Više retorička nego utemeljena
radne snage. Ali ako se uvaži takva korekcija i pretpostavi da i oni koji su nestali iz službene statistike žele pronaći radno mjesto, „stvarni“ pokazatelj nezaposlenosti bio bi veći za 1,5 posto. Razlika je poprilična, ali nije dovoljna da bi opovrgla tvrdnje kako je učinak tržišta rada bolji od očekivanoga s obzirom na okolnosti. Korištenje službenih podataka nije posve pouzdano iz još jednog razloga. Na mnogim područjima, uključujući Australiju, Japan i naročito Europu, vlade su odobrile programe prema kojima se ljudi koji zbog covida-19 ne rade računaju kao zaposlenici, iako faktički nisu radili. Bilo je pokušaja da se iz statistike isključi i ta „stavka“. The Economist je primijenio takvu metodologiju i otkrio da je „prikrivena nezaposlenost“ u Europi porasla od sedam posto 2019. na 20 posto u drugom tromjesečju 2020. ali je splasnula na 10 posto u trećem kvartalu i vjerojatno dodatno pala u četvrtom i u proteklom razdoblju 2021.
Činitelji oporavka Osebujnost pandemijom izazvane recesije djelomično može objasniti zašto je oporavak tržišta rada brži od očekivanoga. Razvijeni svijet postao je uspješniji u provođenju lockdowna. Restorani su otkrili način dostave hrane na kućne adrese, a vlade više niskorizičnih aktivnosti uz nastavak prerađivačke industrije i građevinarstva. Čak i tijekom čvrstog zatvaranja potražnja radnika bila je veća nego u vrijeme pojave covida-19 početkom prošle godine. Važnu ulogu igra i vrsta nezaposlenosti. Lani u proljeće znatna većina nezaposlenih Amerikanaca izjavljivala je da su „privremeno otpušteni“, tj. da im je rečeno da trenutačno za njih nema posla, ali bi ga moglo biti uskoro. Mnogo je lakše vratiti se na prijašnji posao nego tražiti i dobiti novi. Golema većina pojedinaca koji su otpušteni s radnog mjesta lani u svibnju i lipnju vratila se na posao kod bivših poslodavaca, kako se navodi u izvještaju što ga je nedavno objavio Institut JPMorgan Chase. Činjenica što je bilo mnogo manje korporativnih stečajeva nego što se očekivalo značila je da radnici imaju više prilika za dobivanje radnog mjesta. Mnogi su ljudi zauvijek napustili radna mjesta (zbog umirovljenja i drugih razloga) a njihovo popunjavanje smanjilo je broj nezaposlenih. Iako je smanjen broj zaposlenih i potražnja radnika u djelatnostima kao što su zabava, dokolica, ugostiteljstvo i putovanja, pandemija je stvorila novu potražnju. Porast internetske kupovine diktirao je potražnju skladišnih radnika i dostavljača.
Potražnja se zahuktala Rezultat je da se potražnja radnih mjesta zahuktala. Nedavno objavljena analiza istraživača poslovne škola ITAM pokazalo je da je stopa preusmjeravanja u zapošljavanju u SAD-u dvostruka u odnosu na razdoblje prije epidemije. U Europi je preusmjeravanje bilo sporije, djelomice zato što su zaposlenici bili duže vezani broj 1-2 :: lipanj/srpanj 2021.
123
