Women4Life by bmcroatia

OŽUJAK, 2021.

WOMEN 4LIFE Što motivira liderice koje su pokrenule pozitivne promjene u zdravstvu?

POSEBAN PRILOG MAGAZINA

VESNA BAČIĆ VRCA NIKOLINA BAŠIĆ JUKIĆ MIRELA BUŠIĆ ANDREA DOKO JELUŠIĆ NEDA FERENČIĆ VRBAN

VIZIONARKE I LIDERICE

SUNČANA GLAVAK SANDRA KARABATIĆ VERA KATALINIĆ JANKOVIĆ MILKA KOSANOVIĆ VIKICA KROLO MIRJANA KUJUNDŽIĆ TILJAK JASMINA LOVRIĆ ZRINKA MACH MAŠA MALENICA IVETA MERĆEP JASMINKA MILAS-AHIĆ JADRANKA MOROVIĆ-VERGLES RINA MUSIĆ TATJANA NEMETH BLAŽIĆ SANJA PLEŠTINA VESNA RAMLJAK TATJANA REIĆ ASJA SMOLČIĆ BUBALO INES STRENJA

ŽENA U ZDRAVSTVU I njihova najveća postignuća na dobrobit pacijenata i zajednice

MIRELA ŠENTIJA KNEŽEVIĆ ARJANA TAMBIĆ ANDRAŠEVIĆ ADRIANA VINCE LJILJANA VUKOTA

WOME N4 L I FE

4 . . . . . . prof. dr. sc. Vesna Bačić Vrca, voditeljica Centralne bolničke ljekarne KB Dubrava 6 . . . . . . prof. dr. sc. Nikolina Bašić Jukić, voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega KBC-a Zagreb 8 . . . . . . Mirela Bušić, nacionalna transplantacijska koordinatorica pri Ministarstvu zdravstva 10 . . . . . . Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) 12 . . . . . . Neda Ferenčić Vrban, glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka 14 . . . . . . Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu 16 . . . . . . Sandra Karabatić, predsjednica Udruge oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća Hrvatske „Jedra“ 18 . . . . . . prim. Vera Katalinić Janković, pomoćnica ministra zdravstva Republike Hrvatske 20 . . . . . Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca – HUP 22 . . . . . Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore 24 . . . . . Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ 26 . . . . . izv. prof. dr. sc. Jasmina Lovrić, dekanica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 28 . . . . . Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga 30 . . . . . prof. dr. sc. Maša Malenica, voditeljica Odjela za neuropedijatriju Klinike za pedijatriju, KBC Sestre milosrdnice 32 . . . . . prof. dr. sc. Iveta Merćep, pročelnica Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb, predsjednica Središnjeg etičkog povjerenstva 34 . . . . . prof. dr. sc. Jasminka Milas-Ahić, članica Nacionalnog zdravstvenog vijeća Republike Hrvatske 36 . . . . . prof. dr. sc. Jadranka Morović-Vergles, pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju Klinike za unutarnje bolesti, KB Dubrava 38 . . . . . mr. sc. Rina Musić, direktorica MSD Hrvatska i Slovenija 40 . . . . . prim. Tatjana Nemeth Blažić, koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice Ministarstva zdravstva 42 . . . . . doc. dr. sc. Sanja Pleština, voditeljica Odjela za rijetke tumore sredoprsja Klinike za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb 44 . . . . . doc. dr. sc. Vesna Ramljak, predsjednica Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna, voditeljica Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju Ljudevit Jurak, KBC Sestre milosrdnice 46 . . . . . Tatjana Reić, predsjednica Hrvatskog društva za bolesti jetre „Hepatos” 48 . . . . . dr. sc. Asja Smolčić Bubalo, ravnateljica ZU Ljekarne Phyto-Pharma 50 . . . . . doc. dr. sc. Ines Strenja, znanstvena suradnica u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, Klinika za neurologiju, Zavod za cerebrovaskularne bolesti 52 . . . . . Mirela Šentija Knežević, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba 54 . . . . . prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, pročelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti „Dr . Fran Mihaljević“, predsjednica Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju HLZ-a, predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) pri MZRH 56 . . . . . prof. dr. sc. Adriana Vince, pročelnica Zavoda za infekcije probavnog sustava Klinike za infektivne bolesti „Dr . Fran Mihaljević“, pročelnica Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, voditeljica Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa MZRH, glavna tajnica Hrvatskog liječničkog zbora 58 . . . . . Ljiljana Vukota, glavna tajnica Udruge „SVE za NJU“ 60 . . . . . Inicijative unutar MSD-a promoviraju jednakost među spolovima, osnaživanje žena i očuvanje ženskog zdravlja

Žene i podzastupljene etničke skupine Sve osobe na upravljačkim pozicijama imaju jasno definirane ciljeve po pitanju raznolikosti i inkluzivnosti, koji su uključeni i u njihove godišnje izvještaje o ostvarenom. Usto, provode se specifični, vremenski definirani planovi s ciljem povećanja zastupljenosti žena u strukturi kompanije u svijetu, kao i podzastupljenih etničkih skupina na vodećim pozicijama u SAD-u. Tvrtka vrlo precizno prati navedene parametre, nadzirući ostvareni napredak i aspiracije zaposlenika, čak i kad su u pitanju najviše upravljačke pozicije u kompaniji.

Žene u menadžmentu farmaceutske proizvodnje Žene u vodstvu MSD je uspostavio globalni program (Women’s Leadership Program, WLP) čija je namjena podržavanje napredovanja sposobnih žena na pozicije višeg menadžmenta. Program je usmjeren na osnaživanje sposobnosti snalaženja unutar organizacije, stjecanje novih znanja i vještina, unaprjeđenje vještina leadershipa te prepoznavanje čak i najmanjih nejednakosti koje se mogu javiti unutar kompanije. Program pridonosi vidljivosti osoba na upravljačkim pozicijama i ostvarivanju osjećaja pripadnosti.

MSD je trajno posvećen povećanju broja žena u proizvodnim procesima i vodstvu. Pritom stvaraju okruženje u kojem žene brže napreduju u područjima u kojima su tradicionalno bile podzastupljene.

Pripremila: Jasminka Vugec Mihok

sadržaj // intervjui

MSD globalni programi namijenjeni osnaživanju žena pokazali su se ključnima u pružanju podrške tijekom njihovog napredovanja u karijeri, kao i u postizanju uspješne ravnoteže između poslovnog i privatnog života

uvodnik Posebnim prilogom Women4Life, povodom Međunarodnog dana žena 2021. godine, želimo odati priznanje ženama u Hrvatskoj koje svojim višegodišnjim djelovanjem daju doprinos promicanju zdravlja i poboljšanju kvalitete života, posvećene su poboljšanju zdravstvene skrbi, rade na promicanju inovacija u liječenju te na kreativan i proaktivan način pomiču granice društveno odgovornog djelovanja u zajednici.

Nemoguće je jednom publikacijom obuhvatiti sve žene koje sudjeluju u oblikovanju i unaprjeđenju zdravstvenog sustava Republike Hrvatske, ali važno je osvijestiti ulogu i doprinos žena kroz neke istaknute primjere. Važno je ukazati i na prostor za unaprjeđenje praksi, osnaživanje položaja žena u suvremenom društvu te nejednakosti koje bi trebalo ispraviti.

Zahvaljujemo svim ženama koje su prihvatile naš poziv i tvrtki MSD koja je podržala realizaciju publikacije Women4Life.

Jasminka Vugec Mihok, mag. pharm., univ. mag. pharm., izvršna urednica magazina Pharmabiz i urednica posebnog priloga Women4Life

impressum Women4Life Poseban prilog, ožujak 2021., PHARMABIZ, stručni magazin za lijekove i medicinske proizvode / NAKLADNIK Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb, Hrvatska; pharmabiz@bmcroatia.hr; www.pharmabiz.hr / GLAVNI UREDNIK Nenad Žunec / IZVRŠNA UREDNICA Jasminka Vugec Mihok, mag. pharm., univ. mag. pharm./ VODITELJ PRODUKCIJE I DISTRIBUCIJE Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. / MARKETING e-mail: pharmabiz@bmcroatia.hr / DIZAJN I OBLIKOVANJE Designerd d.o.o. / UREDNIK FOTOGRAFIJE Igor Dugandžić / TISAK Radin print / FOTO AGENCIJA Shutterstock / ISSN 1848-8099 Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti u druge svrhe ili objave bez suglasnosti nakladnika.

WOME N 4L I FE

Vesna Bačić Vrca PROF. DR. SC.

MAG. PHARM., SPEC. KLINIČKE FARMACIJE

Voditeljica Centralne bolničke ljekarne i predsjednica Povjerenstva za lijekove KB Dubrava, dopredsjednica Hrvatskog farmaceutskog društva, predsjednica Sekcije za kliničku farmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva

“

U poslu se uvijek može ponešto unaprijediti

Profesionalni put…

Rođena sam u Splitu, gdje sam završila Klasičnu gimnaziju. Diplomirala sam na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a specijalizaciju iz kliničke farmacije završila na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Kao stipendist Texas Heart Institutea usavršavala sam se u Sjedinjenim Američkim Državama 1995. godine, u Houstonu. Završila sam poslijediplomski studij iz farmaceutskih znanosti na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i 1999. godine obranila magistarski rad pod naslovom „Ispitivanje novog modela bolničke ljekarničke skrbi – sustav pripreme jedinične terapije“. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Farmakološki antioksidansi u liječenju difuzne autoimune hipertireoze“ obranila sam 2003. na Farmaceutskobiokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice izabrana sam 2017. godine.

Zaposlena sam u Kliničkoj bolnici Dubrava, gdje sam 1996. na Zavodu za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju uvela Sustav raspodjele jedinične terapije te otpočela praksu kliničke farmacije. Predsjednica sam Povjerenstva za lijekove Kliničke bolnice Dubrava od 1996. do danas. Od 1998. zaposlena sam u kumulativnom radnom odnosu na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, kada se u nastavu uvodi kolegij Klinička farmacija. Organiziranje i vođenje novog poslijediplomskog specijalističkog studija Klinička farmacija povjereno mi je 2010. godine, a aktivno sam sudjelovala u procesu kreiranja i odobravanja zdravstvene specijalizacije Klinička farmacija – bolničko i javno ljekarništvo u Hrvatskoj. Bila sam predsjednica Organizacijskog odbora 1. i 2. hrvatskog kongresa kliničke farmacije s međunarodnim sudjelovanjem, održanih 2014. i 2017., te sam sudjelovala kao članica i/ili predsjednica znanstveno-stručnih odbora u organiziranju niza domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Objavljivala sam znanstvene i stručne radove i aktivno sudjelovala na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te održavala niz javnih predavanja. Dopredsjednica sam Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD) i predsjednica Sekcije za kliničku farmaciju HFD-a od osnutka 2012. godine. Kao član Izvršnog odbora Sekcije za bolničku ljekarničku djelatnost HFD-a bila sam

VE SN A B AČIĆ V RCA

voditeljica delegacije ove Sekcije prilikom učlanjenja u European Association of Hospital Pharmacists (EAHP) te delegat HFD-a u Generalnoj skupštini EAHP do 2008. godine. EAHP me 2004. svrstao među „Ikone bolničkog ljekarništva Europe“ (Icons of European Hospital Pharmacy). Nositeljica sam Diplome Hrvatskog farmaceutskog društva 2004. godine. Najviše časno priznanje Hrvatskog farmaceutskog društva „Medalju prof. dr. sc. Julije Domac“ za značajan doprinos znanstvenom, stručnom i društvenom radu u farmaciji te zapaženo podizanje ugleda struke dobila sam 2017. godine.

Vode li žene svijet…

Ne bih se mogla složiti s tezom da žene vode svijet. Želim vjerovati da bi svijet generalno bio bolje mjesto za život da je tomu tako.

Motivacija u radu…

Najveći motiv mi je spoznaja da se u poslu baš uvijek može ponešto unaprijediti, poboljšati, naučiti, pružiti bolje i više od sebe.

O sebi u tri riječi...

Vizija, upornost i rad, možda bi bile najbolje tri riječi kojima bih se mogla opisati u poslu.

Izazovi na vrhu…

Život je sam po sebi izazov i ovo vidim samo kao dio te životne borbe i puta, kojeg svaki čovjek u danim okolnostima odabire za sebe.

WOME N 4L I FE

PROF. DR. SC.

Nikolina Bašić Jukić

DR. MED., SPECIJALIST INTERNIST, NEFROLOG

Voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega KBC-a Zagreb

Profesionalni put…

Diplomirala sam 1994. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao najbolji student u generaciji. Još tijekom studija sam aktivno sudjelovala u provođenju nastave iz anatomije, isprva kao demonstrator, a na petoj godini fakulteta kao pomoćni asistent, zbog čega mi se pružila prilika da se pridružim timu akademika Slobodana Vukičevića. Pod njegovim mentorskim vodstvom sam dijelom u Sjedinjenim Američkim Državama, a dijelom u Zagrebu izradila magistarski rad, a potom i doktorsku disertaciju koju sam obranila kao najmlađi doktorand u povijesti Medicinskog fakulteta. Akademik Vukičević ima nevjerojatnu sposobnost izvlačenja najboljeg iz osobe, pri čemu niste niti svjesni da te osobine uopće posjedujete. S obzirom na to da sam oduvijek željela raditi kao liječnica, karijeru sam nastavila specijalističkim usavršavanjem iz područja interne medicine u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Mentor mi je bio prof. dr. sc. Boris Labar koji me naučio da znanost i klinika savršeno zajednički funkcioniraju, uz potrebu svakodnevnog cjeloživotnog učenja.

Nakon položenog specijalističkog ispita započela sam subspecijalističko usavršavanje iz područja nefrologije, dijalize i transplantacije bubrega. Ponovno sam imala sreću da me potiče i uči sjajan stručnjak i čovjek, prof. dr. sc. Petar Kes, a osnove transplantacije sam učila od prim. mr. sc. Ljubice Bubić-Filipi, žene širokog znanja i velikog srca.

Recentna postignuća…

Unatrag desetak godina sam voditeljica Odjela za transplantaciju bubrega u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Predstavnica sam Republike Hrvatske u rukovodećem tijelu za alokaciju bubrega Eurotransplanta. Konzilijarni sam nefrolog Kliničkog centra u Podgorici te sam sudjelovala u uspostavi transplantacijskog programa u Crnoj Gori. Prvi put u našoj zemlji započela sam primjenu čitavog niza različitih lijekova koji se koriste u populaciji bolesnika s transplantiranim bubregom, a prije nekoliko mjeseci uvela sam metodu imunoadsorpcije u svakodnevnu kliničku praksu. Rad u multidisciplinarnom transplantacijskom timu zahtijeva predanost, strpljenje i dobru volju, a akademik Željko Kaštelan kao voditelj našeg transplantacijskog centra uspješno održava ravnotežu među članovima tima. Imamo sjajnu stručnu i znanstvenu suradnju. Trajno sudjelujem u provedbi nastave iz interne medicine za studente dodiplomskih, poslijediplomskih i doktorskih studija, kako na hrvatskom tako i na engleskom jeziku.

Objavila sam više od 300 znanstvenih i stručnih radova koji su do sada citirani oko 2.000 puta. Objavila sam i dva sveučilišna udžbenika i jedan priručnik te brojne edukacijske brošure za liječnike i bolesnike. Dobitnica sam deset međunarodnih i domaćih nagrada za znanstvena postignuća. Bila sam mentor deset doktorskih disertacija i čitavog niza diplomskih radova. Osobito me veseli rad sa studentima koje još tijekom studija potičem na uključivanje u znanstveni rad. Uz podršku roditelja i supruga liječnika te veliko razumijevanje djece, uspješno održavam ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Vode li žene svijet?

Apsolutno. Iako su žene još uvijek relativno rijetko na vodećim izvršnim funkcijama, vrlo često vladaju iz sjene. Rijetko koji muškarac na rukovodećoj poziciji nema jednu ili više žena s kojima usko surađuje. Svjedočimo čitavom nizu uspješnih žena koje mijenjaju svijet. Veseli me vidjeti da ih je sve više, osobito u području medicine. Nadam se da će na rukovodećim mjestima u medicini biti više žena jer one to zaslužuju, ne zbog spolne pripadnosti, nego zbog iznimnih rezultata. Cilj nam treba biti rukovodstvo birano prema sposobnostima i rezultatima, a ne prema spolu, političkoj ili nekoj drugoj pripadnosti.

Najveća motivacija u radu…

Transplantacijska medicina ima sposobnost radikalne promjene života bolesnika. Najviše me motivira upravo ta promjena, pozitivan duh koji se budi u našim bolesnicima. Istovremeno, motiv su mi i najteži bolesnici od kojih nikada ne odustajemo i borimo se za njihove živote svim dostupnim sredstvima i metodama. Neki od bubrežnih bolesnika su u izuzetno teškom stanju od najranijeg djetinjstva, ali se i dalje bore i postižu uspjehe.

N IKOL IN A B A ŠIĆ J UKIĆ

NASTAVAK SA STRANICE 06

Završavaju škole, fakultete, vjenčaju se i imaju djecu. Kada mi je teško, sjetim se svojih bolesnika i nastavljam dalje. Ljepota posla kojeg smatram najljepšim na svijetu je dodatno naglašena znanstvenim radovima koji zahtijevaju puno truda i vremena, ali značajno doprinose ukupnom zadovoljstvu.

Opis u tri riječi…

Pouzdana, precizna i inovativna.

Izazovi na vrhu…

Voditi određeni dio struke je jako izazovno i zahtijeva neprestanu borbu za opstanak na vrhu. Borba se očituje u svakodnevnom upornom, predanom radu te trajnoj izobrazbi kojoj je glavni cilj stjecanje širokog znanja. Ono omogućava pronalaženje optimalnog liječenja najtežih bolesnika. Pritom, mlađe kolege ne treba gledati kao konkurenciju, već kao poticaj za neprestano usavršavanje.

“

Cilj nam treba biti rukovodstvo birano prema sposobnostima i rezultatima, a ne prema spolu 7

WOME N 4L I FE

Mirela Bušić DR. MED.

Nacionalna transplantacijska koordinatorica pri Ministarstvu zdravstva

Profesionalni put…

Još u srednjoj školi, prilikom razmišljanja o izboru svog životnog poziva, znala sam da ću studirati nešto što će mi omogućiti da direktno pomažem ljudima u njihovim najvitalnijim problemima – problemima zdravlja. Liječnički poziv daje mogućnost da svoju humanost dokazujete svakodnevno, 24/7. Bila je to odluka utemeljena na mojem osobnom senzibilitetu i kućnom odgoju u tradicionalnoj obitelji. Nakon što sam diplomirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1989. godine vratila sam se u rodni Metković te započela svoj profesionalni put u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u Domu zdravlja Metković, prvo na poslovima školske i obiteljske, zatim hitne medicine i na kraju kao voditeljica odjela hemodijalize DZ Metković. Na toj poziciji dočekala sam i početak Domovinskog rata, kad je cjelokupni odjel preseljen u podrumske prostorije metkovske robne kuće, zajedno s ratnom bolnicom. U tim sam posebno teškim okolnostima za vrijeme Domovinskog rata, uz svoj primarni posao na odjelu hemodijalize, aktivno sudjelovala i dala svoj stručni doprinos u radu ratne bolnice. Nakon rata nastavila sam raditi na mjestu voditeljice Odjela za hemodijalizu Doma zdravlja, gdje sam ukupno provela pet godina. Odjel hemodijalize tada je već bio odlično organiziran i opremljen, sve je funkcioniralo besprijekorno i ja sam trebala nove profesionalne izazove i daljnji razvoj karijere. Zbog obiteljskih razloga preselila sam se 1999. godine u Zagreb. Tražeći posao u struci, ukazala mi se prilika zapošljavanja u Ministarstvu zdravstva, koje je u to vrijeme nastojalo (re)vitalizirati gotovo ugašeni transplantacijski program. 8

Na poziciju nacionalne transplantacijske koordinatorice (NTK), na kojoj se nalazim sve do danas, imenovana sam 2001. čime mi je pružena prilika da kroz rad u državnoj upravi sudjelujem u kreiranju jedinstvenog nacionalnog transplantacijskog sustava, koji je danas međunarodno priznat i jedan od najboljih u svijetu. Iako rad u državnoj upravi nije prirodna želja nas liječnika te sam u prvi čas bila pomalo profesionalno ‘dezorijentirana’ i nezadovoljna što ne mogu raditi u direktnom kontaktu s pacijentima, ubrzo sam shvatila da na toj poziciji imam priliku pomoći neusporedivo većem broju pacijenata. Novi program dao mi je određene alate kojima sam mogla utjecati na kreiranje zdravstvene politike i unaprjeđenje transplantacijskog sustava, na veliko zadovoljstvo pacijenata i stručne zajednice. Ponosna sam što Nacionalni transplantacijski program danas uživa ugled i povjerenje ne samo naših građana nego i šire međunarodne zajednice te je u veljači 2019. odlikovan Poveljom Republike Hrvatske.

Vode li žene svijet…

Inspiriraju me primjeri snažnih i neovisnih žena s vizijom, snagom i hrabrošću da mijenjaju ustaljene obrasce te uvode nove koncepte i poboljšanja održivog i ekološki osviještenog poslovanja (gradonačelnica Amsterdama, predsjednica i premijerka Estonije, premijerke Finske i Novog Zelanda). Teško je složiti se s tezom da žene baš vode svijet, ali ove koje sam navela dokaz su da se one zaista posebne, kvalitetne, mogu probiti u sam vrh, a kad u tome uspiju (a sigurna sam da im na tom putu nije bilo lako) tada su dokaz da to rade bolje od velike većine svojih muških kolega. Jednostavno, ove žene, trenutne svjetske liderice, nose sa sobom neki poseban ‘kod’; one su smirene, odmjerene, stručne, ali i ostavljaju dojam da su im ljudske vrline, kao što su moralnost i empatija, uz

profesionalnu etiku i poštivanje zakona, među prvima na listi osobnih kriterija.

Izazovi na vrhu…

Na početku mog rada transplantacijski sustav je bio suočen s nizom izazova; neadekvatnim zakonskim okvirom, nedostatkom jasne organizacije, donorskih zdravstvenih timova i stručnih protokola, a ponajviše nedostatkom povjerenja javnosti i pacijenata u sustav darivanja i presađivanja organa. Na presađivanje bubrega čekalo se 7 - 10 godina, a po broju darivatelja organa bili smo na samom začelju Europe. Osjećaj odgovornosti za živote ljudi koji, u neizvjesnosti ishoda, čekaju na presađivanje bio je poticaj i motiv zajedničkog djelovanja, a podizanje broja donora najveći izazov s kojim sam se suočila u ulozi nacionalnog transplantacijskog koordinatora. U nedostatku darovanih organa, hitna stanja zatajenja jetre ili srca (posebice kod mladih ljudi ili djece) bila su samo neke od frustrirajućih situacija za koje u početku nismo imali rješenja unutar samog nacionalnog zdravstvenog sustava. No, svi ti pionirski izazovi i hod po „neutabanim stazama“ su nas oblikovali i istovremeno motivirali na iznalaženje najboljih organizacijskih i stručnih rješenja. Uz podršku nadređenih i kolega, promišljali smo i postepeno uvodili nužne promjene i dobru međunarodnu praksu, pomno osluškujući zahtjeve struke i potrebe pacijenata. Međutim, moj rad u državnoj upravi obilježen je i stalnim problemima u komunikaciji sa sustavom u osnovi birokratskog (uredskog) poslovanja koji nije prilagođen hitnim potrebama pacijenta koji čekaju na presađivanje organa i kojima brzina direktno znači i život. Upravo zbog specifičnih zahtjeva transplantacijskog sustava, upravljanje njime u drugim je državama izdvojeno iz sustava državne uprave u zasebne zdravstvene transplantacijske zavode

MIRE L A B UŠIĆ

NASTAVAK SA STRANICE 08

ili transplant agencije, što je definitivno garancija kvalitete i kontinuiteta te brzog i učinkovitog reagiranja na izvanredne zahtjeve ovog posla, za koji često ne postoji „špranca“. Neki od primjera gdje programom transplantacije organa upravlja samostalni državni zdravstveni zavod/agencija za transplantaciju, su nama susjedne Slovenija i Italija, kao i vodeća država u svijetu - Španjolska. Iz navedenih razloga mislim da su naši postignuti rezultati još vrjedniji, no u ovom trenutku potreban je hitan iskorak kako bismo mogli odgovoriti na nove stručne zahtjeve, ostati u samom vrhu te dalje razvijati stečeno znanje i prenositi ga, ne samo državama jugoistočne Europe, nego i šire.

O sebi u tri riječi…

Odgovorna, kompetentna i posvećena svom poslu.

Motivacija u radu…

U poslovnom aspektu inspirira me stručna znatiželja, radni elan i inicijativa mojih suradnika, timski rad, kreativno i podržavajuće, kolegijalno radno okruženje, iskreni, otvoreni i pošteni poslovni odnosi, novi projekti i mogućnost rada u međunarodnom okruženju, općenito novi izazovi u području medicine i znanosti te mogućnost osobnog razvoja. Inspiriraju me vrijedne i samozatajne medicinske sestre i kolege liječnici koji s empatijom skrbe o teškim pacijentima, a najviše od svega hrabri i zahvalni pacijenti kojima je transplantacija organa pomogla da nastave živjeti, i svi oni koji su im svojim darom (organa) to omogućili. 9

WOME N 4L I FE

Andrea Doko Jelušić MAG. OEC., MBA

Izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham)

Profesionalni put…

Diplomirala sam na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje sam i završila znanstveni MBA studij. Studij Gospodarske diplomacije završila sam pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a karijeru su mi obilježile različite industrije i kontinuirano započinjanje novih projekata, otvaranja novih tržišta ili osnivanja novih kompanija. Moj prvi posao bio je u financijama Instituta za nuklearnu energiju i termoenergetiku, privatnoj kompaniji u hrvatsko-američkom vlasništvu koja servisira nuklearne elektrane diljem svijeta. Visokokvalificirani tim kompetentnih ljudi i prije 25 godina obavljao je važne zadaće u međunarodnom okruženju. Naučila sam se preciznosti, točnosti i odgovornosti. Nakon latinskog, engleskog i njemačkog jezika, učila sam i ruski i kineski te sam se zaposlila u odjelu izvoza Plive, gdje sam pet godina radila na otvaranju novih tržišta. Pliva me naučila visokim profesionalnim standardima, međunarodnoj konkurenciji i pružila mi priliku da na novim tržištima otvaram vrata hrvatskim proizvodima. Nakon toga, 1999. godine pridružila sam se prvom timu Vipneta koji se tek osnivao u Hrvatskoj u situaciji samo jednog, ali etabliranog i snažnog igrača, a zatim sam radila na osnivanju H1 i Metroneta. Vipnet je pružao onoliko

“

Većina žena u poslovnom svijetu još uvijek ne ostvaruje svoj puni potencijal N ASTAVAK SA STRANICE 10

prilika koliko si odgovornosti bio spreman preuzeti. Osnovala sam prvi CRM tim u Hrvatskoj 2002. godine. To su razdoblje obilježili prvi projekti automatizacije marketinških kampanja i primjena data mininga u marketingu. Kratko vrijeme imala sam i vlastitu konzultantsku tvrtku za savjetovanje i radila za gotovo sve hrvatske operatore, kao i za neke inozemne. U to vrijeme Ministarstvo vanjskih i europskih poslova otvorilo je prvi natječaj za studij gospodarske diplomacije otvoren javnosti, na koji sam primljena među 20-ak ljudi od kojih su neki danas savjetnici predsjednika Vlade, diplomati, poduzetnici… Moj dotadašnji raznolik profesionalni put u biznisu i ovaj studij bili su važni za kvalifikaciju za mjesto izvršne direktorice AmChama. Ponosna sam što sam posao za tako prestižno i utjecajno mjesto dobila u konkurenciji izvrsnih, na javnom natječaju.

Vode li žene svijet?

Teško je to reći kad većina žena u poslovnom svijetu još uvijek ne ostvaruje svoj puni potencijal. Ako gledamo poziciju žena u poslovanju, iako se njihov broj na menadžerskim pozicijama povećava, pravi odraz situacije su žene na poziciji predsjednice uprave (CEO). New York Times je 2015. napisao da manji broj velikih poduzeća vode žene nego muškarci po imenu John. Već 2016. taj se omjer promijenio, što pokazuje da se vremena mijenjaju, iako je udio žena

04 CEO-a još uvijek bitno niži od udjela žena u populaciji. Prema Europskom institutu za ravnopravnost spolova, u najvećim poduzećima koja kotiraju na burzi u EU 17,6% članova uprava čine žene, a svega 6,9% ih je na poziciji predsjednice uprave. Prema podatcima Svjetskog gospodarskog foruma, zemlje u kojima su žene i muškarci izjednačeni u pravima gospodarski su konkurentnije. Preduvjet jednakosti jesu obrazovanje i osnaživanje, mogućnost žena da razvijaju svoja znanja, vještine i da napreduju. Raznolikost pogleda na stvari, raznolikost vještina i praksi organizaciju i društvo čine uspješnim. Žene vode svijet svojim angažmanom na poslu i u privatnom životu, ali on ne odgovara društvenom utjecaju koji žene ostvaruju. Osim što kompetentno i angažirano rade svoj posao, žene podupiru i okupljaju svoj tim kao i svoju obitelj. To je dio „ženskog“ vođenja i u poslu i u privatnom životu koji se često ne percipira ili nedovoljno percipira. Žene također ne gube iz vida širu sliku dok ostvaruju zacrtane ciljeve. Društveno odgovorno i održivo poslovanje često je visoko na agendi prilikom ostvarivanja poslovne učinkovitosti.

Najveća motivacija u radu…

U mom slučaju motivacija je u mogućnosti ostvarenja koraka dalje ili više (na novom tržištu, u novoj industriji) ili stvaranje strukture u start-upu koji se gradi od ničega. Izgradnja i mogućnost da vidim rezultat osobnog doprinosa dio su mog osobnog razvoja. Svaki novi posao donio je nove izazove i prilike za svladavanje novih potrebnih vještina i ciljeva. I dok se u velikom broju poslova unutar nekoliko godina dođe do faze rutinskog svladavanja zadataka, pozicija u AmChamu je u tom smislu neiscrpan izvor izazova. Kao najveća međunarodna poslovna organizacija u Hrvatskoj, koja okuplja više od 250 poduzeća iz više od dvadeset zemalja, AmCham

A N DRE A DOKO J E LUŠIĆ

je multikulturalni prostor različitih interesa i visokih ciljeva. Očekivanja poduzeća da AmChamov tim usuglasi konfliktne interese u zajednički stav konsenzusom, prilika je da demonstrirate inkluzivnost i diplomatičnost. Cilj je potaknuti promjene javnih politika u smjeru koji će donijeti održivost, konkurentnost i napredak društvu. Situacije su različite, kao i dionici, a od vas se stalno zahtijeva učenje i prilagodba. Istovremeno, takav posao je izvor zadovoljstva kad vidite da ste pomogli poduzeću ili sektoru, kao i hrvatskom društvu

Visoki ciljevi i odlična suradnja…

Uvijek sam si postavljala visoke ciljeve, gledala na promjenu kao izazov koji donosi nemir, ali i priliku za napredak, nastojala biti odgovorna i fer prema timu i partnerima. Dio tih osobina dio je karaktera, ali profesionalni put neizostavno obilježe i ljudi s kojima surađujete. Visoki ciljevi zahtijevaju odličan i visoko kompetentan tim te sam uvijek željela sudjelovati u takvim projektima. Oni vas „drže na prstima“ i testiraju vaše mogućnosti, ali i donose bogatstvo suradnje s vrhunskim suradnicima koji vas oplemene novim pogledima i znanjima. I u tom slučaju AmCham me stavlja u situaciju suradnje s vodećim ljudima najboljih svjetskih poduzeća, što je samo po sebi privilegija i neizmjerno vrijedno iskustvo.

Spremnost na učenje na putu do vrha

Put prema vrhu nije bio cilj, već je vrh došao kao rezultat izazovnog putovanja koje sam izabrala. Pritom nisam uvijek birala jednostavniji put, već onaj iz kojega ću više naučiti. Spremnost na učenje me vjerojatno najviše odredila, i ona je dio mog života jednako kao i za vrijeme studija. Ako je izazov vaš izbor, onda nije teško, već je dio zadovoljstva kad doprinesete pozitivnoj promjeni.

WOME N 4L I FE

Neda Ferenčić Vrban DR. MED., SPEC. ŠKOLSKE MEDICINE

Glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka

Medicina kao poziv…

Od početka moga školovanja želje su mi bile usmjerene isključivo i jedino prema studiju medicine. Još u osnovnoj školi znala sam da želim postati liječnica. Srednju školu upisala sam 1993. godine. Bila su to teška vremena, poratne godine, a ja sam bila dijete iz radničke obitelji, bez ijednog liječnika ili visokoobrazovanog člana u užoj i široj obitelji. Stoga sam, imajući na umu da moram imati završeno zanimanje poslije srednje škole, upisala Školu za medicinske sestre u Vinogradskoj, a 1997. godine, kao jedina iz generacije upisala fakultet, i to Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Moji studentski dani završili su u ljetnom roku 2003. kada prisežem Hipokratovu zakletvu i postajem liječnica. Moj daljnji put u obrazovanju i medicinskom usavršavanju usmjerio me prema javnom zdravstvu i prevenciji bolesti te sam 2006. godine završila specijalizaciju i poslijediplomski studij iz školske medicine.

Prevencija je stup svakog zdravstvenog sustava

Smatram da je prevencija bolesti stup svakog zdravstvenog sustava, što se pokazalo i ovih dana kada smo se suočili s pandemijom COVID-19. Sve poduzete mjere temeljene su na preventivnim doktrinama našeg i svjetski poznatog promicatelja javnog zdravlja dr. Andrije Štampara, te mi je čast i ponos da od početka svoje karijere do današnjeg dana radim u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar“.

N E DA FE RE N ČIĆ V RB A N

NASTAVAK SA STRANICE 12

Fokus mog zanimanja i rada je prevencija bolesti i cijepljenje kao civilizacijska tekovina koja je spriječila mnoge smrti i pobolijevanja od teških i neizlječivih bolesti. Osim prevencije kroz školsku i adolescentnu medicinu, od 2011. godine do danas aktivno obnašam funkciju Glavne tajnice Hrvatske lige protiv raka kroz koju sam ostvarila sve svoje profesionalne želje; da promoviram i naglašavam važnost prevencije bolesti i očuvanja zdravlja. Podizanje svijesti o preventivnim programima, cijepljenju i razvoju zloćudnih bolesti je „ono nešto“ što me vodilo na mom profesionalnom putu.

Najveći i najpozitivniji događaj u medicini i zdravstvu…

Za mene je definitivno izum cjepiva. Cjepiva su uvelike iskorijenila ili barem značajno smanjila prevalenciju niza bolesti i danas su jedan od nosivih stupova globalnog zdravlja. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da se zahvaljujući cijepljenju svake godine sprječava 2 do 3 milijuna smrti. Međutim, kad bi se poboljšao cjepni obuhvat, moglo bi se izbjeći dodatnih 1.5 milijuna nepotrebnih smrtnih slučajeva godišnje. Zahvaljujući očuvanom kontinuitetu u provedbi programa imunizacije djece, koji se u Hrvatskoj sustavno provodi zadnjih 50 godina, iskorijenjene su zarazne bolesti poput difterije i dječje paralize, a znatno je smanjena pojavnost svih ostalih bolesti protiv kojih se cijepilo.

Motivacija u radu…

Moja karijera je definirana kroz ono što radim i gdje radim. Nalazim se u javnozdravstvenom sektoru koji se bavi isključivo prevencijom, a moja uloga u tome jest osiguravanje mladim naraštajima da očuvaju svoje zdravlje, da su ga svjesni onda kad ga imaju, a ne onda kad obole. To je ono što me i motivira. Mladi s kojima radim ne pridaju pažnju razvoju bolesti, kroničnim posljedicama koje će se kasnije reflektirati u njihovom reproduktivnom potencijalu, osnivanju obitelji, dugotrajnom obrazovanju, pronalasku posla s kojim će moći biti zadovoljni, osiguravanju egzistencije i drugih elemenata u svakodnevnom životu koji ne bi bili i ne mogu biti ostvarivi ako osoba nije zdrava. Dugoročno gledano, moj posao, motivacija i osjećaj odgovornosti jesu usaditi u mladih svijest o važnosti prevencije bolesti i očuvanja zdravlja.

Cijepljenje je civilizacijska tekovina koja je spriječila mnoge smrti Doprinos društvu…

Svojim radom, trudom i zalaganjem želim pridonijeti tome da imamo što manje oboljelih, a što više zdravih, radno sposobnih i sretnih ljudi čija okupacija nije bolest, nego zdravlje. Kada znam da sam aktivno sudjelovala u svim javnozdravstvenim akcijama u organizaciji Hrvatske lige protiv raka gdje je fokus stavljen na podizanje svijesti o važnosti edukacije i na prevenciju bolesti te, ako sam pritom spasila i „samo“ jedan život, moja karijera i moj posao ispunili su svoj smisao. Nažalost, bolest ponekad nije moguće spriječiti pa je oboljelima potrebno pružiti podršku u njihovom svakodnevnom nošenju sa zloćudnom bolesti. Stoga sam iznimno ponosna na javnozdravstveno edukativni projekt HEROIC koji je Hrvatska liga protiv raka u partnerstvu s Karate klubom Hercegovina Zagreb pokrenula krajem 2020. godine, a koji se temelji na suvremenom trendu integrativne onkološke prakse i sverastućeg koncepta življenja s rakom i „preživljavanja“ raka. Cilj projekta HEROIC jest promicanje i osnaživanje integrirane skrbi onkoloških bolesnika, osvješćivanje važnosti prevencije nastanka zloćudnih bolesti, davanje doprinosa očuvanju mentalnog zdravlja te poboljšanje reintegracije i rehabilitacije onkoloških bolesnika, povezivanjem multidisciplinarnog tima brojnih stručnjaka i karatea kao sporta koji znanstveno dokazano doprinosi psihofizičkom zdravlju. Ovaj projekt smatram krunom svog dosadašnjeg rada jer naša „herojska platforma“ pridonosi digitalnom zdravstvenom prosvjećivanju šire javnosti i onkoloških bolesnika o temama vezanim za integriranu onkološku skrb, od prevencije do završetka liječenja.

Vode li žene svijet? Je li medicina postala ženska struka?

Zanimljiva je ova teza, a upisne kvote na Medicinski fakultet, odnosno omjer broja kolegica i kolega, stvarno potvrđuju da žene preuzimaju ovu važnu granu bez koje ne možemo. Vodimo li mi žene svijet? Veliki svjetski lideri su muškarci, uz poneku snažnu ženu, ali naravno da imamo i drugu stranu. Poslovice postoje s razlogom i nose svoju poruku, a pritom mislim na poslovicu: „Iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena!“. Možda smo ponekad samozatajne, ponekad smo nježniji spol, ponekad smo za isti posao manje plaćene u odnosu na naše muške kolege, ali smo tu i ostavljamo svoj trag u leadershipu, znanosti i medicini. Žene u medicini su jake i dokazale su da nisu slaba karika. Prvo što mi pada na pamet za primjer ovoj tezi je suzbijanje pandemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj gdje je medicinsku, znanstvenu i, usudila bih se reći, presudnu ulogu u održavanju kritičnih pacijenata na životu imala žena. Kroz ovu pandemiju vidjeli smo koliko su ljudi nemoćni i krhki pred prirodom, a ako imamo alata da se zaštitimo od ovakvih i sličnih bolesti cijepljenjem, trebamo iskoristiti tu mogućnost i spriječiti teške oblike bolesti, komplikacije i smrt. Tu je sažeta i moja zadnja poruka gdje, snažno i poduprijeta medicinom temeljenom na dokazima, promičem cijepljenje i primarnu prevenciju kao važnu granu medicine. 13

WOME N 4L I FE

Sunčana Glavak Zastupnica u Europskom parlamentu

formiranje i razvoj medijske pismenosti, samo su neke od tema kojima sam zaokupljena djelujući u odborima za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane, vanjsku politiku te dezinformiranje.

Vode li žene svijet… Profesionalni put.

Diplomirala sam pedagogijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, zvanje magistre novinarstva stekla sam na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a trenutno privodim kraju doktorski studij na Sveučilištu Sjever. Upravo je novinarstvo moja prva ljubav. Uređivala sam i vodila radijske i televizijske emisije, a za svoj novinarski rad tijekom Domovinskog rata odlikovana sam Spomenicom Domovinskog rata. Kako su novinarstvo i odnosi s javnošću dvije strane iste medalje, 2004. godine televizijski studio i mikrofon zamijenila sam Odjelom za odnose s javnošću Ministarstva kulture, koji sam ustrojila i vodila kao glasnogovornica. Rad u odnosima s javnošću nastavila sam zatim kao zamjenica glasnogovornika i povjerenica za informiranje Vlade Republike Hrvatske, glasnogovornica Hrvatske demokratske zajednice i članica izbornih stožera te naposljetku kao glasnogovornica Vlade Republike Hrvatske. Bila sam zastupnica u Hrvatskom saboru u tri mandata, a od prosinca 2019. godine zastupnica sam u Europskom parlamentu. COVID-19 pandemija i borba protiv raka, dezin-

Žene su dokazane liderice. Tijekom pandemije dale su svoj doprinos u svjetskim naporima kako bi virus što manje promijenio naš život. Pandemija COVID-19 nije samo zdravstveni problem – to je duboki šok za naša društva i gospodarstva, a žene su na svim razinama u središtu napora u skrbi i odgovoru na pandemiju. Akcije liderica diljem svijeta – primjerice, u Danskoj, Finskoj, Njemačkoj, Islandu, Norveškoj, Tajvanu, Novom Zelandu – dokaz su da žene uspješno i stabilno upravljaju krizom. Uz to, ključne resore Europske komisije za adresiranje utjecaja i posljedica pandemije na naše zajednice, kao što su zdravstvo, obrazovanje, inovacije, demografija, briga o djeci, mladima, ženama i starijim osobama, vode upravo žene i obavljaju odličan posao. Ipak, i u 2021. godini često se susreću sa „staklenim stropom“ kojim se simbolički označava sprječavanje napredovanja na više hijerarhijske razine. Žene često nisu na pozicijama gdje se donose odluke, ali radimo na ispravljanju te nepravde kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj, a veliku ustrajnost po tom pitanju već je mnogo puta pokazao i premijer Andrej Plenković. Republika Hrvatska mijenja tu sliku i s potpredsjednicom Europske komisije zaduženom za demokraciju

i demografiju Dubravkom Šuicom, članicom Europskog revizorskog suda Ivanom Maletić te glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić. Ženska energija i stil vođenja mogu biti samo dodana vrijednost.

Glavna motivacija u radu…

Ljudi su pokretačka energija u svakom smislu. Kontakte smo silom prilika u posljednjih godinu dana preselili u virtualni prostor, no ništa ne može zamijeniti neposredan kontakt i zajedničke rasprave o idejama rješenja problema s kojima se susreću naši sugrađani. Susretati ih na konferencijama, u raznim formalnim i neformalnim prigodama, čuti njihovo viđenje određenih politika i situacija, ugostiti ih u Europskom parlamentu, nešto je čemu se jako veselim kada pandemija dopusti vraćanje života na koji smo navikli. U takvoj komunikaciji uvijek se stvore nove ideje o tome što bi trebalo unaprijediti i na čemu još više raditi. Kada to prate i opipljivi rezultati poput donošenja komunikacijskih strategija, transparentnije i jasnije komunikacije najviših institucija nakon što upozorite na opasnost koju predstavljaju dezinformacije o COVID-19 cjepivima, ili pak okupljanja svih važnih dionika u borbi protiv raka na prošlim i budućim Fight&Win konferencijama, onda je to potvrda da treba još snažnije nastaviti u istom smjeru, nadmašujući već postignuto.

O sebi u tri riječi...

Za ovo sam ipak tražila ocjenu svojih suradnika. Kažu da, kada donesem

SUN ČA N A G L AVA K

“

Sve što činite jer u to vjerujete, na kraju vrijedi

NASTAVAK SA ST RANICE 14

neku odluku, posvetim joj se u potpunosti i uporna sam u namjeri da je provedem do kraja.

Izazovi na vrhu…

Svaki izazov gledam kao priliku. Sve što činite jer u to vjerujete, na kraju vrijedi, ma koliko se teško borili da to postignete. Svatko od nas susreće se s izazovima koji nas oblikuju kao osobu i utječu na naš život. Primjerice, svjedočanstva osoba koje su pobijedile rak, i po nekoliko puta, potiču na razmišljanje i duboko poštovanje. Pozicija, ma koja god bila na ljestvici, mora imati jednaki cilj u političkom prostoru – učiniti što više možete za zajednicu, a najljepša nagrada je kada kao rezultat svojeg truda vidite nečiji osmijeh, osjetite stisak ruke ili čujete jedno jednostavno „hvala“.

WOME N 4L I FE

Sandra Karabatić MAG. SESTRINSTVA

Predsjednica Udruge oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća Hrvatske „Jedra“

Profesionalni put…

Moj profesionalni put vezan je uz respiratornu medicinu iako tijekom srednje škole i na početku studija nisam imala viziju kojom granom medicine bih se željela baviti. No, splet okolnosti me na početku mog profesionalnog puta doveo na Kliniku za plućne bolesti Jordanovac, u jedinicu intenzivne njege gdje smo skrbili i o oboljelima od raka pluća, a prije dvadesetak godina, kada su dijagnostičke i terapijske mogućnosti bile vrlo oskudne, to nije bilo nimalo lako. Suočite se sa „statistikom“, kako ja volim reći. Statistički gledano i potpuno točno je da „od raka pluća obolijevaju najčešće muškarci, starije životne dobi, pušači.“ No, u svakodnevnoj praksi vidite i nepušače, mlade ljude, žene, majke…. Svi jednako stigmatizirani jer rak pluća je značio smrt.

07 16

NASTAVAK SA STRANICE 16

Želja za mijenjanjem stvari…

Željela sam mijenjati tu sliku i biti podrška svima koji su suočeni s dijagnozom raka pluća. Zajedno s nekoliko medicinskih sestara, liječnika, pacijenata i članova njihovih obitelji osnovala sam udrugu Jedra - Udrugu za pomoć oboljelima od raka pluća. Većina je bila skeptična i često sam slušala kako to nema smisla te da se trebam usmjeriti na neke važnije i konkretnije stvari. To, ali i obećanje koje sam dala jednom divnom mladom čovjeku koji je nažalost izgubio bitku s rakom pluća, bio mi je samo dodatan razlog da ustrajem. Organizirali smo brojne javnozdravstvene kampanje s ciljem podizanja svijesti o raku pluća, informiranja šire javnosti i naglašavanja važnosti zajedničkog djelovanja svih dionika društva. Pozicionirali smo borbu protiv raka na razinu nacionalnog interesa kroz integriranu skrb. Prve kampanje rezultirale su, između ostalog, i donošenjem Rezolucije o zloćudnim bolestima. Nastavili smo raditi i poticati donošenje Nacionalnog strateškog okvira protiv raka (NSOPR) u suradnji s drugim udrugama i stručnim društvima. Iako je trebalo deset godina, danas imamo NSOPR, a važno je da su u njegovoj izradi sudjelovali i predstavnici udruga.

Ključno je raditi na sebi…

Stara japanska poslovica kaže: „Nitko nije tako pametan kao svi mi“. Da bi u svom poslu bili dobri ili izvrsni, nužan je rad na sebi, puno učenja, ali i suradnje s drugima. Tijekom svog radnog vijeka imala sam sreću da se otvorila mogućnost vertikalnog obrazovanja za medicinske sestre pri Sveučilištu do najviših akademskih zvanja. Tako sam završila Sveučilišni sestrinski studij na Medicinskom fakultetu i sad sam doktorand na Zdravstvenim studijima. Članica sam brojnih međunarodnih organizacija, predavač na domaćim i inozemnim kongresima, jer važno je učiti od drugih. Autorica sam i organizatorica nekoliko projekata i tečajeva. Dobitnica sam Grand Prix 2010 koju dodjeljuje HUOJ za najbolji javnozdravstveni projekt, Dekanove nagrade, Plakete za izuzetan doprinos razvoju odnosa s javnošću integrirane komunikacije i medija u jugoistočnoj Europi, a posebno sam ponosna

“

SA N DRA KA RA B AT IĆ

Da bi znanje imalo smisla, moramo ga dijeliti na Priznanje za iznimni doprinos u promociji i razvoju sestrinske profesije, koje sam dobila prošle godine odlukom Organizacijskog odbora Međunarodnog tjedna sestrinstva 2020. Da bi znanje imalo smisla, moramo ga dijeliti, stoga kao asistent sudjelujem u nastavi na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i kao viši asistent na Zdravstvenim studijima Sveučilišta u Mostaru, a 2019. godine sam pozvana kao gost predavač na Filozofski i Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru. Uz onkologiju pluća, moja druga ljubav je komunikacija i odnosi s javnošću. Možda ne zvuči „na prvu“ povezano, ali temelj kvalitetne i dobre skrbi, kao i društveno odgovornog ponašanja, leži u ovladavanju komunikacijskim vještinama i temeljnim postulatima odnosa s javnošću. Prije nepune dvije godine pokrenula sam blog na tu temu, a preko 70.000 pratitelja dovoljno govori koliko nam je tema važna. Godinu dana kasnije izdala sam svoju prvu knjigu „Upravljanje zdravljem i komunikacijom“.

Najpozitivniji događaj u zdravstvu i karijeri

Znanje u medicini raste tolikom brzinom da se nove spoznaje događaju gotovo na dnevnoj bazi. Najpozitivnije je osvješćivanje institucija i organizacija o važnosti zajedničkog djelovanja u svrhu promocije zdravlja, prevencije bolesti i, konačno, liječenja. Promjene u suvremenim društvima potiču redefiniranje društvene uloge zdravstvenih organizacija i podrazumijevaju novu socijalnu dimenziju skrbi, kao i nove organizacijske obrasce bolnica i drugih zdravstvenih organizacija. Iako je primarna svrha zdravstvenih organizacija pružanje pomoći i liječenje, danas dolazi do sve veće

potrebe za preventivnim mjerama i kampanjama koje će podići svjesnost osoba o određenim bolestima. Sva dijagnostika, nove inovativne terapije i terapijski postupci mogu polučiti rezultate samo zajedničkim djelovanjem svih dionika u zdravstvenom sustavu, ali i šire zajednice. Najpozitivniji događaj u mojoj karijeri bila je odluka da želim biti medicinska sestra i da želim pomicati granice s jedne strane, a s druge strane biti čovjek. Svaki čovjek ima svoju priču i život prije bolesti te ne nestane dolaskom u bolnicu i dobivanjem dijagnoze. Kad postanete dio te priče i učinite samo mali pomak na bolje u životu pojedinca, to je dovoljna motivacija za dalje.

Motivacija u radu…

Biti medicinska sestra zahtijeva puno specifičnog znanja, manualnih vještina, sposobnosti brze reakcije u kriznim situacijama, empatije, usvajanja novih znanja i, što je kruna svega, komunikacijske vještine. Medicinske sestre su 24 sata uz pacijenta i prve su s kojima će pacijenti podijeliti svoje strahove, tražiti odgovore na bezbroj pitanja. Na neka nema odgovora, ali nekad samo prisutnost i šutnja mogu biti odgovor. To su trenutci koji ostave traga, osjećaj nemoći je najteži. Ostati pribran u svim situacijama, odgovoriti na bezbroj pitanja i biti podrška. No, poruke pacijenata poput: „Hvala na pažnji, humanosti“ vrate vam energiju i snagu za dalje. Nijedan posao nije lagan, važno je raditi ono što najbolje znaš i dati sve od sebe. Sve tri kategorije „teško, frustrirajuće i motivirajuće“ isprepliću se kroz svakodnevnu praksu, ali to je znak da živimo i radimo svoj posao, da želimo mijenjati stvari na bolje, da nam je stalo. Ravnodušnost nije moj životni put. 17

WOME N 4L I FE

PRIM.

Vera Katalinić Janković

DR. MED., SPEC. MIKROBIOLOGIJE S PARAZITOLOGIJOM

Pomoćnica ministra zdravstva Republike Hrvatske

Profesionalni put…

Po završetku srednjoškolskog obrazovanja upisala sam Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a nakon diplome sedam godina radila kao liječnik-terenac u Ustanovi za hitnu medicinsku pomoć u Zagrebu. Tog razdoblja se uvijek rado sjećam jer smo svi bili mladi entuzijasti, spremni učiti jedni od drugih i od starijih kolega. Danas, kad razmišljam o tom razdoblju, smatram da bi takvo iskustvo trebalo svim mladim liječnicima jer ih nauči prepoznavati bolesti, od složenih sindroma do banalnijih stanja i oboljenja, a kroz to nauče i donositi odluke jer se ne mogu osloniti na stariju službu, već sami moraju procijeniti kakva je vrsta intervencije potrebna. U tom razdoblju sam, usudila bih se reći, naučila medicinu. No, kada sam postala majka, zbog obiteljskih okolnosti odlučila sam se zaposliti u nešto „mirnijoj“ djelatnosti. Prijelaz u mikrobiologiju tada sam doživjela kao napuštanje medicine, no zaposlenje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i specijalizacija iz medicinske mikrobiologije s parazitologijom omogućili su mi svladavanje novih izazova i

proširivanje znanja. Od početka rada u Zavodu radila sam na Odjelu za dijagnostiku tuberkuloze, referentnom laboratoriju za Hrvatsku. Gotovo čitav moj daljnji rad je vezan uz tuberkulozu, bolest koju se danas često pogrešno smatra pobijeđenom. I u tom segmentu sam upoznala krasne ljude i suradnike, a sve nas je povezivala iskrena odanost borbi protiv TBC-a. Nažalost, uvjeti u kojima smo radili su bili relativno loši zbog zastarjele opreme. Stoga je moja vizija bila urediti laboratorij sukladno pravilima struke. Uslijedilo je opremanje laboratorija, a zatim i uključivanje u vanjske kontrole kvalitete te smo zahvaljujući izvrsnim rezultatima ušli u mrežu laboratorija Svjetske zdravstvene organizacije, a 2006. godine postali i supranacionalni laboratorij SZO-a, jedan od 25 u svijetu, čiji je zadatak bila kontrola rada drugih laboratorija, dok sam sama postala konzultant Svjetske zdravstvene organizacije i sudjelovala u misijama po pitanju TBC-a diljem svijeta. Naš laboratorij postao je dio konzorcija laboratorija Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (engl. European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC). Sudjelovala sam na brojnim stručnim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu. Autor sam i koautor niza stručnih radova iz područja mikrobiologije i mikobakterija te poglavlja u udžbenicima iz medicinske bakteriologije i mikologije. Sudjelovala sam u izradi niza stručnih strateških

“

Najteže je donositi odluke, a zatim iza njih i stajati

dokumenata hrvatske medicinske mikrobiologije, a 1998. godine imenovana sam članom Vijeća za provedbu Naputka za sprečavanje i suzbijanje tuberkuloze Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Član sam Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog društva za medicinsku mikrobiologiju, Hrvatskog pulmološkog društva i Odbora za praćenje rezistencije bakterija pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske. Od međunarodnih organizacija, član sam European Society of Mycobacteriology i International Union against Tuberculosis and Lung Disease. Sudjelovala sam u poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u predmetu Medicinska mikrobiologija s parazitologijom. Prije pet godina prihvatila sam poziv tadašnjeg ministra zdravstva i otad obavljam dužnost pomoćnika ministra zdravstva. Na ovoj sam funkciji svoju ulogu vidjela u nizu projekata, a osobito u doprinosu donošenju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, koji je u prosincu prošle godine i donesen. Sada slijedi njegova implementacija, čemu ću također nastojati pridonijeti u okviru svojih mogućnosti.

VERA KATA L IN IĆ J A N KOV IĆ

NASTAVAK SA STRANICE 18

Vode li žene svijet…

Kad govorimo o poslovnom okruženju u posljednjem desetljeću, možemo reći da su svjetla reflektora uperena prema poslovnim ženama. Kao liječnica znam da postoje male razlike u funkcioniranju muškog i ženskog mozga, što se na neki način vidi i u različitim stilovima rukovođenja. Lideri trebaju biti pragmatični, realni, imati organizacijske vještine, ali i poželjne karakterne osobine poput empatije, upornosti, radišnosti i srčanosti. Međutim, pritom moraju znati i prepoznati kvalitete svojih suradnika, njihove afinitete i mogućnosti. Mislim da smo mi žene malo sklonije saslušati drugoga pa svojom intuitivnošću i strpljivošću možda postignemo više nego što bi naši muški kolege u istim okolnostima ostvarili. Važno je znati što od koga možete očekivati i njegovati međuljudske odnose, dijeliti sa suradnicima i lijepe i manje lijepe trenutke. Ako je to liderstvo, vjerujem da sam bila uspješan lider.

Glavna motivacija u radu…

Osnovna motivacija u mom radu je oduvijek bila napraviti pomak, vidljivi napredak i ostvariti rezultat. Koji god posao radila, na kojoj god funkciji, svoj posao sam uvijek nastojala napraviti najbolje što mogu.

Izazovi na vrhu…

Uvijek je najteže donositi odluke, a zatim iza njih i stajati. Ponosna sam što sam uz to uspjela „odgojiti“ i nasljednike, kolege koji su nastavili moj rad. U budućnosti ću nastaviti doprinositi, kao savjetnica ministra u područjima mojih kompetencija i donošenju Akcijskog plana protiv raka, ali i na međunarodnoj razini kroz sudjelovanje u inicijativi One Health approach Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije. Ova inicijativa usmjerena je na objedinjeni pristup zdravlju, osobito kad je riječ o odgovoru na pandemiju poput COVID-a, ali i drugih značajnih ugroza ljudskom zdravlju. Danas se nalazimo u posebnom vremenu, kada se od svih nas očekuje odgovorno ponašanje i ako svatko u svojoj domeni postupa u skladu s time, uvjerena sam da uspjeh neće izostati.

WOME N 4L I FE

Milka Kosanović DIPL. IUR.

Direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca - HUP

Profesionalni put…

Po struci sam diplomirana pravnica, s poslijediplomskim studijem iz komunikacija završenim na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a trenutačno i pri završetku EMBA studija na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Iako pravnica po osnovnom obrazovanju, već dugo sam u menadžmentu HUP-a gdje neposredno pratim funkcioniranje različitih segmenata gospodarstva. Još kao studentica sam počela redovno raditi, a kada se sada, sa skoro 24 godine iskustva, osvrnem iza sebe, mogu reći bilo je zanimljivo i nije bilo lako. Davala sam maksimum u svemu što sam radila, od najmanjih zadataka koje sam dobivala i koje možda baš i nisam žarko željela do onih velikih projekata koje sam priželjkivala i u kojima sam uživala. Osim toga, uvijek sam jako puno polagala na učenje i obrazovanje i tako ulagala u sebe. Svakodnevno nešto čitam, gledam, analiziram. Puno sam učila i od drugih jer jako je važno

gledati što i kako drugi rade. Ne zato da biste se kompetitivno komparirali s drugima nego da bi od onih koji nešto rade bolje od vas naučili koji su to uspješniji modeli i primijenili ih u svojoj praksi, a svakako i da bi iz onoga što je loše na vrijeme nešto naučili, pa po mogućnosti izbjegli greške. Osobito u odnosu prema ljudima. To je jako važno jer su u poslu, kao i u osobnom životu, relacije među ljudima najvažnije. Tu više nego igdje vrijedi ono pravilo da se ljudi često neće sjećati što je bila tema sastanka na kojemu ste zajedno bili, ali će se uvijek sjećati kako su se u vašem društvu osjećali. Stoga je biti korektna prema svim ljudima koje srećem i svakom čovjeku pristupiti s poštovanjem, maksima koje se držim, bez razlike je li taj čovjek portir u domu zdravlja ili generalni direktor velike svjetske korporacije. Mislim da je radi toga ljudski kapital možda i najvrjednije što sam baštinila kroz, sada već, dosta godina staža u biznisu.

Vode li žene svijet?

Slažem se s tezom da bi žene puno više trebale imati priliku voditi svijet. No nemaju, ne živimo u svijetu

MIL KA KOSA N OV IĆ

najjednostavnije nazvali opće dobro. Društveni napredak i osobni doprinos tomu.

O sebi u tri riječi…

“

Budimo ustrajne i nepokolebljive za svaku djevojčicu i ženu koja dolazi iza nas

NASTAVAK SA STRANICE 20

jednakih mogućnosti za žene i muškarce, osobito ne na ovim našim, kako ih se često u korporativnom i političkom svijetu geografski naziva CEE prostorima. Ipak, zadnjih godina svijest o tome značajno se mijenja. Žene postaju sve svjesnije svih vlastitih mogućnosti i uloga koje u društvu imaju, pa traže da se sve njihove vrijednosti, mogućnosti i ambicije jednako poštuju i honoriraju. A te su mogućnosti još uvijek, u mnogim pa i bazičnim sastavnicama, značajno manje od mogućnosti muškaraca iz istog okruženja. Na ovim našim prostorima, stakleni strop je nažalost još uvijek građen od previše neprobojnog stakla. Bilo bi bolje svima da nije tako jer u društvima gdje je „mekši“, statistike to pokazuju, ne samo da se postiže veća ljudska ravnopravnost nego je to i ekonomski mudro i isplativo. No takve se promjene, koje nisu samo promjene svijesti kod pojedinaca nego i promjene cjelokupnog društvenog uređenja, ne događaju preko noći, pa budimo ustrajne i nepokolebljive za svaku djevojčicu i ženu koja dolazi iza nas.

Radoholičarka, energična, uporna. Ne mogu se zamisliti besposlenom, posao mi je značajan dio života pa i identiteta. Energična sam, ne mogu ništa „na pola koplja“, u poslu kao i u životu daje se sve ili ništa. Uporna sam, ne prihvaćam “ne” kao odgovor dok god postoji i najmanja šansa za “da”. Pa i kad ne postoji. Naravno da ne treba uludo trošiti energiju na unaprijed izgubljene bitke, ali vidjela sam puno preranih odustajanja.

Izazovi na vrhu…

Jučer ne postoji, stare slave nema. Svaki dan iznova morate imati rezultate i uostalom težiti tomu da svaki dan iznova stvarate. Kroz godine dođe i iskustvo pa je neke odluke i lakše donijeti. Naravno da zrelost nosi i odmak od onog mladenačkog zanosa, ponekad i zaleta na slijepo, pa ishod u mladim danima često ovisi o sreći. U poslu vam sreće treba, kao i u svemu ostalom u životu, no znanja, iskustva i upornosti još i više. A osobno smatram da je strast onaj finalni začin, bez kojega nema ni ljepote stvaranja ni (zasluženog) uspjeha.

Najveća motivacija u radu…

Svakog čovjeka motiviraju različite stvari; ja volim uspjeh. Volim iza sebe vidjeti rezultat, to me snažno gura naprijed. Što sam starija, sve više primjećujem da u tom nekom ponderu motivacije preteže ono što bi

WOME N 4L I FE

Vikica Krolo

DR. MED.

Zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore

Profesionalni put…

Nakon završetka osnovne škole i Klasične gimnazije u Splitu, upisala sam Medicinski fakultet u Zagrebu. Poslije diplome sam deset godina radila kao liječnik opće medicine u Domu zdravlja Split, a potom, još 1995. godine, otvorila sam privatnu ordinaciju opće medicine u Splitu u kojoj i danas skrbim o oko 2.000 pacijenata kojima, uz osnovne usluge obiteljskog liječnika, pružam i usluge osnovnih laboratorijskih pretraga, EKG-a, ultrazvuka abdomena, ali i psihoterapije. U razdoblju od 2016. do 2020. godine bila sam predsjednica KoHOM-a (Koordinacije hrvatske obiteljske medicine), osam godina sam bila delegat u Skupštini Hrvatske liječničke komore, a od 2019. godine sam zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore. Članica sam Udruge za palijativnu skrb u Splitu i pri Hrvatskom liječničkom zboru.

Najveći i napozitivniji događaj u medicini i zdravstvu…

Teško je izdvojiti jedan događaj u medicini koji je bio najpozitivniji, ali svakako trebamo izdvojiti rad i utjecaj dr. Andrije Štampara. Mislim da se u današnje vrijeme njegova velika uloga u zdravstvenom prosvjećivanju naroda, unaprjeđenju javnog zdravstva i dostupnosti liječnika narodu najviše

odražava u radu liječnika opće/obiteljske medicine. Drugim velikim dostignućem u medicini smatram otkrića cjepiva protiv mnogih zaraznih bolesti što je, uz poboljšanje higijenskih uvjeta, spasilo više ljudskih života u svijetu od bilo koje druge zdravstvene mjere.

Status liječnika…

Biti obiteljski liječnik koji se brine o kompletnom zdravlju svog pacijenta i koji ga prati tijekom svih njegovih životnih promjena najveći je izazov, ali i odgovornost koju liječnik može preuzeti. U nastojanju da budemo što bolji liječnici, koji mogu pomoći svojim pacijentima, nužno je neprestano učenje i stjecanje novih vještina. Činjenica da sam već 25 godina u privatnoj ordinaciji olakšala mi je ulaganje u edukaciju te sam se samostalno educirala za sve što sam smatrala da je dobro za moje pacijente. Istovremeno sam bila društveno aktivna i borila se za bolji status doktora u zdravstvu, smatrajući da samo uz liječnike zadovoljne svojim statusom cijeli zdravstveni sustav može biti bolji i da tako možemo zaustaviti odlazak mladih liječnika iz Hrvatske. A uz zadovoljnog liječnika, bit će zadovoljan i pacijent. Četiri godine sam obnašala dužnost predsjednice KoHOM-a, udruge čiji sam član od njezinog nastanka i čiji su cilj bolji uvjeti rada obiteljskih liječnika, a zbog želje da pomognem i svim drugim kolegama, ne samo obiteljskim liječnicima, angažirala sam se i u Hrvatskoj liječničkoj komori, koju smatram izuzetno važnom u promicanju prava i statusa svih liječnika u Hrvatskoj.

Motivacija u radu…

Najveća motivacija u mom poslu su zadovoljni pacijenti u mojoj ordinaciji, kojima mogu pomoći da što prije ostvare sve svoje zdravstvene, ali i druge socijalne potrebe. Nastojim širiti pozitivnu energiju pacijentima, ali i svojim kolegama kroz angažman u KoHOM-u i Komori. Mislim da je međusobno pomaganje i širenje zajedništva ono najvrjednije što svaka osoba može napraviti u svom životu. Motiv za bilo koji rad, pa i ovaj, svakako morate naći u unutarnjem zadovoljstvu i ljubavi prema poslu koji radite. Ako volite ljude, ako im želite pomoći, medicina je pravi posao za vas. Raditi kao velik tim u ordinaciji obiteljske medicine, s velikim brojem pacijenata dnevno, izuzetno je zahtjevno. Usto raditi i za boljitak zdravstvenog sustava dodatno je opterećenje, koje traži puno truda i vremena. Nažalost, ponekad društvena situacija i političke odluke često frustriraju jer ne uspijevate promijeniti nešto što vam se čini da bi tako očito moglo poboljšati zdravstveni sustav. No, treba biti ustrajan i ne odustajati jer ima jako puno ljudi kojima možete pomoći.

Vode li žene svijet? Je li medicina postala ženska struka?

Istina je da je medicina postala ženska struka, najviše upravo u obiteljskoj medicini gdje su žene zastupljene s više od 80%. Međutim, ne smatram da je to i bolje za medicinu. Zalažem se za jednakost spolova i mislim da nam treba upravo ta raznolikost

V IKICA KROLO

NASTAVAK SA STRANICE 2 2

koja obogaćuje sve dijelove društva, pa i medicinu.

Poruka budućim kolegicama…

Medicinski fakultet su uvijek upisivali odlični učenici kojima je najvažnija motivacija bila pomaganje drugim ljudima. Tako treba i ostati. Biti liječnik je plemenito zanimanje, koje je uvijek bilo cijenjeno u društvu. Društvo i država trebaju omogućiti kvalitetne uvjete za rad i poštenu naknadu svim zdravstvenim djelatnicima. Svima će nekada zatrebati zdravstvena zaštita i svi ćemo nekada biti pacijenti. Zato bi organizacija zdravstvene zaštite trebala biti prioritet svakog društva. Ako to države shvate, neće biti problema s motivacijom mladih da studiraju medicinu, niti s dostupnošću kvalitetnih liječnika.

“

Motiv za rad morate naći u unutarnjem zadovoljstvu

WOME N 4L I FE

Mirjana Kujundžić Tiljak PROF. DR. SC.

DR. MED., SPEC. SOCIJALNE MEDICINE I ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“

Profesionalni put…

Rođena sam u Velikoj Gorici, živim u Zagrebu, udata sam i majka dvoje djece. Liječnica sam, specijalistica socijalne medicine i zdravstvene zaštite, doktorica znanosti i redovita profesorica, pročelnica Katedre za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku te ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelujem u svim razinama edukacije liječnika, sestara i drugih zdravstvenih profesionalaca, od diplomske nastave do specijalističkog poslijediplomskog te doktorskog studija. Predajem medicinsku statistiku i analizu podataka u medicinskim istraživanjima. Voditeljica sam kolegija Opće kompetencije liječnika specijalista koji slušaju polaznici svih sveučilišnih specijalističkih poslijediplomskih studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U razdoblju od 1991. do 1998. godine sudjelovala sam u rješavanju problematike zbrinjavanja prognanika i izbjeglica i drugih žrtava rata, a nakon rata radila sam na organizaciji povratka prognanih i izbjeglih. Ove poslove obavljala sam u Uredu za prognanike

i izbjeglice kao voditeljica Odjela za međunarodnu suradnju, u Vladi Republike Hrvatske kao savjetnica potpredsjednika Vlade te Uredu predsjednika Republike Hrvatske kao pomoćnica predstojnika Ureda. Od 1998. do 2000. godine, kao savjetnica potpredsjednika Vlade i ministra znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, sudjelovala sam u rješavanju problematike organizacije znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Članica sam stručnih udruženja Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog i Europskog društva za javno zdravstvo te Biometrijskog društva Hrvatske i Hrvatskog društva za medicinsku informatiku. Slobodno vrijeme provodim sa svojom obitelji, volim čitati, a amaterski se bavim i glazbom – sviram u jazz orkestru „Green Hill Club“ koji vodi poznati liječnik profesor Bruno Baršić.

Najveći i najpozitivniji događaj u medicini i zdravstvu…

Osnivanje Svjetske zdravstvene organizacije je najveći i najpozitivniji događaj u medicini i zdravstvu. U tome je sudjelovao velikan hrvatske i svjetske medicine i javnog zdravstva dr. Andrija Štampar koji je ukazao na pravo, ali i odgovornost sviju za sprječavanje bolesti kao i za unaprjeđenje vlastitog zdravlja.

“

Svaki korak, prepreka i poticaj kockice su u mozaiku osobnog uspjeha

MIRJA N A KUJ UN DŽ IĆ T IL J A K

NASTAVAK SA STRANICE 2 4

Vode li žene svijet?

Smatram da muškarci i žene zajedno vode svijet, ali u medicini je sve više žena, uostalom kao i u drugim profesijama. Pritom tradicionalna uloga žena nije nestala. Žene su još uvijek i supruge i majke, a usto i profesionalke, bilo da su liječnice, pravnice, učiteljice, ekonomistice… A svaka od nas zna da nije lako uskladiti sve te uloge.

Motivacija u poslu…

Motive za rad nalazimo u svakodnevnim malim uspjesima koji se u konačnici svi sliju u jedno. Jako me motivira i veseli rad sa studentima. Izuzetan je osjećaj koji u meni budi dobro predavanje, ono u kojem se dogodi dobra interakcija između predavača i studenata. Međutim, najvažniji poticaj da ustrajem i kada je teško pruža mi moja obitelj, suprug i djeca.

Poruka budućim kolegicama…

Medicina je nevjerojatan i predivan poziv. Bit će lijepih i teških dana. Ali uz medicinu, nemojte nikada zaboraviti da trebate i posebno vrijeme za sebe. Radite stvari koje vas čine sretnima, u okruženju svojih najdražih. Tako ćete najbolje „napuniti baterije“ kako bi mogle ustrajati u teškom i vrlo zahtjevnom poslu liječenja vaših bolesnika.

WOME N 4L I FE

IZV. PROF. DR. SC.

Jasmina Lovrić MAG. PHARM.

Dekanica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

J A SMIN A LOV RIĆ

“

Ključ je u prepoznavanju i korištenju potencijala svih zaposlenika Vode li žene svijet…

Profesionalni put…

Po završetku studija farmacije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od svih mogućnosti koje su mi se pružale, odlučila sam se za znanstveno-istraživački rad i to u inozemstvu. Pridružila sam se grupi profesorice Maysinger na Sveučilištu McGill u Montrealu gdje sam tijekom trogodišnjeg boravka izradila svoj doktorski rad. Po povratku u Zagreb zaposlila sam se na Zavodu za farmaceutsku tehnologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, gdje radim i danas kao izvanredna profesorica. Osim u Kanadi, veliko istraživačko iskustvo stekla sam u okviru poslijedoktorskog usavršavanja na International Center for Genetic Engineering and Biotechnology (ICGEB) u Trstu gdje sam boravila dvije godine, a zatim nastavila intenzivnu suradnju i putovanja Zagreb - Trst još dvije godine. Od akademske godine 2016./2017. do 2019./2020. obnašala sam dužnost prodekanice za znanost i istraživanje, a od akademske godine 2020./2021. obnašam dužnost dekanice Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.

Ne mogu se složiti s tezom da žene vode svijet, ali nije mi ni jasna ta postavka da nešto isključivo pripada ili treba pripadati jednom spolu. Mišljenja sam da je u vođenju idealna ravnoteža ženskih i muških karaktera. Međutim, moram primijetiti da kod nas, posebice na višim upravljačkim razinama, još uvijek svjedočimo značajnoj podzastupljenosti žena. Nadalje, vrlo često se poslovni potezi i odluke žena u organizacijama/javnosti komentiraju negativno upravo iz tog aspekta ženskog spola, što kod muškaraca skoro nikad nije slučaj. Odrasla sam u okruženju jakih žena, mojih baka koje su obje radile vrlo odgovorne poslove, mame, tetki te bakinih i maminih prijateljica jakih stavova i modernog pogleda na muško-ženske odnose. A sve u dobroj ravnoteži muško-ženskog poštivanja i izražene ljubavi. Možda idealiziram svoje djetinjstvo, ali čini mi se da me odrastanje u takvom okruženju pripremilo za dobar timski rad i uvažavanje svih članova tima, bez obzira na spol i sve ostale moguće razlike.

Motivacija u radu…

U mom poslu me najviše motivira vizija moderne i uspješne visokoškolske ustanove konkurentne na međunarodnoj razini. I u svom ciklusu napredovanja na Fakultetu uvijek sam predano radila na ostvarenju te vizije, na razini koju bi tadašnja pozicija omogućavala. U visokoškolskom sustavu promjene dolaze vrlo sporo, kapitalni projekti se realiziraju kroz 10 i više godina, prvo priprema

projekta, prijava, zahtjevna provedba... Tako su tek sad vidljivi rezultati projekta FarmInova čija priprema je započela u mandatu uprave u ak. god. 2012./2013. te se kontinuirano predano radilo na projektu, bez obzira na izmjenu četiri uprave Fakulteta. Izuzetno me ponosnom čini kad timskim radom ostvarimo ciljeve zacrtane projektima i strategijama.

O sebi u tri riječi…

Voljela bih da te tri riječi budu predana, pouzdana i pravedna.

Izazovi na vrhu…

Najvažnije je na vrhu ne biti sam, već okružen timom u koji vjeruješ. Razvijaš se i pridonosiš samo predanim radom i gradeći kvalitetne međuljudske odnose. Ključ je svakako u prepoznavanju i korištenju potencijala svih zaposlenika.

WOME N 4L I FE

Zrinka Mach DIPL. ING. MED. LAB. DIAGN., MAG. SOC. GERONTOLOGIJE

Predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga

Motivacija u radu…

Profesionalni put…

Po završetku studija, kao diplomirani inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, radila sam u zdravstvu, no oboljela sam od kronične bubrežne bolesti. Uslijedile su dijalize, a zatim, nakon pet godina i transplantacija bubrega. U tom razdoblju sam uvidjela koliko se kroz aktivnosti udruga, odnosno taj dio nevladinog sektora može pridonijeti unaprjeđenju skrbi o oboljelima. Shvatila sam da oboljeli moraju aktivno sudjelovati u tom složenom procesu. Sudjelovala sam u radu brojnih udruga, a od 2017. godine predsjednica sam Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga koji trenutno okuplja 49 udruga osoba sa šećernom bolešću. U međuvremenu sam završila i studij socijalne gerontologije u Sloveniji, a trenutačno sam i doktorand na tom području.

Vode li žene svijet?

S mog gledišta još uvijek živimo u muškom svijetu. Voljela bih da se žene manje doživljavaju kao međusobna konkurencija te da si pružaju međusobnu potporu i podršku. Upravo lojalnost među muškarcima smatram ključnim razlogom njihovog lakšeg uspjeha. U prilog tomu govore i moja iskustva.

Najviše me motivira pružanje pomoći drugima. Kad ostvarimo pomak, napredak u kvaliteti života oboljelih, napredak u dostupnosti terapija, to je najveća nagrada. Cilj nam je da Hrvatski savez dijabetičkih udruga postane reprezentativan, da se što više ljudi želi uključiti u rad Saveza i kroz njega se izboriti za svoja prava.

O sebi u tri riječi...

Uporna, empatična i pravična.

Izazovi na vrhu? Budućnost…

Stalno se morate dokazivati dosad ostvarenim i potvrđivati dosadašnji rad, a istovremeno biti spremni na nove izazove. U Hrvatskoj, po pitanju dostupnosti lijekova i suvremenih pomagala za osobe sa šećernom bolesti trenutačno ne zaostajemo za drugim članicama EU i ostatkom svijeta. Ono što bismo trebali promijeniti jest način razmišljanja oboljelih od kroničnih bolesti. Važno je kod oboljelih osvijestiti potrebu da aktivno sudjeluju u svom liječenju i da su pritom suradljivi. Šećerna bolest je vrlo dobar primjer kako oboljeli svojim angažmanom mogu utjecati na bolju kontrolu bolesti i smanjenje broja komplikacija. Zato smo jesenas pokrenuli i kampanju „Pokreni se!“ kroz koju smo željeli ukazati na značaj prevencije, edukacije, ranog otkrivanja bolesti i usvajanja zdravih životnih navika.

Z RIN KA MACH

“

Važno je kod oboljelih osvijestiti potrebu da aktivno sudjeluju u svom liječenju

WOME N 4L I FE

PROF. DR. SC.

Maša Malenica DR. MED., SUBSPEC. PEDIJATRIJSKE NEUROLOGIJE

Voditeljica Odjela za neuropedijatriju Klinike za pedijatriju, KBC Sestre milosrdnice

MA ŠA MA L E N ICA

“

Jedino se u dobrom timu mogu postići pravi uspjesi

Profesionalni put…

Nakon završenog studija u Sjedinjenim Američkim Državama zaposlila sam se u National Institute of Health, gdje se razvila strast prema području neurologije. Srećom, i po povratku u Hrvatsku imala sam priliku nastaviti svoj profesionalni put upravo u tom smjeru pa je moje područje doktorata, kao i subspecijalizacija, upravo iz područja pedijatrijske neurologije.

Najveći i najpozitivniji događaj u medicini i zdravstvu…

Nemoguće je izdvojiti jedan događaj jer je svako povijesno doba nosilo svoja, tada velika, postignuća u medicini. Danas smo svjedoci važnosti javnog zdravstva koje je na neki način obilježilo sva povijesna razdoblja i omogućilo određenu uspješnost drugih područja medicine koja nam, osobito razvojem genetike, pružaju ranije nezamislive dijagnostičke i terapijske pristupe. Kad je riječ o mom najužem području rada, kompleksnim i rijetkim epilepsijama, razvojem neuroradioloških tehnika i genetike pružila nam se mogućnost fenomenalnog interdisciplinarnog pristupa koji omogućuje i vrlo precizne kirurške metode liječenja ranije neizlječivih bolesnika.

svih izazova našeg posla. Osobno me motiviraju marljivi i entuzijastični ljudi jer se jedino u dobrom timu mogu postići pravi uspjesi. Moj odabir je oduvijek bila pedijatrija jer smatram da je potreban netko tko daje „glas“ i za djecu koja to sama ne mogu. Naši pacijenti i njihove obitelji su mi motivacija, moj izvrsni tim čini sve izazove manje teškim, no frustraciju mi izaziva deklarativna briga za najmlađe bez stvarnog djelovanja kada nam je to najpotrebnije.

Vode li žene svijet?

Voljela bi vjerovati da nas u svim područjima vode stručnjaci, ljudi koji vole svoj posao i koji su spremni žrtvovati se kako bi unaprijedili svijet. Osobno me jako veseli uspjeh žena u ranije smatranim „muškim“ strukama, ali moram priznati i obrnuto!

Savjet za buduće kolegice…

Medicina nije individualan sport. Jedino pravim timskim radom, podupiranjem mlađih kolega i nesebičnim žrtvovanjem za svoje pacijente možete postati uspješni, ali i uzor drugima.

Motivacija u radu…

Da bi netko postao liječnik, mora imati izvjesnu dozu neiscrpne energije i samomotivacije za prevladavanje

WOME N 4L I FE

PROF. DR. SC.

Iveta Merćep DR. MED., SPEC. INTERNE MEDICINE, SPEC. KLINIČKE FARMAKOLOGIJE S TOKSIKOLOGIJOM

Predsjednica Središnjeg etičkog povjerenstva pri HALMED-u, pročelnica Zavoda za kliničku farmakologiju KBC-a Zagreb

Vode li žene svijet?

Mislim da žene vode svijet, ali ne na vodećim pozicijama. Na to utječu brojni čimbenici, okolnosti u kojima živimo i radimo. Iznimno je zahtjevno uskladiti obitelj i karijeru. To nije nemoguće, no zahtijeva veliku žrtvu i na jednom i na drugom području.

Najveća motivacija u radu… Profesionalni put…

Po završetku studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i poslijediplomskog studija iz kliničke farmakologije dobila sam specijalizaciju iz interne medicine na KBC-u Zagreb. Uslijedila je obrana doktorata, a zatim i specijalizacija iz kliničke farmakologije s toksikologijom. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabrana sam u znanstveno zvanje docenta, a zatim i profesora. Moje profesionalno usmjerenje bilo je određeno željom da radim u bolnici, s pacijentima, što mi i danas predstavlja zadovoljstvo. Još kao studentica, tijekom obilaska Zavoda za kliničku farmakologiju zaljubila sam se u tu struku, a prva osoba koja mi je „otvorila vrata“ kliničke farmakologije bio je profesor Božidar Vrhovac.

Motivira me želja da pomognem ljudima u njihovim teškim trenutcima. Kad je riječ o liječenju, vjerujem u farmakologiju. Danas imamo mnoštvo terapija koje značajno mijenjaju način života. Osobito posljednjih nekoliko godina svjedočimo revoluciji u medicini. Prije nekoliko godina, zbog velikih ograničenja u mogućnostima liječenja, susreti s oboljelima od malignih bolesti su bili vrlo teške situacije, no danas, zahvaljujući naprednim terapijama, većina oboljelih može nastaviti normalno živjeti, a njihova bolest postaje kronična. Drago mi je da svakodnevno naši pacijenti imaju sve veće mogućnosti liječenja pa čak i najteže oboljelima možemo dati nadu i vjerovati da će sve dobro završiti.

O sebi u tri riječi…

Uporna, radišna i nepokolebljiva.

Izazovi u radu…

Puno je izazova s kojima se susrećemo u svakodnevnom radu. Uvijek nastojimo iznaći rješenja koja će svima biti prihvatljiva, no to ponekad

“

Pacijent je uvijek na prvom mjestu

nije moguće. Međutim, najvažnije je da pri svakoj odluci koju donosim polazim od toga da je pacijent na prvom mjestu. Pritom je nužno svakodnevno, kontinuirano praćenje najnovijih znanstvenih spoznaja te stalno učenje. Moram istaknuti da je u izvršavanju naših obaveza i dužnosti nužna izvrsna suradnja s kolegama i timski rad. Stoga sam iznimno zahvalna kolegama s kojima surađujem niz godina, a osobito kolegama sa Zavoda za kliničku farmakologiju uz čiju suradnju donosim sve važne odluke te im se i ovim putem zahvaljujem na predanom i vrijednom radu.

IVE TA ME RĆE P

WOME N 4L I FE

Jasminka Milas-Ahić PROF. DR. SC.

DR. MED., SPEC. INTERNIST, SUBSPEC. REUMATOLOG, KLINIČKI IMUNOLOG I ALERGOLOG

Članica Nacionalnog zdravstvenog vijeća Republike Hrvatske

Profesionalni put…

Rođena sam u Imotskom, gdje sam pohađala osnovnu i srednju školu. Nakon završene srednje škole upisala sam Medicinski fakultet u Osijeku, a završne godine studija zbog ratnih okolnosti završila sam u Zagrebu. Po završetku studija i pripravničkog staža dobila sam specijalizaciju iz interne medicine u KBC-u Osijek, položila specijalistički ispit 2000. godine i na matičnom fakultetu upisala doktorski studij. Ubrzo mi se pružila prilika za usavršavanjem u SAD-u na Sveučilištu u Indiani u Indianapolisu. Tamo sam se, u svrhu izrade doktorske disertacije, dvije godine bavila znanstvenim istraživanjem u području koštanog metabolizma. To je bilo izvanredno iskustvo jer sam kroz bazična ispitivanja kojima sam se bavila naučila metode molekularne biologije i genskih istraživanja. U Hrvatsku sam se vratila 2002. godine, završila doktorski studij i 2006. godine obranila doktorsku disertaciju. Nastavila sam raditi u KBC-u Osijek kao internist, uz daljnje usavršavanje iz užeg područja reumatologije, kliničke imunologije i alergologije te sada imam dvije uže specijalizacije iz tih područja. Istovremeno održavam nastavu na

Medicinskom fakultetu na Katedri za patofiziologiju, od 2018. godine kao redovni profesor. Osim studentima medicine, nastavu iz predmeta Kliničke imunologije te Koštanog metabolizma držim i studentima na poslijediplomskom doktorskom studiju te studiju Medicinsko-laboratorijske dijagnostike.

i nagrađen. Već sam navela da smo dijelom i same za to odgovorne jer često prepustimo drugima zasluge za ono što smo dobro odradile, zato što mislimo da je to bilo za opće dobro. To treba mijenjati. U medicini su skoro dvije trećine doktora žene, ali većinu rukovodećih mjesta imaju muški kolege, na što trebamo utjecati mi same.

Od 2016. do 2020. godine radila sam kao pomoćnica ravnatelja za kvalitetu u KBC-u Osijek. Taj rad je također predstavljao iskorak u novo područje u mom profesionalnom djelovanju − područje kvalitete u zdravstvu. Sudjelovala sam u radnim skupinama Ministarstva zdravstva u izradi novog Pravilnika za kvalitetu, bila glavni voditelj vanjske procjene bolnica u Hrvatskoj u sklopu sustava kvalitete i aktivno sudjelovala u radu nekoliko drugih radnih tijela i povjerenstava. Od 2016. godine članica sam Središnjeg etičkog povjerenstva, tijekom 2017. godine završila sam Akademiju za politiku u zdravstvu, a 2019. godine Sabor Republike Hrvatske izabrao me u Nacionalno zdravstveno vijeće, što mi predstavlja veliku čast i priznanje.

Vodeća motivacija u radu…

Vode li žene svijet?

Žene vode svijet, ali još uvijek u sjeni. Smatram da smo nedovoljno proaktivne u zadnjem koraku, a to je traženje potvrde i priznanja za ono što smo ostvarile. Za žene znamo da su savjesne, vrijedne, samoprijegorne i, iako odrade najveći dio posla, njihov trud često nije odgovarajuće priznat

Karakterizira me nepokolebljiva vjera u dobronamjerne ljude i dobre ljude. Motiviraju me kolege koji mi se obraćaju za pomoć kad imaju problem. Imam čvrstu vjeru u bolju perspektivu za mlade ljude u poslu, vjeru kako svatko od nas u svom mikrookruženju i na dnevnoj razini može napraviti pomak, uvjerenje kako je svaka osoba važna i jedinstvena, neovisno o dijelu posla kojeg obavlja.

O sebi u tri riječi…

Otvorena, pravedna, nježno snažna.

Izazovi na vrhu…

Svaka pozicija nosi odgovornost, a što je položaj viši, veća je i odgovornost. Upravo je to i moj motiv za stalnu edukaciju. Neprestano učenje me podržava u toj borbi, ali i osvježava, pomlađuje i potiče na korak dalje. Moj najnoviji izazov je učenje njemačkog jezika za novootvoreni Studij medicine na njemačkom jeziku u sklopu Medicinskog fakulteta Osijek. Neovisno o tome na kojoj smo razini, potrebno je ulagati u sebe, u svoje znanje i stalno se unaprjeđivati.

J A SMIN KA MIL A S -A H IĆ

“

Svatko od nas može napraviti pomak

WOME N 4L I FE

Jadranka Morović-Vergles PROF. DR. SC.

DR. MED., SPECIJALIST INTERNIST, UŽE SPECIJALNOSTI IZ REUMATOLOGIJE I IZ ALERGOLOGIJE I KLINIČKE IMUNOLOGIJE

Pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju Klinike za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava

Profesionalni put…

Nakon završenog Medicinskog fakulteta u Zagrebu i staža radila sam pet godina kao liječnica obiteljske medicine, potom specijalizirala internu medicinu u sadašnjoj KB Merkur, postala uži specijalist iz alergologije i kliničke imunologije te iz reumatologije. Od 1997. godine pročelnica sam Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju Klinike za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, KB Dubrava, a od listopada 2012. do rujna 2017. godine bila sam i predstojnica iste klinike. Od 1989. godine sudjelujem u nastavi na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje sam 2017. godine izabrana za redovitu profesoricu u trajnom zvanju. Od 2001. do 2008. godine bila sam pročelnica Katedre za internu medicinu II na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, a od 1998. do 2008. godine pročelnica Katedre za internu medicinu na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Sudjelujem u doktorskom studiju na

Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a sudjelovala sam i u doktorskim studijima na medicinskim fakultetima u Splitu, Osijeku i Mostaru. Voditeljica sam poslijediplomskog specijalističkog studija Alergologija i klinička imunologija i suvoditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Reumatologija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Bila sam glavna mentorica velikom broju specijalizanata interne medicine, reumatologije te alergologije i kliničke imunologije. Također, voditeljica sam i predavačica na brojnim tečajevima trajne edukacije, organizatorica, pozvana predavačica ili aktivna sudionica na brojnim domaćim i međunarodnim kongresima i simpozijima. Bila sam suradnica na više znanstvenih projekata, voditeljica dva znanstvena projekta odobrena od MZOS i tri projekta Sveučilišne potpore, a bila sam i suradnica na više međunarodnih znanstvenih projekata. Do sada sam objavila više od 30 nastavnih tekstova iz kojih izdvajam poglavlja u udžbenicima interne medicine za nastavu na medicinskom i stomatološkom fakultetu, poglavlje

u udžbeniku iz patofiziologije, a samostalno sam uredila udžbenik Interna medicina – odabrana poglavlja za Zdravstveno veleučilište. Objavila sam više od 200 radova od kojih je 63 u publikacijama koje su indeksirane u Current Contents ili Science Citation Indexu.

Vode li žene svijet…

Ne slažem se da žene vode svijet. Istaknut ću, primjerice, da su u Švicarskoj žene dobile pravo glasa tek 1971. godine, a ako ne griješim, tek 2004. pravo na plaćeni porodiljski dopust! U SAD-u liječnice za isti posao imaju niže plaće od liječnika!

Glavna motivacija u radu… Pomoć bolesnicima i prenošenje znanja mlađima.

O sebi u tri riječi… Radinost, odgovornost i organiziranost.

Izazovi na vrhu…

Tijekom školovanja i profesionalnog života trudila sam se dosizati maksimum svojih mogućnosti u cilju stjecanja novih znanja, trajnog poboljšanja kvalitete rada, a sve na dobrobit bolesnika. Kao sveučilišna

JADRAN KA MOROV IĆ - VE RG L E S

“

Naše aktivnosti pridonijele su dostupnosti liječenja NASTAVAK SA STRANICE 36

nastavnica poticala sam razvoj mlađih kolega u stručnom i znanstvenom radu. Društveno sam djelovala kroz rad u udruzi građana - Hrvatskoj ligi protiv reumatizma (sudjelovala u osnivanju i bila prva predsjednica ogranka Lige za Zagreb i Zagrebačku županiju) te potaknula osnutak udruge građana Remisija. Niz godina sudjelujem u radu Hrvatskog nacionalnog odbora Desetljeća kostiju i zglobova kao tajnica i nacionalna koordinatorica te u pokretu Fit for work Europe i osnutku Fit for work Hrvatska. Ove višegodišnje aktivnosti pridonijele su dostupnosti liječenja i kvaliteti života bolesnika s upalnim reumatskim bolestima te održanju radne sposobnosti. Zadnjih godina potičem poboljšanje suradnje liječnika obiteljske medicine i reumatologa i kliničkih imunologa putem e-konzultacija sa strukturiranim upitnicima koji olakšavaju pravovremeni prvi reumatološki pregled.

WOME N 4L I FE

Rina Musić MAG. PHARM., MBA

Direktorica MSD-a Hrvatska i Slovenija, dopredsjednica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, članica Upravnog vijeća Inovativne farmaceutske inicijative

Profesionalni put …

Iznimno mi je drago što sam u dosadašnjoj karijeri uvijek imala sreće biti dio tvrtki čija je kultura prepoznavanje rada i ne posustajanje pred izazovima, na dobrobit zdravstvenih djelatnika i naših pacijenata. Oduvijek sam imala naklonost prema dinamičnom poslovnom okruženju te sam nakon završenog Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odlučila nastaviti svoj profesionalni put u farmaceutskoj industriji i kao Plivin stipendist započela svoju karijeru u toj kompaniji. Nakon Plive, karijeru sam nastavila u inovativnoj farmaceutskoj kompaniji Novartis. Radom u odjelu Market Accessa uvidjela sam vrijednost inovacija i benefit za ljudske živote koji ovise o dostupnosti inovativnih lijekova, stoga sam u ovom poslu pronašla dobar omjer dinamičnosti i izazova, s plemenitom misijom. U MSD sam došla 2016. godine na poziciju generalne direktorice, i otada nastojim svakog dana, zajedno s odličnim i predanim timom, napraviti pozitivne iskorake za naše zdravstvo i pacijente. Posljednjih godina imam čast biti dijelom Upravnog odbora Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, što je istovremeno i privilegija i odgovornost - upravljati strateškim i političkim odlukama AmChama na dobrobit društva i inovativne poslovne zajednice. Kroz takvu platformu i dugogodišnji rad u zdravstvenoj industriji, uistinu sam motivirana svojim međunarodnim poslovnim iskustvom doprinositi ne samo izgradnji stabilnijeg

“

Istraživačka farmaceutska industrija treba kreativnost koju nose žene istraživačke farmaceutske industrije te naglašavanju vrijednosti inovacija u zdravstvu. NASTAVAK SA STRANICE 38

poslovnog i održivog zdravstvenog sustava nego i pružati podršku mladim talentima. Svakako se svesrdno zalažem za razvoj inovativnih poslovnih ekosustava, željela bih i dalje biti promicateljica i zagovarateljica inovacija u društvu, partnerstva u zdravlju, prihvaćanju najboljih praksi te uvažavanju različitosti i uključivosti. Danas sam odgovorna za uspješno poslovanje u jednoj od najinovativnijih svjetskih farmaceutskih kompanija (Merck Sharp & Dohme, MSD) s raznolikim portfeljem i „breakthrough“ inovativnim lijekovima. Kao direktorica sam, zajedno sa svojim timom, predana viziji, misiji i ostvarivanju ciljeva u interesu javnog zdravlja i održivog zdravstva. Također, snažno promičemo partnerstvo i razmjenu najboljih praksi između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država te država Europske unije kroz investicije, jačanje partnerstva između poslovne zajednice i hrvatske administracije na svim razinama te moderniziranje i digitalnu transformaciju poslovanja. Jedna od aktivnosti na koje sam vrlo ponosna je moje mentorstvo u AmChamovom programu za talente „Empowered to Lead”. U svom dosadašnjem radu imala sam čast biti potpredsjednicom Inovativne farmaceutske inicijative (iF!), u kojoj sam trenutačno članica Upravnog vijeća, dajući obol u promicanju važnosti

U službi inovacija …

Inovativne kompanije danas nude nova rješenja koja mogu pružiti revolucionarnu korist i pacijentima i zdravstvenom sustavu, ali i zajednici te gospodarstvu u cjelini. To možemo primijetiti kod inovativnih farmaceutskih rješenja, med-tech proizvoda i novih digitalnih rješenja, kao i sve češćeg kombiniranog korištenja tih tehnologija. U svom okruženju snažno zagovaram konstruktivne rasprave o inovacijama koje spašavaju živote, transformiraju budućnost tisuća obitelji, ali i gospodarstva država članica EU, te o sinergiji svih nas na dobrobit Europe koja povezuje, koja se razvija, štiti, koja je utjecajna. Poticanje inovacija u EU znači i zdravlje za EU. Otkrića za život trebaju nam biti nada za budućnost... Usred epidemije koronavirusa i u jeku hrvatske i europske misije borbe protiv raka, pažnja se okreće istraživačkoj inovativnoj industriji s ciljem razvoja brze dijagnostike, cjepiva i učinkovitih inovativnih terapija s boljim ishodima liječenja, kao odgovora na ove značajne prijetnje za javno zdravlje. Tim više sam u svom radu fokusirana na naglašavanje potrebe poticaja za inovacije i razvoj te pozitivnog političkog okruženja koje podupire znanstvena biomedicinska istraživanja.

Motivacija …

Bez motivacije nema pomaka, nema promjena, nema snage za iskorake kakvi

RIN A MUSIĆ

su potrebni u zdravstvenom okruženju. Ima li bolje motivacije nego svojim djelovanjem pomoći tisućama pacijenata u Hrvatskoj, koji imaju mogućnost živjeti zdravije i kvalitetnije sa svojim najdražima?! Jedna od omiljenih izreka mi je „Pobjeda pripada najupornijima.“ Premda se ponekad čini da su u zdravstvenom sektoru promjene teške, spore i neznatne, svakodnevno svjedočimo divnim pričama struke i pacijenata koje su nam najbolja nagrada i motivacija za naš rad.

Osnaživanje žena …

U više navrata sam naglašavala da mi je prije podrške svih mentora u poslu prva podrška bila majka, koja me naučila: „Nije važno tko si i što si, važne su tvoja upornost i tvoje kompetencije. Možeš postići sve!“ Tvrtke koje promiču prihvaćanje različitosti i uključivost pokazale su se kreativnijima, lakše rješavaju probleme i u konačnici su – uspješnije. Istraživačka farmaceutska industrija treba kreativnost koju nose žene. Prema UNESCO-u, svega 30% od ukupnog broja znanstvenika diljem svijeta su žene. Uključivanje žena u znanost i tehnologiju ne proizlazi samo iz nedostatka žena na ovim područjima, nego je općenito neophodno naći talentirane i kreativne osobe kako bi se odgovorilo suvremenim izazovima. Imam sreću biti dijelom globalne kompanije koja uistinu u praksi demonstrira ovu filozofiju, posebice kada je riječ o osnaživanju uloge žena i promicanju njihove ravnopravnosti u poslovnoj zajednici i društvu. Na kraju, ipak je najbitnije što ćemo ostaviti kao nasljeđe svojoj djeci, a to je pitanje koje je zajedničko i ženama i muškarcima. Jer, riječima Ruth Bader Ginsburg, bivše sutkinje Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država: „Žene će postići stvarnu jednakost tek kad se odgovornost podizanja novih generacija podijeli s muškarcima.“

WOME N 4L I FE

Tatjana Nemeth Blažić

PRIM.

DR. MED., SPECIJALIST EPIDEMIOLOGIJE

Koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice Ministarstva zdravstva, voditeljica Odjela za HIV, spolno i krvlju prenosive bolesti HZJZ-a

Profesionalni put…

Većinu svog radnog vijeka radim u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u kojem sam zaposlena od 2004. godine. Specijalizirala sam epidemiologiju, stoga je moj profesionalni put posvećen preventivnoj medicini, prevenciji bolesti, zdravstvenom prosvjećivanju i promicanju zdravlja. Trenutačno sam voditeljica Odjela za HIV i krvlju i spolno prenosive bolesti u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti. Moje profesionalno područje je od početka rada na Zavodu prvenstveno vezano uz epidemiologiju i praćenje HIV infekcije, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti, no svi kolege u Službi smo uz svoje uže područje rada i profesionalnog interesa uključeni i u druga područja epidemiologije, poput cijepljenja, prevencije respiratornih i crijevnih zaraznih bolesti, zoonoza i slično. Posljednje godine svi moji kolege, pa tako i ja, najveći dio radnog vremena posvećeni smo poslovima vezanim uz pandemiju koronavirusa i COVID-19. Prije više od deset godina završila sam poslijediplomski specijalistički studij menadžmenta u zdravstvu, što mi je pomoglo u organizaciji i vođenju Odjela i raznih projekata. Od većih zadataka u koje sam bila uključena izdvojila bih

“

U većini se slučajeva izazovi i problemi mogu riješiti

NASTAVAK SA STRANICE 40

uspostavljanje mreže savjetovališta za HIV, odnosno centara za besplatno i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo devet gradova u Republici Hrvatskoj. Ta savjetovališta su se uspostavila u sklopu projekta Globalnog fonda koji se provodio od 2003. - 2006., i to je bio projekt uvođenja nove usluge koja do tada nije bila dostupna u Hrvatskoj. Ova usluga je ostala održiva i nakon završetka projekta te je sada postala redovna preventivna aktivnost, a opseg usluga se proširio pa se sada, ovisno o mogućnostima, uz testiranje na HIV provodi i testiranje na druge krvlju i spolno prenosive infekcije kao što su hepatitis B i C, sifilis, klamidijska infekcija i gonoreja. U svom profesionalnom radu sudjelovala sam u puno projekata, akcija i aktivnosti, no ova savjetovališta za HIV su moje prvo projektno iskustvo, mogla bih reći moje dijete, pa sam na to posebno ponosna. Ostali projekti i aktivnosti su bili svojevrsna nadogradnja na ovaj sustav koji smo izgradili; kolege iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva zdravstva, županijskih zavoda za javno zdravstvo, Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, organizacija civilnog društva - udruga

i brojnih drugih partnera. Tijekom rada sam dosta bila uključena u razvoj i izradu platformi za online edukaciju, kao što su portal Zdravlje.hr odnosno sada javno-zdravlje.hr, mobilne aplikacije Spolno zdravlje i Sve o hepatitisu. Zatim, tu su i najnoviji projekti; portal koji smo izradili u svrhu edukacije o prevenciji raka vrata maternice pod nazivom „Neću rak” te platforma Volim zdravlje za edukaciju o zdravstvenim temama u čijoj izradi je Hrvatski zavod za javno zdravstvo sudjelovao u suradnji s udrugom HUHIV. Također, sudjelovala sam u osmišljavanju i provedbi brojnih edukativnih kampanji, uglavnom iz područja prevencije HIV infekcije, spolno prenosivih bolesti i očuvanja spolnog zdravlja. Posebno su mi dragi slogani kampanje „Znanje pobjeđuje“, za koju nam je i grupa TBF izradila i prilagođen refren svoje pjesme Pozitivan stav, zatim „U znanju je spas“, i najnoviji - na temu prevencije raka vrata maternice „Neću rak” i „Reci raku PA-PA“. Članica sam nekoliko međunarodnih i domaćih povjerenstava, radnih skupina te stručnih društava u području epidemiologije, HIV infekcije, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti.

Vode li žene svijet?

Nisam o tome previše razmišljala. Mislim da i muškarci i žene imaju svoju ulogu na ovoj našoj planeti, i da se nadopunjuju. Svaki spol ima generalno neke svoje značajke koje

TATJ A N A N E ME T H B L A Ž IĆ

su potrebne u određenom trenutku i određenim situacijama pa mislim da se sve nekako posloži i uravnoteži.

Najveća motivacija u radu…

Najviše me motivira dobar tim suradnika i kolega, ljudi koji su posvećeni zadatku koji radimo, i uspješno proveden projekt ili neka poslovna aktivnost, vidljiv rezultat našeg rada, odnosno realizacija cilja. Jako me motivira kada imamo neku novu ideju, inovaciju, i ako pronađemo mogućnost i način da krenemo u realizaciju, a mali uspjesi na tom putu me dodatno motiviraju da još više zapnemo i potrudimo se napraviti to što radimo što bolje i kvalitetnije. Posebno me motivira ako još dobijemo i pozitivne komentare od krajnjih korisnika ili drugih kolega.

Opis u tri riječi…

Uporna, suradljiva i motivator.

Izazovi na vrhu…

Mislim da je važno stalno učiti nove stvari, osmišljavati i sudjelovati u novim projektima i aktivnostima. Važno je povezivati kolege i suradnike kako bi se sinergijom postigli bolji rezultati. Također, važno je svakom izazovu pristupiti optimistično i s nadom da će se naći rješenje te pokušati poduzeti sve da se izvrši neki zadatak ili postigne cilj, a ne odustati kod prve prepreke. Moje profesionalno iskustvo je da se u većini slučajeva izazovi i problemi mogu riješiti, ponekad lakše i brže, a ponekad je to teže i iziskuje više vremena. Samo se u manjem broju slučajeva nešto ne može postići ili poboljšati, no i tada uvijek pokušam. Čak i ako se već na početku čini, ili drugi govore, da je teško ili nemoguće, odustanem jedino ako se i sama uvjerim da ne ide. Uvijek je važno ulagati i u ljude i ljudske odnose jer se tako uvijek može postići više.

WOME N 4L I FE

DOC. DR. SC.

Sanja Pleština

PRIM. DR. MED., SPEC. INTERNIST, SUBSPEC. PULMOLOGIJE I INTERNISTIČKE ONKOLOGIJE

Voditeljica Odjela za rijetke tumore sredoprsja, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Profesionalni put…

Moj profesionalni put u medicinu se dogodio gotovo slučajno. Rođena sam u obitelji pravnika, a djetinjstvo provela svirajući klavir i gradeći kuće od Lego kocaka. Uz osnovnu školu i gimnaziju, završila sam srednju muzičku školu sanjareći o studiju arhitekture ili Muzičkoj akademiji. No, nakon završetka muzičke škole, nastavila sam se baviti glazbom pjevajući u akademskom zboru I. G. Kovačić, a nakon mature dvojila sam između dvije potpuno „nove“ struke – medicine i prava. Nisam se mogla odlučiti pa sam polagala prijemni ispit na oba fakulteta i, uz odličan uspjeh u gimnaziji, oba i upisala! Moram priznati da sam bila ponosna što sam na medicini od 1.200 prijavljenih kandidata bila na 13. mjestu rang liste. U rujnu sam odšetala do Medicinskog fakulteta na zagrebačkoj Šalati, shvatila da su tog dana već počela predavanja i vježbe – i ostala. Do početka predavanja na Pravnom fakultetu već sam

SA N J A PL E ŠT IN A

“

Važno je pronaći ono što vas veseli i motivira NASTAVAK SA STRANICE 42

polagala kolokvij iz anatomije i tako je medicina postala (i ostala) prioritet u mom životu. Fakultet sam završila bez ijednog pada na ispitu, odradila obavezni pripravnički staž i položila državni ispit. Imala sam sreću da je tada na KBC-u Zagreb raspisan natječaj za izbor specijalizanata iz više djelatnosti, a ja sam primljena na specijalizaciju iz nuklearne medicine. No, nakon završene dvije godine, specijalizaciju sam morala neočekivano prekinuti zbog patološkog nalaza na redovnom sistematskom zdravstvenom pregledu. Bilo je vrlo stresno ostati bez posla „preko noći“. Zahvaljujući tadašnjim neispunjenim potrebama za specijalizantima (u periodu Domovinskog rata) dobila sam mogućnost nove specijalizacije - interne medicine. Nakon završene specijalizacije i obranjenog magistarskog rada, zaposlila sam se u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, gdje radim i danas. Potom sam završila i užu specijalizaciju iz pulmologije, zatim užu specijalizaciju iz internističke onkologije, obranila doktorsku disertaciju te mi je priznat naziv primarijusa. Na Klinici sam preuzela mjesto voditelja onkološkog odjela, a na Medicinskom fakultetu Sveučilišta

u Rijeci izabrana sam za docenticu na Katedri za internu medicinu.

Najveći i najpozitivniji događaj u medicini…

Medicina je tijekom povijesti iznjedrila više revolucionarnih otkrića koja su potpuno promijenila život ljudi. Globalno gledajući, otkrića mikrobioloških uzročnika bolesti i antibiotika donijela su potpuni preokret u pristupu bolesti i zdravlju populacije. U novije vrijeme jedno od najvećih pomaka u onkologiji, kojom se bavim, je otkriće imunoterapije kojom interveniramo u imunološki sustav čovjeka i čije ćemo domete zasigurno u potpunosti spoznati tek kroz izvjesno vrijeme. No, već sada je moguće postići donedavno potpuno nezamislivo višegodišnje preživljenje bolesnika s metastatskom bolešću, a u nekih bolesnika vjerojatno i potpuno izlječenje.

Prekretnica u karijeri…

Prekretnica u mojoj karijeri je definitivno zaljubljivanje u onkologiju kao struku, i to u doba kada je većina liječnika izbjegavala onkološke bolesnike, vjerojatno zbog osjećaja nemoći i frustracije tada lošim uspjesima liječenja. Sjećam se čuđenja mnogih kolega „zašto ja to želim raditi, kada je liječenje bolesnika s rakom depresivno i bezuspješno“. Danas su, naravno, i ti kolege promijenili mišljenje.

najviše motivira (ali povremeno i razočarava) su upravo ti ljudi. Razgovori o životu onkoloških bolesnika i njihovih obitelji tijekom bolesti su često vrlo intenzivno iskustvo koje u pozitivnom smislu može promijeniti vlastito promišljanje o životu, na bolje. Stoga je svaki uspjeh, ali i neuspjeh u liječenju, posebna priča koju je nemoguće ne proživjeti barem djelićem vlastitog srca. Lijepo je pomagati ljudima, to odista nije floskula, svatko tko ima takvo iskustvo će razumjeti o čemu govorim. Kada ideš kući ispunjen osjećajem da si nešto dobro učinio, izrazito je motivirajuće. Naravno da istodobno postoje brojne stvari koje frustriraju, najviše obično zlo i ljudska glupost te neka svemirska nepravda…

Vode li žene svijet? Je li medicina ženska struka?

Na Medicinskom fakultetu danas prevladavaju žene, a i većinu poslova u zdravstvenom sustavu odrađuju žene. U tom smislu žene doista drže na leđima „tri kuta kuće“ i u tom smislu medicina jest ženska struka. Ipak, ako pogledate udio žena na odlučujućim i rukovodećim pozicijama i usporedite s udjelom žena u struci, još uvijek ne bih rekla da žene vode medicinu. No, danas je situacija svakako znatno bolja nego ranije.

Poruka budućim kolegicama…

Medicina je prekrasna struka i znanost, razgranata i raznolika, koja može ispuniti profesionalna očekivanja ljudi različitih sklonosti, osobina i interesa. Važno je pronaći ono što vas veseli i motivira, i tada ćete biti zadovoljni i svaki dan ići na posao i s posla s osmjehom.

Motivacija u radu

Medicina je posao s ljudima, bolesnicima i obiteljima, i ono što me

WOME N 4L I FE

DOC. DR. SC.

Vesna Ramljak PRIM., DR. MED., SPEC. KLINIČKE CITOLOGIJE

Voditeljica Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju Ljudevit Jurak, KBC Sestre milosrdnice; predsjednica Hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna

VE SN A RA ML J A K

“

Trebali bismo skupiti glave u činjenju boljeg i ne stavljati važne stvari pod tepih

Profesionalni put…

Nakon završene klasične gimnazije upisala sam Studij medicine na Sveučilištu u Zagrebu. Po završetku fakulteta moja želja za „nikad dosta znanja“ bila je jako naglašena pa sam vođena tom silnom željom da što više naučim i budem što bolja odmah upisala poslijediplomski studij. Ukupno sam završila dva znanstvena i tri stručna poslijediplomska studija. Nakon završene specijalizacije iz kliničke citologije počela sam raditi u Klinici za tumore, gdje radim i danas. Educirala sam se u inozemstvu u nekoliko navrata i svaki put bi to za mene bila nova odskočna daska u razmišljanju da mogu/možemo bolje i drukčije, svrsishodnije. Magistrirala sam i doktorirala na Prirodoslovnomatematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, docentica sam na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i znanstveni suradnik na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu sam viši predavač i docentica. Sada sam na poziciji voditeljice Odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju Ljudevit Jurak, Kliničke

bolnice Sestre milosrdnice. Drugi mandat sam predsjednica hrvatskog foruma protiv raka dojke Europa Donna, europske koalicije u borbi protiv raka dojke.

Vode li žene svijet…

Ne, ne mislim da je tako. To ne govorim iz aspekta nekog tko je površno uključen u brojne mehanizme rada i opstanka u društvu, nego kao netko tko je imao prilike kroz dugi niz profesionalnih godina svjedočiti, pa ponekad i na svojoj koži osjetiti, da bi sve bilo puno lakše i jednostavnije da nisam žena. Zadnjih godina se omjer snaga mijenja, ali na svakodnevnoj razini još je jako dalek datum kada će žene voditi svijet. U biti, ja ne mislim da bi ga trebale voditi, samo želim pošteni omjer snaga, ne po rodbinskim vezama ili političkoj pripadnosti, nego po vrijednosti osobe bilo da je muškarac ili žena. Za opći boljitak, u konačnici, to uopće nije bitno.

Glavna motivacija u radu…

Najviše me motivira kad znam da sam učinila dobro za pacijenta, kada vidim osmijeh na njihovim licima, kada se oni osjećaju dobro i sigurno, kad im mogu pomoći bez obzira na brojne nepotrebne administrativne prepreke. Kad svjedočim smanjenju smrtnosti od karcinoma dojke, kad sam uvjerena da su preventivni programi dobri, kada znam da mnogi ljudi neće umrijeti jer medicina napreduje iz dana u dan. Do prije desetak godina odluka o liječenju malignih bolesti je

bila relativno jednostavna. Imali smo samo kemoterapiju i čudili bismo se kako kod nekoga terapija djeluje, a kod drugoga ne. Danas, razvojem molekularne biologije i onkologije imamo puno složeniju, ali i učinkovitiju situaciju. Eto, to je ono što me raduje i motivira više od svega.

O sebi u tri riječi…

Posvećena, hrabra i pravična.

Izazovi na vrhu…

Teško je biti na vrhu, pogotovo ako imaš viziju nečega što je moguće i prihvatljivo, ali zbog bezbroj “ali” su ti često ruke vezane i ponekad ti dođe da odustaneš. U mojoj bolnici smo imali odličnu „one stop diagnosis“ koja je u biti jednodnevna dijagnostika karcinoma dojke. Imali smo projekt koji je saživio, imali smo uigrani tim, naše pacijentice su u istom danu znale imaju li ili nemaju malignu bolest i u istom danu smo napravili sve što je bilo neophodno. Željeli smo premostiti vremensko razdoblje između različitih dijagnostičkih postupaka i reducirati stres koji nastaje iščekivanjem rezultata. Psihološki aspekt je u takvim trenutcima vrlo bitan, čekanje dijagnoze je kategorija koja je jako teška za pacijente. S obzirom na to da sam ja bila inicijator i pokretač tog projekta, mogu samo reći koliko sam razočarana i žalosna jer se sve ugasilo iz sasvim banalnog razloga - nedostatka radiologa i neimanja sluha i želje da se takve stvari nastave. Svaki dan je neka borba, a tako ne bi trebalo biti jer bismo napokon trebali skupiti glave u činjenju još boljeg i ne stavljajući važne stvari pod tepih očekujući da će to riješiti netko drugi. Svi smo mi kao pojedinci jednako odgovorni.

WOME N 4L I FE

Tatjana Reić MR. SC.

DR. VET. MED.

Predsjednica Hrvatskog društva za bolesti jetre “Hepatos”

Profesionalni put…

Danas kad se osvrnem, čini se da je to moralo biti nekako zapisano u zvijezdama - ja i priča o virusnom hepatitisu, posebno nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija 2010. godine uspostavila Svjetski dan hepatitisa 28. srpnja, upravo na moj rođendan. Naime, tijekom trudnoće, 1994. godine dijagnosticiran mi je hepatitis C. Moja kći rođena je anti-HCV pozitivna, PCR nedetektibilna. Iako mi je rečeno da bi se njezina antitijela trebala eliminirati za 6 do 12 mjeseci, to se nije dogodilo. Umjesto toga slijedile su četiri duge godine neprospavanih noći i osjećaja krivice, razmišljanja „Bože, što sam učinila meni najvažnijem biću“… Povrh svega sam, djelomično i zbog svoje dijagnoze, ostala bez posla i umirovljena u dobi od 39 godina, što mi je vrlo teško palo. U to vrijeme rat se bližio kraju i tražiti posao doktora veterinarske medicine, s malim djetetom i s kroničnom (stigmatiziranom) bolešću, bilo je praktički nemoguće. Kao borac po prirodi, uzela sam stvar u svoje ruke i tijekom 2000., zajedno s ostalim pacijentima iz KBC-a Split, oformila “Hepatos” kao prvu pacijentsku organizaciju u Republici Hrvatskoj s ciljem da među-

sobno jedni drugima pomognemo. Hepatos je postala jedna od vodećih organizacija civilnog društva u RH te kao takva imala presudnu ulogu u tome da probleme hepatitis pacijenata izvuče ispod tepiha te osigura da virusni hepatitisi budu prepoznati i stavljeni na politički dnevni red kao socijalni problem, a da se argumentiranim i glasnim istupima glas pacijenata jasno čuje u svim stručnim i političkim raspravama o ovom problemu. Angažirala sam se i na međunarodnoj razini te sam u periodu od 2006. do 2020. u Upravnom odboru krovne organizacije European Liver Patients’ Association, čija sam bila predsjednica u dva četverogodišnja mandata (od 2011. do 2019. godine), što mi je uvelike olakšalo da vješto povezujem europska lobistička i zagovaračka postignuća s domaćim aktivnostima, djelujući kao izvor informacija o aktivističkim, medicinskim i političkim događanjima u EU, vezanima uz virusne hepatitise.

Najveći i najpozitivniji događaj u medicini…

Otkriće penicilina. Ovaj uspjeh pokazao je i utabao put za daljnje, slične uspjehe u medicini. Gledano iz kuta hepatitisa C pacijenata, pojavu prvih direktno djelujućih antivirusnih lijekova koji omogućuju izlječenje kroničnog hepatitisa C znanstvenici i stručna zajednica uspoređuju s otkrićem penicilina. To je za mene doista velik uspjeh.

Motivacija u radu…

Visoko sam motivirana onim što radim. Nisam vjerovala da ću toliko toga profesionalno postići. Glas pacijenta se jako dobro čuje i vrlo je vrijedan u globalnim institucijama. Moj je motiv počeo od trenutka kada sam dobila dijagnozu i traje do danas, kad se borim za sve oboljele, skidanjem stigme s ove dijagnoze. Kao pacijent bila sam vrlo motivirana da se borim za svoj život, integritet, dostojanstvo i budućnost svoje djece, a svakodnevni kontakti s drugim pacijentima, zalaganje za boljitak njihovih života, pomažu mi pronaći motivaciju za daljnji rad. Motivirajuće je vidjeti svaki, pa makar i malen pomak, jer je iza svakog tog koraka vrlo mukotrpan i iscrpljujuć posao. Svakodnevna borba tijekom koje nerijetko morate i „progutati knedlu“ u cilju je postizanja veće svrhe. Kad podvučem crtu, vrlo sam sretna i ponosna. Ali ispred nas je još uvijek teška borba. Virusni hepatitisi su zapostavljena i neadekvatno prepoznata bolest i ljuta sam na Svjetsku zdravstvenu organizaciju koja nije izdvojila adekvatne resurse dostatne za borbu protiv ove bolesti.

TATJ A N A RE IĆ

“

Glas pacijenta se jako dobro čuje i vrlo je vrijedan u globalnim institucijama

WOME N 4L I FE

DR. SC.

Asja Smolčić Bubalo MAG. PHARM.

Ravnateljica ZU Ljekarne Phyto-Pharma

23 48

“

A SJ A SMOLČIĆ B UB A LO

Biti učitelj, prenositi i dijeliti znanja te gledati zadovoljne suradnike najjači su tragovi u profesionalnom životu

Profesionalni put…

Rođena sam u Splitu, gdje sam završila osnovnu i srednju školu, a na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu diplomirala sam 1976. godine. Iste godine dobila sam Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu, dok sam za vrijeme studija dobila dvije nagrade za najbolje studentske radove. Naziv magistra znanosti stekla sam 1983. godine na FBF-u Sveučilišta u Zagrebu. Nakon pripravničkog staža u Gradskoj ljekarni Split, po položenom državnom ispitu, radila sam osam godina kao voditelj Ljekarne D. Z. Supetar – Brač (do 1986.), a potom do 1990. kao farmaceut u Gradskoj ljekarni Split. Uvrštena sam u registar istraživača suradnika pri KBC Split, 1989. godine. U periodu od 1990. do 1992. radila sam kao direktor razvoja u tvornici Dalmex Split, a početkom 1992. godine obnašala dužnost voditelja Odjela za opskrbu lijekovima Hrvatske vojske u Sanitetskom stožeru za Dalmaciju, kao dragovoljac. Iste godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu završila sam dopunsko pedagoško-psihološko obrazovanje iz odgojnih područja.

Od 1994. godine vlasnica sam privatne Ljekarničke ustanove „PhytoPharma“ u Splitu. Naziv doktora znanosti iz područja biomedicinskih znanosti stekla sam na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu 2007. godine, a 2009. sam izabrana za vanjskog stručnog suradnika na Medicinskom fakultetu Split, na kolegiju Dermatologija. Na specijalističkom poslijediplomskom studiju Medicinsko pravo na Pravnom fakultetu u Splitu od 2013. godine sam nositelj predmeta Zakonodavstvo na području lijekova. Mentor sam studenata FBF-a Zagreb za obavljanje stručne prakse. Sudjelovala sam na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima kao pozvani predavač ili s posterom. Autorica sam 13 Current Contents radova, suradnica i koautorica knjiga iz područja biomedicinskih znanosti, znanstvenog polja Farmacija (FMC, CASI priručnik za samoliječenje, „Nutraceutics and functional food: impact on nutrition and health”), kao i knjige „Farmaceuti i farmaceutska djelatnost u Domovinskom ratu”. Za svoj rad dobila sam veći broj stručnih priznanja od kojih bi posebno istaknula priznanje za najboljeg stranog predavača na Kongresu „Medicine a confronto“ u Veroni 2002., Diplomu Hrvatskog farmaceutskog društva za istaknutu aktivnost 2012. i priznanje HFD-a „Mr. ph. Antun Karlovac“ 2017. godine za znatno unaprjeđenje farmaceutskog stručnog rada.

čovječanstva. Tradicionalni putevi karijere i kulturne norme koje su izgrađene u svijetu ne doprinose uvijek mogućnosti da se žene integriraju na najviše liderske pozicije u mnogim organizacijama. Ali emotivne karakteristike, prirodno urođene sposobnosti da se izvrše prave procjene u zahtjevnom trenutku te stečene vještine pokreću svijet i sigurno stvaraju nove mogućnosti za otvaranje pristupa ženama čelnim mjestima koja zaslužuju i koja im pripadaju.

Najveća motivacija u radu…

Osnovni motiv za moj svakodnevni rad je ljubav prema našem plemenitom pozivu, želja i potreba omogućiti svakom pojedincu da bude ravnopravan sudionik života. Biti učitelj, prenositi i dijeliti znanja te gledati zadovoljne suradnike - najjači su tragovi koji ostaju u profesionalnom životu.

O sebi u tri riječi…

Emotivna, dosljedna i strastvena.

Izazovi na vrhu…

Jesmo li na vrhu procjenjuju drugi ljudi oko nas, ali sigurno znam da nikada nije kasno da postavim novi cilj i da sanjam novi san.

Vode li žene svijet…

Žene još uvijek ne vode svijet, ali zasigurno stoje iza mnogih važnih odluka koje su donesene za dobrobit

WOME N 4L I FE

DOC. DR. SC.

Ines Strenja DR. MED., SPEC. NEUROLOG, SUBSPECIJALIST CEREBROVASKULARNIH BOLESTI

Znanstveni suradnik u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, Klinika za neurologiju, Zavod za cerebrovaskularne bolesti

Profesionalni put…

Rođena sam Riječanka, majka sam troje djece, dva dječaka i jedne usvojene djevojčice. Medicinski fakultet u Rijeci upisala sam nakon 3. razreda srednje škole, s nepunih 18 godina, rodila sina na drugoj godini studija i završila medicinu u roku. I danas sam uvjerena da su majke-studentice posebna priča i trebaju potporu, ali kada završe studij, više ih ništa ne može zaustaviti. Poslijediplomski studij na Medicinskom fakultetu završila sam prije Domovinskog rata, no magisterij iz područja neurologije, koji sam u cijelosti napisala prije rata, uspjela sam obraniti tek nakon stradavanja u ratu, kada sam ostala neko vrijeme na bolovanju. Kao ratni liječnik ukupno sam provela 1.629 dana u borbenom sektoru, gotovo u cijelosti na gospićkoj bojišnici. Prvi put sam nastradala kada je sanitetsko vozilo direktno pogođeno granatom, a potom kada je sanitetsko vozilo s ranjenicima koje smo izvlačili naletjelo na protutenkovsku minu. Nositeljica sam više odličja za zasluge u Domovinskom ratu. O tom razdoblju, o ratu, više ne treba toliko pričati, no na taj period života sam jako ponosna, kao i svatko tko je svoju mladost i znanje stavio na branik domovine. Specijalizaciju iz neurologije za potrebe MORH-a dobila sam 1997. godine, a u cijelosti ju obavljam u KBC-u Rijeka. Iz Hrvatske vojske izašla sam 2003. godine i zaposlila se u KBC

IN E S ST RE N J A

O sebi u tri riječi…

Beskompromisna, odlučna i iskrena.

NASTAVAK SA STRANICE 50

Rijeka, gdje radim do danas kao liječnik specijalist neurolog, subspecijalist cerebrovaskularnih bolesti u Zavodu za cerebrovaskularne bolesti. Doktorirala sam 2013., a u zvanje docenta izabrana 2019. godine pri Medicinskom fakultetu u Rijeci. Stalni sam sudski vještak iz neurologije, autorica više znanstvenih radova, stručno sam se usavršavala u Americi, Italiji i Njemačkoj, dobitnica sam više strukovnih priznanja. Za zastupnicu u 8. sazivu Hrvatskog sabora prvi put sam izabrana 2015. godine, a 2016. sam ponovno izabrana u 9. mandat, koji je završio prije nešto više od pola godine. U Hrvatskom saboru sam vodila jedan od najaktivnijih saborskih odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Postavila sam visoke standarde organiziranjem cijelog niza inicijativa, mnogobrojnih redovnih i tematskih sjednica, a njegov rad je napokon bio prepoznatljiv u stručnoj javnosti. Inicirala sam donošenje četiri nacionalne strategije: Nacionalne strategije za borbu protiv raka, Nacionalne strategije za borbu protiv moždanog udara, Nacionalne strategije za borbu protiv demencija te Strateškog plana razvoja dječje i adolescentne psihijatrije. Otvorila sam teme o odlasku liječnika i položaju medicinskih sestara, stanju javnog zdravstva u RH, o autizmu, hitnoj helikopterskoj službi, posebno skupim lijekovima, udomljavanju i usvajanju djece, oko čega sam se posebno angažirala jer je bilo važno donijeti dobar Zakon o udomiteljstvu… Sredinom prošle godine vratila sam se na svoje radno mjesto u Kliniku za neurologiju KBC Rijeka i mogu reći da je odluka da se vratim struci i povučem iz aktivnog političkog života jedna od značajnijih u mom životu. Moram priznati da me posebno raduju profesionalni izazovi koji su preda mnom u medicini, kao liječnice te kao učitelja i mentora studentima medicine.

Politika je samo sredstvo za poboljšanje stanja u zdravstvu Vode li žene svijet…

Žene ne vode svijet, ali imaju ozbiljnu namjeru to učiniti u budućnosti. Podatci u svijetu, ali i u Hrvatskoj pokazuju da, iako postupno prevladavaju liberalnije ideologije i stavovi o ravnopravnosti spolova na poslu pa tako i one u obitelji, praksa još uvijek upozorava na privid takvog stanja jer čak i kada je zaposlena, žena radi većinu kućanskih poslova. Mada, moram priznati da se u medicini ipak nešto mijenja. Sve više žena odlučuje se za specijalizacije tradicionalno vezane uz muški spol – neurokirurgiju, digestivnu kirurgiju, urologiju… Poznajem sjajne mlade liječnice koje fenomenalno usklađuju i majčinstvo i zahtjevnu specijalizaciju. Za to im treba odati priznanje, jer im je ipak malčice teže od muškaraca koji ne moraju prekidati specijalizaciju, subspecijalizacije ili odgađati obrane doktorata zbog rađanja i porodiljnog dopusta. Medicina je sjajna stvar, ako joj se možete posvetiti. No, postaje jako frustrirajuće kad znate što želite, imate svo to znanje, energiju i motivaciju, ali morate istodobno brinuti i o obitelji koja vas treba. A radi se najčešće i o najosjetljivijim godinama, mada su sve godine naše djece najosjetljivije… Ali ako me pitate može li obitelj i medicina, definitivno može. Je li medicina ženska struka? Nadam se da nije, jer bi to bilo loše i za žene i za muškarce, a napose za pacijente.

Motivacija u radu…

Poznato je da je motivacija jedan od najjačih pokretača čovjeka. Ako je dovoljno jaka, može čovjeka držati aktivnim i usredotočenim na cilj jako dug period. Moj životni poziv je medicina, a politika samo sredstvo da se na razini donositelja odluka utječe na poboljšanje stanja u zdravstvu. U tome sam bila dosljedna cijeli svoj profesionalni život, a posljednjih pet godina dobila sam mogućnost i mijenjati neke od zdravstvenih politika. Rezultat te dosljednosti je i meni posebno draga Godišnja nagrada Hrvatske liječničke komore 2019. za promicanje interesa hrvatskog liječništva i zaštitu prava liječnika, koja je jasna potvrda da je struka prepoznala ono za što sam se dosljedno borila tijekom svog mandata zastupnice u Hrvatskom saboru.

Izazovi na vrhu…

Moram reći da nisam bila pripremljena ni za Hrvatski sabor niti za visoku politiku. Međutim, imala sam entuzijazam i snažnu volju. Naučila sam uvijek postavljati realno visoke ciljeve, ali isto tako i kada je vrijeme za odustajanje od neuspješnih projekata. U politici, pa tako i u zdravstvenoj politici, nije baš jednostavno plivati, osobito ako nisi profesionalni političar. Međutim, u visokoj politici me nije određivao moj spol, već stav koji je bio neuobičajen za političara, a to znaju svi koji me poznaju – uvijek govorim što mislim i smatram ispravnim, što je ponekad i na moju štetu. I od toga ne bježim, kao ni od posla. To je jedan od razloga što sam tijekom saborskog mandata završila i poslijediplomski studij Menadžment u zdravstvu. Zaključno, još je puno izazova preda mnom, samo sada pažljivije biram prioritete i bitke jer je vrijeme u mojim godinama sve dragocjenije.

WOME N 4L I FE

Mirela Šentija Knežević PROF. LOG., UNIV. SPEC. ADMIN. URB.

Zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba

Profesionalni put…

Cijeli radni vijek radim u sustavu zdravstva koji sam upoznala od segmenta pružanja skrbi oboljelima pa do poslovnih procesa u okviru sustava upravljanja. S radošću i ponosom se sjećam svog radnog vijeka koji sam provela u Kliničkoj bolnici Merkur kao medicinska sestra u razdoblju od 1995. do 2003. godine, a od toga me odmah nakon oslobodilačke akcije Oluja život odveo u Opću bolnicu Knin temeljem Odluke o mobilizaciji tadašnjeg ministra zdravstva Andrije Hebranga. Studentske dane sam uglavnom provela dežurajući u noćnim smjenama u prostorima koji su uvijek imali miris po bolnici i lijekovima, kako bih stigla uz rad pohađati i redovite studijske obaveze. Međutim, u tom razdoblju sam stekla neprocjenjivo vrijedna iskustva. Vrijeme provedeno na odjelu za otorinolaringologiju uz bolesnike koji boluju od karcinoma ždrijela pomoglo mi je da shvatim i u svoje iskustvo ugradim svu dragocjenost zdravlja. Ovo posebno ističem zbog toga što nikada nisam dvojila o važnosti zaštite zdravlja, posebno sada kad mogu inicirati i implementirati ciljane preventivne aktivnosti, u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja građana. Stoga su važniji projekti koje sam uspješno provodila u Gradskom uredu za zdravstvo od samog početka bili usmjereni na oboljele od malignih bolesti. Među njima bih istaknula program ranog otkrivanja raka kože #Djeluj sada!, koji sam osmislila davne

2005. godine i započela provoditi u suradnji sa Zagrebačkom ligom za borbu protiv raka. Program je sada prerastao početnu dimenziju te se provodi s brojnim zagrebačkim zdravstvenim ustanovama, a sve u suradnji i uz superviziju Referentnog centra za melanom Ministarstva zdravstva te Udruge za prevenciju zloćudnih tumora kože „Zdravi pod suncem“. Za ovaj projekt gradonačelnik Grada Zagreba 2013. godine dobio je prvu godišnju nagradu Hrvatskog društva za sigurnost pacijenata za kontinuirano unaprjeđenje projektnih aktivnosti sukladno potrebama zajednice.

Prevencija bolesti i zaštita zdravlja…

Izdvojila bih Projekt prevencije raka vrata maternice edukacijom i cijepljenjem protiv HPV-a, koji od 2008. godine uspješno koordiniram u gradu Zagrebu. U proteklih 13 godina dala sam maksimum kako bih u suradnji s eminentnim stručnjacima u ovom području osvijestila javnost o važnosti cijepljenja protiv humanog papiloma virusa koji dugoročno može uzrokovati čak šest različitih vrsta malignih oboljenja. Sa stručnjacima sam odlazila u škole, moderirala i organizirala brojne stručne debate i tribine te predavanja namijenjena mladima i roditeljima, kao i brojne javnozdravstvene kampanje usmjerene ka široj javnosti. Vjerovala sam u ovu vodeću inicijativu koju je uz konsenzus struke

među prvima u Hrvatskoj započeo Grad Zagreb. Ovaj projekt 2015. godine postaje projekt od nacionalnog interesa. U proteklom razdoblju voditeljica sam nekoliko uspješnih preventivnih projekata u području zaštite zdravlja, na koje sam također posebno ponosna i koji imaju veliki utjecaj na zdravlje naših mladih. Riječ je o projektu zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih „Pogled u sebe“ koji je iznimno zahtjevan za provedbu, a od samog početka provodi se uz podršku Grada Zagreba, na inicijativu i u suradnji s udrugom studenata medicine CroMSIC Hrvatska. Jedan je od primjera dobre prakse zbog čega je i nagrađen s dvije Rektorove nagrade (2017. i 2019. godine), 2017. osvojio je visoko 2. mjesto, a 2020. godine i prvo mjesto na svijetu kao najbolji primjer vršnjačke podrške u području unaprjeđenja i zaštite mentalnog zdravlja mladih. U okviru ovog projekta tijekom 2019. i 2020. godine proveli smo, u suradnji s Odjelom za psihometriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, znanstveno istraživački rad o stanju mentalnog zdravlja mladih u srednjim školama, a podatci će uskoro biti obrađeni i spremni za objavu i prezentaciju javnosti.

EU projekti…

Angažirana sam i u provedbi EU projekata. Posebno bih izdvojila projekte koje sam s partnerima razvijala i osmišljavala i u čijoj provedbi sam direktno sudjelovala; EU projekt Integriran pristup skrbi za starije osobe u kući „CrossCare“ koji smo provodili u razdoblju od 2018. do 2020. godine. Još dva iznimno posebna projekta, posebna po tome što su također usmjereni na vulnerabilne skupine građana - Svi za pamćenje (SPAM) u okviru

MIRE L A ŠE N T IJ A KN E Ž E V IĆ

NASTAVAK SA STRANICE 52

kojeg ćemo osigurati pomoć i podršku kroz uspostavu produženog dnevnog boravka za osobe oboljele od demencija, koji je u cijelosti financiran kroz EU izvore, te EU projekt „Žene za žene“, za pomoć u kući ženama oboljelima od malignih bolesti za vrijeme njihova liječenja. Projekt je tek započeo s provedbom.

Motivacija u radu…

Posebno me veseli pomoć djeci i mladima te najranjivijim skupinama građana razvijanjem izvaninstitucionalnog pristupa skrbi koji je prilagođen specifičnim potrebama naših stanovnika u lokalnoj zajednici, kao što su starije osobe i osobe oboljele od teških malignih bolesti. Provedba ovakvih projekata nije uvijek laka, ali ljubav prema poslu i spoznaja da je to ono što je trajno i vrijedno, što ostaje iza nas, baš ta spoznaja konkretne pomoći me pokreće i motivira u poslu i kada je najteže, a nije uvijek lako. Za uspjeh u radu posebno bih istaknula ljubav prema onom što radite ali i predanost poslu. Međutim, sve to ne bi bilo moguće bez povjerenja i podrške obitelji i nadređenih, u ovom slučaju posebno bih istaknula podršku gradonačelnika Grada Zagreba. Nikada nije bila upitna provedba novih i održivost postojećih projekata usmjerenih na unaprjeđenje kvalitete života i zaštitu zdravlja naših sugrađana.

Cjeloživotno obrazovanje…

Osim ulaganja u edukaciju opće populacije, smatram iznimno važnim ulaganje i u svoje cjeloživotno obrazovanje te nastojim biti aktivna sudionica međunarodnih i nacionalnih skupova kroz koje prezentiram najbolje prakse i važnije teme, posebno u području od užeg interesa. U okviru doktorskog studija poseban interes mi je privukao istraživački rad te sam od 2015. godine uložila energiju i u osobni napredak u znanosti. Autorica sam nekoliko znanstvenih i stručnih radova, članaka i sažetaka. Osim toga, posebno bih istaknula i važnije strateške dokumente i akte u čijoj izradi sam sudjelovala. Jedan od njih je i Program zaštite zdravlja koji je već duže vrijeme i osnova za financiranje udruga iz područja zaštite zdravlja te Program promicanja i unapređenja dojenja u zajednici, a urednica sam i stručne publikacije „Priručnik o dojenju, prvo i drugo izdanje“.

WOME N 4L I FE

Arjana Tambić Andrašević PROF. DR. SC.

DR. MED., SPECIJALIST KLINIČKE MIKROBIOLOGIJE, ESCMID FELLOW

Pročelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, predsjednica Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) pri Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske

“

Uspjeh se najčešće ne vidi odmah pa treba biti uporan

Profesionalni put…

Moje je školovanje, do završetka studija, bilo jedno bezbrižno razdoblje nakon kojeg je uslijedilo razdoblje rada na zamjenama i javljanja na natječaje za specijalizacije koju unatoč visokom prosjeku ocjena i završenom poslijediplomskom studiju, nisam uspijevala dobiti, pa me put konačno naveo na mikrobiologiju, što mi je danas jako drago. Od početka moje karijere značajnu ulogu je imala moja spona s European Society of Clinical Microbiology and Infectious Diseases (ESCMID). Ona mi je omogućila usavršavanje, ali i razmjenu znanja, načina organizacije rada i edukacije pa sam vrlo rano, još 1996. godine uspješno organizirala i prvi ESCMID tečaj u Hrvatskoj. Način organiziranja europskog tečaja s naglaskom na interaktivnu nastavu ostao mi je trajna inspiracija za mnoge tečajeve koje sam organizirala u Hrvatskoj i inozemstvu. Tijekom specijalizacije iz mikrobiologije sedam sam mjeseci provela u Engleskoj i to razdoblje mi je omogućilo proširivanje vidika te usvajanje novih znanja. Smatram kako kratkotrajan boravak u inozemstvu donosi mnogobrojne dobrobiti mladima na počeku

njihove profesionalne karijere te to zdušno zagovaram. Smatram da sam tijekom svojeg profesionalnog puta uspjela naći ravnotežu između aktivnosti u europskoj akademskoj zajednici i hrvatskoj stručnoj sceni. Uz spomenutu privrženost europskom stručnom društvu s kojim sam organizirala brojne tečajeve i kongrese, veliko iskustvo sam stekla radeći kao članica čelništva nekoliko velikih europskih projekata i programa Europskog centra za kontrolu bolesti te kao konzultantica Svjetske zdravstvene organizacije. Moje aktivnosti su ipak prvenstveno motivirane željom da se unaprijedi struka u Hrvatskoj i trajno povezuju saznanja i način rada na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kao predsjednica Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju HLZ-a, članica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, osnivačica Katedre za kliničku mikrobiologiju na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, osnivačica Referentnog centra Ministarstva zdravstva za praćenje rezistencije na antibiotike te voditelj i član mnogih drugih profesionalnih grupa, bila sam u mogućnosti utjecati na razvoj struke u Hrvatskoj, poglavito u području mojeg užeg interesa - kontrole rezistencije na antibiotike. Iskreno se nadam da sam te životne prilike na dostojan način i koristila.

ARJAN A TA MB IĆ A N DRA ŠE V IĆ

Vode li žene svijet…

Da žene zaista vode svijet, ne bi bilo tako važno tko ga vodi. No, nezahvalno je ulaziti u stereotipe. Mislim da je u svakoj grupaciji, pa tako i u vodećim strukturama, poželjno i potrebno imati mješavinu različitih osobnosti, a samim time i spolova. Dojma sam da ravnomjerna zastupljenost spolova u vodećim strukturama, nažalost, još nije ostvarena.

Glavna motivacija u radu… Glavna motivacija u mom radu jest ostvarivanje pozitivnih pomaka, promjena na bolje i vidljivih rezultata. Međutim, uspjeh se najčešće ne vidi odmah pa treba biti uporan i ustrajati u nastojanjima, što je i važna poruka mladima, da ne odustaju.

O sebi u tri riječi…

Detaljna sam, analitična i suradljiva.

Izazovi na vrhu…

Često govorim da je vrhunac moje karijere bio 1996. godine, kada sam organizirala prvi ESCMID tečaj u Hrvatskoj i od tada je slijedilo mnogo europskih i hrvatskih tečajeva, kongresa i raznih značajnih događaja na različitim razinama mojeg djelovanja. Svi ti pozitivni događaji, prijateljska suradnja s kolegicama i kolegama, dijeljenje uspjeha sa suradnicima, daleko zasjenjuju ponekad uzaludne napore i frustracije koji se zasigurno javljaju ako osoba osjeća strast za struku. Kad je riječ o stručnom radu, smatram da što više sebe dajete, to vam se više vraća, posao je tim zanimljiviji i sve se više prilika otvara. U ovoj fazi mi je najteža, ali i najvažnija spoznaja, da negdje treba podvući crtu i da nešto treba propustiti.

WOME N 4L I FE

Adriana Vince PROF. DR. SC.

DR. MED., SPEC. INFEKTOLOG I CITOLOG

Pročelnica Zavoda za infekcije probavnog sustava u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, pročelnica Katedre za infektologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu, voditeljica Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva RH, glavna tajnica Hrvatskog liječničkog zbora

Profesionalni put…

Zbog naravi posla mog oca kao dijete sam se često selila s roditeljima i pohađala škole u Zagrebu, Varšavi i Düsseldorfu, što mi je omogućilo učenje jezika i komunikaciju s ljudima drugih kulturoloških sredina. Maturirala sam na općoj gimnaziji u Düsseldorfu i nakon toga upisala Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija sam radila kao demonstrator na Katedri za kemiju i biokemiju, a na četvrtoj godini dobila diplomu kao najbolji student na fakultetu. Diplomirala sam 1981. godine, a tada je uslijedilo razdoblje „spuštanja“ na zemlju odličnog studenta jer nije bilo lako naći posao u Zagrebu, niti dobiti specijalizaciju koje su se oskudno raspisivale. No, 1987. se zapošljavam u Klinici za infektivne bolesti i završavam dvije specijalizacije - kliničku citologiju i infektologiju. Početkom devedesetih sam s kolegicama organizirala prvi molekularni laboratorij unutar Klinike za infektivne bolesti koji je proradio 1994. i od tada se u njemu provodi najsuvremenija dijagnostika virusnih infekcija, bez čega današnje liječenje HIV-a, hepatitisa B i C, CMV, HSV, EBV infekcije nije moguće. Preuzela sam vođenje Odjela za

A DRIA N A V IN CE

NASTAVAK SA STRANICE 56

virusni hepatitis, gdje je trebalo značajno unaprijediti liječenje bolesnika s kroničnim hepatitisom, što smo i ostvarili pa se danas hrvatski pacijenti liječe po suvremenim principima. Na funkciji ravnateljice Klinike (2013. 2016.) sa suradnicima sam se potpuno posvetila pokušaju daljnje modernizacije Klinike. Ponosna sam da sam realizirala i važan projekt koji se pokazao ključnim tijekom COVID-19 pandemije, potpunu rekonstrukciju Odjela za striktne izolacije, na kojem su izolirani i liječeni prvi COVID-19 pozitivni pacijenti. Ukupno je kroz njega prošlo oko 800 bolesnika s teškim COVID-19 kliničkim slikama. Paralelno sa stručnim i znanstvenim radom bavila sam se i edukacijom studenata; od 1996. neprestano sudjelujem u nastavi na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju, sada već kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Čitavu karijeru trudila sam se biti i međunarodno aktivna. Od 2008. do 2017. bila sam tajnica Europskog udruženja liječnika specijalista infektologa, a od 2014. do 2018. članica znanstvenog odbora Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektologiju (ESCMID), jednog od najvećih europskih stručnih društava. Objavila sam 110 radova citiranih u međunarodnim bazama publikacija, od toga 59 u Current Contents. Sudjelovala na 12 znanstvenih projekata, napisala brojne tekstove u udžbenicima infektologije, hematologije, mikrobiologije i ginekologije. Među urednicima sam udžbenika Klinička infektologija, autorica sam knjige „120 godina infektologije“ i mentorica u 7 doktorskih disertacija. Glavna sam tajnica HLZ-a i članica Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje doktora medicine te uredničkog odbora Liječničkog vjesnika.

Vode li žene svijet…

Žene bitno doprinose vođenju svijeta na različite načine, ali još uvijek se njihova direktna uloga u vođenju svijeta, dakle

vodeće političke uloge, svode na sporadične slučajeve koje prikazuju primjeri Margaret Thatcher, Angele Merkel, Hillary Clinton, Nancy Pelosi ili sada Ursule von der Leyen. Paralelno s ovim primjerima možemo nabrojati tisuće muškaraca na vodećim funkcijama u 20. i 21. stoljeću. Ponekad iznenadni sklop političkih okolnosti dovede ženu na vodeću poziciju, kao što je primjerice Jadranka Kosor postala premijerkom. Mandat Kolinde Grabar Kitarević kao predsjednice Hrvatske bio bi puno uspješniji da se nije uvriježio dojam da je u predsjedničkom djelovanju bila pod prevelikim pritiskom „muške“ politike. Žene su u većini slučajeva manje zainteresirane za sudjelovanje u politici, imaju puno više drugih, od prirode utkanih interesa i obaveza, i uglavnom nisu sklone odvojiti vrijeme za vrhunske karijere, političko djelovanje i utrku za rukovodeće funkcije. Ako pogledamo i pozicije u hrvatskoj akademskoj zajednici, u povijesti je samo jedna žena bila dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu - profesorica Nada Čikeš; samo je jedna žena bila rektor zagrebačkog sveučilišta - profesorica Helena Jasna Mencer; predsjednici Hrvatskog liječničkog zbora bili su isključivo muškarci; predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti odreda samo muškarci. Slična je i situacija u ekonomskom sektoru. Uvođenjem tzv. ženskih kvota omjeri žena i muškaraca se pokušavaju donekle popraviti u tijelima državne i zakonodavne vlasti i vodećim državnim institucijama, ali to je daleko od toga da bismo mogli tvrditi da žene vode svijet. Žene koje dođu na rukovodeće pozicije uspješno obavljaju te funkcije ukoliko odaberu dobre suradnike, imaju odličnu komunikaciju s muškim i ženskim kolegama i potencijalnim rivalima, ako su sposobne donositi brze odluke kada je to potrebno i korektne prema suradnicima.

Najveća motivacija u radu…

“

Najbitnije je da vas ne mine želja za učenjem i usvajanjem novih spoznaja prenesemo znanje i vještine studentima i kolegama na specijalizaciji, da stalno učimo i pratimo napredak struke i to primjenjujemo u svakodnevnom radu. Svladavanje novih tehnologija, dostupnost novih metoda i uređaja preduvjeti su za postizanje dobrih rezultata.

O sebi u tri riječi…

Uporna, pouzdana, zainteresirana za ljude i napredak medicine.

Biti na vrhu…

To je naravno veliki izazov; meni je uvijek bio važan osjećaj da rješavam zadatke i postižem vidljive rezultate s pacijentima, studentima, povjerenstvima, kao ravnateljica, u organizaciji kongresa itd. Kada ostvarim određeni cilj, odmah se okrećem sljedećem zadatku, nastojim naći tim s kojim ću taj zadatak realizirati, bilo da se radi o novim kliničkim smjernicama za liječenje bolesnika, uvođenju novih metoda, pisanju rada, prijavi na projekt, reorganizaciji odjela ili borbi za novu aparaturu. Ako to sve u medicini uspijete, onda ostajete na „vrhu“ dulje vrijeme kao liječnik, nastavnik i znanstvenik. Najbitnije je da vas ne mine želja za učenjem i usvajanjem novih spoznaja. Dakle, trajni stručni i znanstveni interes osnovni je preduvjet ostanka na vrhu, uz dobre komunikacijske vještine i sposobnost poticanja na akciju ljudi s kojima radite.

Najviše me motivira želja da se kroz timski rad postignu dobri rezultati u svemu što radimo; da učinimo najbolje kako bismo izliječili pacijenta ili mu pomogli, da na najbolji način približimo i

WOME N 4L I FE

Ljiljana Vukota MAG. PSIH.

Glavna tajnica udruge „SVE za NJU“

L J IL J A N A V UKOTA

“

Struka ima znanje o bolesti, bolesnik spoznaju i iskustvo, a sustav ima alate za rješavanje. Ujedinjeni mogu ne samo definirati izazove nego ih i rješavati.

Profesionalni put…

Poslije završenog studija psihologije u Zagrebu zaposlila sam se u pravosuđu, u Upravi za zatvorski sustav i tu ostala do 2012. godine. Mijenjali su se gradovi u kojima sam radila (Glina, Velika Gorica i Zagreb), mijenjala su se radna mjesta i položaj u instituciji, ali uvijek sam prije svega bila psihologinja. U mirovinu sam otišla s mjesta načelnice za tretman u Upravi za zatvorski sustav. Uvijek sam govorila da se veselim svojim četrdesetima nadajući se da ću imati djecu, dobar posao, biti situirana... Sve se to doista i dogodilo, ali 2005. u 45. godini života dogodio se i rak. Tada me, 2008. godine na sugestiju sadašnje predsjednice Almenke Balenović, pozvala Vesna Andrijević Matovac da se pridružim tek osnovanoj udruzi „SVE za NJU“ i nakon kratkog, doslovno polusatnog razmišljanja prihvatila sam uključiti se u formiranje Centra za psihološku pomoć. Njih dvije su promijenile moj osobni i profesionalni život. To je nešto najuzbudljivije i profesionalno najizazovnije što sam radila i priznajem da često preosobno doživljavam tu cijelu priču jer sam

je sa svojim suradnicama i upravom Udruge gradila od početka. Odlučila sam 2012. da me pravosuđe više ne treba i da u civilnom društvu mogu dati puno više i kao psihologinja i kao žena koja je imala rak dojke. Bila sam u pravu. Danas imamo razgranat program, puno suradnika i pružamo podršku ženama iz cijele Hrvatske. Udruga je postala nezaobilazan faktor u području brige za onkološke bolesnice, ali i bolesnike. Nakon razornog potresa otvorili smo savjetovalište za onkološke bolesnike u Glini. Iako sam svima dostupna telefonski, svejedno mislim da moji dolasci u Glinu i neposredni susreti s ljudima na najbolji način pokazuju da sam im na raspolaganju.

Vode li žene svijet…

Ne, svijet vode muškarci. Uspješne žene svijet čine boljim mjestom i vjerujem da bi bio još bolje mjesto da je više žena na pozicijama donositelja odluka. Sve se trebamo zapitati koliko ohrabrujemo djevojčice i žene da realiziraju svoje potencijale. Koliko se opiremo stereotipima uloge žena u društvu? Nedovoljno!

Najveća motivacija u radu…

to radite. Udruga je danas jedna od najutjecajnijih organizacija civilnog društva u području onkologije i psihoonkologije, s jasnom profilacijom svojeg glavnog područja djelovanja, a to je pružanje psihološke pomoći oboljelim ženama i članovima obitelji. Paralelno s tim, Udruga svoju svakodnevnu praksu koristi kao platformu kako bi u stručnoj i široj javnosti promicala psihološku pomoć kao integralni dio liječenja. Bila sam veliki zagovornik donošenja smjernica za genetičko testiranje i omogućavanja testiranja na uputnicu. Za to zalaganje dobila sam nagradu Ponos Hrvatske. Danas se zalažemo za implementaciju Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, posebno u području psihološke pomoći i rehabilitacije. Sama dijagnoza i liječenje nose brojne teškoće na tjelesnom, psihološkom i socijalnom planu i mnogim bolesnicima i bolesnicama je potrebna pomoć kako bi sačuvali i poboljšali kvalitetu života. To će biti trnovit put, ali istinski vjerujem da ćemo, korak po korak, uspjeti.

O sebi u tri riječi…

Posvećena, predana i empatična.

Izazovi na vrhu…

Što više radiš i naučiš, otvaraš sve širu perspektivu potreba i ciljeva koje bi trebalo dosegnuti. Svjesna sam postignuća, ali ne doživljavam sebe kao da sam na nekom „vrhu“. Smatram sasvim normalnim da čovjek daje sve od sebe na području u kojem djeluje i da uvijek želi biti bolji i uspješniji. Dobro je sačuvati malo samokritičnosti. Slažem se da je područje brige za onkološke bolesnike izazovno i traži jako puno rada, odricanja i upornosti. Ipak, kad sam sebi postavljaš ciljeve, imaš vrijedne suradnike i vjeruješ u ono što radiš, tada nije upitna motivacija i energija koju si spreman uložiti. Nadam se da rezultati neće izostati.

Rezultati. Gotovo svakodnevno dobivate feedback koji vam kaže koliko je važno to što radite i s koliko uspjeha 59

UNESCO je utvrdio da je svega oko 30% istraživača u svijetu ženskog spola. Na nedavnom AmChamovom događaju u Sloveniji, „Women in STEM“, zaključeno je da su tvrtke koje usvajaju raznolikost kreativnije, lakše rješavaju probleme i u konačnici su uspješnije. Uključivanje žena u znanost i tehnološki napredak ne znači samo manje prepreka za žene u tim područjima, već je nužno kako bi se odgovorilo na izazov koji se sve češće javlja - nedostatak talentiranih ljudi. Gotovo 80 godina MSD je posvećen raznolikosti i uključivosti kao izvoru kompetitivne prednosti i strategiji koja potiče promjene. Ova tvrtka ostaje posvećena jednakosti među spolovima, rasama i etničkoj pripadnosti kao strategiji koja unaprjeđuje poslovne rezultate i njihovu misiju. Usto, tvrtka kontinuirano pokreće leadership programe kako bi promovirala jednakost te izvještava javnost o napretku u ostvarivanju jednakosti među spolovima.

Inicijative unutar MSD-a promoviraju jednakost među spolovima, osnaživanje žena i očuvanje ženskog zdravlja U MSD-u su raznolikost i uključivost osnova uspjeha i jezgra budućih inovacija. Tvrtka njeguje kulturu inkluzivnosti i pripadanja. Svi zaposlenici se osjećaju dobrodošlo i cijenjeno. Ovo je kultura u kojoj se cijeni svaki pojedinac, kao ključ kompetitivne prednosti u misiji spašavanja i poboljšanja ljudskih života. Agencija Bloomberg je 2020. godine ocijenila da se MSD prema globalnom indeksu jednakosti spolova (engl. Gender Equality Indeks) nalazi iznad globalnog praga u četiri ključna područja: statistici kompanije (udjela zaposlenih prema spolu), politikama kompanije, angažmanu u zajednici te proizvodima i uslugama. Kao tvrtka omogućuju cjelovite politike i programe koji podržavaju obitelji i pojedince omogućujući fleksibilnost između poslovnog i privatnog života, plaćeni roditeljski dopust, programe dojenja, programe očuvanja fizičkog i mentalnog zdravlja. Ovi su se programi pokazali ključnima u pružanju podrške ženama tijekom napredovanja u karijeri prema odgovornijim pozicijama, kao i ostalim zaposlenicima u ostvarivanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života.

Ženska mreža MSD-a

MSD Women’s Network je osnovana 1995. godine i najveća je poslovna grupacija zaposlenika u svijetu, s više od 50 ogranaka i preko 5.000 članova. Usto, mreža svakodnevno raste u svim podružnicama. U aktivnosti MWN-a uključeni su i muškarci i žene, a zadaća ove grupacije je osnaživanje članova u ostvarivanju njihovih potencijala unutar okruženja koje pruža podršku i mentorstvo. MWN potiče promjene i usuglašena je s MSD-ovim poslovnim potrebama diljem svijeta. Ovih dana slavi se 25. godišnjica osnivanja MSD Women’s Network diljem svijeta i prva godina od osnutka MWN Balkans! MSD Women’s Network nastoji stvoriti zajednicu u kojoj žene imaju osjećaj pripadanja, ostvaruju međusobne pozitivne interakcije, uz muškarce kao saveznike u ostvarivanju ciljeva. Cilj MWN-a je uspostavljanje inkluzivnog okruženja usmjerenog na jednakost spolova, u kojem se žene i muškarci ravnopravno razvijaju, a njihovi kolege tome pridonose, pri čemu se stvaraju komparativne prednosti za kompaniju.

Pripremila: Jasminka Vugec Mihok

Za MSD je Međunarodni dan žena prilika da nastavi graditi i poticati osviještenost o važnosti ravnoteže među spolovima na radnom mjestu te da poveća članstvo u svojoj ženskoj mreži (MSD Women’s Network, MWN), nastavljajući borbu za jednakost među spolovima.

MSD za majke MSD za majke (MSD for Mothers) je globalna inicijativa kompanije čiji je cilj stvaranje svijeta u kojem niti jedna žena neće umrijeti pri porodu. Inicijativa je pokrenuta 2011. godine, a za njezinu provedbu osnovan je zaseban fond. MSD-ove podružnice iz čitavog svijeta donacijama pomažu nevladinim organizacijama čije je područje djelovanja unaprjeđivanje zdravlja majki. Program je dizajniran tako da je usmjeren na potrebe lokalnih žena, pri čemu se posebna pažnja posvećuje ciljanom korištenju resursa za unaprjeđenje jednakosti skrbi i potpore majkama diljem svijeta. Od svog začetka, kroz ovaj fond je podržano preko 60 različitih projekata na više od 50 lokacija u svijetu, od Argentine do Vijetnama. Dosegnuto je preko 3,5 milijuna žena, a educirano preko 60.000 zdravstvenih radnika. „MSD for Mothers“ inicijativom pomoglo se više od 13 milijuna žena kroz promociju sigurne i kvalitetne skrbi, što je dio posvećenosti kompanije smanjenju preventabilne maternalne smrtnosti. Preko stotinjak infrastrukturnih ulaganja realiziranih kroz ovu inicijativu unaprijedilo je skrb za preko 68 milijuna ljudi u svijetu. Prevencija maternalne smrtnosti zahtijeva raznolike perspektive i ekspertizu, stoga se savjetnički odbor ove inicijative sastoji od stručnjaka iz područja zdravlja majki, poslovnog svijeta i razvojnih stručnjaka. Odbor se redovito sastaje kako bi pomogao stvoriti održiva rješenja koja će unaprijediti maternalno zdravlje sada, ali i u budućnosti.

UN-ovi temelji osnaživanja žena Tvrtka MSD je od 2009. godine potpisnica Temelja za osnaživanje žena Ujedinjenih naroda. Ovi Temelji su usmjereni na sedam ključnih područja u promoviranju jednakosti među spolovima u poslovnom svijetu. Istraživanja pokazuju da će se, uz trenutačnu stopu napredovanja, ekonomska jednakost među ženama i muškarcima doseći tek za 202 godine. Zato MSD ostaje predan jednakosti spolova kao misiji i strategiji koja pridonosi ostvarivanju poslovnih rezultata. Nastavljaju poticati leadership programe s ciljem promoviranja jednakosti i pritom izvještavaju javnost o napretku u ostvarivanju tog cilja.

WOME N4 L I FE

MSD je trajno posvećen povećanju broja žena u proizvodnim procesima i vodstvu. Pritom stvaraju okruženje u kojem žene brže napreduju u područjima u kojima su tradicionalno bile podzastupljene.

Pripremila: Jasminka Vugec Mihok

sadržaj // intervjui

OŽUJAK, 2021.

WOMEN 4LIFE Što motivira liderice koje su pokrenule pozitivne promjene u zdravstvu?

POSEBAN PRILOG MAGAZINA

VESNA BAČIĆ VRCA NIKOLINA BAŠIĆ JUKIĆ MIRELA BUŠIĆ ANDREA DOKO JELUŠIĆ NEDA FERENČIĆ VRBAN

VIZIONARKE I LIDERICE

ŽENA U ZDRAVSTVU I njihova najveća postignuća na dobrobit pacijenata i zajednice

MIRELA ŠENTIJA KNEŽEVIĆ ARJANA TAMBIĆ ANDRAŠEVIĆ ADRIANA VINCE LJILJANA VUKOTA

Women4Life

Articles inside

Vera Katalinić Janković

Ljiljana Vukota

Nikolina Bašić Jukić

Vesna Bačić Vrca

Tatjana Reić

Adriana Vince

Arjana Tambić Andrašević

Mirela Šentija Knežević

Asja Smolčić Bubalo

Ines Strenja

Vesna Ramljak

Sanja Pleština

Tatjana Nemeth Blažić

Rina Musić

Jadranka Morović-Vergles

Maša Malenica

Iveta Merćep

Zrinka Mach

Jasminka Milas-Ahić

Jasmina Lovrić

Milka Kosanović

Neda Ferenčić Vrban

Vikica Krolo

Sunčana Glavak

Mirjana Kujundžić Tiljak

Sandra Karabatić

Andrea Doko Jelušić

Mirela Bušić