RAZVOJNI SMJEROVI
Kako do sinergije znanosti i gospodarstva? To nije pitanje izbora nego nužnosti. Piše: dr. sc. Ivan Bahun1, dipl. ing. Znanost je pojam koji sve češće koristimo kada govorimo o jačanju gospodarstva. Ako govorimo o sinergiji znanosti i gospodarstva treba definirati dva osnovna načina „razumijevanja“ znanosti. Prvi je onaj u kojem pod pojmom znanosti podrazumijevamo znanstveni način djelovanja. To znači da je u gospodarstvu i njegovom razvoju jedna od ključnih poluga uspjeha i održivog razvoja korištenje znanstvenog pristupa s ciljem kontinuiranog unapređenja istraživačko-razvojnih i inovacijskih procesa. To nije pitanje izbora, nego opstanka, pogotovo u tehnološkim kompanijama i djelatnostima u kojima očekujemo visoku dodanu vrijednost, održiv razvoj i dugoročnu perspektivu. To vrijedi i u procesima koji nisu kontinuirani, usmjereni samo na organski rast, već su disruptivnog karaktera i izloženi izazovima anorganskog rasta. Takve znanstvene aktivnosti odvijaju se velikim dijelom u razvijenom gospodarstvu, ali i na sveučilištima (fakultetima). Drugi način gledanja na znanost je da ju prije svega doživljavamo kroz akademsku znanstveno-istraživačku zajednicu (sveučilišta, fakulteti i znanstveni instituti), na kojima se obrazuju kadrovi za gospodarstvo, ali koji u svojem znanstvenom djelovanju surađuju s gospodarstvom kao partnerima. Ovaj drugi način gledanja na znanost je u Hrvatskoj vrlo zastupljen i u tom smislu se očekuje od takve znanosti sinergija s gospodarstvom i napredak društva u cjelini. Je li to realno očekivati i što bi trebalo promijeniti da se sinergija između tako definirane znanosti i gospodarstva znatnije pokrene i kontinuirano razvija? Ili je možda potrebno znanost i gospodarstvo sagledati hibridno, prihvaćajući oba navedena pogleda, te uspostaviti okvire i sustav na način da se sinergija znanosti
1
Autor je zamjenik predsjednika Uprave tvrtke KONČAR-Elektroindustrija
broj 1-2 :: lipanj/srpanj 2021.
19
