Strateška kratkovidnost upravljačkih struktura
rasterećenje gospodarstva, povećavajući njegovu konkurentnost i gospodarski rast. Ovakva tvrdnja svakako zahtijeva odgovarajuću pozornost.
Inflacija Već je rečeno da su spomenute krize donijele strukturni lom na tržištu državnih obveznica iskazano padom kamata i padom kamata općenito. U nekim primjerima kamate su ušle u negativno područje. Kamate na naše obveznice su povijesno niske i izgubile su vezu s ocjenama rejting agencija. To je direktna posljedica primjene monetarnih politika centralnih banaka i iskazanih kroz enormno tiskanje novca označeno kao kvantitativno popuštanje (eng. quantitative easing). Iako je proces započeo u prethodnoj krizi i traje već godinama, sada je poprimio takve razmjere da nam se vraća fenomen koji je odavno „zaboravljen“, a to je inflacija. Opći je stav da je inflacija pred nama iako nema suglasja kojim će se intenzitetom iskazati i koliko će trajati. Nema straha od hiperinflacije, ali i inflacija do 5% godišnje zahtijevat će promjenu ponašanja svih ekonomskih subjekata. Svi će se morati prilagođavati novim okolnostima, ali mislimo da će prilagodba ići najteže mirovinskim fondovima. Iako se inflacija u travnju 2021. u Hrvatskoj popela na 2,1% to ne mora biti zabrinjavajuće, no važno je istaknuti njen utjecaj na 2. mirovinski stup. Unatoč krizi u 2020. godini OMF-ovi su ostvarili pozitivne prinose na imovinu. U prosjeku su ti prinosi bili oko 1% pa je jasno da je ovogodišnja inflacija „pojela“ prošlogodišnje prinose i umanjila realnu vrijednost imovine OMF-ovima. Sagledavajući sve uvjete u kojima će poslovati OMF-ovi, posebice kretanja kamatnih stopa i inflacije, realno je očekivati daljnje smanjenje realne i nominalne vrijednosti imovine OMF-ova, a posljedično i neadekvatne mirovine iz 2, stupa što opet cijeli koncept i samu reformu dovodi u pitanje.
„Zapadni“ grijeh „Zapadni grijeh“ dolazi na naplatu s tragičnim posljedicama. Iako je sve dosad rečeno ispaštanje „istočnog grijeha“, na red dolaze nove nevolje. Nerazvijeno tržište kapitala i nerazvijeno gospodarstvo imamo i danas kao što je bilo i na početku uvođenja stupa, a neke stvari postaju eksplicitne. Količina kapitala koji se prikuplja u OMF-ovima je takva da je gospodarstvo ne može prihvatiti, a samo tržište kapitala je slabo ili kako se kaže „plitko“. Stoga su sve glasniji zahtjevi da se OMF-ovima dodatno omogući investiranje u inozemstvo radi ostvarivanja većih prinosa u interesu svojih članova. Na prvi pogled iz pozicije mirovinskih osiguranika vrlo prihvatljiv zahtjev. broj 1-2 :: lipanj/srpanj 2021.
107
