Perspektive 1-2 2021

Page 121

ROBOTSKA PRIJETNJA TRŽIŠTU RADA

Više retorička nego utemeljena Sve recesije pa i sadašnja izazvana covidom-19 remete ekonomsku i mentalnu ravnotežu čovječanstva, nudeći uporište za tvrdnje kako su radna mjesta nekoć bila dostupnija i bolje plaćena nego danas, a sadašnjost jedva podnošljiva. Analiza The Economista sugerira kako nema argumentiranoga dokaza za takav optimizam prošlosti i pesimizam sadašnjosti. Priredio: Drago Kojić Covid-19 pokazao se pogubnim za radnike sadašnjosti diljem svijeta. Ukinuto je na milijune radnih mjesta, povećavši pad zaposlenosti 14 posto više nego financijska kriza prije desetak godina. U mnogim zemljama nezaposlenost je dosegla razinu kakva je zabilježena prije gotovo čitavoga stoljeća, 1930-ih, pri čemu su najugroženije žrtve nisko kvalificirani radnici. Pandemija je povećala i nejednakosti, koje su prethodno često samo tinjale ispod površine. „Važni“ radnici i dalje su morali putovati do radnoga mjesta, izlažući se koronavirusu te su mnogi od njih umrli, dok su se istodobno njihovi brojni suradnici mogli zaštiti radeći iz svoga doma. Nije malo onih koji sada strahuju da će postpandemijsko tržište rada biti obilježeno još višim stupnjem nejednakosti te da će se radna mjesta prebacivati u inozemstvo ili povjeravati robotima. Vjerovanje da je nešto krenulo pogrešnim smjerom na tržištu rada ima dugu povijest. Od nastanka kapitalizma ljudi su često jadikovali nad tržištem rada, vjerujući da je prošlost uvijek bila bolja od sadašnjosti te da se prema radnicima loše postupa. Adam Smith tvrdio je da rastući industrijski sektor krajem 18. stoljeća u Škotskoj ima potencijal učiniti radnika „glupim neznalicom“. Jedan mislilac zaključio je da su u slavnim danima francuske prošlosti ljudi uživali u radu jer su ga kontrolirali i vješto ga obavljali u okviru svoje zajednice – ali im je kapitalizam sve to oduzeo. Čak i u „zlatno doba“ 1950-ih i 1960-ih kada su radna mjesta navodno bila bolja od današnjih, zabilježeno je obilje iskaza nezadovoljstva. Mnogi društveni broj 1-2 :: lipanj/srpanj 2021.

119


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

NEUSPJELI POKUŠAJ MODERNIZACIJE

1min
page 145

DALEKOVIDNOST BEZ IDEOLOGIZACIJE

1min
page 143

NELIBERALNA GLOBALIZACIJA

1min
page 144

VJERA I KAPITALIZAM

0
page 142

KRAJ ERE ANGELE MERKEL Odlazak velike dame svjetske politike

16min
pages 132-141

GLOBALNI TURISTIČKI OPTIMIZAM Uzlet međunarodnih putovanja

12min
pages 125-131

ROBOTSKA PRIJETNJA TRŽIŠTU RADA Više retorička nego utemeljena

11min
pages 115-120

DRŽAVNI DIGITALNI NOVAC Govcoins – borba za kontrolu financijskog suvereniteta?

6min
pages 121-124

BUDUĆNOST BANKARSTVA Svijet bez banaka – san ili noćna mora

10min
pages 109-114

BUDUĆNOST HRVATSKOG MIROVINSKOG SUSTAVA Strateška kratkovidnost upravljačkih struktura

20min
pages 97-108

SVIJET I HRVATSKA Vertikalno ili horizontalno povezivanje

26min
pages 83-96

HRVATSKA TURISTIČKA PROTURJEČJA Neučinkovita jednosmjerna koncepcija

32min
pages 66-82

PANDEMIJA I GLOBALNO ZATOPLJENJE Prilika za ulaganje u oporavak

10min
pages 47-52

ZAŠTO HRVATSKA EKONOMSKI ZAOSTAJE Među najvećim smo gubitnicima tranzicijskog procesa

10min
pages 25-30

ZANEMARENA KONKURENTSKA PONUDA Kreativni izvoz nema alternative

5min
pages 18-20

KAKVU HRVATSKU TREBAMO I ŽELIMO Nisu porazi nego izazovi

7min
pages 42-46

KRAJNJI TRENUTAK ZANODREĐIVANJE PRIORITETA Bez sukoba javnog i privatnog

4min
pages 31-33

RAZVOJ I PRIMJENA NOVIH TEHNOLOGIJA Kako industrijalizirati Hrvatsku

9min
pages 34-41

SMANJIVANJE RASKORAKA PREMA TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA Imamo jasnu viziju i ostvarive ciljeve

13min
pages 10-17

RAZVOJNI SMJEROVI Kako do sinergije znanosti i gospodarstva

7min
pages 21-24

Pismo glavnog urednika

2min
pages 5-6
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.