Uzroci iseljavanja mladih iz Hrvatske – demografska struktura, motivi i namjere Pišu: dr. sc. Marina Perić Kaselj, dr. sc. Filip Škiljan, dr. sc. Aleksandar Vukić1 Glavni problemi s kojima se suočava Hrvatska nakon deset godina provedenih u Europskoj uniji može se ukratko sažeti: „1991. godine Hrvatska je imala 4.784.265 stanovnika. Danas, prema posljednjem popisu stanovništva ta je brojka manja za milijun stanovnika. Što je sve dovelo do toga stanja, gdje stručnjaci predviđaju da će nas 2050 biti ispod 3,5 milijuna? Može li se uopće taj nepovoljni trend zaustaviti i kako?“ Ova pitanja omogućiti će nam da se osvrnemo na dosadašnji tok istraživanja, da sistematiziramo početne ideje te da produbimo naše razumijevanje problema kojim se bavimo. Odgovor na postavljena pitanja mogu se pronaći u odnosu na društvene strukture Hrvatske, povijesnih kretanja dugoga trajanja, biti Europske unije kao društveno-političkog sistema, globalnog kapitalističkog sistema te pojedinaca (hrvatskih građana, od kojih su neki bili i naši ispitanici).
Povijesna kretanja i posljedice migracija na demografsku strukturu Hrvatske Djelovanje svjetskog kapitalističkog sistema počelo se na hrvatskim prostorima osjećati u zadnjoj četvrtini 19. stoljeća. U Hrvatsku su se počele doseljavati Nijemci, Mađari, Česi Slovaci i mnogi drugi narodi, dok su mnogi Hrvati iseljavali prema SAD i Južnoj Americi. Glavni razlog treba tražiti u agrarnoj prenaseljenosti Europe i procesu odvajanja ljudi od zemlje. Prelazak stanovništva iz sela u gradove, industrijska revolucija i prva globalizacija (1815. – 1914.), u političkoj terminologiji poznata kao pax Britanica, glavni su čimbenici demografskih promjena i migracijskih kretanja. U to doba gradovi su bili opasna mjesta za život koja nisu mogla, u demografskom smislu reproducirati same sebe, nego su ovisili od priljeva stanovništva sa sela. Stanovnicima prenapučenih i infrastrukturno neuređenih gradova kao jedino rješenje nametao se odlazak u SAD i Južnu Ameriku. Kao i obično, u Hrvatskoj kao periferiji Europe, taj se proces odigrao s kojim desetljećem zakašnjenja. 1
Autori su znanstvenici Instituta za migracije i narodnosti.
broj 1-2 :: lipanj 2022.
67
