Vinske zvijezde br. 3

Page 12


Broj 3 | Godina I | Srpanj 2024. ZA ISTINSKE LJUBITELJE VINA

OCJENJIVANJE VINA:

Ljetna vina

SORTA: Graševina

VINO NA VISOKOJ PETI: Olga Visintin

RAZGOVOR: Ivan Jug

O SIREVIMA I VINU: Betty Koster

MASLINOVA ULJA: Istra & Brač & Korčula

Rješenja za kontrolu temperature u vinskim podrumima.

www.mbfrigo.hr

info@mbfrigo.hr

Rashladne komore

Kontrola fermentacije

Klimatizacija prostora

CHILLING YOUR WORLD

SINCE 1981

prof. MARIJA VUKELIĆ

Ljeto je! Sunce, more, obale - mnogima je prva asocijacija na ljeto. A mi vas u ovom broju većinom tema vodimo na istok, na obale rijeka, u ravnicu. Upoznajte graševinu, našu najvažniju sortu, prvu damu Slavonije i Podunavlja. Pijuckajte je na obalama Save, Drave, Dunava ali i na Jadranu, dopustite joj da vam pokaže moć, slast i svoju nenametljivu zavodljivost.

Okosnica ljetnog dvobroja je tradicionalno ocjenjivanje i preporuka vina, uz vinske priče iz Osijeka, Srijema, Zadra, Istre, Senja, Kvarnera, Slovenije, Španjolske, Vojvodine ... Nastavljamo i priču o maslinovim uljima, preporučamo ljetni koktel i salatu sa smokvama i – nudimo vam da se opustite i nasmijete uz prvi hrvatski vinski strip! Ugodno vam čitanje!

glavna urednica marija@marijavukelic.com IMPRESSUM

Glavna urednica: Marija Vukelić

Lektori:

Marko Kovačić

Marija Vukelić

Grafička urednica: Mirjana Kapitan

Urednik fotografije: Julio Frangen

Suradnici: Franka Božičković

Adriana Strmotić

Stiv Cinik

Davor Šišmanović

10-19

22-23

25-29

75 88-89

6-7

Najave i događaji

8 Ako ste propustili, pročitajte! 10-19 Ocjenjivanje vina

20 Mladi i vino

21 Za one koji žele znati više

22-23 Razgovor o vinu - Ivan Jug

25-29 Vinska sorta - Graševina

30 Baranja

31 Erdut

32-33 Položaji / terroiri / vinogradi

34-35 Vinska srijeda s graševinom

36 Grow du monde

37 Vijesti iz Slovenije

38-39 Graševina na tračnicama

40-41 Iz Osijeka s ljubavlju

42-44 10. salon penečih vin Ljubljana

46-48 Vino na visokoj peti - Olga Visintin

50-51 Priče iz Istre - 30. godina Vinistre

52-53 O ženama i o vinu - Helena Crnković

54-56 Zadarsko vinsko pero

58 Pjenušavi doručak Kvarner

59 Pjenušavi doručak Srijem

60 Vinske kapljice iz svijeta

61 Francuski i vino

62 Vino i business

63 Vino i civilizacija

64 Vino i riječi

65 Prirodna vina

66 Preporuka / wine bar Kibela

68-69 Pozdrav iz Španjolske / Malvasia de Sitges

70-72 Posjet vinariji / London Cru

75 Oui, chef! - Goran Kočiš

76-77 Sir i vino vole se javno

78-79 Masline i maslinarenje

80-81 Hrana i vino - smokve

82-83 Čokoladne mušice

84-85 Začin na pravi način - ocat

86-87 Iz pivnice

88-89 Jaka alkoholna pića / kokteli

90 Strip - Grozdek

MANUELA PLOHL

vinska stručnjakinja Po završetku sve tri razine vinske eduakcije WSET u Hrvatskoj, diplomantica je na Weinakademie Österreich u Austriji. Od 2020. godine WSET predavačica na Wine Academy Croatia. Vinska kolumnistica pri Zadarskom listu i osnivačica udruge Vinum. Nosi počasnu titulu Vinske dame u Ordo Equestris Vini Europae gdje je dugogodišnja članica.

ANJA NOVOSELIĆ

ocjenjivačica maslinovih ulja

Ocjenjivačica maslinovog ulja. Doktorica znanosti prehrambene tehnologije i stručnjakinja u području maslinovih ulja. Zaposlena na OPG-u Chiavalon u Vodnjanu kao voditeljica kontrole kvalitete u proizvodnji.

Službena senzorska ocjenjivačica maslinovog ulja na Nacionalnoj listi pri Ministarstvu poljoprivrede RH. Aktivna ocjenjivačica u Panelu za senzorno ispitivanje maslinovog ulja pri Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču.

BRUNO GABERŠEK

vinski sudac

Diplomirao je tehnologiju vina na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Međunarodni je degustator i vinski pisac. Ima raznolika iskustva u vinskom sektoru: od organiziranja i rada za udrugu obiteljskih vinarija Slovenije, freelance savjetnik, posebice na području vinskih etiketa i zakonodavstva, postavljanje operative i marketinga za nove vinske brendove. Redovno predaje zakonodavstvo vinarstva za sommeliere. Njegova su strast pjenušci i vina izvornih sorti vinove loze.

EMIL PERDEC sommelier

Emil Perdec dugi niz godina bavi se sommelierstvom koje je zavolio radeći u kultnom restoranu Valsabbion u Pješčanoj uvali. Profesionalni put kasnije vodio ga je od restorana Zigante preko Rovinjskog hotela Monte Mulini do današnje funkcije direktora HiP-a u Plavoj Laguni. Sa suprugom Karin sommelierkom, vodio Wine bar Tinja u Puli. Dugi niz godina regionalni je povjerenik HSK za Istru a hobi mu je pisanje kolumni o vinima i vinskim destinacijama.

MIQUEL HUDIN

vinski pisac

Vinski sudac i pisac, podrijetlom iz Kalifornije (i Hrvatske). Živi u Kataloniji, u Španjolskoj. Vinsku karijeru počeo je u dolini Nape što je rezultiralo pisanjem serije knjiga o vinu Vinologue (2008.), a potom i pokretanjem internetske stranice Hudin.com (2010.). Dobio je nagradu Wine & Innovation Award (2020). Fortnum & Mason Awards proglasile su ga najboljim vinskim piscem (2017.). Dobitnik je nagrade Geoffrey Roberts (2016.).

GORAN GAZDEK novinar

Profesionalni novinar, radio na Radio Daruvaru, Glasu Slavonije i Bjelovarskom listu gdje je neko vrijeme bio glavni urednik. Danas je slobodnjak, vlasnik i urednik portala Virovitica. net. Osnivač i jedan od urednika portala za kulturu piva (Pivnica.net) koji već 17 godina svakodnevno donosi sadržaje o pivu i pivskom gospodarstvu. Direktor je Fra Ma Fu festivala – festivala reportaže i reportera. Piše kolumnu “Pivomanija” u dvotjedniku Agroglas.

BETTY KOSTER

stručnjakinja za sireve

Betty Koster potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj, od koje je naučila sve o nizozemskom siru. Samostalno je učila o stranim sirevima. Napisala je pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas, 35 godina poslije, oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali i dalje rade u svojoj prodavaonici. Njihove kćeri, Thassia i Juliette, već su nestrpljive u želji da preuzmu posao.

MIRJANA MAKSIMOVIĆ

vinska stručnjakinja

Mirjana Maksimović predsjednica je Udruženja Žene i Vino Srbija. Rođena u gradu u kojem žene od davnina vino piju (ali ne prozvode), čini se nekako božjom voljom predodređena za posao kojim se bavi. Zaljubljenica u putovanja, vina i kulturu Balkana prezentira turistima širom svijeta te nije čudno što je vinski turizam i tema njezine doktorske disertacije u nastajanju. O vinu piše, ocjenjuje ga, pije i uživa.

NINA ŠTURLIĆ

dipl.ing agronomije

Enologinja i sommelierka, osnivačica brenda TOČ, vinska spisateljica. Nakon diplome na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, završila je edukaciju WSET 3. Radila je u vinogradima u Hrvatskoj i Austriji, sudjelovala u berbama u Hrvatskoj i Južnoj Africi, vodila vinske degustacije i edukacije. Sudjelovala u otvorenju prve hrvatske vinoteke prirodnih vina. Uživajući u svakom koraku procesa, želi podijeliti ljubav prema vinu, potičući međusobno učenje.

SANJA VLADOVIĆ

certificirana kušačica

čokolade IICCT Level 2 Marketinška stručnjakinja koja u slobodno vrijeme istražuje specialty čokolade i kakaovce kontroliranog podrijetla te organizira vođene degustacije, radionice i treninge o čokoladi i kakau za profesionalce i širu javnost. Sa suprugom Stivom Kahlinom vodi međunarodno nagrađivani brand TAMAN Artisan Chocolates.

IVANA ERHARDT DRAGANIĆ novinarka

Komunikacijska savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću i edukacije, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031.com; bila je urednica u Večernjem listu, reporterka RTL televizije. Bila je vlasnica prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije i vodila vinske večeri.

Jazz & Wine Festival

Datum: 16., 17. i 18. 07. 2024.

Lokacija: Stari Grad/otok Hvar

Opis: Tri dana koncerata i nastupa jazz glazbenika, uz prezentacije i kušanje hvarskih i ostalih hrvatskih vina. Događaj povezuje kulturu uživanja u vinu s izvanrednom jazz glazbom.

Fish, Food & More Festival

Datum: 23. 07. - 30. 07. 2024.

Lokacija: otok Pašman

Opis: Festival posvećen ribi, ribarstvu i svemu što je s ribom i morem povezano. Na festivalu će se kušati različita jela od ribe uz pratnju lokalnih vina i glazbu klape Intrade.

Festival vina otoka Korčule

Datum: 05. 07. – 03. 08. 2024.

Lokacija: Korčula, Zavalatica, Smokvica, Čara/otok Korčula

Opis: Otok Korčula predstavlja se kao izvrsna vinska destinacija s bogatom ponudom vrhunskih vina izvornih sorti, prvenstveno bijelih, pošipa, grka i cetinke ali i plavca malog.

Vinski grad Pula

Datum: 11. 07. – 14. 08. 2024.

Lokacija: Pula / Istra

Grk Wine Festival

Datum: 14. 07.; 28. 07; 11. 08. 2024.

Lokacija: Lumbarda/otok Korčula

Opis: Tradicionalna manifestacija koja okuplja 12 vinara, članova Udruge vinara i vinogradara Grk-Lumbarda: vinarije Cipre, Casa Boschi, Sabulum, Zure, Vitis, Lovrić, Nobilo, Cebalo, Bire, Popić i Fides.

Opis: Vinski festival Vinski grad održava se u srcu Pule: Titov park će od 11. srpnja do 4. kolovoza postati pozornica brojnim vrhunskim vinima, posebno istarskim.

Fešta vina Jelsa 2024.

Datum: 22., 23. i 24. 08.

Lokacija: Jelsa /otok Hvar

Opis: Promocije hvarskih vina, ponajprije s područja jelšanskog prstena, vinorodnog kraja s nekoliko različitih terroira i raznolikih vrsta i crnih i bijelih vina, opola i prošeka. Na Fešti vina održava se veliko ocjenjivanje

6.Jelsa Summer wine tasting u suradnji s projektom Vinske zvijezde te proglašenje pobjednika.

Wine & Bike

Tour Erdut 2024.

Datum: 06. i 07. 09. 2024.

Lokacija: Erdut / Podunavlje

Opis: Tradicionalno bogati mozaik sastavljen od dramskog i glazbenog programa, biciklističko – vinske utrke, te dana otvorenih podruma Erdutskog vinogorja

Jazz u vinogradu

Datum: 23., 24. i 25. 08. 2024.

Lokacija: Mađerkin Breg, Štrigova/Međimurje

Opis: Tri dana neponovljivog iskustva glazbe, prirode i vina uz bogat glazbeni i eno-gastro program

Vinske zvijezde - bablje ljeto!

Datum: 15. 09. 2024.

Lokacija: https://issuu.com/vinskezvijezde/ docs/vinske_zvijezde_srpanj_2024_issu

Opis: Novi broj našeg časopisa opisat će najbolja vina s ocjenjivanja 6. Jelsa Summer Wine Tasting i dodati vinske sadržaje kojima će bablje ljeto biti uzbudljivije i dulje trajati!

BrodWine

Slavonski Brod dobio je u svibnju 2024. novu udrugu za promociju vina i vinarstva – BrodWine! Cilj je udruge promicanje kulture vina, osiguranje znanja i dostupnosti najboljih hrvatskih i svjetskih vinara svim članovima, žiteljima grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije.

ECO Wine Fest

Tijekom dvodnevnog Eco-Wine Festa u Bedenici svoja su ekološka vina predstavili vinari iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Srbije. „Ideja festivala bila je pokazati publici da ekološka vina nisu ništa lošija od konvencionalnih. Štoviše, ekološka su i bolja”, rekao je Dražen Bedeković, idejni začetnik Eco-Wine Festa.

Dan Austrijskog vina

Advantage Austria Hrvatska po prvi puta organizirala je Dan austrijskog vina u zagrebačkom hotelu Dubrovnik. 14 austrijskih izlagača tom je prilikom hrvatskoj publici, vinarima i vinoljupcima predstavilo vrhunska austrijska vina.

4. Zalazak sunca u vinogradu

4. Zalazak sunca u vinogradu održan je u Brodskom Stupniku u organizaciji TZ Meridiana Slavonica. To je jedna od najljepših vinsko-hedonističko-umjetničkih manifestacija u lipnju u Slavoniji. Svoja su vina predstavile vinarije Jurković, Vučković, Grozdanović, Jakob i Galić uz zalogaje restorana Stupnički dvori i taktove glazbe Lela Kaplowitz quinteta. Posebna atrakcija je bila radionica Graševina na tračnicama za goste koji su vlakom došli iz Zagreba.

100 najboljih vina Hrvatske

Festival 100 najboljih vina Hrvatske održan je 14.6. u Zagrebu, u organizaciji portala Vinski klub. Predstavljeno je 100 vina koja su odabrali najbolji sommelieri Hrvatske. Najbolji pjenušac bio je plešivički Korak Blanc de Blancs, najbolji rosé je kutjevački Galić Rosé, najbolje jantarno Simminor rovinjske vinarije Dobravac, a najbolje bijelo vino Maraština Ante Sladića. Među crvenim vinima prvak je Cabernet Franc Premium Selection iločke vinarije Trs, a među desertnima Zelenac Izborna berba prosušenih bobica vinarije Krauthaker iz Kutjeva.

Wine Summer ‘24

Promocija kontinentalnog turizma bila je u središtu događaja koji su organizirale Ivana Škrlec i Ivana Puhelek Purek u zelinskoj vinarij Puhelek Purek. Ovaj jedinstveni događaj pružio je priliku da se upozna zelinski krajolik u punom sjaju, dok su posjetitelji slavili početak još jednog nezaboravnog ljeta uz odlična vina, zalogaje i glazbu!

Na svojoj djedovini, na Hršak bregu, Petrači stvaraju vina već generacijama.

S 13 hektara vinograda u podrum dolazi vrhunsko grožđe, prerađuje se suvremenom tehnologijom, a vina se pripremaju za odležavanje i čuvanje.

Uz nadaleko poznate etikete crvenih vina Karizmu i Enigmu, velik je uspjeh pjenušavih vina, idealnih za ljeto! Vino se tu oduvijek pilo i uživalo se u pogledu na brege i kapelicu Sv. Antuna. Neka tako bude i danas!

VINARIJA S POGLEDOM VINARIJA PETRAČ

foto: NINA ŠTURLIĆ

Ljetno ocjenjivanje projekta Vinske zvijezde održano je u četvrtak 20. 06. 2024. u zagrebačkom restoranu Tajer.

LJETNA VINA Četvrto

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN

Kako smo ocjenjivali?

Ocjenjivanje je pozivno – vinari se pozivaju na sudjelovanje ili se sami prijave prateći objave na Facebook stranici. Ocjene nisu nikad sponzorirane, potpuno su neovisne. Ocjenjuje stručni žiri – enolozi, vinari, ugostitelji, sommelieri, vinski znalci, specijalizirani novinari. Ocjenjuje se metodom „OIV 100 bodova“, anonimno i naslijepo. Ne ocjenjuje se sorta ni regija; kod uzoraka se zna godina berbe, alkohol i kategorija prema ostatku šećera. Povjerenstvo zasjeda javno, u ugostiteljskim objektima, uz ocjene se kratko opisuju vina. Javno se objavljuju zlatna i srebrna priznanja. Vrijede cijene kakve su na dan ocjenjivanja.

Legenda: bodovna granica za odličja:

• srebro *** od 85 do 89,9 bodova

• zlato **** od 90 do 94,9 bodova

• veliko zlato ***** od 95 do 98,9 bodova

• velika zvijezda od 99 do 100 bodova

Vino s najboljim omjerom cijene i kvalitete dobiva posebno priznanje.

Gdje smo ocjenjivali?

Tajer je zagrebački restoran koji poslužuje tradicionalnu hranu, a dobio je ime po kajkavskom (međimurskom) nazivu za tanjur. U Tajeru poslužuju možda i malo zaboravljena jela – jela kakva su pripremale naše prabake, bake i mame. To je hrana s okusom koji pamtimo iz djetinjstva. Hranu u Tajeru spremaju na način kako su ih naučili naši „stari“.

SAZNAJTE VIŠE:
Komisija: Ivan Perković, Jana Košćec, Iva Antonia Cirimotić, Marija Vukelić, Marina Buhin Nikolić, Marko Sirovica

Na ljetnom ocjenjivanju Vinskih zvijezda 2024. u Tajeru pobijedio je međimurski

Sauvignon Cmrečnjak

2023 s 94 boda

slijede

Bolfanov

Sauvignon Blanc

2023 93,3 boda

Malvazija Selekcija

Bomarchese Degrassi

2023 93,2 boda

Ljetno ocjenjivanje projekta Vinske zvijezde održano je u četvrtak 20. 06. 2024. u zagrebačkom restoranu Tajer. Kao i prethodnih godina, ocjenjivanje je bilo u znaku sauvignona: čak ih se četiri našlo na prvih pet mjesta. Šampion ocjenjivanja je Sauvignon Cmrečnjak 2023 s visoka 94 boda. Na drugom je mjestu Bolfanov Sauvignon blanc 2023 (93,3), a na trećem Malvazija Selekcija Bomarchese Degrassi 2021 (93,2). Četvrto i peto mjesto dijelila su po dva vina: Graševina New Line 2023 Erdutski vinogradi i Sauvignon Blanc Bora 2023 imali su 93 boda, a Sauvignon Blanc Josić Ciconia bianca 2023 i Chardonnay Velebna 2022 – 92 boda. Ostala zlatna priznanja osvojila su vina: Rosé Korta Katarina 2023, Caccium brut TRS 2021, Pinot Bianco Sirovica 2023, Pinot Bijeli Pilato 2023; Graševina Premium Belje 2023, Chardonnay Dika 2023; Bolfan G 2023. Srebrna priznanja zaslužili su Albiana brut NV; Rosé K55 2023; Cuvée Rosé Belje 2023, Kos & Jurišić Kraljevina 2023, Organic Muscat demi sec Kopjar 2021. Vina je naslijepo ocjenjivala stručna komisija u sastavu Jana Košćec, sommelijerka i predavačica (HSK 3); Ivan Perković, vinski znalac (WSET 3/4), Marko Sirovica, vinar/vinogradar (HSK 1; WSET 1); Iva Antonia Cirimotić, diplomantica Agronomskog fakulteta smjer vinarstvo/vinogradarstvo i prof. Marija Vukelić, predsjednica komisije, voditeljica projekta Vinske zvijezde i urednica istoimenog časopisa Vinske zvijezde. Promatračica je bila vinarka hobistica Marina Buhin Nikolić, educirana na Agronomskom fakultetu na prvoj generaciji cjeloživotnog obrazovanja: https://issuu. com/vinskezvijezde/docs/vinske_zvijezde_br_1 za poslove vinar/vinogradar te joj je ovo ocjenjivanje bilo

vrlo korisno iskustvo. Nakon ocjenjivanja povjerenstvo je objedovalo domaću bistru goveđu juhu, patku s mlincima i domaću međimursku gibanicu. Prolistaj me!

vinskezvijezde@gmail.com

vinske zvijezde

Sauvignon blanc eko vino

2023.

Cmrečnjak Sauvignon

2023.

Vina Cmrečnjak

BREGOVITA HRVATSKA

Međimurje

Sveti Urban 94

Opis:

VIŠE

Gastro preporuka:

sjajno vino, miris tropskog voća (mango, maracuja, banana), svježi okus

Alkohol: 11,50% plodovi mora, rižoto povrće i piletina

Cijena: 11,94€

Malvazija Selekcija Bomarchese

2021.

Bolfan Vinski vrh

BREGOVITA HRVATSKA

Zagorje-Međimurje

Hraščina 93

Opis:

VIŠE

Gastro preporuka:

odlično vino, svježe, cvjetno, ugodno, skladno

Alkohol: 12,50% tjestenina s mladim špinatom, rižoto s tikvicama

Cijena: 12,24€

Degrassi vina

HRVATSKA ISTRA I KVARNER

Istra Savudrija 93

Opis:

VIŠE

Gastro preporuka:

brancin na žaru, pizza 4 sira puno, slasno, elegantno, trajno, lijepo strukturirano

Alkohol: 13,00%

Cijena: 20,00€

SAZNAJ
SAZNAJ
SAZNAJ

Sauvignon blanc

2023.

Graševina New Line 2023. 2023.

Vina Bora

SJEVERNA DALMACIJA

Zadar Podgradina 93

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

odlično, trajno, miris paprike, okus tropskog voća

uz ribu na gradele, lignje s blitvom

Alkohol: 13,00%

Cijena: 17,99€

Sauvignon blanc Ciconia bianca

92

2023.

Vinarija Josić

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Baranja Zmajevac

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

mirisi na bazgu, herbalno, slasno, slankasto

rižoto šparoge, pečena teletina uz pire od celera

Alkohol: 12,00%

Cijena: 13,50€

92 93

Erdutski vinogradi

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Erdut

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

pečeno pile i krumpirići, kremasti rižoto s kruškom mirisno, herbalno, cvjetno, sočno, fino, skladno

Alkohol: 13,00%

Cijena: 6,49€

Chardonnay 2022

2022.

Velebna Vineyards & Winery

SJEVERNA DALMACIJA

Zadar

Poličnik

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

Alkohol: 13,50% janjetina, hrskava piletina s krumpirom iz rola cvjetno i herbalno na nosu, slankasto, elegantno

Cijena: 14,38€

Rosé Korta Katarina

2023.

91 91

Korta Katarina

SREDNJA I JUŽNA DALMACIJA

Pelješac

Orebić

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

voćno, herbalno, trajno, punoća okusa

quiche lorraine, tjestenina s lososom, jagode

Alkohol: 13,00%

Cijena: 21,00€

Chardonnay Dika

91

2023.

Enosophia/Feravino

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Slavonija

Feričanci

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

salata s matovilcem, kruškom i mladim sirom miris kruške, banane, citrusa, voćno, fino

Alkohol: 12,50%

Cijena: 6,50€

90

Caccium brut 2021.

Vinarija TRS

SLAVONIJA I PODUNAVLJE Srijem

Ilok

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

fini mjehurići, svježe, elegantno, čisto, precizno

predjela (špek, čvarci), bijela riba na žaru

Alkohol: 13,00%

Cijena: 15,00€

Pinot Bianco 2023.

Sirovica Winery

BREGOVITA HRVATSKA

Plešivica

Lokošin Dol

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

bijeli rižoto, ljetna salata s piletinom ugodna svježina, miris tropskog voća, bijelog cvijeća

Alkohol: 12,00%

Cijena: 13,00€

Pinot bijeli 2023.

Vina Pilato

HRVATSKA ISTRA I KVARNER

Istra

Vižinada 90 90 90

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

cvjetni miris, herbalno, lijepo, sočno, pitko

pašteta od artičoke, pileći file u umaku od gljiva

Alkohol: 12,00%

Cijena: 11,00€

Bolfan G eko vino

2023.

Bolfan Vinski vrh

BREGOVITA HRVATSKA

Zagorje-Međimurje

Hraščina

Graševina premium

2023.

Vina Belje

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Baranja Kneževi vinogradi

Opis: Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

slasno, fino, trajno, foodie vino

naresci, pizza sa špekom

Alkohol: 13,50%

Cijena: 10,00€

Albiana brut 2021. Albiana

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

nježno na nosu, ugodno, ljetno vino

bućnica, rižoto s gljivama

Alkohol: 12,50%

Cijena: 8,95€

Leskovec pri Krškem 89

Opis: Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

SLOVENIJA Dolenjska

sitni mjehurići, šampanjski miris, dobra trajnost

aperitiv, kamenice, carpaccio bijele ribe

Alkohol: 12,00%

Cijena: 17,00€

Rosé K55

2023.

Vinarija & destilerija K55

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Erdut

Aljmaš

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

voćno, slatkasto, užitno, veselo

maline, skuta i med, tarte od jagoda

Alkohol: 12,00%

Cijena: 11,00€

Cuvée Rosé

2023.

Vina Belje

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Baranja

Kos & Jurišić Kraljevina

2023.

Vina Kos Jurišić

BREGOVITA HRVATSKA

Zelina Nespeš 89

Opis:

SAZNAJ VIŠE

Gastro preporuka:

mirisno, nježno, osvježavajuće, vino za toplije dane

aperitivno, uz predjela (grissini i mladi sir)

Alkohol: 10,50%

Cijena: 6,00€

Graševina New Line 2023.

2023.

Erdutski vinogradi

SLAVONIJA I PODUNAVLJE

Erdut

Kneževi vinogradi 88 93

Opis:

Gastro preporuka: SAZNAJ VIŠE

slatkasto, veselo, lagano, dopadljivo

za koktele, uz predjelo (nareske)

Alkohol: 12,00%

Cijena: 6,00€

Najbolji omjer CIJENE I KVALITETE

Alkohol: 13,00%

Cijena: 6,49€

(na) mladima SVIJET OSTAJE

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Mladim ocjenjivačima važno je sudjelovati na kušanjima naslijepo i ocjenjivanjima jer imaju prigodu implementirati znanja koja su naučili na fakultetu, ali nam i pokazati što vole mladi. Ukusi se mijenjaju, stoga je i proizvođačima važno prilagoditi (barem neka) svoja vina mladima – jer oni su njihovi kupci koji tek kreću u pustolovinu otkrivanja i zaljubljivanja u vino.

IVA-ANTONIA CIRIMOTIĆ trenutno završava studij Vinarstvo i vinogradarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i piše diplomski na temu Utjecaj stabulacije na sastav i senzorna svojstva vina ‘malvasija dubrovačka’.

„Izuzetno mi je bilo drago biti dijelom vaše vinske priče i hvala na divnom iskustvu. Izbor vina bio je pravi okus ljeta – laganih svježih i cvjetnih mirisa i okusa. Smatram da su ovakvi događaji nama studentima od velike važnosti jer nemamo mnogo prilike primijeniti naučeno. Lako je izgubiti se u moru informacija, stoga nam je potrebno iskustvo da bismo u budućnosti imali kvalitetne vinare. Trenutno se pripremam za selidbu u SAD i veselim se počecima svoje vinarske karijere. Želim skupiti dovoljno iskustva i jednoga dana raditi kao vinska konzultantica putujući svijetom.”

MARKO SIROVICA mladi je voditelj i vlasnik vinarije

Sirovica. Iz vinarske je i vinogradarske obitelji, školovao se na Vinskoj akademiji WSET 1, položio je početni tečaj za sommeliera (HSK), trenutno se priprema za polaganje ispita za sommeliera 2. razine, završio je tečaj za vinogradarstvo i vinarstvo. Tradiciju nastavlja kao treća generacija u obitelji. U vinskom svijetu vidim se kao veliki sommelier i vinar koji će jednoga dana biti na samom vrhu a do tad samo rad, red i predanost poslu te konstantno učenje od prvaka u vinskom svijetu.

“Zahvaljujem na ukazanoj prilici ocjenjivanja u Vinskim zvijezdama, bilo je zanimljivo ući u srž svakog vina, bodovati ga metodom OIV do 100 bodova, upoznati sjajan tim ocjenjivača te steći nova prijateljstva! Radujem se i sljedećim ocjenjivanjima, vina me ispunjavaju i volim širiti svoju vinsku knjižnicu (probati nove stilove, spoznati aromatske sastave te uvidjeti naporan rad i trud drugih vinarija). Vinograd i vino vrlo su zahtjevni i potreban je predan rad u vinogradu da bi se došlo do savršenog materijala, a poslije i uporan rad u podrumu za izuzetno vino.”

MALI VINSKI

LEKSIKON

CRU (fr.) - Poimeničeni particip glagola croître, rasti koji se rabi kao oznaka za vino iz vlastitog, izvornog vinograda. Moderno je značenje riječi: vinograd. Ako uz oznaku cru stoje riječi Grand ili Grand Cru Classé ili Premier, onda dodatno označava visoku kvalitetu

Oznaka Grand Cru nastala je u Bordeauxu 1855. Omogućava klasificiranje vina prema statusu, od prvih do petih „pozicija vinograda“ (fr. premier cru - cinquième Cru). Izvorno je popis uključivao 58 vinarija s oznakom château - dvorac; 4 - premier cru, 12 - deuxième cru; 14 - troisième cru, 11- quatrième cru i 17cinquième cru. S vremenom se popis poveća i danas uključuje 61 château.

CUVÉE (fr.) - (Puna) bačva vina, sadržaj bačve, kvaliteta; vino dobiveno sljubljivanjem najboljih vina istoga godišta ili dodavanjem mladim vinima manje količine zrelog vina iste vrste. U Champagni je cuveé oznaka za mješavinu vina. Glasovite šampanjerije svoj tajni tradicionalni kućni stil duguju upravo sljubljivanju različitih vina prije nego što šampanjskom metodom stvore konačan proizvod.

CRIANZA (šp.) - Odležano vino. Da bi moglo biti uvršteno u kategoriju DO (oznaka podrijetla), vino prethodno mora određeno vrijeme odležati u bačvi ili u boci.

COPITA (šp.) - Čaša za vino šeri.

Ivan Jug, sommelier sa znanjem i VIZIJOM

razgovarala: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Ivan Jug dugi je niz godina jedan od naših najboljih sommeliera, četiri puta pobijedio je na Sommelierskom prvenstvu Hrvatske, od otvorenja je bio suvlasnik zagrebačkog Michelinova restorana Noela, a uskoro otvara Noel Gourmet, bistro, vinski i koktel bar u Staroj Vlaškoj. Svestran, vrijedan, požrtvovan i uporan u inovativnim ugostiteljskim i gurmanskim pričama, Ivan Jug neprestano i dalje uči. Educira se uz rad i obiteljske obveze i kao da mu ništa nije teško. Sve što je postigao posljedica je konstantnog rada na sebi i – svakodnevne vježbe na svim područjima života, od jutarnje joge, preko meditacije, učenja vinske teorije, kušanja vina, vođenja restorana do – na moje veliko veselje – učenja francuskoga. Jedan od rijetkih hrvatskih sommeliera koji shvaća važnost ovoga svjetskoga jezika u vinskom svijetu, ali i u općoj kulturi. Jer Ivan ne uči samo francuski jezik, on putuje po Francuskoj, uči o vinima u francuskim vinarijama, voli francusku umjetnost, sluša i vrlo dobro poznaje francusku modernu glazbu,

22 | srpanj 2024.

koja se vrlo često mogla čuti u Noelu, nenametljiva ali usklađena s finim manirama osoblja i doživljajima svih čula, tako tipičnima za Noel. Prije dvije godine razgovarali smo o pripremama za Svjetsko prvenstvo u somelijerstvu, a sad je tema razgovora njegova edukacija, somelijerski put i izazovi – i novi planovi.

Marija: Krenimo od početka – kada si krenuo na vinski put?

Ivan: Moj vinski put počeo 2009. godine kad sam upoznao neke vinske sorte i regije i otad se strast i ljubav prema grožđu, vinogradima, vinskim regijama i samome vinu stalno pojačava – i ja ne vidim kraj. Formalnu edukaciju počeo sam u Hrvatskom sommelier klubu i diplomirao 2014., zatim sam stekao ASI internacionalnu diplomu s visokim rezultatom. Moj pravi put počeo je upisom u cijenjene međunarodne škole kao što je Court of Master sommelier gdje se upravo pripremam za ispit za najprestižniju titulu Master Sommelier. Paralelno polažem WSET diplomu, predao sam sve ispite i nadam se da ću diplomirati unutar dvije godine na tom prestižnom fakultetu čija diploma otvara vrata prijavi za ustanovu Master of Wine University

koju također namjeravam upisati (nakon položene Diplome WSET.) Kako bih ostao u formi svih tih godina i kročio prema ostvarivanju ciljeva, natjecao sam za najboljeg sommeliera Hrvatske i osvojio 4 titule najboljeg sommeliera Hrvatske 18’ 20’ 21’ 22’. Natjecao sam se na dva Svjetska prvenstva, u Belgiji i Francuskoj, ostvarivši najbolji rezultat u povijesti Hrvatske – 22. mjesto najboljega sommeliera na svijetu.

Marija: Što sve vrhunski sommelier mora znati?

Ivan: Sommelier je kompleksno zanimanje koje traži puno znanja i vještina. Sommelier mora poznavati vina (regije i apelacije vina; razumjeti glavne vinske regije, njihove karakteristike, zakone i propise); sorte grožđa, vinogradarstvo, procese vinifikacije odležavanje i punjenje u boce; treba znati pravilno kušati i ocjenjivati vina opisujući arome, okuse, teksture, prepoznajući greške. Mora biti stručan u sparivanju vina s hranom kako bi se poboljšalo iskustvo objedovanja, razumijevajući kako komponente vina i hrane međusobno djeluju. Važne su mu vještine u posluživanju: tehnike posluživanja vina; usluga za goste, prodajne vještine. Sommelier treba imati znanja o drugim pićima – alkoholnim i bezalkoholnim (poznavanje kava, čajeva, sokova i drugih bezalkoholnih pića). I na kraju treba imati i opće vještine – komunikacijske i jezične vještine: snažne verbalne i često pismene komunikacijske vještine, potencijalno na više jezika. Važno je da posjeduje poslovnu pronicljivost (razumijevanje cijena vina, upravljanja inventarom, kontrola troškova). Treba poznavati propise i usklađenost lokalnih i međunarodnih propisa o uvozu, distribuciji i posluživanju vina. Naravno, treba se kontinuirano educirati, profesionalno razvijati i pratiti novosti i trendove u vinskom svijetu.

Marija. Doista impozantan popis vještina i znanja! Čini se da rijetki ovladaju baš svim tim područjima, a možda smo i one koji su krenuli tim putem malo obeshrabrili. Stoga prijeđimo na lakše teme – koja ti je najintrigantnija vinska regija?

Ivan: Pijemont me najviše intrigira. Smješten u sjeverozapadnoj Italiji, predstavlja jednu od najmističnijih i najcjenjenijih vinskih regija svijeta. Okružen je Alpama i poznat je po svojim zavodljivim maglama iznad vinograda koje stvaraju čarobno ozračje. Pijemont je dom nekim najprestižnijim svjetskim vinima poput Barola i Barbaresca, proizvedenima od sorte grožđa nebbiolo. Arome ruže, tartufa i tamnih bobica, nude kompleksnost i dubinu koja fascinira mene i ljubitelje vina širom svijeta. Mističnost Pijemonta leži u njegovoj sposobnosti da spoji prirodnu ljepotu s neponovljivim okusima koji pričaju priču o generacijama predanih vinara.

Marija: O kojoj sorti možeš pričati satima?

Ivan: Mogao bi pričati o sorti chardonnay i vinima koja od nje nastaju – ona mogu biti vrlo različita, od svježih i mineralnih do bogatih i odležanih. U hladnijim klimama razvijaju izražene karakteristike zelene jabuke, limuna i cvjetnih nota, dok se u toplijim podnebljima razvijaju tropske arome poput ananasa, breskve i manga. Često odležava u hrastovim bačvama, što vinu može dati kremastu teksturu i dodatne arome vanilije, karamele i keksa. Chardonnay se koristi i za proizvodnju vrhunskih pjenušavih vina, kao što je šampanjac. Bez obzira na stil, chardonnay ostaje sinonim za kvalitetu i beskrajan razgovor.

Marija: Kad smo već kod šampanjca, tvoj omiljeni šampanjac je?

Ivan: Nemam omiljeni šampanjac. Ovisi gdje sam, s kime sam, kako se osjećam, koliko želim potrošiti.

Marija: Koje su tvoje trenutne aktivnosti?

Ivan: Pripremam se za završne ispite na Court of Master Sommelier i intenzivno radim na tome da diplomiram na WSET Akademiji. Radim i na nekoliko poslovnih projekata kao savjetnik za restoran Noel čiji sam i osnivač; otvaram već 4. artisan pekarnicu; otvaram wine & cocktail bar u samome srcu Zagreba. I radim na projektu e-learning za ugostiteljstvo koje bi do kraja godine trebalo postati aktivno! Između svega toga vodim predivan obiteljski život sa suprugom i dva sina, koji mi pružaju najveću sreću i smisao.

Marija: Planovi za godišnji?

Ivan: Putujemo impulzivno i uživamo u svakom trenutku.

Naše je obiteljsko pravilo: Koliko rada, toliko i odmora :)

Marija: Planovi za jesen i poslije?

Ivan: Radim na svim projektima fokusirano, ne razmišljam predaleko. Trudim se biti u trenutku i tu biti najbolji. A što će biti na jesen i poslije, vidjet ćemo.

Graševina je hrvatska najvažnija i najraširenija sorta, ima je 4.313,23 ha, što znači da je četvrtina hrvatskih vinograda pod njezinim trsjem.

GRAŠEVINA - prva dama HRVATSKIH vinograda

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN

Graševina je najvažnija i najraširenija hrvatska sorta, pokriva 4.313,23 ha (podaci iz 2023.; APPRR), što znači da je četvrtina hrvatskih vinograda pod njezinim trsjem. Najviše je zasađena u Kutjevačkom vinogorju (997,11ha), slijede Srijem (973,28 ha); Baranja (510,43 ha), Erdut (344,59 ha) i Đakovo (332,50 ha), zatim Orahovica, Međimurje, Daruvar, Slavonski Brod i Kalnik.

Graševina nije izvorno hrvatska sorta, nego je sorta srednje Europe: osim u Hrvatskoj, ima je u Sloveniji, ponajviše u Slovenskoj Štajerskoj, u Mađarskoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Srbiji te sjevernoj Italiji (Furlaniji i Lombardiji). U raznim je državama različito zovu pa su joj najpoznatiji sinonimi grašica, laški rizling, riesling italico, riesling italiano, olaszrizling, Wälsch/Welsh Riesling, rizling vlašsky. Pogrešni su nazivi aligoté, greco, petit meslier, pignoletto, riesling. Iako bi se moglo zaključiti iz gore navedenih naziva da potječe iz Italije i da je u srodstvu s rizlingom - ni jedno ni drugo nije točno.

Puno je priča o podrijetlu

Ampelograf Ludwig von Babo (19. stoljeće) pisao je da graševina dolazi iz Francuske (možda iz Šampanje, iz doline rijeke Marne, a možda iz Alzasa) te da je introducirana u njemački Heidelberg kao Wälsch Riesling. Von Babo ju je pokušao prepoznati kao aligoté ili petit meslier, ali spoznalo se da graševina nema nikakve veze s njima. Iz riječi Wälsch, Welsh u nazivu, pojedini ampelografi zaključili su da su za sortu znali u Franačkoj, na njemačkom govornom području, tj. da su joj Franci dali te pridjeve. Wälsch se u Franačkoj nazivalo ono što je strano, što nije domaće (germansko, franačko), dok se ono što je bilo franačko nazivalo fränkisch. Vjeruje

se da je graševina stigla u Hrvatsku upravo iz Njemačke, preko austrijske Štajerske i da se u 19. stoljeću proširila na Zapadni Balkan, našavši ovdje idealne uvjete za uzgoj i udomaćivši se najviše u Slavoniji i Podunavlju.

Riječi Wälsch, Welsh, Laški, Vlašsky ispred riječi Riesling ili Rizling, povezuju je s rumunjskom pokrajinom Walachia/Vlaška: mislilo se zato da je graševina potekla iz Rumunjske. No u Rumunjskoj se graševina zove Riesling Italiano, što upućuje na talijansko podrijetlo, stoga nije ni rumunjska. I Mađari nazivom Olasz (talijanski) rizling pretpostavljaju talijansko podrijetlo, ali ni to nije dokazano.

Iako u nekim svojim sinonimima sadrži riječ Rizling ili Riesling, graševina ni genetski, a ni organoleptički Riesling bijeli ili Rizling rajnski, vezan uz područje Rajne u Njemačkoj. Riječ je o dva zasebna kultivara iz dvaju odvojenih zavičaja. Riječ italiano / italico stvaralo je zabludu o talijanskom podrijetlu graševine pa su je neki uspoređivali i izjednačavali sa sortom talijanskoga juga iz grupe greco, no analizom DNK to je

VINSKA

opovrgnuto. Spominjala se i teza da je graševina spontani križanac između sorte s talijanskog sjevera verduzzo (kojega ima i u Hrvatskoj) i jedne njemačke sorte, ali ni to nije dokazano. Iznenađujuće je pak da graševina ima veze sa Španjolskom: 2003. godine objavljeno je da DNKprofil kultivara borba iz područja Ribera del Guadiana na jugozapadu Španjolske odgovara DNK profilu graševine.

Zaključno

Jancis Robinson MW, vodeći vinski autoritet, u svojem opsežnom vodiču „Wine grapes – a complete guide to 1 368 vine varieties, including their origines and flavours“ kao službeno ime kultivara navodi hrvatsko – graševina, a ta je odluka utemeljena na podatku da je graševina najraširenija bijela sorta u Hrvatskoj. Ona navodi da ostala imena sorte zbunjuju jer povezuju graševinu sa sortom riesling, a istraživanjem DNK potvrđeno je da je riječ o dvjema različitim sortama koje su i organoleptički prilično udaljene te da je naziv „talijanski rizling“ pogrešan jer je graševina tek u 19. st stigla u Italiju.

Što voli graševina?

Graševina voli sjeverna kontinentalna vinogorja, visinske položaje na južnoj i od vjetra zaštićenoj strani, hladniju zemlju te hranjivo tlo. Sorta po terminu početka berbe pripada među kasne, daje vino s dosta svježine, s lijepom kiselošću i voćnošću te s cvjetnim notama.

Zahvalna je jer od nje se može pripremiti paleta

Sorta s mnogo imena

Hrvatska – graševina bijela, grašica slatka, grašica

Slovenija – laški rizling

Njemačka i Austrija – Welschriesling

Mađarska – olaszrizling

Češka i Slovačka – rizling vlašsky

Rumunjska – rizling italien

Francuska – riesling italien blanc

Italija – riesling italico

Srbija – italijanski rizling, grašac

Makedonija – italijanski rizling

VINSKA SORTA

različitih tipova vina, od pjenušavih do predikatnih. Ovisno o položaju vinograda, radu u vinogradu i opterećenju trsa te terminu berbe, kao i pristupu u podrumu, od nje je moguće proizvesti pjenušac, svježa, jednostavnija i voćna vina – idealna ljetna vina pa vina jačega tijela, njegovana u drvenim bačvama te visoke plemenite predikate. Najbolje izborne berbe, izborne berbe prosušenih bobica i ledena vina potječu iz Hrvatskog zagorja, zapadne Slavonije (Daruvara), središnje Slavonije (Kutjeva) te iz austrijskog Gradišća, slovenskih Ljutomerskoormoških gorica i Mariborskog vinogorja. Graševina je vrlo pogodna i za proizvodnju jantarnih vina, konkretno za maceraciju, kraću ali i dulju, i do 200 dana.

Kakva je graševina?

Mlada graševina ima žućkasto-zelenkastu boju, svježa je, s mirisom zelene i zrele jabuke, kruške, vinogradske breskve, na nepcu je profinjeno kiselkasta. Umjerenih je alkohola i ugodne svježine. Cvjetni miris podsjeća na lipu ili jasmin. Graševine iz kasnijih berbi punije su žućkaste do zlaćane boje, s voćnošću ukuhanoga bijeloga koštuničavoga voća, obogaćenom mednim i

Mlada graševina ima

žućkasto-zelenkastu boju, svježa je, s mirisom zelene i zrele jabuke, kruške, vinogradske breskve, na nepcu je profinjeno kiselkasta.

specifičnim senzacijama (plemenita plijesan).

Na nepcu su ta vina slasna do slatka, kremaste do sirupaste strukture. Mlada vina prikladna su kao aperitiv, uz hladna predjela i topla predjela sa šparogama, s artičokama, avokadom, a strukturiranije graševine slažu se s pečenom ribom, piletinom, teletinom, fišem. Visoki predikati odličan su pratitelj sireva poput gorgonzole i roqueforta te slatkih kolača. Mlade suhe graševine poslužujemo na 10° C, strukturiranije na 12 do 13° C, a slatke predikate na 10 stupnjeva.

VINSKA

SLAVONIJOM I PODUNAVLJEM PROĐI - PA

SVUGJDE POSEBNU GRAŠEVINU NAĐI

Baranjske graševine obiluju sladorima, alkoholom i tijelom. Pune su i punašne, slasne i slatkaste. Srijemske, pod obroncima Fruške gore daju svježiju aromu, kiselost je nešto viša a vina aromatičnija i lakša. Kutjevačke su pune arome, živahne i snažne, atraktivne, s izvrsnim omjerom kiselina i šećera s izraženom aromom sočnih jabuka. Erdutske u sebi nose mineralnost Dunava i zavodljivu lakoću ispijanja.

GRAŠICA ili GRAŠAC jer je kao grašak!

„Grašica“ upućuje na ampelografsku karakteristiku kultivara čije su bobice su sitne i nalik na grašak. Neki će je nazivati „grašica slatka“, ili „grašica slatka bijela“, a naš poznati i ampelograf Zdenko Turković koristi termin „graševina bijela“, katkad i „grašica“.

Graševine su u redovnim berbama voćne aromatike od jabuka i citrusa, do laganih herbalnih nota. U toplijim godinama arome podsjećaju na egzotično voće, a u kasnijim berbama obilne su cvjetne, a zatim i medne note. Graševina je pogodna za vrlo kasne, izborne i ledene berbe, pogotovo u sjevernijim krajevima gdje kiselost opstaje unatoč visokom sladoru. Zajednička karakteristika za sve graševine specifičan je pikantno-gorkasti aftertaste što je čini idealnim gastro-vinom.

VINSKA SORTA

U naručju vinske majke BARANJE

Okruženo ljubavlju, tradicijom, znanjem i marljivošću, vino iz pića prerasta u doživljaj i jedan od glavnih simbola Baranje

piše: VERONIKA ZAVRŠKI

foto: ARHIVA TZ OBŽ

Baranja, magični kutak na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, svoju posebnost uvelike duguje vinu. Mnogi kažu da je ono zaslužno i za njezino ime, s obzirom na to da na mađarskom bor znači vino, a anya majka. Kako bilo, Baranja se vinom nije opila, nego sljubila, pretvarajući svoje Baranjce u baštinike (iz) plemenite loze, poput plemenitaša s trsom i grozdom na obiteljskom grbu.

Bansko Brdo

Prva vinska stanica je Bansko brdo. U antičko su vrijeme njome kročili i rimski legionari, nadjenuvši joj ime Mons Aureus (Zlatno brdo); danas se ondje nalaze golemi vinogradi Belja. Njima vijuga gotovo osam kilometara duga vinska cesta. Dok se šetamo njome, usput nas pozdravljaju buduće

Ne propustite!

Rujanski „Vinski maraton“ u Zmajevcu postao je nezaobilazno događanje, a ljetno i zimsko izdanje „Baranja Wine and Walka“ sve su traženiji doživljaji među vinoljupcima.

graševine, pinoti, traminci, chardonnayi… a na tamošnjem vidikovcu uživajte u impresivnom pogledu prema nepreglednoj Panoniji!

Vinarium Borarium

„Vinarium Borarium“ je malena, impresivna baštinska priča, zaštićeno kulturno dobro Hrvatske, a predstavlja nam vinarsko i zanatsko umijeće tipične bačvarske i vinogradarske baranjske obitelji. Zbirku vodi vinar Šandor Juhas koji, naravno, kraj svog živog i zdravog vinograda, nema vremena po cijele dane sjediti u muzeju. Stoga savjetujemo da svoj posjet najavite.

Surduci i gatori

Kad pođemo prema Zmajevcu, naići ćemo na neki od surduka, putova poput klanaca usječenih u lesne padine Banskog brda. Najpoznatiji su zmajevački surduci Reformatorski i Katolički. Ondje se nalazi i – gatori: vinski podrumi izdubljeni u Banskom brdu, tipični za Baranju i iznimno važni za njezino tradicionalno vinarstvo (cjelogodišnja temperatura 12 - 15 stupnjeva). Na kušanje vina zovu obiteljske vinarije (Gerštmajer, Kusić, Kalazić, Zajec, Zlatno brdo, Josić i dr.). Kod Josića je popularni restoran, pred kojim redovno ključaju dva-tri kotlića fiš-paprikaša. Iznimne vinare naći ćemo i u susjednom selu Suzi - vinarije Pinkert, Kolar i Kováts, tu su i Svijetli dvori i Szabó iz Karanca, Horvat iz Kamenca.

foto: BORIS ŠEPER
foto: DENIS DESPOT
foto: VEDRAN BOŠKOVIĆ

ERDUT - vinski poluotok

Aljmaš je poznat po Svetištu Gospe od Utočišta i svojoj crkvi neobična izgleda, nazvanoj i dunavskim labudom

piše: KATARINA ANĐELKOVIĆ

foto: ARHIVA TZ OBŽ

Dunavski meandar

Zbog svog povoljnog geografskog položaja i velikog broja sunčanih sati, erdutski je dunavski meandar poznat i kao vinski poluotok. U tradiciji koja potječe još iz vremena Rimskog Carstva, najzastupljenije su ovdje sorte poput graševine, chardonnaya, zelenog silvanca i rizlinga, a od crnih cabernet sauvignon, merlot, pinot crni i zweigelt. Sve one krase Erdut zahvaljujući obiteljskim vinarijama koje se za njih brinu i iz godine u godinu u njih ulažu. Ne preskočite zato mjesta poput obiteljske vinarije Brzica s jednim od najljepših pogleda na Dunav, gdje će vam

Ne propustite u rujnu!

Wine & Bike Tour Erdut 2024. je bogati mozaik sastavljen od dramskog i glazbenog programa, biciklističko – vinske utrke, te dana otvorenih podruma Erdutskog vinogorja.

domaćini uvijek rado prikazati što znači živjeti vino. Uz prethodnu najavu posjetite i druge, poput vinarija Siber, Danubio, Royal Hill, K55, Rogić ili Magistra.  Graševina je zaštitni znak Erduta, a ima je toliko da su za nju morali izgraditi jednu od najvećih bačvi na svijetu, koja je još u upotrebi. U dvorcu Adamovich Cseh nalazi se danas Erdutska vinarija, dom tog čuda. Drvenu konstrukciju na mjestu drže nevjerojatne dvije i pol tone željeza, a zapremnine je 75 tisuća litara, odnosno 100 tisuća butelja vina.

Dalj - žena i loza, Milutin i zvijezde

U Dalju kušajte vrhunska vina butik vinarije Antunović, jedne od prvih hrvatskih vinarija u ženskom vlasništvu. Njezin rad počiva na stoljetnoj obiteljskoj tradiciji, a u sklopu vinarije nalazi se kušaonica uređena u domaćem, tradicionalnom stilu. U tom je selu i rodna kuća najistaknutijeg Daljca, velikog Milutina Milankovića. Taj astronom, geofizičar, klimatolog, matematičar, izumitelj, inženjer, doktor tehnologije, sveučilišni profesor i književnik bavio se kozmičkim pitanjima, Suncem, ledenim dobima i njihovim utjecajem na život na Zemlji. Njegova je kuća 1979. proglašena spomenikom kulture, danas je u njoj Kulturni i znanstveni centar.

foto: DENIS DESPOT
foto: VEDRAN BOŠKOVIĆ
foto: VEDRAN BOŠKOVIĆ

HRVATSKA

ISTRA I KVARNER

SREDIŠNJA I BREGOVITA HRVATSKA

SLAVONIJA I HRVATSKO PODUNAVLJE

DALMACIJA

Neke položaje valja ZAPAMTITI, a obavezno ih treba posjetiti i DOŽIVJETI!

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

KUTJEVO – MITROVAC

Ovdje graševina pokazuje iznimnu kvalitetu, postiže savršenu ravnotežu svježine, voćnosti i zrelosti, uz posebnu mineralnost, eleganciju i izraženo tijelo. Ima potencijal za dulje odležavanje, od nje često nastaju sasvim posebna arhivska vina. Ističemo graševinu vinarija Krauthaker i Perak.

KUTJEVO – VENJE

U blizini Mitrovca nalazi se položaj Venje koji vezujemo uz vinariju Enjingi. Osim Enjingija u vinogradima na Venju svoje loze uzgaja i vinarija Galić, stvarajući čuvena predikatna vina. Vina s Venja krasi zrelost, često s okusom plemenite plijesni, a istodobno imaju dojmljivu i pamtljivu mineralnost.

ERDUT – DALJSKA PLANINA

Iako imenom planina, Daljska je planina (samo) blaga uzvisina gdje graševina daje puna i ekstraktna vina. Nalazi se pokraj Dunava koji vinima daje iznimnu mineralnost, puno tijelo, sklad i snagu za odležavanje, poput svojeg nezaustavljivog toka koji sigurno ide naprijed. Graševine s ovoga područja moćne su i trajne, što je zorno pokazala Jasna Antunović kad je svojom vinom berbe 2013. osvojila platinastu medalju na renomiranom svjetskom natjecanju magazina Decanter (2017).

SRIJEM - RADOŠ, ILOK

Iako poznatiji po tramincima, Srijem daje posebne, teroarski prepoznatljive graševine. Pitke su i mineralne a mogu se razvijati u nekoliko stilova - od živahnog i suhog, preko zrelog i bogatog, lagano zadimljenog i elegantnog do poluslatkog te slatkog i botritičnog. Radoš, najistočniji vinograd u Hrvatskoj daje odlične gaševine, suhe, srednjih alkohola i ugodne svježine. Graševina Papak s tog položaja u okusu ima blago izraženu gorkost, svojstvenu sorti i prepoznatljivu voćnocvjetnu aromu. Punog je okusa, bogata, kremozna.

”Graševina je savršena sorta – u vinogradu je nježna, ali otporna i postojana; u vinariji - prelijepa i iskričava u primarnim cvjetnim i voćnim senzacijama, elegantna i užitna i do dvije, tri godine nakon berbe, a bogata i raskošna u tercijarnim predikatnim aromama - vino tako jednostavno, a tako kompleksno i raznoliko.” (Jasna Antunović)

U 100 najboljih

vina Hrvatske - pet odličnih GRAŠEVINA!

Uzagrebačkom hotelu Sheraton održan je 14. lipnja 2024. Festival 100 najboljih vina Hrvatske. Tada su službeno proglašena po tri najbolja vina u kategorijama pjenušavih, ružičastih, bijelih, jantarnih, crvenih odnosno crnih te desertnih. Riječ je o prvom festivalu posvećenom vinima, a ne vinarijama. Organizatori su Tomo Jakopović, Ivo Kozarčanin i Marko Malović s portala vskiklub.hr. Festival je bio veliko finale projekta koji je ekipa portala vinskiklub.hr pripremala mjesecima. Pozvali su 24 poznata hrvatska sommeliera da nominiraju vina za izbor. Naveli su više od 300 vina iz svih hrvatskih vinorodnih krajeva. Prema broju nominacija, lista je svedena na 114 vina, a među njima se ocjenjivanjem naslijepo došlo do 100 najboljih.

Koje su graševine bile najbolje?

U kategoriji bijelih vina:

Iločki podrumi Graševina velika berba

Krauthaker Graševina Mitrovac

Galić Graševina

Antunović Graševina Grande Selection

U kategoriji desertnih vina: Kutjevo Graševina ledena berba

Graševina je česta tema vinskih radionica i degustacija, a već su dvije održane u zagrebačkom restoranu „Trilogija Fino i vino“, na Kaptolu 10, u kojemu se na „vinskim srijedama“ kuša, uči i sljubljuju vina s hranom. Vlasnik restorana je sommelier i zaljubljenik u vina Krešimir Šesnić, a kuhar Marin Galinac vješto prati ritam vina i uvijek ugodno iznenadi goste jednostavnim a ukusnim zalogajima koje svi žele ponoviti i u svojoj kuhinji.

Graševina je svima izazov i ponovno otkriće jer to je sorta koja može sve! Od pjenušavih vina, preko mladih i odležanih, do predikata. Izbor za tu degustaciju graševina nije bilo lak pa je najbolji ključ bila kombinacija poznatih i manje poznatih vinarija. Vina su servirana u parovima, a polaznici su, kušajući „naslijepo“ prepoznavali arome, note, okuse, pogađali vinogorja i terroire. Za početak je serviran pjenušac Today Blanc vinarije Enosophia, lagan, citrusne svježine, pravi aperitiv. Slijedio ga je kompleksniji Jazz, vinarije Josipović, kombinacija graševine i rajnskog rizlinga, ugodnoga mirisa na brioš, sitnih, postojanih mjehurića. Svježa vina bila su erdutska, vinarija Antunović i Brzica. Na njima su se prepoznavale primarne arome graševine - zelena jabuka je dominirala, a oba vina pokazala su mineralnost i pitkost. Iz serije jednogodišnjih vina, servirano ih je čak

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN
foto: VINSKI KLUB

Na kušanju naslijepo otkriva

se

sva RASKOŠ najpopularnije hrvatske sorte

sedam: uz njih je kuhar Marin servirao ukusnoga dimljenoga šarana iz Orahovice. U središnjem dijelu degustacije grickali su se domaći čvarci, a pri kraju fino pečeno carsko meso. Predstavnici te serije bile su vinarija Papak iz Iloka, Orahovica iz Orahovice, Kalazić iz Baranje, Stanić iz Slavonskoga Broda, Trs No.5 iz Enosophie (Feričanaca), Petrač iz Zagorja i Adžić iz Kutjeva. Srijemska graševina vinarije Papak pokazala je uz voćne i nešto cvjetnih nota; Orahovica uz zelenu jabuku mirisala je na bijelo cvijeće i medaste tonove; baranjaska graševina Kalazić uz jabuku je nudila mirise vinogradarske breskve i ugodnu gorčinu na završetku; brodsko vinogorje predstavila je graševina Stanić intenzivnijim voćnim mirisima i izraženom sortnom gorčinom. Feričanski Trs. No 5 svidio se mnogima zbog živahne voćnosti, a Petračeva graševina je pokazala je lijepu svježinu i citrusne note. Prvi predstavnik Kutjeva bila je graševina Adžić Hrnjevac sa slatkastim zavodljivim nijansama. Dvogodišnje „starosti“ bila je graševina Perak s položaja Mitrovac, raskošna i kompleksna,

kako i dolikuje tom poznatom kutjevačkom položaju, a njezin par bila je graševina iz Srbije, Grašac 26a vinarije Vinum iz Sremskih Karlovaca; intenzivnih mirisa žute breskve, jabuke, uz začinske note vanilije koje otkrivaju odležavanje u drvetu, što se gostima baš svidjelo (neki su čak prepoznali srijemsko vinogorje!). Još odležanija i kompleksnija, a pritom elegantna, pokazala se Graševina Tradition 2017 vinarije Antunović, otkrivajući suptilnost ženske mašte i kreativnosti njezine autorice, vinarke Jasne Antunović. Zanimljiva barikirana graševina došla je i iz Međimurja, istoga godišta, vinarije Tomšić koja je osvojila zlatne 4 zvjezdice na ocjenjivanju Vinske zvijezde „Jesen u čaši“.

Klasik iz Baranje – Enjingi Graševina 2015, vino prepoznatljivog stila, bogato i snažno na mirisu i okusu, s aromom zrelih jabuka i krušaka, bijelog cvijeća i meda, uz užitnu kiselinu i mineralnost. Kompleksno vino dugog završetka. Još jedna nagrađivana i posebna, pri samom kraju bila je Graševina Papak IBPB (izborna berba prosušenih bobica) iz 2015. To predikatno slatko vino dobiva se od grožđa ubranog koncem studenog 2015. godine, bilo je u prosušenom stanju i zaraženo plemenitom plijesni. U mirisu su dominirale predikatne note, u okusu je bilo slatko, puno, kremozno, ali ugodnih kiselina što vino održava svježim unatoč slatkoći. Za sam kraj – još jedan predikat: Josić IBPB Superior 2009. Mednih, orašastih nota sušenoga voća, poslužen je uz desert – domaću orahnjaču ili talijanske kolačiće s pistacijem.

GROW du Monde raste, s njime i globalni status graševine

razgovarala: SAŠA ŠPIRANEC foto: PRESS

Treće izdanje međunarodnog natjecanja posvećenog graševini, nakon Kutjeva i Novog Sada, ove je godine održano u mađarskom turističkom biseru Balatonfüred na obali jezera Balaton i usred istoimene vinske regije koja je mađarsko središte uzgoja ove sorte. Značaj i popularnost natjecanja vidljivo raste jer se broju zoraka s lanjskih 211 popeo na više od 350 vina, pristiglih iz čak osam zemalja: Hrvatske, Mađarske, Srbije, Slovačke, Češke, Slovenije, Austrije i Italije. Prijavljena su vina proizvedena isključivo od graševine ili eventualno od graševine kao većinske sorte u blendu. Svi suci koji su sudjelovali na natjecanju, njih 21, renomirani su, iskusni internacionalni znalci iz čak 13 zemalja. Radi se redom o vodećim vinskim autoritetima

Hrvatske medalje

Hrvatska vina osvojila su impresivne 52 medalje, od ukupno dodijeljena 273 priznanja na cijelom natjecanju. Od toga je bila jedna platinasta medalja za vinariju Galić, zatim 13 zlatnih medalja koje su osvojile vinarije Antunović, Belje, Brzica, Ćorić, Erdutski vinogradi (s dva zlata), Galić, Jakovac, Kutjevo d.d. (s dva zlata), Markota i Podrumi Krešić (s dva zlata). Osvojeno je još i 18 srebrnih i 20 brončanih medalja.

u svojim zemljama, od kojih su svi odreda dobri poznavatelji graševine i većine vinskih regija srednje i istočne Europe. Najistaknutija imena među sucima su Caroline Gilby MW iz Ujedinjenog Kraljevstva, Ronn Wiegand MW i MS iz SAD-a, jedan od istovremeno vrlo rijetkih nositelja titula Master of Wine i Master Sommelier, zatim hrvatski Švicarac Ivan Barbić MW, pa Igor Luković iz Srbije, Michal Šetka iz Češke, Peter Moser iz Austrije, Tomasz Prange-Barczyński iz Poljske, Robert Gorjak iz Slovenije, Davide Bortone iz Italije, Sue Tolson iz Engleske, Dániel Ercsey iz Mađarske, Thomas Bohl iz Danske, i drugi. Iz Hrvatske su sudjelovala tri suca: Mirna Srebrović, Kruno Filipović i autor ovog teksta.

Integralni tekst pročitajte na linku:

Trijumf slovenskih “LAŠKIH” na GROW 2024!

piše: BRUNO GABERŠEK

foto: MIKLÓS SZABÓ

Ovogodišnja potraga za, kako su ih opisali članovi komisije, vinski suci iz cijelog svijeta, „najboljim i najautentičnijim vinima načinjenima od sorte u koju istinski vjerujemo“, završila je, poslije ocjenjivanja 342 uzorka s velikim uspjehom za laški rizling. Dodijeljena su tri platinasta priznanja, od čega dva s oznakom Trophy, što znači najviše ocijenjeno vino u svojoj kategoriji, a 13 od 14 poslanih vina osvojilo je medalju! Vjerojatno najteže osvojen trophy je Laški rizling 2023 vinarije Vino Gaube jer je dobio najvišu ocjenu u najpopularnijoj kategoriji svježih vina, berbe 2023, u kojoj je bilo i najviše uzoraka! Drugi trophy iz kategorije „orange“, vino Joannes Natura 2021 iz vinarije Hiša Joannes Protner pokazuje koliko je istinski sorta versatilna. I kao konačna potvrda ovog zadnjeg je Platinasto priznanje za kasnu berbu, Puklavec Family Wines Spätlese edition 2, Welschriesling 1993. Uz ove tri platinaste, slovenski su laški primili još jednu zlatnu, pet srebrnih i četiri brončane medalje. Ukupno je bilo šest kategorija vina na GROW-u

Znate li?

U Sloveniji je pod laškim rizlingom posađeno 11% ukupnih vinogradarskih površina iz registra (prema zadnjim podacima 14.700 ha u 2023.), stoga je to, kao i u Hrvatskoj, najzasađenija sorta vinove loze „u deželi“! Štoviše, u vinorodnim krajevima u Prekmurju laškog ima čak 34% a u Štajerskoj Sloveniji 20%.

SLOVENSKA VINA na GROW-u

SLOVENSKA VINA na GROW-u

VINO GAUBE Laški Rizling 2023 Slovenia

Štajerska Slovenija PLATINUM TROPHY 94,50

Vino Valdhuber Laški Rizling 2023 Slovenia

Štajerska Slovenija SILVER 88,67

VINA KULCAR Laški rizling 2022 Slovenia

Prekmurje SILVER 88,00

Puklavec Family Wines Estate Selection

Welschriesling 2022 Slovenia Štajerska Slovenija BRONZE 86,67

Vino Valdhuber Laški Rizling 2020 Slovenia

Štajerska Slovenija BRONZE 86,00

Puklavec Family Wines Spätlese edition 2 Welschriesling 1993 Slovenia Štajerska Slovenija PLATINUM 95,67

VINA KULCAR Penina Ana 2020 Slovenia

Prekmurje BRONZE 86,0

Vina Joannes Joannes Natura 2021 Slovenia

Štajerska Slovenija PLATINUM TROPHY 94,00

Gjerkeš Laški Rizling z drožmi 2020 Slovenia

Prekmurje SILVER 88,00

Vino Valdhuber Laški Rizling 2023 Slovenia

Štajerska Slovenija SILVER 88,67

Gjerkeš Laški Rizling 2018 Slovenia Prekmurje GOLD 90,33

Vino GREIF Laški rizling Terase 2020 Slovenia Štajerska Slovenija SILVER 88,00

Vino GREIF Laški rizling 2023 Slovenia Štajerska Slovenija BRONZE 86,33

GROW 2024: Caroline Gilby MW, Blazsovszky Péter, Bruno Gaberšek

GRAŠEVINA na tračnicama

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: JULIO FRANGEN

Već drugu godinu zaredom posebnim vlakom iz Zagreba vinski su ljubitelji stigli na vinski i umjetnički događaj i doživljaj „Zalazak u vinogradu“ u organizaciji Turističke zajednice Meridiana Slavonica. Specijalni vinski vlak koji organizira TZ

Meridiana Slavonica posebno je zanimljiv gostima koji se odluče na dolazak u Brodski Stupnik jer imaju cijeli vlak samo za sebe, od Glavnog kolodvora u Zagrebu do Brodskog Stupnika i natrag. Idealno je na vinski događaj ići vlakom jer ako se dogodi ona jedna čašica više, nema brige, doma vozi vlak.

Dodatna je atrakcija na putu prema Brodskom Stupniku autentična i jedina vinska radionicu u vlaku „Graševina na tračnicama“. Na radionici se kušaju četiri različite graševine i prepoznaju sličnosti i razlike pojedinih slavonskih terroira. Radionicu je potrebno posebno rezervirati jer logistički se može organizirati za samo deset osoba. U vlak se donose rashlađena vina, posebne čaše i prigodni zalogaji.

U vinogradima pred vinskim hotelom Stupnički dvori četvrtu godinu zaredom gosti su kušali vina, uživali u glazbi i stvarali nova sjećanja uz fotografije zalaska sunca u vinogradu. Pratite stranice TZ Meridiana Slavonica i ne propustite ni vlak ni zalazak u 2025.!

Molim vas, NE DOLIJEVAJTE VODU U VINOgrijeh je to - tako me je mama učila

piše: IVANA ERHARDT DRAGANIĆ

Osječka vinska mušica

foto: ird/freepek

Volim rijeke i vinograde. Ljubav prema toj ponekad divljoj, a ponekad mirnoj vodi zasluga je tatina, a ona prema vinogradima i vinima, dolazi s mamine strane.

Rijeke su ljeti izvor najljepše zabave, kupanja, vožnje čamcima, pecanja, picigina na vrućem pijesku ili u plićaku... A vina, eh njih je kod nas u Slavoniji i Baranji te zapadnom Srijemu zaista šarolik i vrhunski izbor.

Krenulo je to davno, još dok sam s tatom učila kako naloviti gliste za pecanje te kako malim dječjim prstima vezati one opako oštre udice, samo da bih sa svojom srebrnoplavom kedericom imala ulov. Dok smo mi spremali gliste u piksnu da budemo spremni za pecanje na Dravi, mama je pripremala ručak i birala

vina. Ona je ta koja je dobro znala, još u onoj bivšoj državi koje vinogorje daje najbolju sortu i vino. Što da vam pišem, prirodni talent... Kuhala je s vinima, rastakala vina, servirala prekrasno stol tako da je svako vino, prema vrsti imalo svoju čašu. Njezina jedina unuka jednom je pitala tu moju Erhardticu: „Oma, zašto imaš toliko puno čaša, a samo ste ti i deda?“. Ta mala koja nije ni prohodala, a već je uzvikivala s ciktavom radošću čin-čin kad bismo nazdravljali... Tako je to u našoj familiji. A tako je krenulo i sa mnom. Moj je kraj uistinu bogata vinska regija s pet vinogorja u kojima je vinska kraljica graševina. Bit ću iskrena, iako dolazim iz kraja gdje su prvi trs graševine zasadili Rimljani, ona nije moj prvi vinski izbor, ali da ih ima prekrasnih –uistinu ima. Svako vinogorje daje drugačiji nektar grozda prepunog sitnih bobica, ovisno o položaju, mikroklimi, zemlji – terroiru. Te graševine negdje su svježe, nježne i lepršave, poput proljeća, negdje su teže, mineralnije i bogatijega okusa. Graševina je ponudila toliku paletu od mirnih vina, pjenušavih do predikata, da to nikako nije ona sorta „najbolja za gemišt“. A nikako! Graševina Vinarije Antunović iz Dalja ovjenčana je platinastim Decanterom. Ozbiljna je to dama, punog okusa, zlatne boje, intenzivnog mirisa i nešto jačih alkohola, od onoga što se inače očekuje od graševine. Na stranu očekivanja. Najdraža mi je u pjenušavim vinima koja su idealno osvježenje u ovim ljetnim vrućinama. Fino ohlađena, po mom guštu ekstra brut. A kad raskošni mjehurići zaperlaju u čaši i zagolicaju nepce, stavljaju osmijeh na lice. I da, s pjenušcem je tako jednostavno. Držite ga na dobrom ledu i samo nadopunjujete čašu, to nikako ne činite s ostalim vinima jer jednostavno nije pristojno ni po vinskom bontonu. Nema brzog pijenja, samo guštanja dok butelja ne ostane prazna. Priznajem, volim pjenušava vina i sretna sam što se istok Hrvatske po tom pitanju mijenja.

Ivana Erhardt Draganić komunikacijska je savjetnica, vlasnica obrta Cat Komunikacije za odnose s javnošću, edukacije, organizacije evenata, s više od 20 godina iskustva rada u različitim medijima. Urednica kulture i novinarka u Osječkom domu, suradnica Elle magazina, osnivačica i glavna urednica portala osijek031. com. Novinarka, regionalna urednica i urednica na desku u Večernjem listu, reporterka RTL televizije. Bila je vlasnicom prvog vinskog bara u Osijeku „Vinska mušica“ gdje je predstavljala vinarije, osmišljavala je i vodila vinske večeri.

Kuhala je s vinima, rastakala vina, dobro je znala, još u onoj bivšoj državi, koje vinogorje daje najbolju sortu i vino“ ili „Graševina je ponudila toliku paletu od mirnih vina, pjenušavih do predikata, da to više nije ona sorta najbolja za gemišt. A nikako!“

Sve je više vinarija koje u svom asortimanu imaju pjenušce rađene klasičnom metodom. I tako je to od krajnje istočne točke Iloka, do Erduta, pa Baranje pa na zapad preko Orahovice i Feričanaca do Zlatne doline. Veliki vinar, čika Ivo Ivan Enjingi rekao mi je kako je sve grožđe iz berbe 2014. trebalo staviti u proizvodnju pjenušaca (ta je godina bila najteža u novijoj povijesti vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj). A ima i još jedna anegdota iz Vinarije Brzica u Erdutu, pitao me jedan poznati hrvatski glumac: „Vinska mušice, koje je tebi najdraže vino?“, odmah sam ispalila kao iz topa: „Pjenušavo vino!“, na to će on: „A ja ti volim gemišt!“ i onda sam mu kroz šalu rekla, u toj dobroj atmosferi kod Ive Brzice „A to ti je blizu, nije baš isto. U mom pjenušcu mjehurići nastaju prirodnim putem, a ti da bi ih dobio, u svoje bazno vino dodaješ mineralnu vodu“. Špricer, gemišt, deci-deci, hosu lepeš ili tri sa dva, tri sa jedan – kombinacije su graševine u ljetnim vrućinama u mom kraju. No evo ovako, kad dođete na hrvatski istok uz fiš ili perkelt natočite dobro rashlađenu vrhunsku suhu graševinu ili suhi rosé. Dok žvačete čvarke pijuckajte suhi pjenušac, a suhi rosé savršen je izbor uz kulen i kobasice. Jamčim vam eksploziju okusa. Igrajte se. I samo vas jedno molim, nemojte dodavati vodu u vino - grijeh je to. Tako me je mama učila.

Ljubljana je ponovno ZASJALA u svjetlu

najboljih MJEHURIĆA!

60 godina pjenušca Prestige vs 60 godina ljudskog života - vertikala života MARK, NIK, MIHA i JANEZ ISTENIČ

piše: PROMO

foto: POLONA BARTOL

Ove je godine Ljubljana proslavila svoj jubilarni 10. Salon penečih vin, 14. lipnja 2024. u čarobnom vrtu Lili Novy i u restoranu Pen klub. Brojni su ljubitelji mjehurića jedva dočekali svoj omiljeni događaj, a osim Slovenaca među kušačima bilo je i Hrvata jer je na ovoj obljetnici bilo i hrvatskih izlagača. Kao i svake godine, Salonu je prethodilo

veliko međunarodno ocjenjivanje mreže Salon of Sparkling wines, održano u Ljubljani. Ove je godine sedmeročlanim povjerenstvom slovenskih i hrvatskih enologa i sommeliera predsjedala prof. dr. Tatjana Košmerl s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani. 63 uzorka bila su podijeljena u tri kategorije: (1) bijeli i rosé pjenušci proizvedeni charmat metodom, (2) bijeli pjenušci proizvedeni klasičnom metodom i (3) rosé pjenušci proizvedeni klasičnom metodom. Ružičasti pjenušac podruma Puklavec Family Wines 7 Numbers rosé osvojio je najveću ocjenu - 91,6 bodova.

Salon je svojim vjernim pratiteljima pripremio dvije radionice. Prva, „60 godina pjenušca Prestige vs 60 godina ljudskog života - vertikala života“ bila je velika vertikalna degustacija pjenušaca Istenič koji su osvojili najviše pobjeda na svim salonskim ocjenjivanjima dosada, a vodio ju je Miha Istenič. Kušane su prestižne berbe 2013., 2017., 2003., 2011. i 2018. ostavivši vinske znalce - bez riječi. Drugu radionicu „ Razgovor s pobjednicima” vodila je dr Nina Levičnik, osnivačica mreže Salon of Sparkling Wines. O pobjedničkim mjehurićima razgovarala je s predstavnicima podruma Puklavec Family Wines i Krško te s Goranom Josipović, tvorcem najbolje ocijenjenoga hrvatskog pjenušca na festivalu. Salon pjenušavih vina Zagreb ovogodišnju je priredbu preskočio, priključivši se Ljubljani, ali će se najbolja hrvatska vina susresti na zagrebačkim Razgovorima s najboljima, planiranima najesen!

Najbolje ocijenjena vina 10. Ljubljanskog salona pjenušavih vina su:

Bijela i ružičasta pjenušava vina, charmat metoda

1. mjesto: Puklavec Family Wines d.o.o., Jeruzalem Ormož Muscat pjenušac, Štajerska Slovenija

2. mjesto: Simčič Karol & Igor & Marijan, Penina brut Simčič, Goriška brda

3. mjesto: Klet Krško, Turn Emotion rosé, Dolenjska

Bijela pjenušava vina, klasična metoda

1. mjesto: Klet Krško, bijeli pjenušac Turn Premium, Dolenjska

2. mjesto: Simčič Karol & Igor & Marijan, Penina brut nature 2017., Goriška brda

3. mjesto: Pjenušci i vina Josipović, Pjenušac Jazz, Hrvatska

Rosé pjenušava vina, klasična metoda

1. mjesto: Puklavec Family Wines d.o.o., 7 Numbers Rosé, Štajerska Slovenija

2. mjesto: Čarga, Donna Regina, Goriška brda

3. mjesto: Klet Martinčič, Penina Rosé, Dolenjska

POGLEDAJ LINK:

DEGRASSI VINA

Ljubav prema zemlji, iskrena posvećenost grožđu i stvaranju vina osjeća se u svakoj kapljici vina Degrassi. Te kapljice tvore jednostavna a istodobno izražajna i osobita vina, pričaju nam priču podneblja, terroira, vinograda, loze, grozda, bobice. One prenose strast, radost i ljubav Morena Degrassija u - čašu vina. Doživite tu strast uživajući u svakoj kapljici vina Degrassi.

Dobrodošli U NAŠ PODRUM!

Bašanija - Podrumarska 3, 52475 Savudrija (Istria, Croatia)

759 250

U vinogradu najviše

volim jutarnje sate, pogotovo kada se diže sunce, nježna rosa je na lišću, oko mene vladaju mir i tišina, slušam cvrkut ptica.

Olga Visintin, usklađena s TERROIROM

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN

Olga Visintin mlada je enologinja iz poznate istarske vinarske obitelji. U svojoj vinariji Veralda uspješno nastavlja obiteljsku tradiciju, čuva autentičnost terroira i voli izvorne sorte koje „su dio njihova DNK”. Za rubriku Vino na visokoj peti predstavlja nam svoje poglede na vinski svijet sadašnjosti i budućnosti, ali otkiva i dio sebe.

Prvi koraci s vinom

Odrasla sam u obiteljskoj vinariji gdje su nam jedini susjedi - vinogradi. Otkad znam za sebe, uvijek sam voljela pomagati roditeljima u njihovu poslu. Kada je došlo vrijeme odabira smjera za fakultet, razmišljala sam o tome čime bih se bavila i gdje bih voljela živjeti u budućnosti. Bila sam sigurna da se ne bih mogla odvojiti od svojeg kraja i onoga od čega se uvijek sastojao moj svijet: vinarstva. Tako sam se odlučila za studij vinarstva i vinogradarstva u Udinama.

Studij vinarstva u Italiji

Te su godine bile jako lijepe i intenzivne. Osim teorije koju sam učila na fakultetu, imala sam i zanimljivu praksu u jednoj talijanskoj tvrtki koja se bavi savjetovanjem u vinogradarstvu, a dvije sezone odradila sam u dvije različite vinarije: jedna u BurgundijiChâteau de Chamilly, poznata po sortama chardonnay i pinot noir, a druga vinarija bila je WG Mayschoss u Njemačkoj u Ahrtalu, uz rijeku Rajnu, u najsjevernijem kraju gdje se proizvodi vino.

Povratak kući

Nakon pet godina studiranja i putovanja po raznim vinskim regijama odlučila sam se vratiti kući i započeti novo poglavlje života, sa željom da se posvetim obiteljskoj vinariji i njezinu razvoju.

Moje prvo vino

Godine 2020. odlučila sam krenuti u novi projekt. Riječ je novom vinu koje sam počela proizvoditi iz znatiželje. Izabrala sam najbolje rukom brano grožđe malvazije s položaja Castagnari, jedno od najviših brda na bujskim brežuljcima i vinificirala sam grožđe na drugačiji način od uobičajenog. Ostavila sam kožice i sjemenke grožđa dugo u kontaktu s moštom, a zatim i s vinom sve dok vino nije bilo potpuno stabilno i dosegnulo svoju prirodnu ravnotežu. Vino je dobilo naziv Le Rote, što je dijalektalni izraz za potapanje klobuka tijekom fermentacije. Napravljeno u ograničenoj seriji od 400 boca, a sljedeća berba 2022. imat će 700 boca i uskoro izlazi na tržište. To je malvazija kakvu još ne poznajemo, s izrazito mnogo ekstrakta i dugim potencijalom odležavanja u boci.

Moj vinski uzor

Kroz fakultet i na poslu imala sam prilike susresti se s mnogo ljudi s velikim iskustvom i znanjem koji su me nadahnuli, svatko na svoji način. Osoba koja me najviše nadahnjuje konstantno je moj tata, zbog strasti i ljubavi prema vinarstvu i načinu kako se suočava sa svakodnevnim poteškoćama koje su u našem poslu neizbježne.

Malvazija istarska ili teran?

Oba, još i reforšk! Naša vinarija uzgaja i razvija izvorne sorte poput malvazije, refoška i terana. Te su sorte dio naše tradicije i dio našeg DNK, one predstavljaju specifičan terroir (sastavljen od čovjeka, tla i loze) i otpornije su od drugih jer se razvile u našim krajevima. Ove tri sorte, osim što mogu dati vina visoke kvalitete, vrlo su versatilne: sljubljivanje malvazije s ribom i refoška s mesom ostaje aktualno, ali nije više nužno.

Danas možemo uživati u školjkama ili rakovicama s odličnim pjenušcem od refoška, možemo sljubiti dobar ramstek s maceriranom malvazijom. Ostajemo vjerni našim korijenima, ali (time) ne zaustavljamo napredak. Vinarstvo u Istri i u Hrvatskoj

Napredak vinarstva nije samo trend u Istri nego u cijeloj Hrvatskoj. U zadnjih 30 godina uz vinarstvo se razvio i enoturizmom. Konkurencija je sve veća i to je dobro za razvoj i napredak. Hrvatska je bogata zemlja po broju sorta grožđa i raznolikosti terroira, mislim da bismo ubuduće tu činjenicu trebali više naglasiti i promovirati bogatstvo raznolikosti kako bi se Hrvatska afirmirala kao važna vinska zemlja. Na primjer, malvazija s bujskih brežuljaka i malvazija s Poreštine posve su drugačije jer proizlaze iz dva različita terroira, a to je nedvojbeno atraktivna činjenica za vinoljupce. Žene u svijetu vina

Zadnjih godina sve je više žena u ovom sektoru ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama i to je za mene vrlo poticajno.

Mladi i vino

Velik izazov u budućnosti za nove generacije bit će ostvariti aktualni i atraktivan proizvod. Generacija Z je svjesna potrebe za zaštitom prirode i održivosti proizvodnje. Mladi daju važnost autentičnosti i tipičnosti proizvoda bez kompromitiranja njegove kvalitete. Za mene je vino bliže budućnosti ono koje je načinjeno u skladu s ekološkom poljoprivredom, održive proizvodnje, vino koje predstavlja terroir na autentičan način. Ekološka proizvodnja za mene je jedina koja nam omogućuje da naša proizvodnja bude održiva kako bismo sačuvali prirodu za sljedeće generacije.

Vino koje me se nedavno dojmilo

U zadnje vrijeme to su pjenušci klasične metode. Nedavno sam ostala vrlo ugodno iznenađena jednom od najpoznatijih vinskih regija za pjenušce - Franciacortom, vodećom regijom za proizvodnju pjenušaca klasične metode u Italiji. Zadivila me svježina i kompleksnost tih pjenušaca. Još me više iznenadila važnost koju imaju pjenušci u cijeloj regiji i interes tamošnjih stanovnika za taj proizvod. Izlazeći, u njihovim sam restoranima vidjela da sljubljuju pjenušce sa svim jelima. Voljela bih da u budućnosti i kod nas interes prema pjenušcima postane veći i da se izađe iz nekih klasičnih stereotipa.

Vino koje mi paše uz sve je...

Vino koje mi paše uz sve je najčešće pjenušac, svjež, lepršav i najpouzdaniji odabir uz jela, uvijek ispuni očekivanja.

U vinogradu najviše volim

U vinogradu najviše volim jutarnje sate, pogotovo kada se diže sunce, nježna rosa je na lišću, oko mene vladaju mir i tišina, slušam cvrkut ptica.

U podrumu najviše volim...

U podrumu najviše volim kraj berbe, kada vina završe s fermentacijom i napokon možemo osjetiti prve rezultate cjelogodišnjeg rada u vinogradu i možemo zamišljati kako bi to vino moglo biti i u kojem smjeru ići. Štikla i vinograd

Ne preporučujem visoke pete u svijetu vina, a pogotovo ne u vinogradu!

Omiljena knjiga o vinu je...

Vino al vino Marija Soldatija knjiga je koja priča o putovanju talijanskog novinara Marija Soldatija Apeninskim poluotokom potkraj šezdesetih godina. Knjiga priča o potrazi za autentičnim vinima. U to vrijeme događale su se velike promjene u vinskom i općenito u agronomskom sektoru: pisac opisuje društvene promjene koje su se zbivale u to doba, kao i promjene uloge vina u društvu. U to doba društvo prelazi iz seljačkoga prema industrijskom i postaje sve više konzumerističko; tema koja je i danas aktualna.

Poruka mladima

Poruka mladima koji žele studirati vinarstvo i vinogradarstvo jest da odrade što više prakse u različitim vinskim regijama i krajevima svijeta. Putovati i raditi u totalno drugačijim uvjetima i situacijama jedan je od načina kako se brže uči i napreduje.

Vina Slamić

HOTEL BOROVNIK - TISNO

Ispijajući vino, ispijamo njegov životni smisao.

SAZNAJ VIŠE:
SAZNAJ VIŠE:

O30. godina VINISTRE

piše: EMIL PERDEC

foto: VINISTRA

krugli rođendani uvijek su lijepa prigoda za posebno slavlje pa je stoga i ovogodišnja Vinistra bila posebno svečana u slavljeničkom duhu. Taj trideseti rođendan trebao je biti proslavljen još lani, ali podsjetimo se da 2020. godine Vinistra nije održana zbog pandemije koronavirusa. Često me ljudi pitaju koja je tajna dugogodišnjeg opstanka Vinistre jer mnoge su slične manifestacije tijekom vremena nestale sa scene. U tih trideset godina jednostavno je nastao kvalitetan spoj lokalne politike koja je podržavala razvoj vinarstva, vrijednih vinara i razvoja enogastronomije. Dodatno Vinistra ima zlatnog sponzora, jednu od najvećih hotelskih kuća - Plavu lagunu, koja je neizostavan partner u organizaciji manifestacije.

Drago mi je da i ja osobno imam mali udio u ovih trideset godina pa me Vinistra odlikovala plaketom za izniman doprinos razvoju vinske scene. I ove godine tradicionalno je sredinom veljače održan svojevrsni uvod u Vinistru En Primeur koji se održava u Zagrebačkom hotelu Esplanade kao promenadno kušanje mladih malvazija istarskih i žlahtina iz berbe 2023. Već se tada moglo vidjeti da će to biti još jedna

dobra berba u kontinuitetu te da će mlade malvazije biti standardno dobre. To je veoma važno jer su većini vinara one glavno vino i najčešće sudjeluju u prihodima vinarije s više od 70% učešća. Treba napomenuti da je berba 2023. u Hrvatskoj bila jedna od najkompliciranijih još od 2014., koja se u ovom stoljeću navodi kao najgora dosad. U Istri je berba 2023. bila veoma problematična i stresna za vinare: u lipnju je obilna kiša uzrokovala razne bolesti, a na nekim mikrolokacijama i tuča je nanijela popriličnu štetu. Prinosi su u nekim dijelovima Istre bili i upola niži te su vinari bili u strahu za razvoj grožđa koje je preživjelo. Ipak, pred samu berbu, krajem kolovoza i početkom rujna vrijeme je bilo stabilno i sunčano, što je pridonijelo da na kraju

Tradicionalno je pred komisijama složen zadatak jer se kušaju mnoga vina, a komisijom već deset godina predsjeda gospođa Caroline Gilby, Britanka koja nosi titulu Master of Wine, a asistira joj dr. sc. biotech.

Kristijan Damijanić s Porečkog instituta za poljoprivredu i turizam.

rezultati budu bolji od očekivanih. Nažalost, gore navedeno bilo je nepovoljno za crne sorte pa berbu 2023. nećemo pamtiti kao veliku godinu za crna vina. Nakon zagrebačkog En Primeura slijedio je dio koji vinari s nestrpljenjem očekuju - ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, koje se tradicionalno održava u drugom tjednu travnja. Od 2013. godine ocjenjivanje se održava u Porečkom hotelu Parentium u Zelenoj laguni, a komisije su sastavljene od domaćih i međunarodnih ocjenjivača. Tradicionalno je pred komisijama složen zadatak jer se kušaju mnoga vina, a komisijom već deset godina predsjeda gospođa Caroline Gilby, Britanka koja nosi titulu Master of Wine, a asistira joj dr. sc. biotech. Kristijan Damijanić

s Porečkog instituta za poljoprivredu i turizam. Na kraju se dijele medalje od brončane do zlatne u svim kategorijama vina i jakih alkoholnih pića, a „nositelji“ 95 bodova zaslužuju platinasta odličja. Tradicionalno se u šest kategorija autohtonih istarskih sorti dijele šampionska odličja koja su ujedno i najvažnija priznanja koja se mogu dobiti na Vinistri. Ove je godine, kako me izvijestio direktor Vinistre Ivan Marić, u tri dana Vinistru posjetilo više od 10.000 posjetitelja, a među njima i premijer Plenković.

Tko su ovogodišnji šampioni Vinistre, pogledajte u zanimljivom videu:

Plaketa za izniman doprinos razvoju vinske scene dobio je Emil Perdec

BIT oku nevidljiva

Kao jedino dijete Slavka Kiša Helena Crnković, rođena Kiš, od oca je naslijedila skromnost, dobroćudnost, vinograde i tajnu pripremanja nadaleko poznatog eliksira bogova, široj javnosti poznatog pod imenom Karlovački bermet.

Rođena u skromnoj obitelji, kao jedino dijete Slavka Kiša, Helena je učena da radi, voli i živi pošteno. Kako se obitelj oduvijek bavila vinogradarstvom, rad u vinogradu poznaje od najranijeg djetinjstva. Ipak, kao jednu od najdražih uspomena na vinograde i djetinjstvo, pamti i novi bicikl koji ju je kao desetogodišnju djevojčicu dočekao na kraju reda u kojem joj je dano da obavlja ono što se danas zove zelena berba, odnosno odstranjivanje viška plodova kako bi se na najmanju mjeru sveo prinos koji će posljedično dati vrhunska vina. Da, u vinogradima Fruške gore to nije bila česta praksa tih kasnih šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali ni nepoznanica. Njezin otac bio je miran i tih čovjek, koji je govorio malo ali mudro. Skroman kakav je bio, hladne zimske dane, kad nije bilo posla oko vinograda, koristio je čitajući i učeći sve ono što mu je zbog ratnih prilika u djetinjstvu ostalo uskraćeno. Uz njega Helena je naučila da čovjek ne mora baš uvijek

sve znati, ali da je važno da zna što ne zna i da uvijek i u svakoj prilici uči od boljih od sebe. Brak i obveze prema djeci poslu i vlastitom domu nikad je nisu odvojili od obiteljske tradicije. Jedne zime, čitajući literaturu i prateći novine u svijetu vina, njezin otac i muž dogovorili su se da ožive već pomalo zaboravljenu tradiciju pripremanja čuvenog Karlovačkog bermeta, fortificiranog desertnog vina upotpunjenog brojnim ljekovitim i začinskim biljem. Sudjelujući u svakoj etapi pripremanja vina, od oca je tada prvi put saznala da je u davna vremena svaka obitelj u Sremskim Karlovcima imala neku svoju recepturu za bermet koja se uvijek čuvala kao najveća tajna. Tajna pripreme bermeta u obitelji Kiš te zime je prenesena njoj, a već sljedeće godine, na maloj izložbi i ocjenjivanju vina Fruške gore, to vino steklo je simpatije svih prisutnih. Bio je to ujedno

i trenutak koji je donio «renesansu» u podrume karlovačkih vinara koji su onda, svi do jednog, iz obiteljskih arhiva počeli tražiti svoje recepte. Otad do danas, nije bilo godine u kojoj Helena Crnković nije pripremala bermet. Posao se razvijao, djeca rasla, svatko je imao svoja zaduženja, ali tajna pripravljanja bermeta bila je samo njezina. Brojni ljubitelji vina diljem regije uživali su u čaroliji tog nesvakidašnjeg vina bogatog aromom crnog bobičastog voća, protkanom kremastom vanilijom, slatkim začinima i dugom sočnom završnicom. Nitko nije znao da iza svega stoji jedna tiha, nenametljiva i skromna žena pitoma osmijeha i nježne ruke kojom savršeno precizno odmjerava količine začinskog bilja koji će njezin bermet učiniti nezaboravnim iskustvom

i doživljajem vrijednim pamćenja. Desetljećima pažljivo vodeći računa da ne odstupi od tradicije i svima poznatog okusa, 2023. godine, prateći trendove na svjetskoj ali i domaćoj vinskoj sceni, Helena Crnković učinila je nešto što ni sama nije mogla vjerovati. Modificirala je tradicionalnu obiteljsku recepturu tako da vino zadrži poznatu i prepoznatljivu aromatiku uz nešto lakše tijelo i više svježine. Rizik se isplatio, vino je osvojilo zlatnu medalju na BIWC-u, najvećaem ocjenjivanju vina Balkana i sada pod imenom Biser crni, baš poput najrjeđih bisera iz najljepših školjki i najvećih morskih dubina, osvaja srca vinoljubaca sa svih kontinenata.

POGLEDAJ VIDEO:

Wine Garden, vinski bar na Poluotoku u vlasništvu obitelji Fiolić, koji uz njihova vina nudi i vina svih ostalih vinara zadarske regije
Kušaonica vinarije Fiolić na Boriku
Barrique sala oplemenjuje prostor kušaonice te čini iskustvo kušanja jedinstvenim

Boutique vinarija FIOLIĆ

Vina Fiolić predstavljaju savršen spoj tradicije Ravnih Kotara i suvremenih vinarskih tehnika, obećavajući izvanredno iskustvo svakom ljubitelju vina.

Bpiše: MANUELA PLOHL, prof., MA foto: mp

outique vinarija Fiolić smještena je u samome srcu Zadra, na Boriku. Osnovana tek 2016., a postiže već zavidne rezultate na tržištu. Fiolići su stvorili asortiman vina koji zadovoljava i najistančanija nepca. Ne ističu neku specifičnu filozofiju nego su jednostavno posvećeni jednomu, a to je kvaliteta. Kroz svoju svakodnevnu mantru, trud i zalaganje, uspješno kroče vinskim putovima.

VINOGRADI

Vina Fiolić potječu sa 7 hektara vinograda u dugogodišnjem najmu, smještenih na lokacijama Vukšić, Stankovci i Smilčić. Tlo u vinogradima je pjeskulja s vapnenačkom podlogom koja pruža izvrsnu drenažu i rezultira visokom mineralnošću u vinu. Naime, korijenje prodire duboko u potrazi za vodom i pritom skuplja povoljnu količinu minerala.

Ana i Dario Fiolić, simpatični vlasnici, uvijek su spremni dočekati svoje goste sa smiješkom na usnama

Asortiman vina od grožđa pomno uzgojenog na iznimnim položajima zadarskog kraja, predstavlja savršen spoj tradicije Ravnih kotara i suvremenih vinarskih tehnika obećavajući izvanredno iskustvo svakom ljubitelju vina.

Debit 2023 novost je u ponudi vinarije Fiolić : suho vino „entry level“ razine u gastronomskom kontekstu, može se trenutno kušati isključivo u njihovom vinskom baru „Wine Garden“ na zadarskom Poluotoku. Maraština 2023 nudi kremoznu teksturu s umjerenim kiselinama, aromom zrelog voća, poput breskve i žute jabuke, te završava ugodnom notom gorkog badema. Odrađena malolaktična fermentacija dodaje vinu zaokruženost, zadržavajući pritom neophodnu svježinu. Vino ima jedan od boljih omjera cijene i kvalitete kad je riječ o baznoj maraštini na zadarskom tržištu. Macerirana Maraština iz 2020. godine očarava zlaćanom bojom s jantarnim odsjajima, stvarajući iluziju duže maceracije (iako je macerirana samo 2 dana!). Odležala je 12 mjeseci u hrvatskom i francuskom barriqueu, a nudi

VINA
Paleta vina Fiolić

bogate arome breskve, marelice i crvene naranče, uz nagovještaje tropskog voća. Idealna za završetak večeri uz dobru cigaru. Fiolić Rosé iz 2023. godine donosi eleganciju i svježinu, s nježnom baby pink bojom, tipičnom za provansalska ružičasta vina. Kombinacija plavine (40%), grenachea (40%) i syraha (20%) stvorila je mineralno, lagano vino koje je osvojilo srebrnu medalju na cijenjenom međunarodnom natjecanju Concours Mondial de Bruxelles. Nakon berbe grožđa za taj ružičasti nektar, grožđe se prije prerade hladi na 4-5°C, što pridonosi konačnoj kakvoći vina.

Crni Cuvée iz 2020. godine spoj je grenachea i syraha, odležavan 12 mjeseci u francuskim i hrvatskim barrique bačvama. Vino izražava toplinu zadarskog zaleđa s bogatom aromom crnog bobičastog voća i umjerenim taninima, dok je Merlot iz 2018. godine ostavljan da odleži 24 mjeseca u hrvatskim, francuskim i američkim barrique bačvama. Vino je zrelo, bogato aromom crnog bobičastog voća i zaobljenih tanina, idealno za ljubitelje ekstraktnijih crnih vina. Oba crna vina odlično se uparuju s jelima poput pašticada i različitih pikantnijih umaka s divljači.

Posjet vinariji Fiolić nije samo prilika za kušanje izvrsnih vina, već i poziv na pustolovinu koja nudi bijeg od gradske svakodnevice. Uživajte u intimnoj atmosferi kušaonice na Boriku ili se prepustite čarima vinskog bara Wine Garden. Takvo iskustvo obogaćuje vinske horizonte, a istodobno vas povezuje s ljudima i kulturom kraja koji posjećujete. Doživite i otkrijte novi svijet i uživajte u svakom trenutku istraživanja.

KUŠAONICA

Kušaonica vinarije Fiolić smještena je u samome Zadru, na Boriku, a može primiti do 15 osoba. Otvara vrata za kupnju ili kušanje isključivo po najavi. Ondje se često održavaju privatna kušanja i druženja za manji broj ljudi. Budući da su Fiolići ujedno i vlasnici vinskog bara „Wine Garden“, na Poluotoku koji je je već vrlo dobro znan Zadranima ali i turistima, kušanja i različita događanja za veći broj posjetitelja moguće je održati i u vinskom baru.

Prošireni tekst pročitaj na linku:

FIOLIĆ, 2018.

Premium etiketa vinarije Fiolić jednostavnog je (možda i prejednostavnog) naziva Fiolić, bez ikakvog podnaziva. Vino predstavlja vrhunac strasti i stručnosti Fiolića, kombinirajući najbolje karakteristike sorti merlot (50%), cabernet sauvignon (40%) i syrah (10%).

Vino je odležalo 24 mjeseca isključivo u francuskim barrique bačvama, dobivši složene arome i strukturu najfinijih francuskih vina, dok su tanini svilenkasto elegantni i nježno oblažu nepce. Niski prinosi u vinogradu od maksimalno 1 kg po panju daju visoku koncentraciju okusa. Prvi susret s Fiolić vinom iz ‘18-e otkriva bogatu aromatiku tamnog bobičastog voća, elegantno isprepletenu s notama višnje i maline. Suptilna vanilija, obogaćena decentnim dodacima slatkog začina i nježnom zavjesom tostirane bačve, gotovo da se i ne osjeća, što čini vino vrlo užitnim i kompleksnim. Vino ima dugogodišnji potencijal za odležavanje, što između ostalog potvrđuje i ugodna svježina. Vino kompleksnog i uravnoteženog profila daje prigodu za savršenu uparenost s bogatim jelima poput telećeg pečenja, odležanih odrezaka ili jela s roštilja. No to vino može stajati i samostalno, kao elegantan izbor za posebne trenutke. Iako je veliko zadovoljstvo piti ga odmah, pravi znalci pustit će Fiolić ‘18. da s vremenom postane još impresivniji. Tanini će dodatno omekšati, a arome će se još više razviti, pružajući slojevitu i bogatu paletu okusa koja će oduševiti svakog ljubitelja vina.

Vina Bora su poput bure, postojana i uporna, snažna i dojmljiva. Mlada vinarija obitelji Žuža svojim vinima slijedi put bure - jedinstvena, uporna i predana zemlji. Jeste li kušali?

Pjenušava ŽLAHTINA i kvarnerski ŠKAMP

tekst: PROMO

foto: JULIO FRANGEN

Iu najopuštenijim hedonističkim trenutcima, zgodno je osjetilima dati (dodatni) izazov – kušati kombinacije hrane i vina koje nam otvaraju neke nove vidike. Tako je bilo u lipnju, na 2. Kvarnerskom pjenušavom doručku u Novom Vinodolskom, kada se kvarnerski škamp sljubio sa žlahtinom. Kvarnerski je škamp, kažu mnogi, jedan od najboljih i najkvalitetnijih na svijetu, a to se potvrdilo i na kušanju u vinariji Pavlomir. Friško izlovljene (još žive) škampe donio je Mladen Komadina, škampar i vlasnik konobe Pod Orajem iz Klenovice. Na radionici se jadranski biser kušao na dva načina, najprije sirov, a onda i pečen na roštilju. Zanimljivo je bilo osjetiti kako se okusi prožimaju tijekom kušanja sirovog škampa, škampa začinjenog s maslinovim uljem i na kraju škampa s prstohvatom poznatog hvarskog začina za ribu Fjori Fôra (plava etiketa). Maslinova ulja Oio Vivo, žižoleru i istarsku bjelicu, posjetitelji su dodavali malo pomalo na škampe, shvaćajući kako okusi postaju sve bogatiji uz ekstradjevičansko maslinovo ulje, kojemu su prepoznavali važne karakteristike: voćnost, gorčinu i pikantnost. Uz sirove škampe kušala su se dva pjenušca od žlahtine, a uz pečene još dva, tako da su i kod pjenušavih vina gosti mogli osjetiti razlike metoda proizvodnje (charmat ili tradicionalna) i - karakteristike terroira s kojih su žlahtine došle!

Slatko & PLAVO

tekst: PROMO

foto: JULIO FRANGEN

Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu spojio je predikatne tramince i francuske plave sireve. Tradicionalno prvoga vikenda u srpnju Srijemski pjenušavi doručak u vinogradu označava (pravi) početak ljeta. Održava se u kušaonici Vina Papak Ilok, na najistočnijem vinogradarskom položaju u Hrvatskoj - Radošu, u organizaciji Salona pjenušavih vina Zagreb i TZ Vukovarsko-srijemske županije. Stotinjak gostiju, uz glazbu i domaće specijalitete pijucka vina srijemskih vinarija u debelom hladu stoljetnoga oraha. Ove je godine posebnu pozornost privukla radionica „Slatko i plavo“, na kojoj je prof. Marija Vukelić spojila dva predikatna traminca (Izborna berba Principovac 2021 Iločkih podruma i Izborna berba prosušenih bobica 2017 Papak) i dva francuska sira s plavom plijesni – Bleu D’Auvergne i Roquefort. Gosti su najprije kušali vina, pokušali osjetiti razinu šećera a onda spajali sa sirevima i drugim malim zalogajima (sušeni mango, tostirani slani lješnjak, bijela čokolada s pistacijem, bademom i lješnjakom). Najbolji spoj većini je bio Papkov IBPB i Roquefort!

Organizatori su najavili sljedeći doručak u isto vrijeme, na istom mjestu sljedeće godine, pa zapamtite - sezona godišnjih odmora počinje prvi vikend u srpnju - u Srijemu!

I Japan ima svoja VINA!

pripremila: ADRIANA STRMOTIĆ

foto: FREEPEK

Na 4 vinogradarska područja, Yamanashi, Nagano, Yamagata i Hokkaido zasadi su međunarodnih sorti, no i sorta Koshu, koja je hibrid nastao u Japanu, Yamasachi, priznata autohtona japanska sorta te hibridi kao što su Muscat Bailey A i Delaware. Japanci preferiraju prirodna vina i različite stilistike, no svakako se odlično sljubljuju s japanskim specijalitetima. Tako se postupno razvija i kultura ispijanja vina od grožđa uz tradicionalni sake, tzv.vino od riže.

Jeste li znali da je volumen boca za vino u Japanu 720 ml?

Nije to zato što Japanci manje piju, nego je osnovna mjera za sake 180 ml ili 1 go, što je pomnoženo s 4 = 720 ml (4 go).

Danas su sve češće butelje za izvoz od 750 ml.

Najsjeverniji vinograd na svijetu nalazi se u Norveškoj, između 58. i 62. sjeverne paralele i prostire se na 10 hektara. Uzgajaju se sorte Solaris, Rondo i Cabernet Cortis. Upravo zbog klimatskih promjena, uzgoja hibrida koji uspijevaju u zahtjevnim klimatskim uvjetima te vizionarstva i hrabrosti možemo piti i norveška vina.

Najviši vinograd nalazi se na 3.563 m nadmorske visine na Tibetu, na više od 66 hektara s 11 sorti vinove loze. Ne treba naglašavati kako se grožđe bere ručno.

Vinogradi otoka Lanzarote prostiru se na gotovo 2 tisuće hektara, a specifičan uzgoj i izgled vinove loze u vulkanskim kraterima sa suhozidima koji čuvaju svaku kapljicu vode omogućava proizvodnju vina od različitih sorti grožđa, između ostalih i Malvasije dubrovačke. Godišnje tako proizvedu u 17 vinograda i do 2 milijuna litara vina.

Champagne VS Crémant

Pjenušavost je prava ljetna tema, stoga je vrijeme (i) za šampanjac, najpopularnije pjenušavo vino svijeta. Šampanjac se izvorno na francuskom piše champagne i čita [šampanj], poput same regije Šampanje, na francuskom Champagne [šampanj] koja se jednako piše i čita kao i pjenušavo vino. Ali, da ne bude tako jednostavno, tu je i metoda. Možemo je zvati šampanjskom méthode champenoise [metod ša:pənwz] ili méthode traditionelle [metod tradisionel]. Budući da je Šampanja zaštitila naziv metode po svojoj regiji, tako se na pjenušava vina proizvedena istom metodom drugdje u svijetu ne smije pisati šampanjska metoda, nego tradicionalna ili klasična. Dakle, svaki je šampanjac pjenušavo vino (pripada toj kategoriji vina) ali nije svaki pjenušac šampanjac i ne smije se zvati šampanjcem – osim u Šampanji, naravno! Stoga u Hrvatskoj pijemo pjenušava vina ili popularno pjenušci, u Sloveniji peneče vino ili penine, u Srbiji penušavce, u Španjolskoj cave, u Njemačkoj Sekt i dr. A što je onda crémant? Crémant [kreman] je pjenušavo vino proizvedeno istom metodom kao šampanjac, dakle šampanjskom ili tradicionalnom metodom, na nekom području izvan Šampanje. Postoje tako crémant d’Alsace, de Bourgogne, de Bordeaux, de Die, du Jura, de Limoux , de Loire, de Luxembourg, de Savoie, de Wallonie (u vinogradima Belgije). Ako bismo se zadržali još nakratko na slovu C, važne nam sorte vina dolaze iz Francuske i iz francuskog jezika, među njima cabernet sauvignon [kaberne sovinjon], cabernet franc [kaberne fran] najpoznatiji u bordoškim cuvéeima što nas dovodi do riječi cuvée [küve] koju valja pisati s akcentom jer ako akcenta nema, riječ ima drukčiji izgovor i drugo značenje – cuve [küv]. Pravi znalac connaisseur [konesör] ili connaisseuse [konesöz:] će to znati razlikovati i pravilno koristiti!

POGLEDAJ VIDEO:

„Il n'est champagne que de la Champagne!“ Šampanjac je jedino iz Šampanje!

Zašto su vina poskupjela?

Nemoguće je ukratko odgovoriti na ovo pitanje. Više je faktora, pa krenimo redom.

INFLACIJA – uzrok poskupljenja gotovo svega u nekoliko posljednjih godina. Umjetno stvaranje potražnje za energentima dovelo je lančanom reakcijom do poskupljenja svih inputa u proizvodnji ambalaže, energije u proizvodnji vina te posljedično i povećanja plaća u industriji. Staklo, metal (navojni čep), papir (kutija i etiketa) imaju izrazito velik utjecaj u cijeni proizvodnje pa im je cijena znatno narasla zadnjih godina (30-50%). Ako se pitate zašto vina tj. ambalaža na svjetskom tržištu nisu toliko poskupjela, razlog je u konkurenciji. U Hrvatskoj imamo jednu staklarnu, tri ozbiljna proizvođača kartonskih kutija i samo dvije veće tiskare. Vinarije troše i velike količine energije za hlađenje, bilo prostora u kojima vina odležavaju, bilo samih tankova u kontroliranim procesima vrenja. Plaće radnika nužno su rasle jer je prijetila opasnost da i ta nekolicina radnika, što je ostala u hrvatskoj poljoprivredi, ode u inozemstvo.

NASADI – u Hrvatskoj je površina pod vinovom lozom pala za otprilike 50% u posljednjih 20 godina, sa 32.000 ha na trenutnih oko 16.000 ha. Kad su vinari poželjeli proširiti površine pod vinovom lozom, cijena zemljišta na rasla je za gotovo 100% u zadnjih nekoliko godina, a narasla je cijena sadnje. U usporedbi sa svjetskim tržištem, površine se također smanjuju, ali je tempo tog smanjivanja znatno manji nego u RH. Smanjenje nasada uzrokovalo je i smanjenje ponude pa proizvođači više nisu primorani prodavati grožđe i vino u bescjenje.

LOŠA GODINA – vinogradarski gledano 2023. bila je krajnje zahtjevna vinogradarska godina. Tuča, mraz, žestoki vjetrovi i naposljetku značajna gljivična oboljenja uzrokovana neprestanim izmjenama kiše i visokih temperatura. Desetak najvećih vinarija u hrvatskoj, pretežno u Slavoniji, koje pokrivaju 50% hrvatske proizvodnje vina, imale su između 20 i 50% manji urod. Dizanjem

cijena spriječile su mogućnost da ostanu bez vina nakon nekoliko mjeseci, a naravno i sebi su dignuli profitabilnost. Nije bilo mogućnosti ni za veći otkup jer je slavonsko grožđe završilo u drugim regijama Hrvatske. Ondje je, dakako, moglo postići višu cijenu.

VINARIJE – naravno da i same vinarije utječu na rast cijena. Dobar dio velikih vinarija godinama posluje rubno profitabilno. Često ih spašavaju druge grane zajedničkih firmi, najčešće ratarstvo i stočarstvo. To je i njima bila prilika da napokon uđu u zeleno. Kod samih vinara treba u vezi s povećanjem cijena uzeti u obzir još dvije premise: a) Istarski i dalmatinski vinari više nemaju potrebu za plasmanom vina kroz trgovačke lance jer ostvaruju velik promet na kućnome pragu b) proizvodnja pjenušaca dijelom je riješila višak mirnih bijelih vina. Samo je Spritz kao koktel generirao potrošnju od 500.000 litara pjenušaca na domaćem tržištu, a treba tome dodati i ostale koktele na bazi pjenušaca.

PRATEĆE DJELATNOSTI – banke, transport i trgovci također su znatno utjecali na rast cijena. Banke i trgovci prijavili su rekordnu dobit u 2023. godini, što bi značilo ili da su prodali mnogo veću količinu usluga (manje vjerojatno) ili da su u nedostatku konkurencije (ili ne dao Bog dogovora oko maržiranja) podignuli marže na svoje usluge. Prijevoznici su imali vjerojatno najveći rast plaća u industriji, što je nužno značilo povećanje logističkih troškova u i onako zahtjevnoj logistici na području RH.

DRŽAVA – budući da je PDV izražen u postotku, svako povećanje cijene vinara, ali i marže trgovca, utječe i na povećanje udjela države u ukupnoj cijeni. Ako je proizvođač podignuo cijenu za 2 eura, a trgovac maržu za dodatnih 0,5 eura, i država se ugradila s dodatnih 0,625 eu.

pripremila: FRANKA BOŽIČKOVIĆ

NVINO u 18. i 19. stoljeću

apredak tehnologije prati pojava nove društvene klase koja ima novac i spremna je platiti više za kvalitetno vino. Tijekom 18. i 19. stoljeća nastavlja se razvoj proizvodnje vina i sve se više stanovnika bavi uzgojem vinove loze. Trgovina cvate. Potkraj 19. stoljeća 80% talijanske populacije u Italiji egzistencijalno je vezano uz proizvodju vina. Italija (Toscana i Pijemont) i Španjolska (Rioja) proizvode prva moderna vina namijenjena izvozu. Španjolci su izvornu lozu Vitis vinifera prenijeli na američki kontinent u 16. stoljeću. Vino se ubrzo počelo proizvoditi u Meksiku; zatim uz pomoć španjolskih misionara u Južnoj Americi, a u 18. stoljeću i sjevernije: u Kaliforniji, Teskasu i Novom Meksiku. Na međunarodnom sajmu vina u Parizu 1889. godine kalifornijska su vina osvojila 20 od ukupno 34 medalje. Potkraj 18. stoljeća doseljenici iz različitih zemalja počeli su saditi vinovu lozu i u Australiji. Do tridesetih godina 19. stoljeća na oba se kontinenta vino već proizvodi u komercijalne svrhe. Devetnaesto je stoljeće donijelo i pošast zvanu filoksera (trsna uš). Štetnik je u Europu prenesen iz Amerike na parobrodima koji su plovili dovoljno brzo da filoksera na botaničkim uzorcima preživi plovidbu preko Atlantika. Američka loza otporna je na filokseru i jedino rješenje, u nastojanju da se spase europski nasadi, bilo je cijepljenje (navrtanje) europske loze na američke podloge. (nastavit će se …)

IN

MEMORIAM Luko Paljetak

KRUH, VINO I KONJ

Kruh nas je bio gladan, vino žedno, pili smo sami sebe, sebe jeli i ništa drugo, ipak jednom tjedno pojesti smo i malo kruha htjeli i malo vina popiti iz čaša što stajale su tako dugo prazne na stolu s kojeg stolnjak bio naša zastava je i posteljina; kazne uslijedile su brzo, sve je manje na zalihi nas bilo, a sve više suhoga kruha, vina mutnog sjaja, rezali smo se na kriške sve tanje, istodobno na slamku što nas siše srkali se, i tako sve do kraja.

“ “
(19. kolovoza 1943. – 12. svibnja 2024.)

Štajerski MORILLON VOM OPOK 2020 sljubite s mediteranskom spizom

piše: NINA ŠTULIĆ

foto: TOČ FESTIVAL, NINA SUŠAC

Ljeti, ako ne uživam u „lungi gemištu“ s kriškom limuna ili svježem pét-natu, istražujem lokalne debite, maraštine, plavine i babiće. Ipak, uz ljetne vrućine na obali, najviše volim sljubiti mediteransku spizu sa slanošću i vibrantnim kiselinama štajerskih vina. Moja je preporuka za gastro ljetno vino Morillon Vom Opok, Werlitsch 2020. Vinarija Werlitsch smještena je u južnom dijelu Štajerske, u Austriji, regiji poznatoj po vinogradima koji se protežu na valovitim brežuljcima. Vlasnici Ewald i Brigitte Tscheppe rade na 8 hektara strmih vinograda koji okružuju samu vinariju, i to prema biodinamičkim načelima. Unatoč teškim počecima u vrlo konvencionalnom okruženju regije, ime „Werlitsch“ danas je sinonim za neka od najboljih bijelih vina na svijetu. Ewald je, uz pet svojih kolega vinara, na čelu austrijskog prirodnog pokreta vina „Schmecke das Leben“. Upravo ta vina Štajerske, kako tradicionalna tako i inovativna, ne mogu se lako pronaći, ali se razlikuju od svega što ste ikad prije okusili.

Morillon je lokalni naziv za chardonnay, a ‘opok’ je naziv za specifični tip tla u toj regiji koji se sastoji od mješavine lapora i vapnenca, a u ovom slučaju i školjaka od prapovijesnog morskog tla. Karakterističnost grožđa i vina s ovoga tla posebno je prepoznatljivo zbog mineralnosti i specifične teksture,

istodobno hrskave i baršunaste. Berba 2020. godine bila je puna poteškoća, ali vrlo kvalitetna, što se očituje u izvanrednom vinu.

Morillon Vom Opok 2020 ima složenost i dubinu. Miris mu se mijenja, ovisno o tome pijemo li ga danju ili noću, ali prevladava aroma zelene jabuke, zrelih bresaka, dunja i krušaka te suptilne note bijelog cvijeća, arašida, meda i voštanosti. Mineralnost daje vinu karakterističnu svježinu i blagu slanost, što ga čini krajnje privlačnim. Na nepcu je savršeno uravnotežen između svježine i kompleksnog tijela. Okusi zrelog voća, poput jabuke i citrusa, usklađeni su s mineralnošću i blagim začinskim i voštanim notama. Kiseline su vibrantne i žive, ali savršeno uklopljene. Njegova svježina i kompleksnost čine ga idealnim parom mediteranskog stola koji često uključuje maslinovo ulje, svježe začinsko bilje i limun, poput bogatih i hrskavih salata, carpaccia, bijele ribe s roštilja i jadranskih mekušaca. Vino će se lijepo slagati s kiselinama, masnoćom i kremoznošću, blagom pikantnošću i herbalnošću – definitivno GO TO vino! Može se posluživati uz hranu ili samostalno kao osvježavajući aperitiv. S obzirom na biodinamički uzgoj i minimalnu intervenciju u podrumu, Morillon Vom Opok 2020 izbor je za one koji cijene prirodne i održive metode proizvodnje vina.

Kušaonica Kibela, WINE & DELI, Senj

piše: PROMO

foto: ŠPANIĆ PHOTO / JULIO FRANGEN

Grad pod Nehajem, uz svoju slavnu povijest, uskoke i uskokinje, istraživanje tajnih prolaza popularne Zore Crvenokose i mjerenje jačine bure, mogao bi postati i obavezna vinska stanica na magistrali, na putu prema jugu. Naime, nedavno otvorena kušaonica Kibela, u samom središtu grada, privlači sve veći broj vinoljubaca. Nastao prema ideji dvoje zaljubljenika u vino, Senjkinje Marte Biondić i Zagrepčana Branka Greblički Venteka (gurmanima poznatog i po svom zagorskom restoranu Ventek), Kibela wine bar & deli nudi vina iz cijele Hrvatske, s naglaskom na kontinentalna pjenušava vina, većinom iz Zagorja, ali ne zaostaju ni lokalna vina iz regije Istre i Kvarnera te Dalmacije.

U kušaonici gutljaje prate i pomno smišljeni zalogaji, napravljeni od finih delikatesa koje se ondje mogu i kupiti (poželite li i kod kuće nastaviti guštati u vinu i hrani). Sladokusci će također doći na svoje - u ponudi su slastice poput kolača i rukom izrađenih čokolada.

SAZNAJTE VIŠE:

Kibela (Cibela), u grčkoj i rimskoj religiji klasičnoga doba, zaštitnica gradova i proročica, preuzeta iz Frigije (Mala Azija). Njezin je kult bio rano prenesen u Grčku i izjednačen s kultom Reje, grčke majke bogova, Demetre, božice plodnosti, i Geje, božice Zemlje. Dio kipa božice Kibele pronađen je u arheološkim istraživanjima iza senjske katedrale Uznesenja blažene Djevice Marije.

Od ulaska u hotel do odlaska Boutique Hotel Bura bit će Vaš dom, ne samo hotel.
Odlična hrana
Fina pića
SAZNAJ VIŠE:

Drugi čin MALVASIE DE SITGES

piše: MIQUEL HUDIN

foto: mh

Zavjese se povlače i otkrivamo da naša glavna junakinja, Malvasia de Sitges, bivša zvijezda u regiji Penedès u Kataloniji, u Španjolskoj, pati od slučaja sinonima. Možda se isprva čini kao „još jedna“ malvazija (ima ih mnogo) koju treba zapamtiti, ali saznat ćemo da je to sorta s kojom su se mnogi vjerojatno već susreli, iako pod drugim imenom.

Doduše, drugi nazivi – malvasija dubrovačka, s juga Hrvatske, ili Malvasia di Lipari, s Liparskih otoka, sjeverno od Sicilije u Italiji, ili Malvasía Aromática na Kanarskim otocima (i njezino službeno ime u Španjolskoj) stvaraju vina koja se ne mogu često naći izvan svojih izvornih regija. No spomenete li malvaziju s Madeire, mnogi će otkriti da imaju veću povezanost s vinom.

Ali zašto si, malvazijo?

Što se tiče točnog podrijetla sorte grožđa, koje će najvjerojatnije ostati tajna kao i ime, smatra se da „Malvasia“ potječe od „Monemvasia“, što je ime grada na samom jugu Peloponeza. Nema DNK dokaza koji bi povezivali Malvaziju de Sitges s grčkim podrijetlom. Je li izvorno stigla iz Konavala u Hrvatskoj, pa prešla na Liparske otoke u Italiji, šireći se u zapadnom smjeru do Madeire? Ili je pomorskom trgovinom stigla do dalekih morskih mjestašaca iz središnje Katalonije? Vjerojatno nikada nećemo saznati odgovor, ali razlog njezina prenošenja na razne obale nije bio moderni koncept kvalitetnog vina, već starija potreba vinogradara: šećer, i to što je više šećera moguće. Povijesno gledano, sve do sredine 20. stoljeća, ova se malvazija koristila za proizvodnju desertnih vina i sorta je koja bi pouzdano postizala veći udio šećera u doba kada je to još bio problem… O, kako čeznemo za tim danima !

Mjesto iscjeljenja na ovim obalama

Manel Llopis, porijeklom iz Sitgesa (oko 30 km južno od Barcleone), imao je karijeru odvjetnika i diplomata,

a umro je u Sofiji u Bugarskoj 1935. godine. Volio je vina svojeg zavičaja, ali je shvatio da vinogradi u blizini grada nestaju iako su vina (koja su nosila isto ime kao i sorta grožđa) za njegova života stekla jednaku slavu kao Madeira ili Sherry, postigavši daleko višu cijenu od bilo kojeg drugog vina. U oporuci je odredio da Bolnica Sant Joan Baptista dobije svu njegovu zemlju u gradu uz uvjet da nastavi s uzgojem grožđa sorte Malvasia de Sitges. Na mjestu zvanom Aiguadolç, na istočnom kraju Sitgesa, postojao je terasasti vinograd od 1,5 ha. Nije to bio baš najbolji dogovor (bolnice ne proizvode vina!), ali su ga prihvatili i prije 25 godina uz bolničku su zgradu uspjeli ponovno zasaditi vinograd Malvazije de Sitges na 0,7 ha. Danas je to jedan od iznimno rijetkih urbanih vinograda unutar nekog grada u Španjolskoj.

Moda je ciklična

uzeo reznice s Aiguadolça koji je bio jedan od rijetkih preostalih izvora izvornog materijala za vinovu lozu za ovaj specifični klon Malvasije de Sitges. Proširio ih je i od sorte počeo raditi eksperimentalna vina. I drugi u regiji poput vlasnika Can Pardasa i Enrica Solera također su uzimali reznice i proizvodili male količine vina. Kombinacija svih ovih aspekata pobudila je porast zanimanja za sortu jer ona posjeduje nevjerojatnu kiselost, što daje vrlo oštra, osvježavajuća vina. Aromatično, može zadržati široku paletu žute jabuke, limunskih nota i cvijeta naranče. I taj je profil općenito dosljedan bez obzira na to gdje se kušaju vina te sorte, što sam primijetio na nedavnoj degustaciji malvasije dubrovačke u Konavlima.

Rastuća budućnost

U 1980-ima je poraslo zanimanje za tu sortu, pa je Enric Bartra, iz Katalonskog instituta za vino (INCAVI),

Znate li*

Malvasija dubrovačka spominje se u dobro sačuvanim povijesnim dokumentima

Dubrovnika i to još 1383. godine. Primjerice, 1385. godine jedan je dubrovački vlastelin tražio dozvolu od vlasti za kupnju malvasije, budući da malvasija nije bila u slobodnoj prodaji, jer je to vino „u kojem se uživa a ne proždire se“.

Od 2020. godine, DO Penedès je imao samo 57 ha registriranih vinograda i, s obzirom na njegove prilično niske prinose, to znači da nema baš mnogo Malvazije de Sitges. No to bi se moglo uskoro promijeniti, pogotovo jer je jasno da ona postaje jedna od Penedèsovih zvjezdanih sorti, čak i u tako malim količinama. Postala je to stara priča s klasičnom sortom koja ponovno oživljava. Iako se nalazi diljem Sredozemlja, Malvasia de Sitges može se činiti kao samo još jedan sinonim za sortu grožđa, ali ono što vinari u Kataloniji pokazuju jest da su njezina suha vina nevjerojatna te da takva nadilaze kvalitetu prijašnjih popularnijih desertnih vina.

Više pročitaj na linku:

Bolnica Sant Joan Baptista

LONDON CRU - prva engleska urbana vinarija

piše: MARIJA VUKELIĆ

foto: mv

Ujedinjeno Kraljevstvo i vino? Mnogima je ovo možda prvi spomen, jer Engleze prvenstveno znamo kao velike ljubitelje, potrošače i – uvoznike najboljih svjetskih vina. Ako pak „zavirimo“ u povijest, saznajemo da je loza na otok došla još u doba Rimljana, oko 43. godine p.K., i imala je i tu svoj razvojni put, iako su prvi komercijalni vinogradi zasađeni u Engleskoj tek sredinom prošloga stoljeća u Hambledonu (Hampshire). Stoljećima su Englezi bili više koncentrirani na ispijanje nego proizvodnju, o čemu govori podatak da su 2020. bili na 5. mjestu u svijetu po konzumiranju vina, a u proizvodnji ni u prvih 20.

Za vinske znalce, logično je da proizvodnja nije bila uspješna, poznavajući kakvi su u toj zemlji klimatski uvjeti, niske temperature, velike količine kiša i premalo sunca. Osim toga, u vinskoj literaturi navodi se da je prostor između 30-50° sjeverne i južne geografske širine najpogodniji za proizvodnju visokokvalitetnog vina, a vinske regije u UK nalaze se između 51-53° sjeverne geografske širine.

Ipak, u zadnjem se desetljeću klima drastično promijenila, temperature rastu, a vinogradi su postali uobičajeni prizor u grofovijama Essex, Sussex i Kent, gdje se proizvode različita vina, zahvaljujući sušoj i toplijoj klimi. Sastav tla ima također važnu ulogu, većinom je ondje vapnenačko tlo, idealno za rast sorti pogodnih za pjenušava vina. Engleski su vinari, kombinirajući stručnost i idealnu geografiju, posljednjih godina uspjeli nadmašiti očekivanja i stvoriti vrhunska vina. Engleska je postala nova uzbudljiva st(r)anica u knjizi svjetskih vina, posebice u proizvodnji pjenušavih vina, neočekivano uzbudljivih bijelih vina i nekih novih

crnih sorti. Malo pomalo, jedna za drugom, nicale su vinarije, kojih je, kažu Englezi, danas oko 300 u njihovoj domovini.

Ponosnu titulu prve urbane vinarije u UK ima londonska London Cru. Nalazi se u širem centru Londona, u blizini stanice podzemne željeznice „West Bromton“ (zona 1). Vinarija je nastala 2013. iz želje vlasnika, Cliffa Robersona, distributera alkoholnih pića, da ima vlastito vino. U početku je kupovao grožđe iz cijele Europe, zadnjih godina samo iz Engleske,

Engleski su vinari, kombinirajući

stručnost i idealnu geografiju, posljednjih godina uspjeli

nadmašiti očekivanja i stvoriti vrhunska vina.

od raznih proizvođača, a od ove godine ima svojih 12 ha vinograda u grofoviji West Sussex, 50 milja južno od vinarije. Vlastiti vinogradi omogućuju mu stalnu kontrolu kvalitete grožđa, većinom zasađenih sortama pinot crni i pinot sivi, ali i manje poznatom sortom bacchus

Vinariju vodi Alex Hurley, koji navodi još jednu različitost od drugih: „Za razliku od većine proizvođača u UK, London Cru fokusiran je na vrhunska mirna vina.“ Iako se u Ujedinjenom Kraljevstvu sadi mnogo

POSJET VINARIJI / LONDON CRU

vinograda, malo je uzgajivača koji se usmjeravaju na mirna vina. Novi vinograd „Foxhole Vineyard“ ambiciozan je projekt London Crua za povećanje kvalitete i (različitih) stilova mirnih engleskih vina, iskorištavanjem prednosti kontrole svake etape proizvodnje. Upravo je njegova želja bila istražiti neke nove sorte koje vole hladnije klime i kišu, npr. francuski rani pinot „pinot précoce“, neke njemačke – poput bijelih bacchusa (križanac rizling-silvanca i sorte Müller-Thurgau); Reichensteinera (nastao križanjem Müller-Thurgau s Madeleine Angevina i Early Calabrese) i jedne crne - cabernet noira, križanca cabernet sauvignona i nepoznate otporne sorte, nastao u području švicarske pokrajine Jure. Od velikih i poznatih sorti tu su chardonnay i crni pinot, (klasično) idealni za pjenušava vina, od kojih imaju tri etikete, blanc de blancs, blanc de noirs i pét-nat. Alex potvrđuje da se u Engleskoj i dalje najbolje prodaju pjenušava vina, neka već i zamjenjuju šampanjce na vinskim listama, a mirna vina tek stidljivo dolaze do kupaca, naviklih na vrhunska vina najpoznatijih svjetskih vinskih regija (s kojima se, objektivno, engleska vina nikako ne mogu uspoređivati).

O vinariji

Prva britanska urbana vinarija po mnogočemu je zanimljiva. Do nje je lako doći podzemnom željeznicom, a nemoguće je ne primijetiti je: London Cru u obliku grafita na oslikanom zidu vodi do zgrade koja djeluje poput skladišta. Ondje je i stari naziv Roberson – wine merchant (prodaja vina). Ušavši u zgradu, otvara se širok prostor, prvi se dojam potvrdi, nekad je to bilo skladište vina koja je vlasnik imao u distribuciji. S vremenom je skladište preseljeno, a unutrašnjost je postala vinarija i kušaonica. Industrijski dizajn prevladava u dijelu za proizvodnju, ondje su inoxi

BACCHUS 2021

Bacchus je bijela vinska sorta grožđa koju je izradio vinogradar Peter Morio u Njemačkoj 1933. godine. Križao je silvanac i rizling s Müller-Thurgauom.

Bacchus je dobio sortnu zaštitu i pušten je u opći uzgoj 1972. godine. Budući da je križanjem dobio zanimljiv okus i karakter, osim u Njemačkoj, nalazimo ga i u Engleskoj. Bacchus 2021 londonske vinarije LND CRU proizvodi se od grožđa iz vinograda u zapadnom Sussexu u kojemu je samo ta sorta, tzv. „single vineyard“. Fermentirao je u inox tanku i u francuskim hrastovim bačvama, dobio je kremoznost malolaktičnom fermentacijom i odležavanjem na talogu 6 mjeseci. Na mirisu se osjeća svježina grožđa, ogrozda, korice limuna, s biljnim završetkom, podsjeća na bazgu, podsjeća na sauvignon blanc. Na nepcu je čisto, fino, osvježavajuće vino, s okusom zelene jabuke i bazge. Svojim karakteristikama podatan je za sparivanje s hranom, za rižota začinjena limunovom korom ili limetom –ili uz egzotičnu vijetnamsku kuhinju. Na radionici Vinske ceste Europe u zagrebačkoj Trilogiji Fino & vino, chef Marin Galinac spojio ga je s klasičnim francuskim quichem – i taj englesko-francuski spoj oduševio je goste!

i betonski tankovi, stalci za odležavanje pjenušavih vina; a malo nježniji, drveni tonovi i velik stol za kušanje krase dio s drvenim bačvama. Drvene bačve koriste se za odležavanje, većinom su rabljene, kupljene od pouzdanih francuskih partnera. Vinarija nudi vođena kušanja u prosjeku dvaput mjesečno, a ako želite, možete je unajmiti i upriličiti ondje svoj privatni događaj.

I spomenimo za kraj originalan naziv vinarije – London Cru. U nazivu su spojena dva pojma: London, glavni grad Britanije, svjetska metropola i – „cru“, naziv za najbolje položaje vinograda (koristi se najviše u najvažnijim francuskim regijama: Bordeaux, Šampanja, Burgundija). Mogli bismo ga prevesti kao londonska vina s vrhunskih položaja – što je i želja vinarije, posebno Alexa, čiji je cilj postati prepoznatljiv u mirnim vinima u Engleskoj, ali i šire.

GORAN KOČIŠ

Goran Kočiš, prvi i donedavno jedini zagrebački chef s Michelinovom zvjezdicom koju je donio u restoran Noel 2019., nakon zagrebačke se kuharske pustolovine vratio u rodnu Slavoniju, naprije u hotel Višnjicu blizu Slatine, a od veljače 2024. chef je restorana Waldinger u Osijeku. Na jelovniku možete naći nekoliko zanimljvih i neuobičajenih jela poput rižota s citrusima i hobotnicom ili štrudle od soma, stoga krenite na istok i kušajte ove autorske zalogaje, a dotad saznajte nekoliko crtica o Goranu u „blitz razgovoru“.

Prvi put u kuhinji...

Prva godina praktikuma, a to je bilo 1997.!

Prvo jelo kojim si bio baš zadovoljan... 1999. pripremio doma rodbini jelo mentora s prakse - šnicl u umaku od gljiva i domaći kroketi

Jelo s kojim si se mučio da ga dovedeš do savršenstva ... U Noelu: varijacija ružmarina kako izbalansirati okus ružmarina u 6 komponenti

Uzor u kuhinji (naš i svjetski) ...

Danijel Đekić - Monte Rovinj; Tim Raue - Berlin

Omiljeni restoran (u svijetu) ...

-Uhhhhh, teško je naći jedan, ali recimo Amass u Kopenhagenu

Definicija tvojeg kuhanja u 3 riječi Okus-okus-okus

Najdraži kutak u kuhinji

Svaki kutak ima svoju čar

Za doručak jedeš

Burek mesooo

Ne voliš jesti

Volim volim volim

Kvalitete vrhunskog kuhara

Dobro vođenje tima-smirenost-fokus-kreativnost

Tvoje omiljeno ljetno jelo uz koje vino

Slanina i čvarci uz pjenušac Tomac Millennium

Kakav fiš voliš i kada?

Ljuti, i zimi i ljeti! Uz njega San Servolo Lager!

Srdela? Vino?

Klasično, na gradele. Uz Malvaziju Dorata Veralda!

Škampi? Vino?

U svim varijacijama obožavam škampe, uz Deutz Brut Classic

Uz crnu slavonsku svinju piješ ...

Coletti Blanc nature pjenušac

Omiljeni aperitiv

Pjenušci - šampanjci

Omiljeni dižestiv Negroni

foto: JULIO FRANGEN

Od plate SIREVA do sljubljivanja s VINOM

Spiše: BETTY KOSTER

foto: bp/JULIO FRANGEN

Betty Koster potječe iz 2. generacije sirara u Nizozemskoj, od koje je naučila sve o nizozemskom siru. Samostalno je učila o stranim sirevima. Napisala je pet knjiga u proteklih 25 godina, a najpoznatiji su naslovi Passie voor Kaas, 500 favoriete kazen, Hollandse kaas (Strast za sirom, 500 omiljenih sireva, Nizozemski sirevi). Godine 1989. sa suprugom Martinom pokrenula je L’Amuse, butiknu prodavaonicu sireva u Haarlemu. Danas, 35 godina poslije, oni putuju svijetom podučavajući sparivanje sireva, ali i dalje rade u svojoj prodavaonici. Njihove kćeri, Thassia i Juliette, već su nestrpljive u želji da preuzmu posao.

SAZNAJ VIŠE:

ir je jedan od rijetkih proizvoda koji se radi od mlijeka i pritom odležava, katkad i fermentira, a voli ga cijeli svijet. Iako mnoge vrste nalikuju jedna drugoj, svaka zemlja ima svoju paletu, a proizvođači to prihvaćaju i uzimaju u obzir. Na primjer, Francuzi vole bogate, kremaste, ukusne sireve, dok su Talijanima draže suhe vrste sira. Što sjevernije idete, okusi postaju slađi, a ako pođete istočno, sirevi postaju slanji i intenzivniji. U mojim pričama naći ćete sireve iz raznih mjesta u Europi, najviše Francuske.

Kako napraviti dobru platu sireva?

Ako želite svojim gostima ponuditi platu sireva, najbolje je da bude raznovrsna. Raznolikost i nejednakost

moja su politika. Za platu, od svježih sireva odaberite burratu, na primjer. Burrata je koža mozzarelle punjena mozzarellom, ricottom i vrhnjem. Uz burratu možete koristiti sezonsko voće – za ovo doba to su borovnice i breskve, na primjer. Uz nekoliko bobica ružičastog papra i kapljica voćnog maslinovog ulja, bit će savršeno. Zapamtite važnu informaciju - svježi sir ne stavlja se nikad na sirne plate za kraj obroka!

Što je poželjno, a što treba izbjegavati kod izrade sirne plate ?

Nikad ne stavljajte svježe grožđe na platu sireva: kožice grožđa ne sljubljuju se dobro sa sirnim bakterijama ni, što je još važnije, s vinom. Ipak, možete cijeli grozd

Postoji 7 obitelji sireva

sirevi s rascvjetanom korom

kozji i ovčji sirevi

sirevi s opranom korom

polutvrdi sirevi

tvrdi sirevi

plavi sirevi

svježi sirevi

staviti na papir za pečenje i peći u pećnici 25 minuta na 180°. Grožđe će tada „eksplodirati“ i karamelizirati se, bit će fantastično!

Uz sir mogao bi se servirati kruh (poželjno je da bude od kiselog tijesta) ili krekeri.

Orašasti plodovi i sušeno voće savršen su izbor za sirnu platu. Ako koristite džem da zasladite platu – pazite! To bi moglo (loše) utjecati na sljubljivanje s vinima. Kada tražite pravo vino, počnite s izborom vina, ne sira jer lakše je izabrati (neke) druge sireve nego vina ako se u sljubljivanju nešto ne slaže.

Moje najdraže „vino za sir“

Moje najdraže vino za sir je - hrvatsko! Naime, kad sam bila odabrana za ambasadoricu hrvatskih vina u Nizozemskoj, posjetili smo otok Hvar i u konobi vinarije

Carić napravili smo sljubljivanje vina sa sirevima koje sam donijela iz svoje prodavaonice sireva L’Amuse. Upravo njihovo vino Bogdanjuša pokazalo se kao idealna kombinacija sa sirevima. Vino me se dojmilo od imena do okusa: naziv ove izvorne hrvatske sorte znači „božji dar“, a sâmo vino mirisalo je na zrele žute šljive, anis i dunju. Okus vina podsjetio me na jabuke i maslac, bilo je aromatično i svježe. Kušali smo ga s više sireva.

Lijepo smo ga spojili s jakim briejem (Brie de Melun). Taj brie odležavao je 24 sata u sirani na temperaturi od 30 stupnjeva. Tolika toplina potrebna je da se prirodne bakterije u skuti razmnože i daju brieju okus prije nego što se stvori sir. Uz vino dao je okus prepečenih zemljanih nota. Ugodna gorčina u pozadini činila je kombinaciju vrlo zanimljivom. Iz vina izlaze arome koje

su zapravo u siru, sir iz vina izvlači ono što se ne može osjetiti kad se pije sâmo.

Drugi sir bio je Tomme de Chèvre Villageois iz francuske regije Poitou. To je vrlo čist kozji sir, ne presuh, ne preslan. Kredasto srce sira (s)topilo se s vinom.

Treći je bio švicarski Vacherin Mont d’Or (ili Vrais Vaudois). Ovaj zimski sir obložen je tankim slojem borove kore, uronjen u sirup tog drveta. Na taj način sir je očuvao oblik i poprimio nove okuse. Miris šume, svjež i aromatičan s ugodnom gorčinom iz kore. Ovdje je sir nadmašio vino okusom, a bogdanjuša je ostala sama. Baršunasto i aromatično! Četvrti je bio polutvrdi austrijski planinski sir – Alp Blossom (Alpski cvijet), predivan sir!. Mlijeko se dobiva od smeđih švicarskih krava, jedne od najboljih vrsta za izradu sira. Sirna pasta uvijek ima strukturu fondanta, kao da se topi u ustima, i hladi ih. Kora se ispire sve dok nije ljepljiva od b-lanene bakterije i onda umočena u organsko planinsko cvijeće: neven, sirištara, ruža i različak. Ne samo da predivno izgleda nego je – možda bila i najbolja kombinacija s bogdanjušom. Aromatični okusi kamilice i maslaca, međusobno su se se prožimali, pojačavali i dugo trajali.

Iz porodice tvrdih sireva bio je poslužen francuski Comté Réservation, Iako je sazrijevao 24 mjeseca (u dvorcu!) ostao je kremast, elegantan sa sitnim kristalima, iznimno bogatog okusa. Prožimali su se biljni, orašasti, gljivasti i voćni okusi. Vino je pospješilo svaki opisani okus. Nevjerojatno!

Završili smo kušanje danskim plavim sirom Kornblume koji dolazi iz sjeverozapadnog dijela Jütlanda. To je organski sir s aromom maslaca i voća. Njegovi voćni i maslačni okusi dobro su se spojili s bogdanušom i lijepo se upotpunili. Osjetilo se malo gorčine u okusu, ali ona ne prevladava nego baš dobro dođe. Sve te kombinacije zorno (i sočno) pokazuju zašto je meni bogdanuša najbolje „vino za sir“. Kušajte je i vi ovo ljeto – i spojite je sa sirevima!

SAZNAJ VIŠE:

Donosi li nam EKSTRA

DJEVIČANSKO maslinovo ulje dašak ljeta?

piše: ANJA NOVOSELIĆ

foto:

Pijmo ga mladog i svježeg!

Ekstra djevičansko maslinovo ulje najbolje je kvalitete dok je mlado i svježe, a rok trajnosti mu je oko 18 mjeseci. U trenutku kad je EDMU svježe, ima najveći sadržaj pozitivnih karakteristika. Konzumirajmo ga poput svježeg bijelog vina, u što kraćem roku, ne ostavljajmo ga u podrumu na odležavanju! Ono je vrlo kvalitetan prehrambeni proizvod s visokom zdravstvenom i nutritivnom vrijednošću, a kvaliteta maslinovog ulja ovisi o određenim kemijskim i senzornim svojstvima prema kojima se maslinova ulja svrstavaju u kvalitativne kategorije.

Prepoznajmo kvalitetu ekstra djevičanskog maslinovog ulja!

Potrošači i kupci međutim ne biraju prehrambene proizvode s polica prema kemijskom sastavu nego prema osobnim preferencama. Stoga je važno prepoznati kvalitete EDMU i približiti potrošačima pozitivna senzorna svojstva koja osjećamo putem osjetila - vida, njuha i okusa. Pozitivna svojstva su miris koji podsjeća na zelenu i/ili zrelu voćnost, okus gorčine i pikantnosti. S druge strane, mnoga maslinova ulja koja se prodaju u supermarketima (ponajviše ona uvezena) sadrže negativna svojstva te imaju neugodan miris i okus.

Prepoznajmo mirise i okuse!

U posljednje vrijeme sve je veće zanimanje za prepoznavanjem kvalitetnih vina, što gotovo pokazuje određeni društveni status. Vjerujem da će se u bliskoj budućnosti takav trend dogoditi i s EDMU. Sličnosti vina i EDMU? Prilikom ispijanja vina moguće je osjetiti miris i okus koji podsjeća na šumsko voće, grožđice, med, cvjetne i citrusne note, zelenu papriku i dr. Vrlo slične senzacije i doživljaje možemo osjetiti prilikom kušanja i korištenja EDMU, bilo da ga koristimo kao dodatak jelu, kao začin ili kao ulje za kuhanje. EDMU pronalazi mjesto na jelovnicima kao dodatak u posebnim jelima vrsnih kuhara. Sve se češće uvrštava u jelovnike, sljubljuje se

Jeste li znali?

EDMU je skraćenica za Ekstra djevičansko maslinovo ulje

sa slanim i sa slatkim jelima, npr. s desertima na bazi sladoleda! Postaju i dijelom receptura koktel majstora kao poseban sastojak u koktelima koji nas također podsjećaju na ljeto. Jeste li već kušali sladoled ili koktel s EDMU?

Senzacije

i

doživljaji ekstra djevičanskih maslinovih ulja

podsjećaju na ljeto!

Mirisanjem i kušanjem EDMU možemo osjetiti zelene note koje podsjećaju na zelenu svježu maslinu, svježe pokošenu zelenu travu, zelenu jabuku, list masline, rajčice i smokve, koru zelene banane i badema,

BUŽA GARDOŠ (2023)

Ekstradjevičansko maslinovo ulje

Kostelac, Bijele zemlje, Buje, Istra

▶ na mirisu je srednja zelena voćnost (pokošena trava, list rajčice)

▶ na nepcu prevladavaju note zelenog badema, zelene trave, rukole

▶ gorčina i pikantnost su srednjeg intenziteta

▶ ulje je skladno i ugodno, vrhunske kvalitete

▶ Gastro preporuka: lagano poput zlatne niti preliti preko narezanog istarskog pršuta, uz rižoto s plodovima mora

Link na web:

artičoku, crnogoricu i razne druge zelene note. EDMU mogu imati arome koje podsjećaju na aromatično i začinsko bilje poput ružmarina, mente, bosiljka, koromača, eukaliptusa. Može imati miris na zrele note poput zrele svježe masline, rajčice, banane, badema, paprike, šumskog voća. Katkad možemo osjetiti citrusne te cvjetne note. Kao u svježim veselim ljetnim vinima!

Ekstra djevičansko maslinovo ulje donosi dašak ljeta! Sve senzacije tijekom kušanja EDMU mogu nas u mislima odvesti upravo u – ljeto! Baš poput Proustovog kolačića madeleine, miris i okus EDMU vraća u djetinjstvo, poseban događaj, ljetni provod ili upečatljiv trenutak urezan u naše pamćenje! Nadam se da će

LEVANTINKA MI OLIVE OIL (2023)

Ekstradjevičansko maslinovo ulje

Bol, Brač

▶ na mirisu je zelena svježa voćnost (svježe pokošena trava, zelena jabuka)

▶ na nepcu dominira badem, list masline, rukola

▶ uravnotežena i ugodna umjerena gorčina i pikantnost

▶ ulje je kompleksno, harmonično, vrhunske kvalitete

▶ Gastro preporuka: carpaccio od orade, tjestenina s tikvicama i račićima, bijela riba na žaru

Link na web:

većinu vas, kao i mene, miris bazge, mente i limete podsjetiti na rashlađeno ljetno piće, Mojito ili Hugo. Miris sezonskog ljetnog voća ili cvijeća može nas vratiti u vrt drage bake, a miris aromatičnog i začinskog bilja može podsjećati na šetnju po livadi u ljetnim mjesecima. To su neke moje pretpostavke, a preporuka je da se okušate u kušanju, otvorite svoja i osjetila i prepustite se svim mogućim senzacijama. Možda i vi osjetite ljeto u mirisnim zelenim kapljicama...

TORKUL FANITO (2023)

Ekstradjevičansko

maslinovo ulje

Vela Luka, Korčula

▶ spoj dviju izvornih sorti Maslinalastovke i drobnice

▶ na mirisu je srednja zelena i zrela voćnost (list masline, menta, banana)

▶ na nepcu se ističu note masline i zelene trave

▶ gorčina i pikantnost su srednjeg intenziteta, u aftertastu blaga slatkoća i voćnost

▶ ulje je harmonično, punoga tijela, vrhunske kvalitete

▶ Gastro preporuka: “druželjubivo” sa svim jelima jer su mu sva organoleptička svojstva jednakog intenziteta

Link na web:
Maslinik Mi Olive Velo Poje, Bol

Ljeto voli SMOKVE, a smokva voli ROSÉ

piše: MARIJA VUKELIĆ
foto: mv

Moram i sebi dati malo oduška, nećete se (na) ljutiti, zar ne? Da, da, vaša urednica obožava smokve. Od djetinjstva su bile sa mnom, uz mene, kraj mene, iza kuće dida Ive i babe Jele u Senju. Nisam ih baš jako voljela kao dijete, ali bile su dio moga djetinjstva. Nekada davno, sasvim su se spontano nudile gostima uz rakijicu, jele su se svježe, tek ubrane sa stabla, gdjekad i sušene. U novije doba o smokvi se stalno govori kao o kraljici ljeta, a ona je meni kraljica ljetnih salata. Jednu salatu posebno volim, kao i moji prijatelji, zagrebački i senjski. Ljeti je često spravljam u više varijanti, a s vama ću podijeliti originalan recept – koji nije moj, nego Jamiea Olivera. Prijedlog roséa uz „Sexy smokve“ je - moj i skroz mi je poseban, jer su moje smokve najčešće senjske, primorske, a rosé koji predlažem nije morski – nego erdutski, nije od klasičnih „rosé“ sorti (grenache, syrah, pinot noir) – nego od cabernet sauvigona.

RECEPT

Sastojci: 4 smokve, 4 veće kriške pršuta, mozzarella (ili skuta), bosiljak (zeleni i purpurni)

Preljev: 6 žlica ekstra djevičanskog maslinovog ulja (srednjeg intenziteta), 3 žlice limunovog soka

1 žlica meda, sol (cvijet soli) i papar

Najprije morate presjeći smokve uzduž i poprijeko, ali ne sasvim do dna. Zatim ih malo razdvojite da vidite unutrašnjost u koju stavite kriške mozzarelle. Obavijte svaku smokvu jednom tankom kriškom pršuta (vegetarijanci ovaj korak preskaču) i posložite bosiljak po njima. Pomiješajte ekstra djevičansko maslinovo ulje, sok od limuna, med, malo morske soli te svježe mljeveni crni papar i poškropite salatu preljevom. „Salata sad izgleda vrlo sexy“ (kaže Jamie) … Stavite smokve u hladnjak na sat vremena, da se svi sastojci prožmu. (u hladnjaku se već hladi rosé K55, zar ne?) PS. dobro je imati i malo kruha na stolu kako biste njime pokupili fine sokove iz salate – prava poslastica!

Original Jamiejevog recepta možete pronaći na poveznici:

Rosé K55 2023

Ovaj razigrani, mirisni, veseli rosé - pravo je ljetno vino. Napravljen je od sorte cabernet sauvignon nudi malo zagasitije, džemaste arome bobičastog crvenog voća nego roséi na koje smo navikli. Klasificiran kao polusuhi, mednom slatkoćom zavodljivo se razlijeva po nepcu i nudi odlične kombinacije za sljubljivanje s hranom: od predjela na bazi skute i mladog sira s medom i malinama uz par listića metvice, voćne ljetne salate s lubenicom i nektarinama, do ružičastih kolačića macarons ili klasične Pavlove s jagodama. Za one koji vole slano, valja ga kušati uz rižoto s račićima s malo karija jer slatkasti okusi vole začine.

Rosé K55 nastaje u vinogradu uz Dunav na dijelu Aljmaške planine, u vlasništvu obitelji Dugalić od 2022. (nekoć vinarija Janečić). Osim cabernet sauvignona, od crnih sorti imaju crni pinot i zweigelt te kadarku na koju su posebno ponosni. Ipak, 70% čine bijele sorte: graševina, sauvignon blanc, traminac i muškat žuti, kao i u cijelom erdutskom vinogorju. Sva vina možete kušati u lijepoj tradicionalnoj kušaonici, a poslije degustacije prošećite kroz vinograde do Dunava, sjednite s dragom osobom na romantičnu klupicu ispod dva čudesna cedra, pijuckajte vino - i osjetite svu ljepotu prirode erdutskoga kraja i moć Dunava koji ponosno stoji pred vama i zove vas da mu se divite.

VIŠE

SAZNAJ

ČOKOLADA vjerna zrnu

piše: SANJA VLADOVIĆ

foto: SANJA VLADOVIĆ I STIV KAHLINA

Prvu kolumnu Čokoladnih mušica otvorili smo tvrdnjom kako čokolada ima svoj terroir. No iskusni vinoljupci znaju da je, čak i u svijetu vina, termin terroir predmet mnogih diskusija i različitih mišljenja. U svijetu čokolade to neslaganje još je više izraženo. I dok jedni upravo u isticanju terroira vide svojevrsni spas za „pravu čokoladu“, drugi ga osporavaju tvrdeći da se čokolada ne može smatrati proizvodom terroira jer ona nije izravno povezana s određenim mjestom, a u proizvodnji prolazi razinu obrade i transformacije koje nadilazi ono što se obično smatra tipičnim za proizvode terroira. Problem je što su obje strane u pravu. Jer zaista, kad u supermarketu za nekoliko eura kupimo čokoladicu punu šećera i raznoraznih dodataka, koju zatim u dva zalogaja prožvačemo i progutamo, osim nagle navale šećera ne osjećamo ništa što bismo povezali s plemenitom idejom terroira – „prepoznavanja duha rodnog mjesta“ kod hrane u kojoj uživamo. Činjenica je da postoje čokolade koje, upravo kao i ukusno vino, bez ikakvih dodataka mogu imati jasne note voća, orašastih plodova ili cvjetnih aroma koje odražavaju specifične uvjete u kojima su proizvedene.

Pa krenimo od početka, koji elementi utječu na finalni organoleptički profil pojedine čokolade:

1. Tlo: Stabla kakaovca najbolje uspijevaju u dubokim, dobro dreniranim tlima s određenim pH razinama i profilima hranjivih tvari. Kao i grožđe, kakaovac reagira na jedinstvene karakteristike svojeg tla.

2. Klima: Temperatura, vlaga i sunčeva svjetlost imaju ulogu u oblikovanju profila okusa. Kakaovac raste u vrlo uskom tropskom pojasu, 20 stupnjeva sjeverno i 20 stupnjeva južno od ekvatora. Kakao uzgojen u toplim i vlažnim predjelima zapadne Afrike obično ima voćnije note dok niže temperature u Južnoj Americi mogu rezultirati s više cvjetnih ili orašastih okusa.

3. Sorta: Različite vrste kakaovca imaju različite profile okusa. Razmislite o tome kako se plavac mali razlikuje od sangiovesea

4. Obrada nakon berbe: Način na koji sjeme kakaa fermentira i suši se također ima veliki utjecaj na konačni okus, po mnogima mnogo veći nego tlo ili klima. Fermentacija je spontana, odvija se na otvorenom, s mikroorganizmima prirodno

prisutnima u okruženju, no odluke stručnjaka o trajanju fermentacije (2-7 dana) te broju prevrtanja tj. ozračivanja zrna imaju ključan utjecaj na formiranje okusa i aroma kakaa.

5. Obrada zrna kakaa u čokoladu: Većina čokolade i dalje se proizvodi u Europi i sjevernoj Americi tako da kakaovac mora prijeći dalek put prije nego što dođe na mjesto gdje će se preobraziti u čokoladu. I pritom nije svejedno dolazi li kakaovac u ruke zanatskog proizvođača, predanog kvaliteti ili u automatizirana postrojenja velikih industrija. Vješt izrađivač čokolade može izvući jedinstvene okuse pažljivo kontrolirajući korake proizvodnje kao što su pečenje i končiranje. Pristup u kojem se fokus stavlja na isticanje karaktera kakaa, a ne na postizanje tipičnog čokoladnog okusa i teksture kakve nalazimo u industrijskim čokoladama, naziva se „true to bean“. Mali craft proizvođači upravo u takvom pristupu vide svoju najveću kompetitivnu prednost naspram velike industrije. Fokus na kvalitetu, proizvodnja u malim serijama i, prije svega, korištenje vrhunskog kakaovca kontroliranog podrijetla (što omogućuje kontrolu kvalitete u svim koracima, od uzgoja, preko post-harvest metoda pa i prijevoza) i, konačno, brižna preobrazba u čokoladu, pristup je koji velika industrija fokusirana na zaradu ne prakticira.

6. Kušanje: Zadnji, ali ništa manje važan korak u očuvanju okusa i aroma u čokoladi jest način na koji je jedemo. Čokoladi treba dati vremena da se otopi i opusti sve svoje arome. Kao što ni fino vino nećemo popiti „na eks“, tako ni čokoladu ne smijemo samo prožvakati i progutati. Ako želimo zaista osjetiti sve što nam fina čokolada donosi, trebamo je pustiti da se polako topi u ustima, a prirodno prisutne arome u valovima će se opuštati i zapljuskivati naše nepce.

Dakle, dok istražujete svijet fine čokolade, obratite pozornost na riječi kao što su „single origin“, „single plantation“, „bean to bar“, „true to bean“ i „small batch“. Ovi izrazi često označavaju fokus proizvođača na predstavljanje jedinstvenih karakteristika terroira pojedinih farmi ili regija. Kad napokon odaberete čokoladu u kojoj želite uživati, obratite pozornost na okuse i arome koji se razvijaju na vašem nepcu. Osjećate li naznake citrusa ili bobičastog voća? Ima li suptilnog zadimljenog ili orašastog prizvuka? Sve su to znakovi terroira na djelu! Ili sačuvanog karaktera kakaa, za one koji baš ne vole koristiti izraz terroir.

Volite li OCAT? O, da, da!

OPG MATULIĆ s Pašmana s velikom strašću promiče sve lokalno i prirodno iz svojeg okruženja! Ana Matulić, profesorica engleskog i francuskog ne skida osmijeh s lica kad s vama razgovora, a njezin suprug Krsto prati je u tom iskreno vedrom i nasmiješenom raspoloženju. Njihova međusobna povezanost i životna radost zarazne su! A proizvodi? Od prirodnih sapuna, losiona, melema, krema od maslinova ulja, smilja i drugih ljekovitih biljaka – do današnje teme, ocata! Ali ne bilo kakvih…

piše: PROMO

foto: OPG MATULIĆ / MILJENKO HEGEDIĆ

„Naša je priča započela 2012. godine, prije nego što smo osnovali OPG ,“ kaže Ana. „Imali smo viziju i želju za načinom života koji će nam dopustiti da radimo ono što volimo, da puno putujemo i da u svemu tome uživamo. Ja sam krenula s prirodnom kozmetikom, a Krstu je zaintrigirala jedna bakina bačva kvasine koja je ostala puna. Od malih nogu pomagao je u proizvodnji vina i vinskog octa. Od te prave, stare, odležane kvasine krenula je priča o Matulić začinima. Tada sam ja ostala u kozmetici, a Krsto je krenuo u proizvodnju ocata, učeći i razvijajući „svoje“ načine proizvodnje, uvijek inspiriran tradicijom. Od naših početaka nit vodilja je da kupcima ponudimo vrhunski proizvod, nešto što sami koristimo. Da se razvijamo, educiramo i da sve ono što smo naučili primijenimo u našoj proizvodnji.” Krsto je u talijanskoj Modeni (a gdje drugdje?) naučio

Od naših početaka nit vodilja je da kupcima ponudimo vrhunski proizvod, nešto što sami koristimo.

mnogo o proizvodnji aceta balsamica. Kvaliteta tog octa uvelike ovisi o bačvama: mora odležati u drvenim bačvama najmanje godinu dana, sva godišnja doba. Što dulje stoji u bačvama, to je bolji i cjenjeniji. „Odlučio sam se za bačve od divlje trešnje jer daju predivan slatkast okus po karameli. Sad sam zadovoljan njegovim okusom, a očito su zadovoljni i kupci i gurmani. Koristila ga je čak i slastičarka Petra Jelenić za izradu nekih svojih savršenih slastica – objasnio je Krsto Matulić.

Kakve nam octe nude MATULIĆI?

Vinski ocat (kvasina) radi se tradicionalnom metodom od crnog vina, odležava u hrastovim bačvama, što dulje to bolje! Odličan je začin za klasične

salate, salatu od hobotnice, ide u marinade, u brudete i u najljući Matulićev začin Pašmanero.

Pašman Libre aceto je od smokve, odležava u trešnjinim bačvama minimalno dvije godine. Radi se inovativnom metodom, kao što piše na etiketi: „Pripremljen po revolucionarnoj Krstovoj recepturi.” �� Slaže se s raznim jelima, od predjela do deserata. Začinite njime sir, inćune, avokado, salate, dodajte ga u mesne umake, mariniranu ribu, jagode, voćne salate. Koriste ga poznati kuhari - David Skoko, Tomislav Karamarko, Josip Vrsaljko, zašto ne biste i vi? Pašman Libre osvojio je mnoge nagrade za kvalitetu: Superior Taste Award, Great Taste Award, ITA. Maraška je „napravljena s puno gušta i šušta“, također odležava u bačvama od trešnjevine, dodaje joj se 15% vinskog octa. Odlično se slaže sa svježim sirevima, odrescima, sladoledom, čokoladnim desertima. Osvojila je nagradu Great Taste Award.

Čim poželite kupiti sve te octe, na mrežnoj stranici naići ćete na podatak da Matulići imaju čokoladu u koju su dodali Pašman Libre i Marašku. Ta je čokolada 2023. godine nagrađena u ustanovi Academy of Chocolate u Londonu. Evo još jedne stavke u vašoj virtualnoj košarici, na internetskoj prodaji. Ako niste ljubitelj digitalnih kupnji, zacijelo je bolja ideja „zaletjeti se“ do Pašmana ovo ljeto i upoznati sve proizvode Matulić, zar ne? Odluka je na vama!

SAZNAJ VIŠE:

Ljeti pašu

PŠEN ČNA P VA

piše: GORAN GAZDEK

foto: JULIO FRANGEN

Osvježavajuća lagana piva od pšeničnog slada najbolji su izbor za gašenje žeđi u vruće dane, ali i za uživanje uz laganu hranu kao što su salate, plodovi mora, bijela riba, suši, piletina, laganih sirevi i deserti ako je riječ o voćnoj varijanti, bilo da vrijeme provodimo na morskome žalu, na jahti, turističkom brodu, nekom gradskom restoranu, kafiću ili u svojoj kući ili stanu. Vrijeme je, dakle, za sezonsko pivo koje će nam nevjerojatnim okusima, slaganjima s hranom i načinom točenja i posluživanja obogatiti doživljaj ljeta.

Pšenična piva najviše se proizvode i piju u Njemačkoj gdje ih nazivaju „Hefeweizen“. Hefe je kvasac, a Weizen je pšenica! Često ga zovu Weissbier (bijelo pivo) jer su prije pronalaska svijetlog Lagera i alea, piva uglavnom bila tamna. Hefeweizen je pivo gornjeg vrenja, nefiltrirano i naknadno provrelo u bocama, u kojima se taloži kvasac. Kad bocu pomičemo, kvasac se diže s dna. Toče se hladna, polako i pažljivo u visoku čašu, usku pri dnu i proširenu na vrhu – nalik na vazu. Kad u boci ostane četvrtina sadržaja, istakanje prestaje. Bocu tada valja zavrtjeti da se nataloženi kvasac podigne, a zatim se ostatak izlije u čašu. Tako se u čaši dobije bogata kremasta pjena i sav sadržaj pivskog kvasca. Obično ima oko 5 posto alkohola, a proizvedeno je od usipka s najmanje polovicom pšeničnog slada. Može biti bistro (filtrirano), zvano još i kristal, ili mutno

(nefiltrirano) – Hefeweizen. Boja mu je mutna zlatnonarančasta, a pjena čvrsta i kremasta. Aromu daju kvasne note. U balansu su fenoli nalik na klinčić i esteri koji podsjećaju na bananu. Njemačko je pšenično pivo lagano, iskričavo, osvježavajuće i smatra se pravim ljetnim pićem. U Bavarskoj je od 1970. godine, kad je počeo trend pijenja, taj tip u 20 godina došao do udjela od četvrtine potrošnje.

Weizenbier se radi i u tamnoj varijanti, pod imenima Stark, Export, Weizenbock i Dunkelweizen, i može imati više od 10 posto alkohola. Veći su bavarski proizvođači Schneider (njihova pivovara u

Le Petit Belge

Osjetite dašak Belgije uz četrdesetak poznatih belgijskih specijala i tridesetak craft piva, domaćih i stranih! Uživajte u pivu kao da ste u Antwerpenu, Liegeu ili Ghentu. Čekamo Vas na Trgu Dražena Petrovića, u popularnoj Ciboni!

VIŠE NA LINKU:

Münchenu zove se Weissbrauerei – Bijela pivovara) i Erdinger. Odlična su pšenična piva i Franziskaner i Hofbräuhaus. U sjeveroistočnoj Njemačkoj kuha se slabiji, kiselkastiji tip, s dvostruko manje pšenice i zove se Berliner Weisse. Tom se pivu dodaje voćni sirup, a vodeće su marke Berliner Kindl i Schultheiss. I belgijska pšenična piva nazivaju se bijelima – Witbier Služila su za ljetno osvježenje još od srednjega vijeka. Katkad su začinjena korijanderom, narančinom ili limunovom korom, kamilicom, kimom ili cimetom. Karakteristična su slamnato-žućkaste ili vrlo blijedo zlatne boje i mutnoga tijela od škroba ili kvasca. Poznata su pod francuskim imenom Bière Blanches ili Tarwebier. Najpoznatija je marka Hoegarden. Poslužuju se u velikoj tumbler čaši, a uz njega ide lagana hrana – školjke, losos ili piletina. U belgijskim pivnicama gotovo ćemo u pravilu, doživjeti da nam konobari takva piva natoče u čaše, po svim pravilima struke i vrlo često objasne kako kvasci koji ostaju na dnu boce ne znači da piće nije pokvareno nego upravo suprotno – da su oni poželjni i da su duša takvih piva.

Jedinstveni su belgijski stil piva lambic. Nazivaju ih i divljim pivima, a korijene im sežu daleko u prošlost. Koristi se barem 30 posto nesladne pšenice kako bi se dobilo mliječne nehmeljeno pivo od smjese. Koriste se stari hmeljni češeri jer se su potrebni kao konzervans, a ne radi okusa i arome. Za razliku od drugih stilova, kako u Enciklopediji piva piše Brian Glover, u kojima se pažljivo kultivirani kvasac rabi za fermentaciju

mladog nehmeljenog piva, pšenično pivo kojim se proizvodi lambic, ostavlja se izloženo zraku kako bi se omogućila spontana fermentacija od divljih kvasaca u atmosferi. Takvo pivo proizvodi se zimi jer bi kvasci ljeti bili nepredvidivi. Ono sazrijeva u drvenim bačvama u mračnim podrumima od tri mjeseca do više godina. Može se piti mlado, često u briselskim kafićima, ali se obično miješa sa starijim lambicima. Ponekad se dodaje voće da bi se dobio framboise (malina) ili kriek (trešnja). Obično se proizvode u malim specijaliziranim pivovarama, ali postoji nekoliko komercijalnih pivovara. Pšenična piva popularna su i u Americi. Tamošnji pivari ponekad koriste i standardni ale kvasac uz dodatak višanja, malina, ribiza, marelica i borovnica. I kod nas je u novije doba bilo pokušaja proizvodnje pšeničnih piva: Heineken Hrvatska 2015. je na tržište izbacio Karlovačko Primavera, nefiltrirano pšenično pivo obogaćeno mirisom korijandera što mu je davalo osvježavajući okus i blagu gorčinu, a četiri godine prije Zagrebačka pivovara izbacila je Ožujsko pšenično Pivo je blijede oker boje, blago zamućeno, s gustom bijelom, trajnom i stabilnom pjenom, a u okusu se prepoznaje banana, klinčić, malo korijandera, te natruha kvasca.

Od domaćih craft pivovara za ovu prigodu izdvajam cjelogodišnje Dva klasa i sezonsko Ljeto u Zagrebu Pivovare Medvedgrad. Njihov glavni tehnolog Božidar Kostnjačar kuha odlično pšenično pivo belgijskog tipa. Spravljeno je od pšeničnog i ječmenog slada te zobi. Dodano je malo korijandera i kora gorke naranče od koje jednim dijelom i potječe blaga gorčina piva. Ima žućkastu boju, 5,2 posto alkohola i 13 posto ekstrakta. U svojim pivnicama uz to se pivo nudi morska gastronomska priča s bijelom ribom i lignjama. Za predjelo to je izbor plemenitih sireva kremaste teksture, bogate arome plijesni koje se kombiniraju s orasima. Filet bijele morske ribe okupan je limunovim sokom prije i za vrijeme pečenja, a tuba lignje punjena je klasičnim rižotom s aromom lista i sjemenki korijandera. Prilog je tome palenta s mozzarellom i rukolom ugrijana na ploči roštilja i prelivena aromatičnom kremom od rajčice i naranče.

SAZNAJ VIŠE:

Zagreb te zove na KOKTEL „Ljeto Pri Nami“

piše: MARIJA VUKELIĆ foto: JULIO FRANGEN

Potpuno autentično i romantično dvorište u samom srcu grada do kojega vas vode Stube Ivana Zakmardija, a poruka putem, na asfaltu, podsjeća da nazovete svoju mamu (vidi fotografiju), jedno je od najurbanijih novijih mjesta s dušom u Zagrebu. Otvoren prošloga ljeta, bez velike buke, naslova, stručnjaka za odnose s javnošću i „pumpanja objava“, korak po korak, takt po takt, osmijeh na osmijeh, stvorio je okružje u kojem se odlično osjeća „i staro i mlado“. Kafić su otvorila dvojica prijatelja, poznati ugostitelj Marin Levaj i kazališni glumac Šiško Horvat Majcan. Lokal se sastoji od unutrašnjeg dijela koji je nekada bio menza u sastavu Name, a sada je unutrašnji dio lokala, jednog natkrivenog dijela i –

“Urbani je koncept, urbana glazba i to je jedini uvjet da se osjećamo odlično!“

dvorišta. Kako su dečki našli ovu lokaciju?

„Prijatelj Marin Levaj i ja godinama „škicamo“ razne prostore pa nam je tako zapelo za oko i ovo dvorište Name. Uspjeli smo se povezati s vlasnicima koji su nas ljubazno primili i pokazali nam prostor. Otkrili smo staru menzu i bacili se na posao. Imali smo otprilike jasnu ideju kako bi to trebalo izgledati. Dobro se sve razvijalo, imali smo dobru namjeru pa je dobro i krenulo. I, evo, trajemo već skoro godinu dana. Otvorili smo krajem sedmog mjeseca 2023.” – kaže Šiško i nastavlja objašnjavati ideju. – „Koncept je ponuditi gostima različita pića: budući da smo zemlja pića, a i regija koja proizvodi puno različitih pića, od piva, vina, rakija do likera – želimo to sve predstaviti, ne samo

domaćim gostima, nego i strancima, da mogu na jednom mjestu probati fina pića uz dobru muziku, a nadamo se uskoro i uz poneki dobar zalogaj.”

Glazba koja vas umiri, otvori, raznježi ili razveseli (ovisno o trenutnom raspoloženju) čim zakoračite u dvorište, daje vam osjećaj kao da ste kod kuće, kad na radiju čujete omiljenu pjesmu. Glazba je sastavni dio koncepta stoga su Pri Nami česta gostovanja poznatih, ali i mladih glazbenika:

„Marin i ja poznajemo jako puno glazbenika, zaljubljenici smo u glazbu. To je velika mreža, oni sebe međusobno podržavaju i uvijek stariji „vuku” mlađe. Tu ima i djece koja još nisu zakoračila u akademiju i ovih koji su se već u BP-u „proslavili”. “Urbani je koncept, urbana glazba i to je jedini uvjet da se osjećamo odlično!“ – ispričao je Šiško i predložio nam da kušamo njegov koktel Ljeto pri Nami. Nismo odbili!

Recept za koktel ”Ljeto pri Nami”

U shaker pun leda natočite 0,5l Camparija; 0,25l Cointreaua; 0,15l cijeđenog soka limuna i 0,4l cijeđenog soka naranče i sve zajedno dobro promiješajte. Kada je shaker potpuno smrznut, procijedite kroz cjedilo i na kraju ukrasite metvicom.

POGLEDAJ VIDEO:

Naše grožđe bere se rukom u kašete i pažljivo prenosi do podruma. Tijek prerade osmišljen je u skladu s gravitacijom, od odvajanja peteljki od bobica, mljevenja i višednevne maceracije na masulju sve do odležavanja vina u tišini najdubljeg dijela podruma kapaciteta 200.000 litara. U podrumu Petrač vina se čuvaju do trenutka kad su spremna za tržište. Prostornošću, suvremenom opremom i tehnologijom, podrum obitelji Petrač daje idealne uvjete za stvaranje i školovanje vina.

foto: NINA ŠTURLIĆ

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.