakom, indijskim oraščićima i pistacijom. Sportness proteinski keks idealan je međuobrok, poslastica za pauzu ili desert. Sadrži visok udio proteina i nizak udio šećera te je idealan za sportaše. dmBio pločica s tri različite vrste orašastih plodova i ukusnom čokoladom savršen je pratilac u pokretu. Brzo će utažiti glad i osigurati nalet energije koji je svakome potreban tijekom radnog tjedna.

Podravka gotove juhe

Nove Podravka gotove juhe praktično su rješenje za brz i kvalitetan obrok, pun povrća. Na sreću svih ljubitelja krem juha, dolaze u četiri neodoljiva okusa: bundeva, rajčica, gljive i povrće. Za uživanje u vrhunskom okusu sve što treba učiniti jest podgrijati ih, a praktično pakiranje osigurava jednostavnu pohranu i čuva svježinu proizvoda. Za one kreativnije koji se žele poigrati serviranjem, moguće je dodati komadiće kruha, zdrave sjemenke ili nešto što će ovu neodoljivu juhu dodatno obogatiti. Bogat okus, nutritivna hranjivost, praktičnost i ušteda vremena prednosti su u izboru novih Podravka gotovih juha.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića