Suvremena trgovina 6-2024

Page 24


Strategije za održiv gospodarski rast i konkurentniju Hrvatsku l Zapostavljeni proizvodnja i izvoz l Hipermaxi S.A.: Vodeći lanac supermarketa u Boliviji l 14 trendova za poslovne lidere l Novi trendovi i koncepti u postizanju održive trgovine i maloprodaje l Kako AI poboljšava iskustvo kupnje l Revolucija u ambalaži: Nova rješenja koja mijenjaju industriju l Upravljanje kategorijama u FMCG-u l Uloga gospodarske diplomacije u rješavanju trgovinskih sporova l Značaj ulaska Republike Hrvatske u OECD l Ključ za zaštitu potrošača koji kupuju online l

aquae iasae

Varaždinske oplice

ZAJAMČEN ODMOR

UZ VRHUNSKI WELLNESS

- terapije termalnom vodom, balneo kupke, vanjski i unutarnji grijani bazeni s termalnom vodom, saune, fizioterapija, suvremeni interijer s visokotehnološkim uređajima za rekreaciju i zdravstvenu terapiju...

JEDINSTVENO U HRVATSKOJ: pilates studio opremljen BASI Systems opremom

A: Zagrebačka 5

T: +385 42 377 200 E: hotel@bernarda.hr www.bernarda-tourism.eu

Uživajte u gastro-kreacijama naših chefova kuhinje koji će se potruditi pripremiti Vam nešto jedinstveno. Stvoriti savršeni spoj ukusnih i originalnih jela, a istovremeno izvornih i prirodnih. R E S T O R A N

A: Zagrebačka 7

T:+385 42 633 030

E: info@restoran-bernarda.eu www.restoran-bernarda.eu

Za najbolji poklon uvijek je pravo vrijeme!

Naručite online i već za 60 minuta preuzmite narudžbu u Vašoj dm prodavaonici!

dm.hr /ekspresnopreuzimanje

CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ

Uredništvo:

dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, prof. Zrinka KENĐELIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, prof.dr.sc. Petar KUREČIĆ, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA

Savjet časopisa: doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH • Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci • dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik Uprave BADEL 1862, Zagreb • dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • dipl.oec. Josip ZAHER, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu • prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

STRUČNI ČASOPIS ZA TRGOVINU

Suvremena trgovina

Vol. 49 br. 6 str. 1-72 Zagreb, prosinac 2024.

Časopis izlazi dvomjesečno

Godišnja pretplata: 19,91 € za šest brojeva

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

Naslovna stranica: Pogled u budućnost

Novi izazovi ekonomske politike: Što donosi 2025. Ante Gavranović 6

Pregled tema iz „HUP Kompas – Bijela knjiga 2025“ Strategije za održiv

Minibond inicijativa: Inovativan instrument financiranja za

Hipermaxi S.A.: Vodeći lanac supermarketa u Boliviji S.S.

14 trendova za poslovne lidere 20

Rast paketnih pošiljaka u Hrvatskoj i zaštita potrošača – izazovi sigurnosti pri online kupovini Ivona Bačelić Grgić, mag.oec. 22

Model internog transporta INA d.d. (1. dio) mr.sc. Dragan Kopecki bacc.ing.logist. Ivan Ljubičić 24

NIQ Adriatik predstavlja podatke o prodaji FMCG i Tech Durables tržišta za treći kvartal 2024. 32

Novi trendovi i koncepti u postizanju održive trgovine i maloprodaje prof.dr.sc. Ivan Kovač izv.prof.dr.sc. Dora Naletina izv.prof.dr.sc. Ivana Štulec 35

Budućnost maloprodaje: Kako AI poboljšava iskustvo kupnje Tanja Jurković 36

DS Smith – Revolucija u ambalaži: Nova rješenja koja mijenjaju industriju 38

Upravljanje kategorijama u FMCG-u Jasmina Marić Cvijetinović mag.rel.int. 40

Konferencija MAGROS 2024. – budućnost je započela Luka Tin Krznarić 42

Omjer cijene i kvalitete sve važniji A.G. 46

Dodijeljene nagrade turističkih novinara i pisaca u turizmu 50

91. UFI Globalni kongres 2024. Pretvaranje promjena u nove šanse 52

Uloga gospodarske diplomacije u rješavanju trgovinskih sporova Doris Jukić 54

Značaj ulaska Republike Hrvatske u OECD prof.dr.sc. Petar Kurečić, 56

Prodavač u osiguravajućim društvima (3) – Pitanja dr.sc. Zvonimir Pavlek 60

EuroCommerce: Ključ za zaštitu potrošača koji kupuju online 64

66 Vrijeme je za... KVIZ

70

Novi izazovi ekonomske politike

Što donosi 2025.

Ante Gavranović, novinar i publicist ante.gavranovic01@gmail.com

Projekcije ekonomske politike za 2025. temelje se na trenutnim trendovima i očekivanjima u globalnom i lokalnom kontekstu. Ekonomske politike država usmjerene su na stabilizaciju nakon turbulentnog razdoblja obilježenog pandemijom, geopolitičkim sukobima i ekonomskim izazovima poput inflacije, energetskih šokova i globalne nesigurnosti. Globalno, ključni fokus 2025. bit će na otpornosti, održivosti i inovacijama. Kakav je hrvatski kontekst? Hrvatska će se uskladiti s politikama EU, posebno u području zelene tranzici -

je, gdje će koristiti sredstva iz EU fondova. Prioritet će biti diversifikacija energetskih izvora, uz daljnji razvoj LNG terminala i ulaganje u obnovljive izvore, modernizacija javne uprave kroz digitalizaciju te razvoj turizma uz naglasak na održivost i diversifikaciju ponude izvan ljetne sezone.

Povećanje prihoda i rashoda

„Proračun za 2025. održava našu viziju moderne Hrvatske, stabilne i razvijene europske države koja osigurava bolji okvir za kvalitetniji život svih naših sugrađana“, rekao je

Plenković na predstavljanju državnog proračuna za 2025. i projekcija za 2026. i 2027. u Hrvatskom saboru. Premijer je kao tri ključna stupa novoga proračuna istaknuo povećanje plaća, mirovina i socijalnih davanja, jačanje kupovne moći i kvalitetniji život građana; zatim veću konkurentnost i inovativnost gospodarstva za hvatanje koraka s razvijenijim članicama EU-a; te usmjerenost na mjere koje se odnose na pojedine skupine društva kojima se postižu društveni učinci ili se jača otpornost na krize poput demografske ili stambene politike. „Ovaj proračun danas daje

nam alate da i na buduće izazove odgovorimo odlučno i učinkovito, osiguravajući pri tome stabilnost u političkom, sigurnosnom, gospodarskom i financijskom smislu te jednako tako sigurnost hrvatske i naših građana. S ovim proračunom želimo graditi Hrvatsku kao zemlju prilika, razvoja i solidarnosti“, poručio je Plenković.

Proračun Republike Hrvatske za 2025. godinu planira se kao socijalno osjetljiv i održiv, u skladu s dugoročnim ciljevima gospodarskog rasta i društvene solidarnosti. Makroekonomski okvir u 2025. godini predviđa rast BDP-a od 3,2% (2024: 3,6%), stopu inflacije 2,7% i rast zaposlenosti 2,9%. Ukupni prihodi planiraju se u visini od 33 milijarde ili 2,7 milijardi više u odnosu na plan za ovu godinu, dok se ukupni rashodi povećavaju na 37 milijardi, što je 3,4 milijarde više od plana za 2024. Osobna potrošnja i bruto investicije u fiksni kapital bit će glavni pokretači rasta BDP-a u 2025. godini. Očekuje se ublažavanje inflacijskih pritisaka kod cijena hrane i smanjenje temeljne inflacije. Povoljna su očekivanja na tržištu rada u uvjetima neravnoteže između ponude i potražnje za radom te povoljnih trendova migracijskog salda.

Pomnija analiza Proračuna ukazuje na ključne prioritete ekonomske politike koji uključuju: Socijalnu podršku: Nastavlja se ulaganje u povećanje mirovina, dječjih doplataka i potpore osobama s invaliditetom. Također, predviđena su dodatna sredstva za besplatne školske obroke i udžbenike za učenike osnovnih i srednjih škola te proširenje kapaciteta vrtića. Održivi razvoj: Velika sredstva osigurana su za obnovu nakon potresa i infrastrukturne projekte poput modernizacije željezničke mreže i razvoja LNG terminala. Poseban naglasak stavljen je na projekte sufinancirane EU sredstvima, koji uključuju zelene i digitalne inicijative. Fiskalnu održivost: Proračun cilja sma -

njenje udjela javnog duga u BDP-u kroz rast prihoda i kontrolu rashoda, zadržavajući deficit ispod razine od 3% BDP-a. Unatoč izazovima poput inflacije i prilagodbi na euro, predviđa se stabilan gospodarski rast potaknut domaćom potražnjom. Podršku gospodarstvu: Planiraju se dodatne porezne olakšice, reforme plaća u javnom sektoru i poticanje ulaganja u energetsku infrastrukturu, uključujući nove plinovode i energetski sustav.

Vlada naglašava da je Proračun dobro izbalansiran u pogledu razvoja i socijalne politike. Iz redova umirovljenika, međutim, pristižu ozbiljne primjedbe jer predviđena sredstva ne osiguravaju adekvatan rast, a „zakinuti“ su i za obećano „uvođenje godišnjeg dodatka“ koja se predviđa tek u 2026.

Osnovne primjedbe na Proračun za 2025.

Primjedbe na proračun za 2025. u Hrvatskoj izazivaju brojne rasprave, jer balansira između ograničenih resursa i širokog spektra potreba i interesa. U tom kontekstu, glavne primjedbe na proračun za 2025. mogle bi uključivati sljedeće: nedovoljna ulaganja u strateške sektore, premda je zelena tranzicija prioritet EU, izdvajanja za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost ili zelenu infrastrukturu nisu dovoljna. Kritike su usmjerene na spor tempo digitalne transformacije i ograničena sredstva za digitalnu infrastrukturu i modernizaciju javne uprave. Isto tako, zabrinjava visoka razina javne potrošnje. Rast javne potrošnje povećava deficit i javni dug. Primjedbe se odnose na preveliko oslanjanje na kreditiranje umjesto na strukturne reforme. Dodamo li tome i neefikasno trošenje, razumljivo je da postoje određene zadrške s obzirom na neučinkovitost u provođenju velikih infrastrukturnih projekata i prevelike izdatke za javni sektor.

Proračun po mišljenju stručnjaka ne pruža dovoljno potpora malim i srednjim poduzećima, posebno u kontekstu visokih kamata i inflacije. Isti je slučaj s inovacijama, jer nedovoljna sredstva za istraživanje i razvoj koče konkurentnost na globalnoj razini.

Hrvatska će u 2025. vjerojatno biti pod pritiskom da uskladi svoje proračunske politike s europskim zahtjevima, poput smanjenja emisija i digitalne tranzicije, dok istovremeno osigurava gospodarsku stabilnost. Ključne primjedbe na proračun vjerojatno će odražavati izazove balansiranja između fiskalne odgovornosti i potreba građana.

Ekonomska politika u okviru novih geopolitičkih odnosa

Ekonomska politika u okviru novih geopolitičkih odnosa doživljava značajne promjene, posebno zbog sve složenijih odnosa između velikih globalnih sila poput SAD-a, Kine, Europske unije i Rusije. Nova dinamika uključuje deglobalizaciju, regionalizaciju, geopolitičku napetost i prilagodbu globalnih lanaca opskrbe. Ove promjene potaknule su države na razvoj strategija za jačanje ekonomske otpornosti i nacionalne sigurnosti.

Kao članica EU-a, Hrvatska je dio šire europske strategije koja uključuje zelenu tranziciju, digitalnu transformaciju i jačanje ekonomske otpornosti. Istovremeno, Hrvatska može iskoristiti svoj geografski položaj za privlačenje ulaganja u regionalne projekte koji se usmjeravaju na diversifikaciju energetskih izvora (LNG terminal na Krku) i logistiku.

S obzirom na izazove globalne inflacije, povećanje kamatnih stopa i pritiske na financijska tržišta, Hrvatska mora osigurati stabilnu fiskalnu politiku i održavati povoljnu klimu za strane investicije kako bi bila konkurentna unutar nove geopolitičke stvarnosti.

Utjecaj krize u Njemačkoj na kretanja u Hrvatskoj

Jedno od važnih pitanja, kad je riječ o rastu gospodarstva i standarda u Hrvatskoj, usko je vezano za gospodarska i politička kretanja u Njemačkoj, pa i u ostalim zemljama EU-a. Najvažnije je hoće li gospodarska kriza u Njemačkoj (kojoj se pridružuje i politička kriza zbog raskidanja koalicije), utjecati na gospodarstvo i izvoz Hrvatske.

Hrvatsko gospodarstvo, koje se oslanja na njemačko kao na svog najvećeg izvozno-trgovačkog partnera, osjetit će posljedice trenutne gospodarske i političke krize u Njemačkoj. Prvenstveno će sektor izvoza biti pogođen, posebno drvna industrija, proizvodnja autodijelova i strojeva, koji su povezani s njemačkom automobilskom industrijom, te građevinski sektor. Pad njemačke potražnje mogao bi također ubrzati povrat radne snage iz građevinskog sektora natrag u Hrvatsku, što bi imalo dodatni utjecaj na domaće tržište rada i socijalne prilike.

Unatoč ovim izazovima, hrvatsko gospodarstvo je stabilizirano kroz razne reformske mjere, a rast u sektorima poput turizma i maloprodaje pokazuje otpornost. Zahvaljujući fondovima iz EU-a i poticajima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Hrvatska je ostvarila visok stupanj investicijske aktivnosti, što pridonosi jačanju otpornosti na vanjske šokove. No, dugoročno gledano, usporavanje njemačkog gospodarstva moglo bi utjecati na smanjenje rasta hrvatskog izvoza te na makroekonomske pokazatelje koji ovise o njemačkom tržištu.

Usporavanje rasta unutar EU-a

Očekuje se da će gospodarstvo Europske unije u 2024. godini rasti skromnom stopom, s prosječnom prognozom rasta od oko 1% za EU

i 0,8% za eurozonu. Iako su inflacijski pritisci popustili, posebno u energetskom sektoru, osnovna inflacija, uključujući troškove usluga i roba bez energenata, ostat će visoka zbog pritiska rasta plaća. Stoga se predviđa da će inflacija pasti na približno 2,5% u eurozoni, dok se mjere fiskalne i monetarne politike prilagođavaju kako bi se osiguralo stabilno gospodarsko okruženje i smanjili javni dugovi koji su se nagomilali tijekom pandemije.

Geopolitički čimbenici, posebno rat u Ukrajini, nastavit će imati utjecaj na energetske politike i sigurnost u Europi. Očekuje se da će prijelaz na niskougljično gospodarstvo dodatno pokrenuti ulaganja u obnovljive izvore i energetsku infrastrukturu, što bi dugoročno trebalo smanjiti ovisnost o uvozu energije i omogućiti veću stabilnost opskrbe.

Nadalje, Europa će nastojati diversificirati svoje trgovinske partnere kako bi se zaštitila od globalnih poremećaja i ojačala otpornost gospodarstva u nestabilnom vanjskom okruženju.

Ukupno gledano, europska gospodarstva će u 2024. godini vjerojatno pokazivati oporavak, no s ograničenim rastom i visokim troškovima zaduživanja, što bi moglo usporiti privatnu potrošnju i investicije u pojedinim sektorima, posebice građevinskom. Međutim, održivi projekti i ulaganja u inovacije i zelene tehnologije pružaju potencijal za prilike u specifičnim sektorima.

Što očekuje Hrvatsku u narednoj godini

Predviđanja za Hrvatsku u nadolazećoj godini obuhvaćaju nekoliko ključnih ekonomskih i društvenih aspekata, među kojima su inflacija, tržište rada, gospodarstvo, turizam i demografski izazovi. Unatoč određenom optimizmu vezanom uz oporavak od prethodnih kriza, postoje i izazovi koje će Hr-

vatska morati prevladati. To se, prije svega, odnosi na inflaciju i troškove života. Očekuje se da će inflacija ostati visoka, iako se predviđa smanjenje tempa rasta cijena u odnosu na prethodne godine. Visoki troškovi života i dalje će utjecati na standard građana, posebice zbog povećanja cijena hrane, energenata i stanovanja. Europska središnja banka mogla bi dodatno povećati kamatne stope kako bi kontrolirala inflaciju, što može dovesti do porasta kamata na kredite i hipoteke u Hrvatskoj.

Turizam ostaje ključni pokretač hrvatskog gospodarstva. Prognoze su da će sektor turizma nastaviti rasti, osobito s ulaskom Hrvatske u Schengensku zonu, što bi moglo povećati broj dolazaka iz zemalja EU-a. No, i dalje postoji izazov diversifikacije gospodarstva kako bi se smanjila sezonalnost i osigurala stabilnost prihoda tijekom cijele godine. Ulaganja u kontinentalni turizam i održive oblike turizma mogla bi pružiti dugoročne koristi.

Digitalna transformacija jedan je od prioriteta u planovima Hrvatske za sljedeću godinu. Veća ulaganja u digitalizaciju javnih usluga, obrazovnog sustava i poslovnog sektora trebala bi poboljšati učinkovitost i dostupnost usluga građanima i poslovnim subjektima. Razvoj tehnologije mogao bi pridonijeti i privlačenju stranih investicija, što bi pozitivno utjecalo na gospodarstvo.

Ukratko, nadolazeća godina za Hrvatsku donosi izazove, ali i prilike za rast. Kroz učinkovito korištenje EU fondova, prilagodbu gospodarstva novim uvjetima i socijalne reforme, Hrvatska može ostvariti pozitivne promjene u kvaliteti života građana i dugoročno osigurati stabilan gospodarski rast.

Proračun to omogućava, a na Vladi je da primjerenim mjerama, uz pomoć javnih službi i realnog sektora, zaista omogući realizaciju postavljenih ciljeva. ST

Pregled tema iz

„HUP Kompas – Bijela knjiga 2025“

Strategije za održiv gospodarski rast i konkurentniju Hrvatsku

HUP

KOMPA S

BIJELA KNJIGA 2025

Zagreb, studeni 2024.

Makroekonomski pregled

Hrvatska je u razdoblju od 2020. do 2024. ostvarila značajan napredak u ekonomskom rastu, bilježeći jednu od najvećih stopa rasta u EU. Ključni pokretači bili su ulazak u euro područje i Schengen, što je dodatno ojačalo institucionalni razvoj zemlje. Prosječni godišnji rast produktivnosti po radnom satu od 2,5% znatno je veći od prosjeka EU i CEE regije, ali ukupna produktivnost rada ostaje na 68,7% prosjeka EU, što ukazuje na prostor za daljnji napredak. HUP ističe potrebu za dugoročnim reformama kako bi se potaknule privatne investicije i održao zamah gospodarskog rasta.

Nova era gospodarskog razvoja

Hrvatska je ostvarila impresivan kumulativni rast BDP-a od 18% u petogodišnjem razdoblju, no izazovi ostaju u pogledu održivosti tog rasta. Iako je izvoz roba i usluga značajno povećan, rast investicija u fiksni kapital ostaje ispodprosječan. ICT sektor istaknut je kao strateški važan za gospodarski razvoj, uz povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije. Hrvatska je smanjila jaz u standardu u odnosu na prosjek EU, no dodatne reforme u institucijama, tržištu rada i poslovnoj regulativi potrebne su kako bi se postigla dugoročna stabilnost.

Poticanje investicija

Investicije u produktivnost poduzeća ključno su područje za unaprjeđenje gospodarstva. Hrvatska zaostaje za EU i CEE regijom u udjelu poslovnih investicija u BDPu, koje su pale s 13,8% u 2017. na 11,4% u 2022. HUP naglašava važnost jačanja međunarodnih ulaganja, uključivanja u globalne lance vrijednosti i reindustrijalizacije. Povećanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije identificirano je kao ključ za postizanje veće dodane vrijednosti i produktivnosti.

Tržište rada i obrazovni sustav

Nedostatak kvalificirane radne snage ozbiljan je problem za hrvatsko gospodarstvo. Unatoč ulaganjima u obrazovanje (5,2% BDPa), rezultati su ispod prosjeka EU, a PISA testovi pokazuju slabosti u matematici i znanosti. HUP preporučuje:

• Modernizaciju obrazovnog sustava.

• Jačanje cjeloživotnog učenja i strukovnog obrazovanja.

• Ciljanu imigracijsku politiku za popunjavanje manjkova radne snage.

• Fleksibilizaciju zakona o radu kako bi se omogućila veća prilagodljivost tržišta.

Porezni sustav

Hrvatski porezni sustav zahtijeva daljnje reforme za smanjenje op -

terećenja na rad i povećanje konkurentnosti. Trenutni porezni klin na rad iznosi 42,4% i veći je od prosjeka EU. HUP se zalaže za:

• Smanjenje poreznog klina za 10 postotnih bodova.

• Izjednačavanje poreznog tretmana raznih oblika prihoda.

• Povećanje praga primjene više porezne stope poreza na dohodak.

• Smanjenje parafiskalnih nameta i povećanje efikasnosti porezne administracije.

Javna nabava i javna uprava

U sektoru javne nabave potrebno je unaprijediti transparentnost i efikasnost kroz digitalizaciju i standardizaciju postupaka. Javna uprava mora postati učinkovitija, s fokusom na smanjenje administrativnih prepreka i olakšavanje poslovanja.

Pravosuđe

Dugotrajni sudski procesi i slaba percepcija neovisnosti pravosuđa ograničavaju pravnu sigurnost i privlačenje investicija. HUP predlaže:

• Specijalizaciju sudaca za tematske sporove.

• Digitalizaciju pravosudnog sustava.

• Promicanje medijacije i arbitraže.

• Reformu odvjetničkih tarifa i jačanje borbe protiv pranja novca.

Razvoj tržišta kapitala

HUP naglašava potrebu za razvojem domaćih fondova rizičnog kapitala i poboljšanjem korporativnog upravljanja kako bi se privukla nova ulaganja. Preporučuje se:

• Povećanje ulaganja mirovinskih fondova u domaće gospodarstvo.

‘Medeni mjesec’ neće trajati zauvijek

• Uvođenje poreznih olakšica za start-up tvrtke.

• Poticaji za ulaganja u visokotehnološke sektore.

Energetska politika

Hrvatska mora hitno smanjiti razlike u cijenama energije za kućanstva i gospodarstvo te omogućiti realizaciju odgođenih projekata obnovljivih izvora energije (vrijednih 2,5 milijardi eura). Zelena tranzicija ključna je za dugoročnu održivost, ali zahtijeva ubrzanje donošenja odluka o priključku na elektroenergetsku mrežu.

Sektorske preporuke

HUP analizira ključne sektore gospodarstva te daje preporuke za njihovo unaprjeđenje. Posebno su istaknuti:

• ICT sektor : Fokus na povećanje dodane vrijednosti kroz vlastite projekte i inovacije.

• Turizam: Prelazak na modele visokokvalitetne usluge uz bolje regulacijske okvire.

• Industrija: Jačanje proizvodnje s većom dodanom vrijednosti i većim stupnjem tehnologije.

Zaključak

HUP-ova „Bijela knjiga 2025“ nudi sveobuhvatnu analizu stanja hrvatskog gospodarstva i pruža konkretne smjernice za unaprjeđenje konkurentnosti. Ključni izazovi uključuju povećanje ulaganja, modernizaciju obrazovanja, reforme poreznog sustava i jačanje institucija. Implementacija predloženih mjera osigurala bi održivi rast i približila Hrvatsku standardu života najrazvijenijih članica EU-a.

Dovršene EU integracije (na redu još OECD), A- rejting, realni rast 3-3,5% s uporištem u produktivnosti i EU fondovima, rekordna zaposlenost, realni dohodak 80% prosjeka EU
7. Specijalizacija na principima komparativnih prednosti

Zapostavljeni proizvodnja i izvoz

Ante Gavranović, novinar i publicist ante.gavranovic01@gmail.com

Pokazalo se da se stvarni oporavak gospodarstva može postići samo uz dva uvjeta: povećanjem proizvodnje i primjerenim rastom produktivnosti te snažnim rastom izvoza, usklađenog s primjerenim rastom uvoza. Sve ostale mjere, radikalne ili ne, bolne ili manje bolne, donose sa sobom samo nove probleme i nesporazuma, ali u suštini ne rješavaju ništa. Nažalost, mi ne slijedimo taj pravac i taj poučak.

Rast nakon sedam mjeseci pada

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u srpnju ove godine porasla za 1,7 posto na godišnjoj razini, čime je prekinut sedmomjesečni trend njezina pada, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku

(DZS). DZS je objavio da je obujam industrijske proizvodnje u srpnju povećan za osam posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na srpanj prošle godine porastao za 1,7 posto. To je prvi put nakon duljeg vremena da je proizvodnja porasla na godišnjoj razini, s obzirom na sedam mjeseci uza -

stopnog pada, koji je primjerice u lipnju iznosio 8,3 posto, a svibnju 3,3 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja pala za 3,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno, ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u srpnju 2024. u usporedbi s lipnjem 2024. manji je za

0,4%, a u usporedbi sa srpnjem 2023. manji je za 1,9%.

Robna razmjena s inozemstvom

Ukupan izvoz Republike Hrvatske od siječnja do kolovoza 2024., prema prvim rezultatima, iznosio je 15,4 milijarde eura, dok je uvoz iznosio 27,9 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 12,4 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do kolovoza 2024., prema prvim rezultatima, bila je 55,4%.

Dodatna nepovoljna činjenica je da ukupni hrvatski dug raste i, prema zadnjim podacima Hrvatske narodne banke, krajem lipnja 2024. godine, javni dug Republike Hrvatske dostigao je 49,2 milijarde eura, što predstavlja povećanje od 1,2 milijarde eura ili 2,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ovaj rast duga rezultat je isključivo povećanog zaduživanja središnje države, dok su ostale sastavnice podsektora opće države, uključujući fondove socijalne sigurnosti i lokalnu državu, zabilježile smanjenje duga na godišnjoj razini. Konkretno, Središnja država s ukupnim dugom od 48,2 milijarde eura čini 98,1% ukupnog javnog duga i nastavlja dominirati u strukturi zaduženosti.

Gledajući u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju drugog tromjesečja 2024. iznosio je

61,5% godišnjeg BDP-a, što je za 1,6 postotnih bodova više nego na kraju 2023., ali i za 4,3 postotna boda manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ova povoljna kretanja rezultiraju izrazitim rastom nominalnog BDP-a, koji nastavlja pozitivno utjecati na dinamiku javnog duga. Prema nedavno objavljenom rebalansu proračuna za 2024., procijenjeni manjak opće države trebao bi iznositi 2,6% BDP-a, što je u skladu s inicijalnom prognozom od 2,5% BDP-a. Unatoč tim kretanjima, očekuje se da će se omjer javnog duga prema BDP-u nastaviti smanjivati prema 60%. U ovoj godini, primici od izdanih vrijednosnih papira smanjeni su na 4,1 milijarde eura, uz dosadašnjih 3,5 milijarde eura lokalnih i međunarodnih obveznica. No, s obzirom na dospijeće još 465 milijuna eura obveznica do kraja godine, te mogućnost povećanja izdanja tranši trezorskih zapisa, Vlada će morati pažljivo planirati svoje financijske aktivnosti kako bi održala stabilnost javnih financija.

Raste negativan saldo robne razmjene

Nepovoljni pokazatelji u proizvodnji i izvozu – dva kraka uspješnosti hrvatskoga gospodarstva – ne idu nam na ruku. Izvoz za prvih osam mjeseci 2024. iskazuje ozbiljan nepovoljan saldo vanjskotrgovinske bilance, veći u odnosu na isto raz-

doblje pošle godine. To sigurno nije onaj pravi odgovor koji se očekuje. Struktura izvoza je izrazito nepovoljna, a struktura uvoza pokazuje da zaostajemo i dalje u proizvodnom sektoru. Naime, najviši pad uvoza zabilježen je kod strojeva i uređaja, gotovo svih metalnih proizvoda, motornih vozila, što sve zajedno svjedoči o padu ukupne poslovno proizvodne aktivnosti. A ona sa sobom nosi toliko potrebnu dodanu vrijednost.

Iako je Hrvatska, zahvaljujući fondovima EU-a postala pravo gradilište, stvarnost pokazuje da nedostaju ozbiljnija ulaganja u proizvodni sektor. Ulaganja su pretežito usmjerena na društvenu, komunalnu i prometnu infrastrukturu, ali nema značajnijih investicija koja bi otvarala proizvodna radna mjesta. Jednostavno, nedostaju kapitalne investicije.

Istina, trenutno imamo jednu od najvećih stopa rasta među svim zemljama EU-a. U posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo je brže od prosjeka EU-a. Hrvatski BDP po stanovniku (prema standardu kupovne moći) 2023. dosegnuo je 76 posto prosjeka EU-a, u odnosu na 67 posto u 2019. Očekuje se da će 2024. gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom, trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga.

Rast plaća i smanjenje inflacije

Te nas brojke ne bi smjele uspavati. Kao pomak prema otrežnjenju može poslužiti najnovije izvješće Svjetske banke. U sljedećih nekoliko godina Hrvatska će, prema mišljenju stručnjaka Svjetske banke,

imati znatno niži rast gospodarstva nego što je imala prije krize. Takav ishod nije poželjan, jer niska stopa rasta BDP-a ne osigurava servisiranje duga prema inozemstvu, ne rješava pitanje likvidnosti i ne osigurava potreban razvoj.

Prema nedavno objavljenom izvješću Svjetske banke o zemljama u razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update) gospodarski rast u regiji stabilizira se nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-ih. „Zemlje Europe i središnje Azije vješto su upravljale nedavnim šokovima kao što su visoka inflacija, negativne posljedice ruske invazije u Ukrajini i slabijem rastu u Europskoj uniji, ključnom izvoznom tržištu regije. Za veći rast produktivnosti u dugoročnom razdoblju, zemlje u regiji morat će znatno poboljšati kvalitetu sekundarnog i tercijarnog obrazovanja, što je ključno za jačanje ljudskog kapitala i kreativnosti“ –ističe Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

Trenutačno se gospodarski rast zemalja u razvoju u Europi i središnjoj Aziji temelji na osobnoj potrošnji zahvaljujući rastu plaća, državnim transferima kućanstvima i smanjenju inflacije. Priljevi od doznaka iz inozemstva također su na razinama prije pandemije te i dalje podupiru gospodarsko širenje na zapadnom Balkanu, u južnom Kavkazu i središnjoj Aziji.

Turizam je još jedna svijetla točka u kontekstu razvoja regije, pri čemu dolasci međunarodnih turista nadilaze razine prije pande -

mije. U Turskoj je, na primjer, zabilježeno gotovo 30 posto više dolazaka turista u prvoj polovini ove godine u odnosu na isto razdoblje 2018. i 2019. Međutim, izvoz robe slabo se oporavljao zbog usporavanja rasta gospodarstva Europske unije.

Pogoršavanje kvalitete obrazovanja

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka. U posebnoj analizi ljudskih resursa i njihove ključne uloge u poticanju gospodarskog rasta, zaključeno je da se kvaliteta obrazovanja pogoršava u ključnom trenutku kad se brojne zemlje u regiji već suočavaju sa znatnim izazovima u pogledu demografskih kretanja i ljudskog kapitala. U brojnim zemljama stanovništvo ubrzano stari, dok je u nekim dijelovima regije stopa participacije radne snage i dalje niska, osobito za žene.

„Za dugoročni rast u regiji najpotrebnije je povećati kvalitetu obrazovanja, osobito visokog. Prioritiziranjem kvalitete obrazovanja i podržavanjem cjeloživotnog učenja zemlje će moći jačati svoj ljudski kapital, smanjiti pogrešnu raspodjelu resursa i gubitak stručne radne snage, potaknuti inovacije i usmjeravati održivi gospodarski rast i razvoj“ – naglašava Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.

U izvješću se napominje da su u čitavoj regiji stope upisa na svim razinama obrazovanja visoke. Problem je u kvaliteti obrazovanja, koja se posljednjih godina smanjila. U posljednjih deset godina znatno su se pogoršali rezultati testiranja PISA (Programa za međunarodnu procjenu učenika), koje se provodi među 15-godišnjicima. Razlike

u kvaliteti osnovnog (primarnog i sekundarnog) obrazovanja osobito su velike za učenike iz nepovoljnog okruženja.

Rezultati su još slabiji za visoko obrazovanje. Zemlje u drugim regijama sa sličnom kvalitetom osnovnog obrazovanja ili sličnom razinom dohotka imaju bolja sveučilišta. Na primjer, samo se devet institucija iz regije nalazi među 500 najuspješnijih sveučilišta u svijetu prema časopisu Times Higher Education.

„Slabosti su sustava visokog obrazovanja, među ostalim, zastarjeli kurikulumi, izostanak ulaganja u opremu i infrastrukturu, loše upravljanje i neusklađenost obrazovanja i potreba na tržištu rada. Za otklanjanje tih izazova trebat će ubrzati kurikularne reforme, osobito u predmetima iz STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), povećati kvalitetu visokog obrazovanja te zaposliti više bolje osposobljenih profesora kako bi se potaknuo razvoj ljudskog kapitala“.

Što nas očekuje?

Postoje naznake jačanja globalne gospodarske aktivnosti, no na rast i dalje djeluju nepovoljni činitelji. Najnoviji podatci potvrđuju vrlo postupno jačanje globalne aktivnosti (bez europodručja) od početka godine. Međutim, na globalni rast i dalje djeluju nepovoljni činitelji, među ostalim postupno hlađenje tržištâ rada, daljnje slabljenje rasta nominalnih plaća i smanjenje viška štednje u razvijenim gospodarstvima. Nepovoljan utjecaj na rast i dalje proizlazi i iz zaoštravanja monetarne politike i povećane gospodarske neizvjesnosti u uvjetima geopolitičkih napetosti. To su svakako novi izazovi za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, posebno pri odabiru kakvu industriju razvijati i poticati, odnosno, kako povećati izvoz. ST

KLASIKA ILI ROCK?

Slatka je briga koju glazbu odabrati. Kada su u pitanju krediti, PBZ ima sluha za sve vaše potrebe.

PBZ NENAMJENSKI KREDITI Posebna ponuda do 31.1.2025.

O Minibond inicijativi razgovarali smo s Vedranom Jelušić Kašić, članicom Uprave PBZ-a nadležnom za korporativno bankarstvo i SME

Minibond inicijativa:

Inovativan instrument financiranja za mala i srednja poduzeća

Kada je krenula Minibond inicijativa

S pripremom smo započeli prošle godine, te smo već u lipnju ove godine u sklopu Minibond inicijative izdali prve mini obveznice za Yellow Submarine u iznosu od 3 milijuna eura, te je do sada bilo ukupno pet izdanja. Tijekom cijelog procesa pripreme, imali smo podršku naše matične banke Intese Sanpaolo koja je vrlo uspješno, još prije nekoliko godina, pokrenula Minibond inicijativu u Italiji. Ideja je bila da se omogući SME poduzećima, koja su u Italiji vrlo značajan i dobro razvijen segment, da sredstva prikupe na tržištu kapitala putem izdanja obveznica, kao alternativa klasičnom bankarskom kreditu. U posljednje dvije godine, minibond tržište u Italiji ostvarilo je veliki uspjeh zbog interesa talijanskih poduzeća.

S obzirom na uspjeh navedenog financijskog instrumenta, Intesa Sanpaolo je odlučila isto podržati i u zemljama u kojima je naša Grupa prisutna, a za prvu zemlju odabrana je Hrvatska s obzirom da PBZ, od svih banaka u Grupi izvan Italije, ima najzapaženije rezultate na području tržišta kapitala. Naime, u proteklih nešto više od 20 godina, organizirali smo pristup tržištu kapitala za 57 hrvatskih izdavatelja, putem dužničkih ili vlasničkih vrijednosnih papira, te na navedeni način, u ukupno 260 transakcija, prikupili više od 40 milijardi eura.

Ključne karakteristike

Minibond inicijative

Koje su ključne karakteristike Minibond inicijative koje razlikuju ovaj financijski instrument od tradicionalnih bankarskih kredita?

Mini obveznice alternativni su izvor financiranja u odnosu na tradicionalne bankovne kredite, uglavnom ih izdaju mala i srednja poduzeća i njima se može trgovati na specijaliziranim segmentima financijskog tržišta. Mini obveznica je dugoroč-

ni financijski instrument s uobičajenim dospijećem od sedam godina uz do dvije godine počeka nakon čega slijedi otplata glavnice u ratama dva puta godišnje. Nudimo mogućnost financiranja uz fiksnu ili varijabilnu kamatnu stopu, a sama visina kamate odraz je kreditnog rejtinga društva izdavatelja. Povećano zanimanje izdavatelja za instrumentom tržišta kapitala najčešće je vođeno rastućim poslovnim aktivnostima, bilo da je riječ o proširenju poslovnih kapaciteta ili geografskoj ekspanziji, kao i strateškim promišljanjem o financiranju poslovanja instrumentima tržišta kapitala.

Koji profil tvrtki Vam se javlja?

Uglavnom nam se javljaju poduzeća iz različitih industrija i iz svih dijelova Hrvatske, što najbolje pokazuju i dosadašnji izdavatelji. MMM Agramservis, naš posljednji izdavatelj, pruža usluge vezane uz mobilne telefone, elektroniku i elektroničku kućansku opremu, a bavi se i veleprodajom i maloprodajom istih, putem webshopa i ostalih kanala prodaje. YELLOW SUBMARINE vlasnik je popularnog lanca restorana baziranog na gurmanskim hamburgerima, proizvedenim od domaćih namirnica kontroliranog podrijetla. VIATOR je tvrtka sa sjedištem u Splitu koja posluje od 2006. godine, raspolaže s velikom i raznovrsnom flotom vozila renomiranih proizvođača. RIJEKATEKSTIL je etablirani lider u modnoj maloprodaji koji se odavno povezuje uz kvalitetnu odjeću i renomirane svjetske brendove. VINCEK iz Varaždina je prijevozničko poduzeće sa oko 180 autobusa koje posluje više od 30 godina. Ukupno je navedenih pet izdavatelja izdalo obveznica u ukupnom iznosu od 25 milijuna eura, a sredstva će koristiti za daljnje kapitalne investicije te akvizicije.

Interes za navedenim instrumentom je značajan te su u fazi pripreme izdanja još nekoliko minibondova.

Suradnja PBZ-a i Intese Sanpaolo: Ključ uspjeha

Kako suradnja između PBZ-a i Intese Sanpaolo doprinosi razvoju i uspjehu Minibond programa u Hrvatskoj?

Izuzetno smo zadovoljni s našom suradnjom s kolegama iz Sektora inozemnih banaka Intese Sanpaolo vezano za implementaciju Minibond inicijative u Hrvatskoj. Podijelili su s nama i svoja iskustva koja su imali s Minibond inicijativom u Italiji. Zajednički smo stvorili i platformu za implementaciju navedene inicijative i u ostalim zemljama gdje ISP Grupa ima svoje banke.

Također, naša suradnja na navedenom projektu rezultirala je time da je Sektor inozemnih banaka (IBD) Intese Sanpaolo, putem PBZ-a, osvojio nagradu na svečanosti Finance Community Awards 2024. održanoj u studenom ove godine u Milanu u kategoriji - Financiranje međunarodnog rasta malih i srednjih poduzeća na primjeru našeg prvog izdavatelja mini obveznica društva Yellow Submarine.

Planovi za širenje Minibond inicijative

Na koji način Intesa Sanpaolo i PBZ planiraju dalje razvijati i širiti Minibond inicijativu kako bi dodatno podržali mala i srednja poduzeća u regiji?

S obzirom da je inicijativa u samo šest mjeseci ostvarila veliki uspjeh u Hrvatskoj, u planu je, u suradnji s našom matičnom bankom, proširiti istu i na ostala tržišta u regiji, ali i na druge zemlje u kojima Intesa Sanpaolo grupa ima svoje banke. Spremni smo pomoći pripremiti poduzeća za pristup tržištu kapitala, bilo da se radi o većem izdanju obveznica ili za inicijalnu javnu ponudu u budućnosti kako bi osigurali što bolji pristup većem broju investitora i osigurali financiranje za svoj budući rast putem tržišta kapitala. ST

Za Suvremenu trgovinu razgovarali smo s Tomislavom Kuljisem osnivačem i predsjednikom uprave Hipermaxi S.A., najvećeg lanca supermarketa u Boliviji. Uz vođenje Hipermaxija, aktivno je uključen u razne sektore poput građevinarstva, bankarstva, stočarstva i logistike u Latinskoj Americi. Kuljis je stekao MBA diplomu na Sveučilištu u Miamiju 1985. godine. Također je bio predsjednik Bolivijskog instituta za vanjsku trgovinu i počasni konzul Meksika u Santa Cruzu, Bolivija, od 1998. do 2009. godine. Trenutno je član odbora Bolivijsko-američke gospodarske komore i supredsjedatelj Latinskoameričkog savjetodavnog odbora na Poslovnoj školi Herbert Sveučilišta u Miamiju. Osim toga, bio je predsjednik Vijeća bivših predsjednika Latinskoameričke udruge supermarketa i bivši član odbora Američke gospodarske komore u Boliviji (AmCham).

Hipermaxi S.A.: Vodeći lanac supermarketa u Boliviji

Hipermaxi S.A., najveći lanac supermarketa u Boliviji, predstavlja temelj modernog maloprodajnog sektora u zemlji s najnižim dohotkom po glavi stanovnika u Južnoj Americi. U okruženju gdje tradicionalna, informalna tržišta zauzimaju 85% maloprodajnog udjela, Hipermaxi se ističe kao pionir modernog maloprodajnog poslovanja. S bogatom ponudom proizvoda i usluga, lanac je postao simbol kvalitetne i dostupne kupovine za milijune Bolivijaca.

Vlasnik ste najvećeg lanca supermarketa, Hipermaxi S.A., u Boliviji. Što obuhvaća ovaj lanac? Koliko maloprodajnih objekata imate pod kontrolom?

Hipermaxi djeluje isključivo u Boliviji, zemlji s najnižim dohotkom po glavi stanovnika u Južnoj Americi, gdje informalna tržišta drže 85% maloprodajnog udjela, dok moderni maloprodajni lanci i supermarketi zauzimaju samo 15%. Upravljamo s približno 40 trgovina koje su uglavnom formata malih ili „petit“ hipermarketa, trgovačkih centara ili malih shopping zona, ovisno o definiciji. Jedan smo od najvećih poduzeća u zemlji i najveći maloprodajni lanac. Također, upravljamo i sa 40 ljekarni.

Naša tipična trgovina prostire se na 5.000 m², od čega je 2.500 m² namijenjeno tradicionalnom supermarketu, dok ostatak prostora zauzimaju usluge poput banaka, kemijskih čistionica, trgovina, slastičarnica, restorana brze hrane (hamburgeri, pržena piletina, pizza), cvjećarnica i drugih trgovina.

Nudimo rješenje „sve na jednom mjestu“, s dobro lociranim trgovinama, parkiralištima i radnim vremenom od 7:00 do 23:00 svaki dan u godini.

Postoji li razlika u strukturi supermarketa u Južnoj Americi i Europi?

Kako supermarketi u Južnoj Americi posluju?

Postoji mnogo sličnosti, ali i neke razlike. Model poslovanja uglavnom je standardiziran.

Supermarketi u Južnoj Americi razlikuju se ovisno o zemlji i ekonomskim uvjetima, ali određeni obrasci ponašanja zajednički su većini tržišta u regiji. To se posebno odnosi na prilagodbu lokalnim preferencijama. (Supermarketi često prilagođavaju svoj asortiman kako bi zadovoljili lokalne ukuse i običaje. Na primjer, u zemljama poput Brazila, Argentine i Čilea, odjeli s mesom - posebno govedinom - svježim voćem i povrćem vrlo su popularni, dok u Peruu postoji široka ponuda lokalnih žitarica poput kvinoje.) Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?

Naš lanac ima snažnu orijentaciju prema govedini, svježim proizvodima, pekarstvu, delikatesama i prerađenim mesnim proizvodima. Posjedujemo vlastitu tvornicu, slično PIK-u u Hrvatskoj, za proizvodnju kobasica, šunke, hamburgera i drugih proizvoda. Nudimo najveći asortiman uvezenih proizvoda iz SAD-a, Meksika, Brazila, Perua, Argentine i Europe, uključuju -

ći proizvode Podravke iz Hrvatske. Mi smo jedini supermarket u Južnoj Americi koji nudi prehrambene proizvode iz Hrvatske.

Veliki lanci supermarketa poput Cencosuda, Carrefoura, Walmarta i Grupo Éxita zauzimaju značajan tržišni udio. Kako se nosite s ovom intenzivnom konkurencijom?

To ovisi o zemlji; nijedan od tih lanaca nije prisutan u Boliviji. Naša glavna konkurencija dolazi od informalnih tržišta.

Internetska kupovina hrane i kućnih potrepština doživjela je rast, posebno nakon pandemije COVID-19. Platforme poput Rappi, Cornershop i Mercado Libre omogućuju dostavu iz supermarketa izravno u domove. Razvijate li i vi online poslovanje?

Imamo vlastitu platformu za e-trgovinu i dostavu, dostupnu putem web-stranice ili telefonskih narudžbi. Naša e-trgovina trenutno čini 5% ukupne prodaje, ali brzo raste. Web-stranicu možete posjetiti na www.hipermaxi.com. Stranica je na španjolskom jeziku, a online možete pronaći mnoštvo videozapisa, članaka i fotografija našeg poduzeća.

Pripremio Srećko Sertić

14 trendova za poslovne lidere

Lideri se moraju pripremiti za

ubrzane tehnološke promjene

Znamo da postoji niz izvješća o tehnološkim trendovima koja se objavljuju svake godine. Po čemu je ovo jedinstveno? Izvješće pruža pogled iz ptičje perspektive na cijeli spektar tehnoloških trendova, od biorevolucije do naprednog povezivanja uključujući istraživanja svemira. Također, pokazuje kako se svi ovi trendovi spajaju kako bi lideri mogli razumjeti prilike koje stvaraju. Na primjer, metaverzum nije jedan trend, već uključuje računalstvo u oblaku, naprednu povezanost, primijenjenu umjetnu inteligenciju, kao i imerzivne tehnologije

ostvaruju u znatno kraćim rokovima. Osim toga, u narednih godinu ili dvije očekuje se više jasnoće o potencijalnom utjecaju kvantnog računalstva, koje se pomaknulo s područja znanosti prema inženjerstvu te će početi nalaziti primjenu u specifičnim slučajevima upotrebe. Pritom valja neprestano isticali ogroman napredak koji je industrijalizacija strojnog učenja (oblika umjetne inteligencije) postigla, čak i tijekom protekle godine. Ovo područje napredovalo je od pilotprojekata do implementacije na razini proizvodnih sustava, s primje -

McKinsey Technology Council – globalna grupa od preko 100 znanstvenika, poduzetnika, istraživača i poslovnih vođa – objavila je svoje godišnje izvješće u pogledu kretanja tehnoloških trendova. Procjenom metrike inovacije, interesa, ulaganja i usvajanja, vijeće je odredilo prioritete i sintetiziralo 40 tehnologija u 14 vodećih trendova. Nakon prošle godine, primijenjena umjetna inteligencija ponovno je dobila najvišu ocjenu za inovacije u izvješću. Održivost se, u međuvremenu, pojavila kao glavni katalizator za tehnologiju diljem svijeta, s čistom energijom i održivom potrošnjom koja privlači najveća ulaganja privatnih i rizičnih kapitalnih tvrtki. A pet novih trendova dodano je ovogodišnjem izdanju: industrijalizacija strojnog učenja, Web3, tehnologije uživljavanja u stvarnost, budućnost mobilnosti i budućnost svemira. stvarnosti i Web3, što sve omogućuje stvaranje doista novih iskustava i načina interakcije. To znači da bi kreativnost – kako se te tehnologije mogu koristiti zajedno –sada mogla biti ‘ograničavajući’ resurs, više nego samo računalstvo ili pohrana ili propusnost mreže. Postavlja se pitanje: što je najviše iznenadilo u nalazima? Prije svega, riječ je o nedovoljno jasnoj procjeni potencijala u razvoju softvera sljedeće generacije – alata i mogućnosti koji programerima omogućuju učinkovitije pisanje, razvijanje i testiranje koda, čime se inovacije

nom u stvarnim poslovnim okruženjima. Strojno učenje ima iznimno širok spektar primjena, stvarajući značajnu vrijednost u različitim sektorima. Primjeri uključuju predviđanje rizika da korisnici prekinu korištenje usluge, preciznije otkrivanje potencijalnih financijskih prijevara te omogućavanje sigurnog kretanja autonomnih vozila ulicama naših gradova.

Što poslovni lideri mogu preuzeti iz ovog tehnološkog izvješća?

Konkretno pitanje koje se s razlogom postavlja jest: što bi poslovni lideri trebali naučiti i primijeniti iz ovog tehnološkog izvješća? Ključna je spoznaja da, ako tvrtka bolje razumije tehnologije koje trenutno imaju najveći zamah – uključujući istraživanje, venture financiranje i razvoj slučajeva uporabe – može jasno identificirati one tehnologije na koje treba djelovati u sljedećih nekoliko godina te one kod kojih može zauzeti stav budnog čekanja.

U praktičnom smislu, to znači razmišljanje o sljedećem:

„Koje ću tehnološke krivulje ‘jahati’ i koje ću pokušati ‘savijati’?“

• Jahanje tehnoloških krivulja odnosi se na korištenje vanjskog istraživanja, razvoja i talenata

kako bi se tehnologije iskoristile za unaprjeđenje poslovanja.

• Savijanje tehnoloških krivulja podrazumijeva ulaganje vlastitih inženjerskih resursa i kreativnog razmišljanja kako bi se tehnologije oblikovale prema specifičnim potrebama tvrtke ili kako bi se izgradila jedinstvena rješenja na postojećim platformama.

Ovdje dolazi do izražaja kombinacija kreativnosti, dizajna, inženjeringa i znanosti o podacima. Te discipline trebale bi se integrirati u prvim linijama inovacija kako bi se izgradila nova korisnička iskustva ili pokrenuli novi poslovni modeli.

Oblikovanje ekosustava i partnerstva

Tvrtke također trebaju razmotriti kako tehnološke inicijative mogu oblikovati partnerstva i saveze unutar njihovog ekosustava. Organizacije s jačim mrežama odnosa imat će značajnu prednost u svijetu koji se brzo transformira pod utjecajem novih tehnologija.

Ključna spoznaja je potreba za strateškim partnerstvima s različitim industrijama kako bi se analiziralo na koji način specifični trendovi mogu najbolje podržati održiv i uključiv rast. Neki konkretni primjeri uključuju:

• Razvoj kozmetičkih proizvoda s biorazgradivim sastojcima za potrošačke robne marke.

• Istraživanje mogućnosti napredne povezanosti za širenje zdravstvenih i obrazovnih usluga te inkluzivniji pristup tim uslugama.

• Korištenje impresivne tehnologije za produbljivanje podrške proizvodima, omogućujući proizvođačima poboljšanje iskustva kupaca i zaposlenika kroz zajednički rad.

Predviđanja za budućnost

Razumno je zapitati se očekuju li se značajne promjene u tehnološkim trendovima u bliskoj budućnosti. Prema izvješću, nazivi trendova neće se znatno mijenjati, ali hoće njihova razina ulaganja, način primjene te brzina prelaska iz faze znanosti u fazu inženjerske prakse. Posebno će biti zanimljivo vidjeti kako će poduzeća kombinirati inženjering s kreativnošću, dizajnom i organizacijskim inovacijama kako bi tehnologije primijenila na nove i neočekivane načine.

Ubrzanje tehnoloških promjena

Zapanjujuće nije samo što tehnologije donose, već i brzina kojom napreduju. Tijekom pandemije svjedočili smo neviđenoj brzini razvoja i isporuke cjepiva, koja je nadmašila očekivanja mnogih stručnjaka. To je rezultat zajedničkog djelovanja različitih dionika – vladinih institucija, tehnoloških kompanija i ekoloških organizacija – koji su se udružili kako bi ubrzali tehnološke promjene u brojnim dimenzijama.

Priprema za budućnost

Lideri se moraju pripremiti za rad u ovakvom tempu, razumijevajući kako kombinacija tehnologija, talenata i strateških partnerstava može transformirati poslovanje i stvoriti dugoročne prednosti. S.S. ST

Rast paketnih pošiljaka u Hrvatskoj i zaštita potrošača - izazovi sigurnosti pri online kupovini

Uvod

Podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) otkrivaju snažan rast tržišta poštanskih usluga u 2024. godini, osobito u segmentu dostave paketa. Povećanje broja dostavljenih paketa odražava sve veći utjecaj internetske trgovine, što potvrđuje i činjenica da 71% građana Hrvatske kupuje putem specijaliziranih internetskih stranica. Uz rast prekograničnih poštanskih aktivnosti, fokus je usmjeren na osiguranje sigurnosti potrošača kroz nove regulative i alate za zaštitu od prevara i nesigurnih proizvoda.

Rast tržišta dostavljenih paketa

Podaci Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, pokazuju da se tijekom 2024. godine bilježi rast tržišta poštanskih usluga u Hrvatskoj. Promatrano po prema vrstama poštanskih pošiljki u drugom tromjesečju 2024. godine bilježi se najveći rast u broju dostavljenih paketa. Tako podaci HAKOMa pokazuju da je u ovom razdoblju dostavljeno 10,9 milijuna paketa, što je za 21,8 % više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te se bilježi rast od 6,5 % u usporedbi s prvim tromjesečjem 2024. godine. Usporedba I-II tromjesečje

Izvor:

Izvor: HAKOM ; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka

Grafikon 1. Broj dostavljenih paketa u milijunima – Usporedba I-II tromjesečje 2023. vs I-II tromjesečje 2024.

Rast broja dostavljenih paketa može se povezati i s rastom internet trgovine, a to potvrđuju i rezultati istraživanje o navikama kupovine i konkurentima na tržištu robe široke potrošnje –prehrana i neprehrana (op.a. listopad 2024.), Hrvatske gospodarske komore koje kaže da je na razini RH, u posljednja 3 mjeseca na specijaliziranim internetskim stranicama kupovalo ukupno 71% građana. Isto istraživanje kaže da je u prosjeku, u posljednja 3 mjeseca kupac kupovao na 2.16 internetskih stranica, a gotovo podjednako su kupovali muškarci i žene. Najčešće se na internetu kupovalo na stranicama: Temu (43.1%), AboutYou (24.5%) i AliExpress-u (20.3%)

vao na 2.16 internetskih stranica, a gotovo podjednako su kupovali muškarci i žene. Najčešće se na internetu kupovalo na stranicama: Temu (43.1%), AboutYou (24.5%) i AliExpress-u (20.3%).

Podaci HAKOM-a pokazuju da u drugom tromjesečju 2024. godine, paketne usluge čine 16,8 % ukupnog poštanskog tržišta U usporedbi s istim razdobljem 2023. godine to predstavlja rast od 3% Prikaz udjela paketa u poštanskim pošiljkama dan je u grafu broj 2, uspoređ ujući prva dva tromjesečja 2023. i 2024. godine.

Graf 2.

2023. u odnosu na I-II tromjesečje 2024. prikazana je u grafu broj 1. Rast broja dostavljenih paketa može se povezati i s rastom internet trgovine, a to potvrđuju i rezultati istraživanje o navikama kupovine i konkurentima na tržištu robe široke potrošnje – prehrana i neprehrana (op.a. listopad 2024.), Hrvatske gospodarske komore koje kaže da je na razini RH, u posljednja 3 mjeseca na specijaliziranim internetskim stranicama kupovalo ukupno 71% građana. Isto istraživanje kaže da je u prosjeku, u posljednja 3 mjeseca kupac kupo -

Podaci HAKOM-a pokazuju da u drugom tromjesečju 2024. godine, paketne usluge čine 16,8 % ukupnog poštanskog tržišta. U usporedbi s istim razdobljem 2023. godine to predstavlja rast od 3%. Prikaz udjela paketa u poštanskim pošiljkama dan je u grafu broj 2, uspoređujući prva dva tromjesečja 2023. i 2024. godine.

Udjeli paketa u poštanskim pošiljkama – usporedba I-II tromjesečje 2023. i I-II tromjesečje 2024.

Stručni članak UDK: 347.63
Paketi
HAKOM; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka
Ivona Bačelić Grgić, mag. oec.

I/2024

II/2023

I /2023

Izvor: HAKOM; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka

Izvor: HAKOM ; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka

Grafikon 2. Udjeli paketa u poštanskim pošiljkama – usporedba I-II tromjesečje 2023. i I-II tromjesečje 2024.

Udio poštanski usluga u međunarodnom prometu

online platforme iz trećih zemalja, a vezano za uočeno kršenje zaštite potrošača, ali i sigurnosti proizvoda koji se stavljaju na tržište. Tako u priopćenju Europske komisije stoji da će Uredba o općoj sigurnosti proizvoda (GPSR) zahtijevat postojanje gospodarskog subjekta s poslovnim nastanom u EU-u koji je odgovoran za osiguravanje sukladnosti sa zahtjevima za sigurnost proizvoda, uključujući posebne obveze prema internetskim tržištima koja ciljaju na potrošače. Prema GPSR-u, nacionalna tijela za nadzor tržišta mogu izdati nalog za uklanjanje proizvoda s interneta ako utvrde da nije siguran. Ove su obveze komplementarne Zakonu o digitalnim uslugama (DSA-u).

Kada je riječ o udjelima poštanskih usluga prema vrstama prometa, unutarnji promet dominira i u drugom tromjesečju 2024. godine te njegov udio iznosi 91,7%. S druge strane za istaknuti je da međunarodne poštanske usluge trenutno čine 8,3 %ukupnog tržišta, što je rast od 16,7% u odnosu na isto razdoblje lani, što je prikazano u grafu broj 3. Ovaj trend ukazuje na jačanje prekograničnih poslovnih aktivnosti

II/2024

I/2024

II/2023

I /2023

Izvor: HAKOM; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka

Jedna od mjera za sigurnost potrošača i zaštitu od prevare u Hrvatskoj je i CARNET-ov projekt koji je kroz nacionalni CERT rad pustio servis CERT iffy koji kupcima omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba, što je jedna od mjera u suzbijanju lažnih internetskih trgovina. Podaci CaRNET-a kažu da je u posljednje vrijeme otkriveno više od 6000 lažnih internetskih trgovina kojima je cilj krađa osobnih podataka i financijskih sredstava hrvatskih građana.

Graf 3.

Izvor: HAKOM ; Obrada i grafički prikaz: Autorica članka

Grafikon 3. Udio poštanski usluga u međunarodnom prometu.

Udio poštanski usluga u međunarodnom prometu

Zaštita potrošača važan segment za kupnju s internet trgovine

nutno čine 8,3 %ukupnog tržišta, što je rast od 16,7% u odnosu na isto razdoblje lani, što je prikazano u grafu broj 3. Ovaj trend ukazuje na jačanje prekograničnih poslovnih aktivnosti.

Zaštita potrošača važan segment za kupnju s internet trgovine

Zaključak

Rast udjela nternet trgovine, pogotovo one s platformi iz trećih zemalja, otvara i pitanje zaštite potrošača. Početkom studenog 2024. godine Europska komisija pokrenula je korektivne postupke vezano za online platforme iz trećih zemalja, a vezano za uočeno kršenje zaštite potrošača, ali i sigurnosti proizvoda koji se stavljaju na tržište. Tako u priopćenju Europske komisije stoji da će Uredba o općoj sigurnosti proizvoda (GPSR) zahtijevat postojanje gospodarskog subjekta s poslovnim nastanom u EU-u koji je odgovoran za osiguravanje sukladnosti sa zahtjevima za sigurnost proizvoda, uključujući posebne obveze prema internetskim tržištima koja ciljaju na potrošače. Prema GPSR -u, nacionalna tijela za nadzor tržišta mogu izdati nalog za uklanjanje proizvoda s interneta ako utvrde da nije siguran. Ove su obveze komplementarne Zakonu o digitalnim uslugama (DSA-u).

Kada je riječ o udjelima poštanskih usluga prema vrstama prometa, unutarnji promet dominira i u drugom tromjesečju 2024. godine te njegov udio iznosi 91,7%. S druge strane za istaknuti je da međunarodne poštanske usluge tre -

Jedna od mjera za sigurnost potrošača i zaštitu od prevare u Hrvatskoj je i CARNET-ov projekt koji je kroz nacionalni CERT rad pustio servis CERT iffy koji kupcima omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba, što je jedna od mjera u suzbijanju lažnih internetskih trgovina. Podaci CaRNET-a kažu da je u posljednje vrijeme otkriveno više od 6000 lažnih internetskih trgovina kojima je cilj krađa osobnih podataka i financijskih sredstava hrvatskih građana.

Zaključak

Rast udjela internet trgovine, pogotovo one s platformi iz trećih zemalja, otvara i pitanje zaštite potrošača. Početkom studenog 2024. godine Europska komisija pokrenula je korektivne postupke vezano za ST

Tržište poštanskih usluga u Hrvatskoj bilježi značajan rast u 2024. godini, prvenstveno zahvaljujući povećanju broja dostavljenih paketa, što je usko povezano s procvatom internetske trgovine. Uz porast prekograničnih poštanskih aktivnosti, rastu i izazovi vezani za sigurnost potrošača, osobito u pogledu online kupnji s platformi iz trećih zemalja. Uvođenje novih europskih regulativa i nacionalnih alata poput CERT iffy-ja doprinosi boljoj zaštiti potrošača od rizika povezanih s lažnim internetskim trgovinama i nesigurnim proizvodima na tržištu.

Tržište poštanskih usluga u Hrvatskoj bilježi značajan rast u 2024. godini, prvenstveno

Model internog transporta INA d.d.

mr. sc. Dragan Kopecki, viši predavač, Poslovno veleučilište Zagreb

bacc. ing. logist. Ivan Ljubičić, Ina d.d.

Uvod

Odabir optimalnog modela transporta ključan je za postajanje tržišnog lidera. Kombiniranje više vrsta transporta doprinosi agilnosti i održivosti koja je u današnjim vremenima sve bitnija i na njoj je sve veći fokus. Ovaj rad opisuje INA-inu logističku mrežu i model transporta koji su joj omogućili da postane i ostane tržišni lider. Iako je distributer fosilnih goriva, INA radi na održivom poslovanju i svojim primjerom može služiti kao ogledni primjer ostalim tvrtkama koje se bave logistikom.

Rad je strukturiran na način da prvo pruža teorijski pregled pojma logistike i transporta kao nositelja najvećeg dijela troška u logistici. U središnjem dijelu naglasak je na multimodalnom prijevozu koji ima veliki značaj u kontroliranju troškova transporta i na modeliranju koje je neophodno za izradu optimalnog modela kojem treba težiti. Na kraju je opisana INA logistička mreža i međusobni odnos internog transporta u INA d.d.

Pojam logistika

Kao višeznačan pojam logistika ima posebno značenje u matematici i filozofiji, a u novije se vrijeme taj pojam osobito upotrebljava u vojnom području. Vojna logistika obuhvaća

kako transport, konačenje i opskrbu trupa, tako i transport, skladištenje i održavanje vojnih dobara.

Postoji mnoštvo definicija logistike, a opća definicija logistike glasi: logistikom se podrazumijeva ukupnost aktivnosti u postavljanju, osiguranju i poboljšanju raspoloživosti svih osoba i sredstava, koje su pretpostavka, prateća pomoć ili osiguranje za tokove unutar jednog sustava.1

Logistika je proces planiranja, implementacije i kontrole efikasnoga i troškovno optimalnog toka i uskladištenja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda i pripadajućih informacija od mjesta nastanka do mjesta potrošnje s ciljem zadovoljenja zahtjeva kupca. U logistiku spadaju aktivnosti pomoću kojih se planira, vodi, realizira i kontrolira prostorno-vremenska preobrazba dobara i s njome vezane transformacije s obzirom na količine i vrste dobara, specifična rukovanja s dobrima i logističku determiniranost tih dobara. Zajedničkim učinkom ovih aktivnosti treba tok dobara postaviti tako da se točka isporuke što efikasnije povezuje s točkom prijama. Zapravo se pod logistikom podrazumijeva upravljanje fizičkom distribucijom materijala i proizvoda ili vanjski tok kretanja proizvoda od proizvođača do potrošača uključujući

1 Segetlija, Z.; Distribucija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006. , str. 176.

i informacije koje služe uspješnom obavljanju svih djelatnosti kojima se logistika bavi.

Ispitivanja u SAD-u i u europskim zemljama pokazala su da poduzeća logistici već prije petnaestak godina počinju pridavati znatno višu vrijednost od one koju su joj pridavali ranije, što je pridonijelo rastu značenja logistike. S time se ocjenjuje daje do 1960. godine dominirala potražnja, koju je proizvodnja jedva stizala. Prodati se moglo sve zato jer su zalihe bile male. U vremenskom razdoblju od 1960. do 1980. godine odlikuju se veliki napori prodaje, tako da glavnu ulogu u poduzeću imaju prodaja i marketing, bez obzira na rastuće troškove i zalile.

Danas se poduzeća koncentriraju samo na najrentabilnija područja te sama sve manje stvaraju vrijednost proizvoda, odnosno sve više tuđih komponenti ugrađuju u svoj proizvod.

Zbog toga sve brže moraju završavati poslovni proces nabave, proizvodnje, realizacije i naplate. Time baš logistika dobiva na značenju te se izjednačuje s ostalim funkcijama u poduzeću. Logistikom se mogu ne samo iscrpiti rezerve racionalizacije, nego postići i konkurentske prednosti zbog sve traženijih kraćih rokova dostave i bolje fleksibilnosti proizvoda.

Logistički procesi, logistički sustavi i podsustavi

Logistiku možemo shvatiti kao sustav toka robe, materijala i energije, koji povezuje nabavna tržišta s proizvodnim potrošačkim mjestima. Sustavni elementi logistike su ljudi, dobra i informacije. Logistički sustavi su sustavi prostorno-vremenske transformacije dobara, a procesi koji u njima teku su logistički procesi. U logističkim sustavima bitna je povezanost procesa kretanja (transporta) s procesima zadržavanja (skladišta). Procesi kretanja i procesi zadržavanja mogu se predstaviti mrežom. Objekti se kreću mrežom, zadržavaju se u čvorovima i prevode na put koji otuda vodi. Čvorovi se mogu različito povezati te se objekt može različito i kretati. Osim dobara, mrežom se kreću još i energija, informacije i ljudi. Prema toj ideji mreže, mogu se razlikovati osnovne strukture logističkih sustava, koje se odnose na:

• jednostupnjevane logističke sustave;

• višestupnjevane logističke sustave;

• kombinirane logističke sustave u kojima se pojavljuju istodobno elementi i jednostupnjevanog i višestupnjevanog sustava.

U jednostupnjevanom sustavu prostor i vrijeme premošćuju se izravnim tokom dobara između točke isporuke i točke prijema. U točki isporuke se dobra pripremaju, a u točki prijama se upotrebljavaju.

U višestupnjevanom sustavu tok između točke isporuke i točke prijama prekida se najmanje u jednoj točki, čiji je zadatak pregrupiranje dobara u manje jedinice količine ili njihova koncentracija u veće jedinice za isporuku. To je uvjetovano potrebama primatelja u točki prijema.

Jedinice količine mogu biti homogene i heterogene. Heterogene jedinice odnose se na već sastavljen asortiman, koji se može odnositi na skladište za opskrbu nekog regionalnog tržišta, i one se dalje raspršuju prema potrebama kupaca. Češće se heterogene jedinice stvaraju kao asortiman za potrebe kupaca i kao takve se otpremaju, a dopremaju se homogene jedinice. Kod koncentracije radi se obično o stvaranju asortimana prema potrebama kupaca, a može se raditi i o prikupljanju homogenih dobara. Dobar primjer za prikupljanje homogenih dobara je otkup poljoprivrednih proizvoda.

U trgovinskom skladištu obično se radi o oba procesa: raspršivanje velikih logističkih jedinica prijema u manje, koje se onda mogu opet grupirati u asortiman prema potrebama kupaca. Osnovna funkcija logističkih sustava je prostorno-vremenska transformacija dobara. S njenim ispunjenjem vezane su funkcije promjene količina i vrsta dobara te funkcije olakšavanja transformacije dobara. Zbog toga se ove funkcije obavljaju u procesima:

• transporta, pregrupiranja i skladištenja, gdje su bitni procesi tokova dobara;

• pakiranja i signiranja, gdje su bitni procesi pomaganja tokovima dobara;

• dostavljanja i obrade naloga, gdje su bitni procesi tokova informacija.

Tok dobara između točke isporuke i točke prijama pretpostavlja i razmjenu informacija između obje točke. Informacije se razmjenjuju prije, za vrijeme i nakon završenog toka dobara. One ga izazivaju, prate i objašnjavaju, kontroliraju i slijede te potvrđuju ili ukazuju na odstupanja. Stoga su procesi tokova informacija također i logistički procesi. Znači, logistički

procesi su zadaci čije se izvršenje realizira tokovima transformacije dobara i informacija. Oni se odnose na planiranje, upravljanje i kontrolu tih tokova informacija.

S obzirom na tekuće logističke procese, logistička područja zadataka vide se iz funkcijskih logističkih podsustava. U njima se odlučuje:

• držanju zaliha;

• skladištenju i otpremi;

• pregrupiranju, pakiranju i otpremi;

• transportu;

• ukupnom izvršavanju naloga (procesiranju narudžbe).

Ako se pođe od poslovnih funkcija poduzeća, može se reći da postoje: logistika nabave, logistika skladišta, logistika proizvodnje i logistika distribucije. Logistika nabave i logistika distribucije spadaju u marketinšku logistiku, a logistika nabave, logistika skladišta i logistika proizvodnje u logistiku materijalnog poslovanja. Osim toga, postoji još i logistika zbrinjavanja koja se odnosi na vraćanje oštećenih, pogrešno isporučenih proizvoda, na rezervne dijelove i na otpadne materijale. Spomenuti logistički sustavi spadaju u logistiku industrijskoga poduzeća. Kod trgovinskoga poduzeća nema logistike proizvodnje, a kod uslužnoga nema ni logistike distribucije. Posebno su značajne logistika opskrbe i tokovi informacija. U ovom funkcijskom smislu logistički sustav uvijek je podsustav gospodarskoga sustava poduzeća, kao što su to i drugi podsustavi: proizvodnja, prodaja, istraživanje i razvoj, nabava, financiranje, kadrovi, informiranje i drugi (Slika 1).

Logistički sustavi mogu se razgraničiti i institucijski, s obzirom na makro-, mikro- i meta-razinu promatranja. 2

Makrologistički sustavi odnose se na ukupno gospodarstvo, npr. na

2 Ferišak, V.: Logistički informacijski sistem: Poslovna logistika, Informator, Zagreb, 1983., str. 249.

sustav prometa dobara, sustav otpreme, sustav pretovara i slično. Tu su elementi poduzeća, odnosno njihove asocijacije i institucije koje se bave robnim tokovima. Razvijenost makrologističkoga sustava distribucije proizvoda smatra se najvažnijim obilježjem razvojnoga stadija nekog nacionalnog gospodarstva, jer postoje uske veze između razine gospodarske razvijenosti i razine razvijenosti toga sustava.

Mikrologistički sustavi su pojedinačno-gospodarski (logistika poduzeća, logistika škole i slično). Isto tako, mikrologistički sustavi odnose se na vozne parkove nekog poduzeća. Dakle, to su intraorganizacijski sustavi, čije su granice utvrđene pravnim granicama organizacija u čijim su sustavima.

Metalogističkisustavi su međusustavi i odnose se na promet dobara poduzeća koja sudjeluju u prodajnom kanalu nekoga proizvoda ili asortimana. To su interorganizacijski sustavi koji prelaze pravne granice pojedinih organizacija i sadrže izvjesnu kooperaciju više organizacija u toku dobara.

Glavna polazišta logističkog koncepta

Kao glavna polazišta logističkog koncepta možemo navesti: postav -

ku stvaranja vrijednosti, logističku sustavnu postavku, postavku sveukupnih troškova, postavku logističke usluge i postavku logističke uspješnosti. Polazište logističkoga stvaranja vrijednosti su koristi koje nastaju u gospodarskoj aktivnosti:

• koristi od oblikovanja (proizvoda);

• koristi od prava nad proizvodom;

• koristi od informacija;

• koristi od mjesta;

• koristi od vremena.

Logistika se tiče osiguravanja tri posljednje navedene korisnosti. Prema toj postavci svrha poduzeća je u stvaranju vrijednosti, budući da se stvara proizvod ili usluga s onom osobinom vrijednosti kojom se izvršava zadovoljenje potreba odnosno rješenje problema kupaca. Za ovo polazište stvaranja vrijednosti bitna su dva motrišta: vrijednost pogodnosti i uporabna vrijednost. Uporabna vrijednost određena je ne samo podesnošću proizvoda za zadovoljenje neke potrebe, nego i njegovom raspoloživošću na određenom mjestu.

Da bi se u sustavu uporabe dobila vrijednost, proizvod mora imati dva svojstva: mora imati sposobnost za zadovoljenje potrebe kup -

ca koju je stekao u sustavu proizvodnje (vrijednost pogodnosti), i mora se osigurati njegova raspoloživost kod kupca (uporabna vrijednost). Sama raspoloživost u sustavu distribucije ima dvije dimenzije: stvarnu i pravnu. Stvarna raspoloživost postoji tada, kada se proizvod u sustavu uporabe može koristiti u željenom vremenu na željenom mjestu. Pravna raspoloživost postiže se kada kupac dobiva potrebno pravo raspolaganja za posebnu uporabu proizvoda. Ako postoji pravna raspoloživost, ali ne i stvarna, tada kupcu treba osigurati uporabnu vrijednost koja postoji. Kupac tada ima pravo raspolaganja u smislu zahtjeva na proizvodnju i pripremu proizvoda. To je važno osobito u sektoru usluga.

Primjena sustavnoga mišljenja daje novu osnovicu obradi logističkih problema: to je naime osnovica logističke koncepcije dok sustavno mišljenje potječe iz biologije i odatle ga preuzima ekonomska znanost. Pod sustavom se podrazumijeva više međusobno povezanih elemenata. Bitno je cjelovito promatranje pojave kao i spoznaja da za razumijevanje cjeline nije dostatno samo razumijevanje njezinih elemenata već je potrebno i shvaćanje povezanosti između elemenata. Sustavno je mišljenje, mišljenje u kompleksnim, umreženim vezama. Kod koordinacije elemenata, odnosno podsustava, razlikuju se glavni tipovi interakcijskih modela, a to su: slobodno povezivanje, kooperacija i ujedinjenje. 3 Veze između pojedinih elemenata sustava mogu se interpretirati načelno kao i input-output relacije koje tvore strukturu odnosa, odnosno mreže nekog logističkog sustava. Posebno treba istaknuti procesni karakter tih veza kod razmjene objekata između elemenata sustava. Time se, vremenu, kao jednoj dimenziji sustava daje po -

3 Grbavac, V.: Analiza i implementacija informatičkih sustava, Školska knjiga, Zagreb, 1991., str. 2

Slika 1. Funkcijsko razgraničenje logističkih sustava.

sebno značenje; ta dimenzija sustava razlikuje procesnu strukturu od strukture odnosa sustava. Procesna postavka unutar sustavne postavke svakako predstavlja proširenje misaonoga okvira logistike u odnosu na dosadašnje spoznaje. Budući da se sustavnim mišljenjem prvenstveno dolazi do spoznaje o odnosima između pojedinih elemenata sustava, odluka o jednom elementu može slijediti samo s motrišta njegovoga doprinosa za učinak ukupnoga sustava. Ako se to ne uvaži, dolazi do pogrešnih odluka. Znači da se utjecaj promjene u jednome logističkom podsustavu odražava na druge logističke podsustave. Isto tako, kada nastupi problem u jednome logističkom podsustavu, uzroci će se tražiti ne samo u njemu nego i u drugim logističkim podsustavima.

Postavljanje troškova bitno je obuhvaćanje svih logističkih troškova, ali i svih logističkih učinaka. Poznati su konflikti ciljeva unutar samih troškova (kada neki troškovi padaju, moraju porasti drugi), ali i između troškova i prihoda, jer se uštede različito odražavaju na eventualne gubitke prihoda, a logistička ulaganja iznad određenih granica ne daju potrebne učinke.

Tako na primjer, sniženje transportnih troškova na osnovi većih transportnih jedinica dovodi do viših zaliha i povišenja troškova držanja zaliha, a na osnovi boljega pakiranja to sniženje uvjetovat će veće troškove pakiranja (Slika 2).

Logistička usluga, odnosno logistički učinak, mora ispuniti odre -

Slika 2. Sveukupni ili totalni troškovi poduzeća.

đene zahtjeve. Obično je taj učinak dostavna usluga, odnosno servis isporuke, čije su komponente:

• vrijeme dostave;

• pouzdanost dostave;

• karakter (svojstvo) dostave (točnost, stanje robe);

• fleksibilnost dostave.

Logistička usluga utječe ne samo na visinu troškova, već i na visinu prodaje, ali najveći dobitak ne postiže se uz maksimalnu razinu logističke usluge. Posebno treba istaknuti da se logističke odluke odražavaju na troškove i ostalih područja poduzeća. Dakle, sustavno mišljenje doprinosi izbjegavanju suboptimalnih izdvojenih logističkih odluka te se na osnovi njega teži optimalnim ukupnim rješenjima. To se tiče stvarnih veza različitih logističkih podsustava. Time se u obzir uzimaju na primjer, uska grla i/ili slobodni potencijali(Slika 3).

Logistički sustavi bit će uspješni (efikasni) ako se pri njihovu obliko -

Slika 3. Učinci troškova određene logističke strukturne odluke na druga poduzeća.

vanju budu uzimali logistički troškovi (kao inputi) i logistički učinci, usluge (kao outputi). Dakle, postavka uspješnosti zahtijeva pri razmatranju logističkih problema kompromis između postavljenih ciljeva minimiziranja troškova i maksimiziranja usluga, učinaka.

Cilj uspješnosti ponajprije odgovara poznatom cilju proizvodnosti koji se mjeri odnosom output/input. Znači da se postavka uspješnosti treba primijeniti na tehnološku dimenziju logističkoga sustava (količine i kvalitete). Tu se razmatraju problemi kapaciteta, njihove kvalitete, pripravnosti, fleksibilnosti i slično. Ekonomska dimenzija uspješnosti logističkog sustava tiče se vrijednosti (promet, troškovi, cijene). Znači da se logistički troškovi trebaju zaračunati logističkim učincima. No, problem je utjecaja razine i troškova logističke usluge na promet. Dakle, na ekonomskoj razini odgovara postavka uspješnosti poznatome cilju rentabilnosti koji se mjeri odnosom dobit/ kapital. Postavka uspješnosti orijentirana je tehnički i ekonomski, međutim još su u logističkom području važne socijalna i ekološka dimenzija poduzeća. Zadovoljstvo djelatnika, njihovo dugoročno održavanje zdravlja, zaštita okoliša i drugo, bitni su kao ciljevi poduzeća u logističkom području.

Nositelji logističkog procesa

Svaki logistički sustav sastoji se od niza elemenata koji su međusobno logično povezani i utječu na troškove transporta, uskladištenja i manipulacije robom. Postoji nekoliko definiranih nositelja logističkih procesa, a prema praktičnim iskustvima raznih tvrtki u nositelje ubrajamo:

1. Transport

Pod transportnom prijevozu se podrazumijeva specijalna djelatnost koja pomoću prometne suprastrukture i prometne infrastrukture omogućuje proizvodnju prometne usluge. Prevozeći robu (teret, materijalna dobra), ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, transport organizira i svladava prostorne i vremenske udaljenosti. Primarna zadaća prijevoza je pravovremeni dovoz sirovina, nedovršenih proizvoda, poluproizvoda i reprodukcijskih materijala te odvoz gotovih proizvoda.

2. Skladištenje

U svim fazama procesa jednostavne i proširene produkcije, od nove strane za proizvodom do proizvodnje, prodaje i potražnje, roba se sprema u skladišta. Skladište je mjesto gdje se smještaju i čuvaju različiti materijali, poluproizvodi i gotovi proizvodi. Pojam skladištenja čine fizički procesi rukovanja i čuvanja robe ili materijala i metodologija za provedbu tih procesa. Tako shvaćeni pojam obuhvaća 3 djela:

• rukovanje robom, tj. kretanje robe od mjesta podrijetla do mjesta odredišta,

• čuvanje robe, tj. zaštita od raznih štetnih utjecaja,

• metodologija, obuhvaća izbor i primjenu raznih sredstava,

radnih postupaka informacija neophodnih u procesima u skladištu.

3.

Zalihe

Posebno su vezane za skladištenje. Količinu i obujam zaliha određuju veličina raspoloživog skladišnog prostora, tehnička i tehnološka opremljenost skladišta, broj osposobljenih radnika u skladištu i politika zaliha koju predvodi tvrtka. Veća količina zaliha podrazumijeva veća financijska sredstva što istodobno povećava troškove poslovanja. Na visinu zaliha utječu i brojni čimbenici koji proizlaze iz uvjeta proizvodnog procesa i položaja ponude i potražnje na tržištu.

4. Distribucija

Distribucijom se može označiti promet gospodarskih dobara između proizvođačkih i potrošačkih jedinica. Distribucija je stadij koji slijedi proizvodnju dobara od trenutka kada su ona komercijalizirana do njihove isporuke potrošaču. Distribucija predstavlja važan element logističkog sustava. Pravovremena, odnosno dobro planirana i organizirana distribucija čini okosnicu logističkog sustava. U smislu poduzetničkih odluka i radnji, distribucija je i marketinška funkcija koja upravlja kretanjima robe od proizvodnje do krajnjih potrošača.

5. Manipulacije

Manipulacije su radnje koje omogućavaju i u konačnici pospješuju kvalitetan tok logističkih aktivnosti, cirkulaciju robe prilikom uskladištenja, unutarnji i vanjski transport, cirkulaciju na prodajnim mjestima i u procesu potražnje. Najveći značaj u manipulaciji robom i materijalom kao elementom poslovne logistike imaju pakiranje, paletizacija i kontejnerizacija.

Osim oblikovanja jedinice rukovanja i prometnih jedinica manipulacijom se smatra i ukrcaj i iskrcaj robe, slaganje i održavanje potrebne temperature svugdje gdje se roba nalazi (skladište, transportno sredstvo i sl.) Manipulacija uključuje i sve ostale radnje koje djeluju na brzinu, neprekidnost, sigurnost, točnost i dostupnost u cirkulaciji robe. Za ostvarivanje tih ciljeva važnu ulogu ima stručnost kadrova, suvremena sredstva za manipuliranje (transportna sredstva) i suvremena organizacija rada.

6. Čimbenik – čovjek

Suvremeni gospodarski sustavi podrazumijevaju da je osobni razvoj pojedinca temelj uspjeha cjelokupnog poduzeća. Potencijalna i stvarna sposobnost, kao čimbenik uspješnosti samog poduzeća uglavnom ovisi o ljudskim resursima, sposobnosti i znanja pojedinca.

„U današnjoj svjetskoj ekonomiji, prirodni resursi se koriste na vrlo neefikasan način, tj troše se kao da su dostupni u neograničenim količinama i na neodređeno vrijeme, što je na žalost velika zabluda potrošačkog društva koje stavlja profit na prvo mjesto, pa i onda kada je zdravlje samih korisnika tih proizvedenih dobara ugrožen“4

Vodeći ljudi u logističkim poduzećima moraju posjedovati multidisciplinarna i interdisciplinarna znanja kako bi mogli uspješno obavljati logističke zadaće. Čimbenik –čovjek od velikog je značaja u logističkim tvrtkama. Intelektualni kapital tvrtke je zbroj znanja i s tekućeg i minimalnog rada svih zaposlenih na stvaranju novih vrijednosti. Znanje, vještine i sposobnosti zaposlenih od istraživačkog tima pa do manualnih radnika koji su razvili 1.000 različitih načina za poboljšanje poduzeća.

4 Kopecki, D., Lulić, L.: “Economy of Communion, Human capital and sustainable development of Family business”, In Galetić, L., Šimurina , J., (Eds), Odyssey Conferennce 5. (pp 593-605), Zagreb, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, trg J.F. Kennedya 6, Zagreb, 2019.

Rad je jedna od dimenzija ljudskog bića koja donosi osjećaj potpunosti, rasta ljudskosti, smisla, zadovoljstva i područja eksperimentiranja naše kreativnosti koja nam donosi radost i svijest o vlastitom dostojanstvu. 5

7. Informacije

Suvremeni logistički sustav nezamisliv je bez informatičke podrške. Poslovne i organizacijske jedinice jednog poduzeća moraju biti povezane (on-line) da mogu raspolagati brojnim i kvalitetnim informacijama za donošenje učinkovitih i uspješnih poslovnih formula. Sve te informacije potrebno je skupljati temeljito i sustavno kako bi se pravodobno osigurao željeni stupanj potpunih informacija. Poslovne proces u logističkom sustavu potrebno je kontrolirati.

„Temeljne vrijednosti jednog društva; duhovne, intelektualne, sociološke danas su u potpunoj stagnaciji što se odražava i na ekonomskom području koje prati ekonomska depresija, financijska kriza, nepovjerenje i strah od budućnosti te nemogućnost stabilnog rasta i razvoja.“ 6

8. Integracija

Cilj logistike je racionalizirati tokove robe na njezinom putu od proizvođača do konačnog potrošača. Da bi se taj cilj realizirao potrebno je pri realizaciji tokova robe voditi računa o svim elementima logistike. To znači da se vanjski i unutarnji transport mora proučavati u vezi s proizvodnjom, skladištenjem, zalihama i manipulacijom.

Kompleksno proučavati elemente logistike može se s različitih aspekata:

• S financijskog aspekta proučava se pitanje kako smanjiti angažman financijskih sredstava.

• S komercijalnog aspekta proučava se kvaliteta usluga, kojom se želi što bolje zadovoljiti želje potrošača.

• S transportno-tehnološkog aspekta proučava se povezanost različitih vrsta transporta koji sudjeluju u transportnom procesu, pri čemu se ne zanemaruju ni veze transporta s ostalim elementima logistike (Slika 4).

Transport

Pod transportom se podrazumijeva promjena mjesta nekog tran -

sportiranog proizvoda pomoću transportnih sredstava. Transportni sustav se sastoji od transportnog sredstva, transportiranog proizvoda i transportnog procesa i važan je za logistiku zato što nosi velik dio troškova.

Transportni lanac predstavlja niz tehničkih i organizacijskih procesa kod kojih se osobe ili proizvodi kreću od izvora do cilja. Bez dobro razvijenih transportnih sustava, logistika ne može u potpunosti iskoristiti svoje prednosti. Pored toga, dobar transportni sustav u logistici može osigurati bolju logističku efikasnost, smanjiti troškove rada i poboljšati kvalitetu usluga. Poboljšanje transportnih sustava zahtjeva napore kako javnog tako i privatnog sektora. Logistički sustav koji dobro funkcionira može povećati kako konkurentnost države tako i poduzeća. Transportni sustav spada u najvažniju ekonomsku aktivnost od brojnih komponenata poslovnih logističkih sustava. Približno jedna do dvije trećine logističkih troškova poduzeća pada na transport.

U skladu sa istraživanjem koje je proveo Nacionalni savjet za upravljanje fizičkom distribucijom 1982.

5 Kopecki, D., Luburić, G. (2022.) „Upravljanje ljudskim kapitalom u obiteljskim poduzećima Ekonomije zajedništva“, Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja.

6 Kopecki, D., Luburić, G. (2022.) „The Paradigm of unity in companies within Economy of Communion“,Oeconomicus časopis, ISSN 1849-9686, UDK/UDC 330.1(05), 30(05), Prosinac 2022 Broj 20. VII. godina izdavanja.

Slika 4. Nositelji logističkih procesa

godine (Chang 1988), troškovi transporta su u prosjeku iznosili 6,5% tržišnih prihoda i 44% logističkih troškova. Ova analiza pokazuje da najveći postotak logističkih troškova čine troškovi transporta (29,4%), a zatim slijede troškovi inventara, skladištenja, pakiranja, upravljanja, premještanja i troškovi narudžbe. Ovdje se pod troškovima transporta podrazumijevaju sredstva transporta, koridori, kontejneri, palete, terminali, rad i vrijeme.

Transportni sustav omogućuje kretanje robe i proizvoda i osigurava pravovremenu i regionalnu efikasnost u cilju stvaranja dodane vrijednosti po principu najmanjih troškova. Transport djeluje na rezultate logističkih aktivnosti, te utječe na proizvodnju i prodaju. U logističkom sustavu troškovi transporta mogu se smatrati kao ograničenje objektivnog tržišta. Vrijednost transporta zavisi o različitim industrijama. Kada je riječ o proizvodima malog obujma, male težine i visoke vrijednosti, troškovi transporta jednostavno čine veoma mali dio prodaje i daje im se manji značaj, dok za proizvode koji su velikog obujma, teški i imaju malu vrijednost, transport zauzima veliki dio prodaje, ima veći utjecaj na profit i stoga se više uzima u obzir. Uloga koju transport igra u logističkom sustavu je kompleksnija od samog prijevoza robe za

vlasnike i njegova uloga može biti efikasna samo kroz visoko kvalitetno upravljanje istim. Uz pomoć dobro vođenog transportnog sustava, robu je moguće dostaviti na pravo mjesto u pravo vrijeme u cilju zadovoljenja zahtjeva potrošača. Dakle, transport je preduvjet efikasnosti te ujedno i most između proizvođača i potrošača. Dobar transportni sustav kod izvršavanja logističkih aktivnosti donosi korist ne samo u pogledu kvaliteta usluga, već i kada je konkurentnost kompanije u pitanju.

Transportni lanac je skup tehničkih, tehnoloških, organizacijskih, prostorno i vremenski sinkroniziranih operacija (npr. pakiranje, signiranje, vaganje, brojenje, okrupnjavanja, ukrcaja-iskrcaja, skladištenja...) u vezi s prijevozom određene robe koje osiguravaju brz, siguran i racionalan protok robe (tj. optimalan) od sirovinske baze do potrošača. Pretpostavka za stvaranje racionalnog transportnog lanca je stvaranje logističkih jedinica. Logističke jedinice nastaju sažimanjem proizvoda u jedinice koje su standardizirane po obliku i količinama s ciljem da se pojednostavi tok proizvoda i da se pri tome snize troškovi koji na njega otpadaju. Postoje mnogi načini da se stvore logističke jedinice: paketi, kutije, palete, sanduci itd., a najveće značenje imaju palete i kontejneri.

Optimizacijom transportnih lanaca moguće je ostvariti brojne prednosti:7

• primjenom standardiziranih manipulacijsko-prijevoznih teretnih jedinica u cjelokupnome transportnom procesu (od sirovinske baze do potrošača) smanjuju se troškovi pakiranja, ali istodobno se smanjuje oštećenje, gubitak i krađa robe;

• maksimalno i racionalno se koristi prometna infrastruktura i prometna suprastruktura;

• minimaliziraju se ukupni troškovi makro i mikro distribucije robe;

• pojednostavljenjem tehnoloških operacija primjerenom podjelom rada između sudionika u proizvodnom, trgovinskom prometu, sustav manipulacija i prijevoz tereta se maksimalno racionalizira;

• maksimalnim ubrzavanjem protoka predmeta rada u procesu proizvodnje prometne usluge povećava se obrtaj angažiranog kapitala i na taj se način ubrzava cjelokupni proces reprodukcije;

• izravno ili neizravno se multipliciraju efekti proizvođača prometne infrastrukture i prometne suprastrukture;

• potenciraju se i provjeravaju stvarne sposobnosti i radni učinci operativnih i kreativnih prometnih i drugih menadžera;

• vrlo precizno definiranje bitnih logističkih aktivnosti i bitnih elemenata tehnologije prometa u svakom pojedinačnom transportnom lancu (npr. zadataka, poslova, mjera, akcija, sredstava za rad, troškova, kapitala, radne snage, informacija), koji se angažiraju u realizaciji dotičnih transportnih lana -

7 Pandža, H., Primjena inteligentnih transportnih sustava u poboljšanju intermodalnog transporta, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2013, str. 10.

ca, predstavlja osnovni uvjet njihove optimalizacije.

Ovisno o prostornom djelovanju, ili bolje rečeno stupnju pokrivanja pojedinih tržišta, logistički lanci mogu biti nacionalni, međunarodni i globalni.

Nacionalni logistički lanci formiraju se unutar određene države i povezuju brojne gospodarske subjekte različitih regija unutar države. Njih karakterizira nacionalni karakter, odnosno proizvođači, tržišni posrednici (trgovine na veliko i trgovine na malo, brokeri itd.), kupci, tijela državne uprave te brojni drugi sudionici prometnoga, trgovinskoga i gospodarskoga sustava su iz iste države, istog govornog područja, imaju isto sredstvo plaćanja.

Nacionalni logistički lanci sastoje se od nacionalnih logističkih centara i drugih logističkih subjekata.

Međunarodni logistički lanac sačinjavaju logistički lanci više različitih država. Oni se mogu odnositi na više država ili pokrivati određene regije na većem zemljopisnom području. Subjekti međunarodnog logističkog lanca suočavaju se s pravnim, jezičnim, financijskim, kulturološkim barijerama, koje je potrebno efikasno i na vrijeme ukloniti ili djelovati na njih, kako bi se ostvario efikasan logistički lanac. Logistički lanci gube nacionalna obilježja u korist međunarodnih. Globalni logistički lanci se sastoje od više međunarodnih logistič-

kih lanaca, te samim time angažiraju brojne sudionike globalnoga vanjskotrgovinskoga, prometnoga i gospodarskoga sustava. Sve karike logističkog lanca moraju biti čvrsto povezane, stabilne, ali isto tako i fleksibilne. Svi sudionici u globalnome logističkome lancu, a to vrijedi i za nacionalni i međunarodni logistički lanac, moraju imati zajednički cilj: isporuka pravog predmeta prometovanja u traženoj kvaliteti, u pravo vrijeme, na pravo mjesto, a sve se to treba ostvariti uz minimalne troškove. Sigurnost, brzina, kvaliteta, niski troškovi, fleksibilnost i povjerenje postaju čimbenici odlučivanja o sudionicima u logističkom lancu.

Transportni lanci omogućuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje transportnih proizvoda, a logistički lanci omogućuju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje logističkih proizvoda. Procesi proizvodnje transportnih usluga se odnose samo na fizički prijenos, prijevoz, premještanje materijalnih dobara, živih životinja, putnika s jednog mjesta na drugo i on je jednostavniji i mnogo uži od procesa proizvodnje logističkih proizvoda. Procesi proizvodnje logističkih proizvoda se odnose na mnogobrojne aktivnosti, potpore, opskrbe, pomoći kojima se funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelomični procesi, primjerice: veletrgovine, malo trgovine, distribucije, skladištenja itd. pri svladava -

nju prostornih i vremenskih transformacija materijalnih dobara, živih životinja, kapitala, znanja, ljudi, informacija u sigurne, brze i racionalne jedinstvene tokove, protoke materijalnih dobara od mjesta isporuke preko mjesta razdiobe do mjesta primitka, ali s ciljem da se uz minimalno uložene potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi kupaca, korisnika i potrošača.

U zadnjem desetljeću došlo je do porasta međunarodnog transporta tereta. Procvat elektronske trgovine pospješio je obavljanje međunarodnih poslovnih aktivnosti, što je ujedno utjecalo na međunarodnu suradnju pri uvozu polugotovih proizvoda iz zemalja sa jeftinijom radnom snagom do onih sa visokom tehnologijom za sastavljanje krajnjih proizvoda. Sve je veći pritisak globaliziranog tržišta koje tjera lokalne industrije da se unaprjeđuju u cilju dostizanja međunarodnih standarda i suočavanja sa svjetskom konkurencijom. Kvalitetno pružanje usluga potrošačima postaje neophodan zahtjev poslovnih operacija sa intenzivnom konkurencijom globalnog tržišta. Kvaliteta usluga glavni je faktor koji utječe na potrošačko ponašanje među poduzećima sa velikom sličnošću. Tu na pozornicu stupa transport tereta. Udruživanje malih i srednjih kompanija koje vrše isporuku važan je trend u budućnosti.

S obzirom da transport ima najveći udio u troškovima između povezanih elemenata u logističkim sustavima, poboljšanje efikasnosti transporta moglo bi unijeti promjene u ukupno funkcioniranje logističkog sustava. Transport igra važnu ulogu u logističkom sustavu i njegovo djelovanje se manifestira u različitim dijelovima logističkih procesa. Bez povezanosti transporta, moćna logistička strategija ne bi mogla u potpunosti ostvariti svoje kapacitete.

Nastavak u sljedećem broju.

NIQ Adriatik predstavlja podatke o prodaji FMCG i Tech Durables tržišta za treći kvartal 2024.

U trećem kvartalu 2024., industrija robe široke potrošnje (FMCG) u Adritik regiji, zabilježila je dodatan porast u odnosu na isti period prošle godine.

U Hrvatskoj , FMCG tržište je pokazalo značajan rast vrijednosne prodaje, podržan kako povećanjem cijena tako i povećanjem volumena.

Srbija je zabilježila snažan porast ukupne prodaje FMCG-a, potaknut kombinacijom većeg rasta jediničnih cijena te količinske prodaje.

U istom periodu, FMCG industrija u Sloveniji imala je umjereniji porast vrijednosti, prije svega kroz povećanje količinske prodaje, dok su cijene ostale stabilne.

Koliki se dio ovog rasta može pripisati rastućem značaju proizvoda privatnih robnih marki i kontinuiranom utjecaju promotivnih aktivnosti u regiji?

U 2024. godini, FMCG industrija u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji nastavlja doživljavati dinamične promjene koje su pod utjecajem ponašanja potrošača, promotivnih strategija i rastućeg utjecaja privatnih robnih marki (PL). Iako ove tri zemlje dijele neke regionalne trendove, svako tržište pokazuje jedinstvene karakteristike, oblikovane lokalnim ekonomskim uvjetima i navikama potrošnje.

„Proizvodi privatnih robnih marki i dalje imaju ključnu ulogu, posebno u segmentu diskontne maloprodaje, dok promocije nastavljaju poticati rast unatoč tome što postaju

kontroliranije i ciljane. Brendovi će se morati prilagoditi tim promjenama fokusirajući se na inovacije, kvalitetu i strateške promotivne aktivnosti kako bi zadržali svoju konkurentsku prednost na tim dinamičnim tržištima“, ističe Miroslav Tasić, direktor za Adriatik regiju u NIQ-u.

Hrvatska: Uravnotežen pristup promocijama i rastu PL-a

U Hrvatskoj, promocije nastavljaju biti jedan od pokretača rasta, imajući na umu da 39% hrvatskih potrošača aktivno traži promotivne ponude. Međutim, promotivna prodaja čini 29% ukupne FMCG prodaje, što je niži postotak u odnosu na europska tržišta poput Češke, gdje promo prodaja čini čak 53% ukupne FMCG prodaje. Ovo odražava oprezniji pristup promocijama, pri čemu su i proizvođači i trgovci selektivniji kako bi očuvali snagu brendova i profitabilnost.

Zanimljivo je da redovna, nepromotivna prodaja predstavlja glavni pokretač rasta u Hrvatskoj, čineći približno 70% rasta FMCG prodaje. Ovaj trend signalizira pomak prema stabilnijim strategijama određivanja cijena.

Tržišni udio proizvoda privatnih robnih marki (PL) u Hrvatskoj usklađen je s prosjekom Istočne

Europe te iznosi 20%. U određenim kategorijama, poput brige za kućne ljubimce i papirnih proizvoda, PL proizvodi ostvaruju značajan udio, između 40% i 50% tržišta. Međutim, PL proizvodi su i dalje manje prisutni u kategorijama poput pića, proizvoda za održavanje kućanstva te proizvoda za osobnu njegu, gdje brendirani proizvodi i dalje dominiraju.

Kako diskontni trgovci šire svoju prisutnost, očekuje se nastavak rasta PL proizvoda. Ipak, brendirani proizvodi i dalje čine najveći dio rasta vrijednosti na tržištu, koji je generiran porastom cijena.

Srbija: Otporan rast unatoč ekonomskim izazovima

Promocije i dalje ostaju značajan pokretač rasta u Srbiji, gdje promotivna prodaja čini 38% ukupne FMCG prodaje u posljednjem MAT 2024, što je iznad prosjeka Adriatik regije. Ovo predstavlja rast od 3,4 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu odražavajući stalnu važnost promocija na tržištu.

Promocije su posebno važne u kategorijama poput papirnatih proizvoda i osnovnih namirnica (npr. ulje i šećer), gdje one služe kao jedini pokretač rasta. U ovim segmentima nepromotivna prodaja bilježi pad. S druge strane, kategorije poput smrznute hrane te higijene i ljepote bilježe rast uglavnom kroz redovnu, nepromotivnu prodaju.

U istom razdoblju, proizvodi privatnih robnih marki (PL) stječu sve veću popularnost u Srbiji, čineći 13% FMCG tržišta. Iako je rast PL-a usporio u odnosu na prethodne godine, on ostaje snažan u kategorijama poput papirnatih proizvoda, proizvoda za brigu o kućnim ljubimcima i svježe hrane. Iako diskontni trgovci imaju manji udio na tržištu u odnosu na druge dvije zemlje Adriatik regije, njihov rast

sugerira rastuće mogućnosti za PL proizvode na srpskom maloprodajnom tržištu.

Slovenija: Stabilan rast privatnih robnih marki s naglaskom na vrijednost i kvalitetu

U Sloveniji promocije čine 26% vrijednosne prodaje FMCG industrije, te rastu 2,3% u odnosu na prethodnu godinu, iako su još uvijek niže od prosjeka Adriatik regije. Promocije su posebno učinkovite u kategorijama hrane za kućne ljubimce i bezalkoholnih pića.

Proizvodi privatnih robnih marki i dalje imaju ključnu ulogu u slovenskoj FMCG industriji, čineći 36% vrijednosne prodaje – stabilan udio s minimalnim fluktuacijama tijekom

posljednjeg desetljeća. PL proizvodi posebno su dominantni u kategorijama poput papirnatih proizvoda i smrznute hrane, te potiču rast vrijednosne prodaje u kategorijama svježe hrane i smrznute hrane. Međutim, njihov utjecaj na rast volumena u kategorijama mliječnih proizvoda, brige za kućne ljubimce i proizvoda za njegu djece, bio je negativan, što je pridonijelo općem padu volumena. Glavni razlog kupovine privatnih robnih marki (PL) u Sloveniji je percepcija da su jeftiniji od brendiranih proizvoda, te uvjerenje da je njihova kvaliteta jednaka proizvodima poznatih brendova. Diskontni trgovci igraju važnu ulogu na tržištu proizvoda privatnih robnih marki, pri čemu PL proizvodi čine značajan dio njihove prodaje. Iako je udio privatnih marki ostao stabilan u Sloveniji tijekom posljednjih 10 godina, najveći dio rasta dogodio se prije 2014. godine, što sugerira zrelo tržište za PL proizvode.

U isto vrijeme, sektor Tehnologije i Trajnih proizvoda (Tech and Durables) zadržao je stabilan rast vrijednosti u regiji, pri čemu je Srbija bila lider u rastu, a slijedile su je Hrvatska i Slovenija.

„Opći pozitivan trend u sektoru Tehnologije i Trajnih proizvoda (Tech and Durables) dodatno odražava otpornost potrošača i rastući zamah na tržištima Adriatika, uzimajući u obzir različite pokretače rasta u svakoj zemlji“, komentira Miroslav Tasić, direktor NIQ-a za Adriatik regiju.

Hrvatska:

Hrvatsko tržište Tehnologije i Trajnih proizvoda (Tech & Durables) zabilježilo je porast vrijednosti od 11,5% u posljednjih 12 mjeseci (MAT Q3 2024).

Sektor malih kućanskih aparata ostvario je najveći rast od 20,1%.

Grafikon 1.
Grafikon 2.

Hrvatsko tržište je značajno bilo pod utjecajem važnosti sportskih natjecanja u drugom kvartalu 2024., što je poboljšalo rezultate prodaje kategorije televizora. Međutim, u trećem kvartalu 2024., prodaja ove kategorije ponovno se izjednačila s onom iz istog kvartala prethodne godine.

Sektor velikih kućanskih aparata pokazao je sezonski rast u trećem kvartalu, prvenstveno pod utjecajem povećane potražnje za uređajima za hlađenje tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Kategorija uređaja za hlađenje zabilježila rast od 18% u trećem kvartalu 2024. u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Mali kućanski aparati rastu u svim proizvodnim grupama, no značajno veći rast zabilježen je kod uređaja za oblikovanje kose, zbog utjecaja životnog stila i inovacija.

Top 5 brendova, koji čine čak 63% tržišta, ostvaruju slabije rezultate u odnosu na tržišni rast. Najbrže rastuća skupina brendova rangirana je od 6. do 10. mjesta, s vrijednosnim udjelom od 12% na tržištu.

Rast cijena usporio je tijekom 2024. godine, a u trećem kvartalu gotovo je usklađen s istim razdobljem prošle godine.

Kanal elektroničke maloprodaje (Electrical Retail) nadmašuje tržišni trend, dok svi ostali kanali prodaje također rastu, ali nešto sporijim tempom.

Srbija

Srpsko tržište Tehnologije i Trajnih proizvoda (Tech & Durables) zabilježilo je rast vrijednosti od 8,2% u posljednjih dvanaest mjeseci (MAT Q3 2024).

Nakon nešto umjerenijeg rasta u četvrtom kvartalu 2023. godine s porastom od samo 1,6%, stopa rasta do trećeg kvartala 2024. godine ubrzala je na 14,6%. Telekom kategorija ostaje lider s rastom od 20% u posljednjem MAT-u, a slijede ga

mali kućanski aparati s rastom od 18%. Tijekom ljetnih mjeseci, sektor velikih kućanskih aparata zabilježio je najznačajniji rast, osobito u skupini proizvoda za hlađenje, koja je porasla za 22,6% u trećem kvartalu 2024. u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Nakon godine pada cijena, cijene su se u trećem kvartalu 2024. stabilizirale u odnosu na treći kvartal prethodne godine.

Top 5 brendova, koji čine 44% tržišta, ostvarili su nešto slabije rezultate u odnosu na trendove tržišta. Zanimljivo, brendovi izvan vodećih 10 u vrijednosnom rasponu, premašili su stopu rasta tržišta. Mass Merchandiser kanal (uključujući Pure Playere) pokazao je značajan rast tijekom posljednjih 12 mjeseci, no taj je rast usporio u trećem kvartalu 2024. U isto vrijeme, kanal maloprodaje elektronike (Electrical Retail) ponovno je zabilježio značajan rast, nakon negativnog završetka 2023. godine.

Slovenija

Slovensko tržište Tehnologije i Trajnih proizvoda (Tech & Durables) zabilježilo je rast vrijednosti od 3,9% u posljednjih dvanaest mjeseci (MAT Q3 2024).

Ovaj rast posebno je bio pod utjecajem rasta segmenta televizora u drugom kvartalu 2024., koji je bio potaknut značajnim sportskim događanjima. Iako je stopa rasta usporila u trećem kvartalu, televizori su i dalje bili ključni pokretač rasta tijekom tog razdoblja. Telekom sektor zabilježio je negativne rezultate. Ljetni period, jadnako kao i na ostalim Adriatik tržištima, doveo je do rasta u segmentima uređaja za hlađenje. Odnosno, u trećem kvartalu 2024. godine kategorija uređaja za hlađenje porasla je za 13% u usporedbi s istim periodom prošle godine, čineći četvrtinu sektora velikih kućanskih aparata.

Dvoznamenkasti rast zabilježen je u grupi proizvoda uređaji za oblikovanje kose iz segmenta ljepote te Core Wearables iz segmenta zdravog života.

Nakon značajnog povećanja cijena u 2023. godini, cijene su ostale unutar ±1% od prvog kvartala 2024. godine. Slovensko tržište je prilično homogeno, s top 5 brendova koji čine 70% tržišta, no u posljednjih 12 mjeseci oni vrijednosno rastu nižom stopom rasta u odnosu na tržište.

Dok je trend vrijednosne prodaje za kanal online prodaje bio negativan u posljednjem MAT-u, taj se trend počeo mijenjati. Umjereni rast ponovno je prisutan u posljednjem polugodišnjem razdoblju.

O NIQ-u

NIQ je vodeća svjetska tvrtka za potrošačku inteligenciju, koja pruža najpotpunije razumijevanje ponašanja potrošača i otkriva novi put prema rastu. U 2023. godini, NIQ se udružio sa GfK, objedinjujući dva lidera industrije sa neusporedivim globalnim dosegom. Sa cjelovitim uvidom u maloprodaju i najkompletnijim potrošačkim saznanjima, isporučenim uz naprednu analitiku putem najsuvremenije platforme, NIQ pruža potpuni prikaz (TM).

NIQ je tvrtka iz portfolia Advent International koja posluje na više od 100 tržišta, pokrivajući više od 90% svjetske populacije. Za više informacija, posjetite NIQ.com. ST

Novi trendovi i koncepti u postizanju održive trgovine i maloprodaje

Na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 28. i 29. studenoga 2024 . održana je međunarodna znanstvena konferencija Perspektive trgovine 2024: Novi trendovi i koncepti u postizanju održive trgovine i maloprodaje. Konferenciju već petnaestu godinu zaredom organizira Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Hrvatska gospodarska komora.

Svake godine Konferencija u fokus stavlja izabranu aktualnu temu iz područja trgovine, a ove godine naglasak je stavljen na istraživanje novih trendova i koncepata za postizanje održive trgovine i maloprodaje. Na Konferenciji se također raspravljalo o dostavi u posljednjoj milji u svekanalnoj maloprodaji, maloprodajnom miksu u kružnoj ekonomiji, izgradnji otpornih opskrbnih lanaca te društvenoj odgovornosti vodećih trgovaca prehrambenih proizvoda u Republici Hrvatskoj.

Skup je otvorila prodekanica za poslovanje, protokol i organizaciju Ekonomskog fakulteta Sveučili -

šta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Nikolina Dečman i predsjednik Organizacijskog Odbora Konferencije Perspektive trgovine 2024, prof. dr. sc. Ivan Kovač. Nakon otvaranja Konferencije, održan je okrugli stol ‘Transformacija globalne trgovine i međunarodnog poslovanja kroz standarde kvalitete, održivosti i energije’ kojeg je moderirao prof. dr. sc. Tonći Lazibat, a na kojem su kao panelisti sudjelovali Petar Mišević (Hrvatska gospodarska komora), Tomislav Buntak (Akademija likovnih umjetnosti), Mislav Barišić (PEVEX), Božo Vuletić-Antić (pomoćnik glavnog državnog revizora za reviziju učinkovitosti), Krešimir Rukavina (JANAF), Staša Zovko (HEP), Sanja Zambelli (Veleučilište u Rijeci), Marko Babić (Generalni konzulat Republike Hrvatske u Bosni i Herecgovini), Martin Vuković (novinar) i Ivan Miloloža (Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek).

Drugi dio Konferencije otvorila je direktorica Sektora za trgovinu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, mr.sc. Maja Bogović koja je održala pozvano predavanje na temu ‘Prosječan potrošač u Hrvatskoj pre -

ma rezultatima istraživanja – analiza tržišnih udjela trgovačkih lanaca – prehrana i neprehrana’. Potom su uslijedile prezentacije izabranih znanstvenih radova, a neki od prezentatora su bili: dr. sc. Aleksa Dokić (Ekonomski fakultet Beograd; tema: ‘Leveraging last mile delivery in omnichannel retail: synergies, challenges and future outlook’), doc. dr. sc. Veljko Mijušković (Ekonomski fakultet Beograd; tema: ‘Building a resilient supply chain in the face of global uncertainties based on lean principles), prof. dr. sc. Dario Dunković (Ekonomski fakultet Zagreb; tema: Retailing mix facing circular economy) i izv. prof. dr. sc. Kristina Petljak (Ekonomski fakultet Zagreb; tema: Corporate social responsibility of leading grocery retailers in Croatia: insights from customer perceptions).

Detaljnije informacije o Konferenciji Trade Perspectives 2024, kao i o prijašnjim konferencijama, možete pronaći na https://tradeperspectives.net.efzg.hr/

pripremili: prof. dr. sc. Ivan Kovač, izv. prof. dr. sc. Dora Naletina i izv. prof. dr. sc. Ivana Štulec ST

Budućnost maloprodaje: Kako AI poboljšava iskustvo kupnje

Jurković,

U posljednjih nekoliko godina, umjetna inteligencija (AI) postala je neizostavna tema u gotovo svim industrijama, a maloprodaja nije iznimka. Pompa oko AI-a nije samo trend, već odraz stvarnih promjena koje ova tehnologija donosi. Od personaliziranih preporuka za kupce do pametne analize podataka, AI polako ali sigurno ulazi u maloprodaju. I time će sigurno u nadolazećim godinama promijeniti način na koji trgovci posluju i kako kupci doživljavaju proces kupovine.

Mnogi vodeći maloprodavači već su implementirali AI u svoje sustave. Potencijal za optimizaciju procesa i operacija i stvaranje boljeg korisničkog iskustva je ogroman. Ono što je donedavno zvučalo kao daleka budućnost, gdje roboti i pametni sustavi preuzimaju brojne zadatke – danas postaje stvarnost.

Pa kako to točno funkcionira? Pogledajmo nekoliko primjera kako vodeći maloprodavači koriste generativni AI za unaprjeđenje svojih operacija i podizanje standarda u industriji.

Kako veliki maloprodavači koriste generativni AI za poboljšanje iskustva kupaca?

Generativni AI je vrsta umjetne inteligencije koja može stvarati novi sadržaj poput teksta, slika, glazbe ili čak videa. Umjesto da samo analizira podatke, generativni AI koristi ono što je naučio iz podataka kako bi kreirao nešto novo „od nule“. Naprimjer, generativni AI može napi -

sati članak, odgovoriti na pitanje, ili predložiti opis proizvoda. Može stvoriti sliku na temelju opisa. Čak i osmisliti recept za jelo na temelju sastojaka koje imate kod kuće.

Korisnička podrška i interacije s kupcima

Generativni AI se koristi za unaprjeđenje korisničke podrške. Prema izvješću kompanije McKinsey & Co., generativni AI ima potencijal za poboljšanje korisničkog iskustva, povećanje produktivnosti agenata u korisničkoj službi te unaprjeđenje njihovih vještina kroz digitalne samoposlužne alate i napredne tehnologije.

Kompanija Meta je u suradnji s međunarodnom agencijom Dentsu razvila alat koji pomaže poslovnim korisnicima bolje odgovarati na poruke kupaca putem aplikacija poput Messengera. Cilj je smanjiti broj od 50 milijuna neodgovorenih poruka godišnje, čime se poboljšava komunikacija između trgovaca i njihovih kupaca.

Pametno pretraživanje i jednostavnija kupovina

Pametno pretraživanje još je jedno područje u kojem generativni AI donosi promjene. Maloprodavač Walmart koristi ovu tehnologiju kako bi kupcima omogućio tematsko pretraživanje proizvoda, naprimjer – sve što trebaju za gledanje nogometne utakmice. Cilj je, kako kažu iz Walmarta, omogućiti kupcima da više vremena provode u onome što vole, a manje u skrolanju, klikanju i pretraživanju.

Amazon je u veljači 2024. predstavio AI asistenta pod nazivom Rufus. Rufus je alat koji koristi generativni AI za odgovaranje na pitanja kupaca, pružanje personaliziranih preporuka i usporedbu proizvoda u realnom vremenu. Rufus također analizira tisuće recenzija proizvoda, generira sažetke za korisnike te nudi personalizirane savjete o veličinama odjeće putem funkcije Fit Review Highlight. Osim toga, integriran je u Amazonovu aplikaciju, gdje korisnici mogu komunicirati s asistentom putem chata i

dobiti njegove preporuke uz linkove za kupnju proizvoda.

Automatizacija blagajni

Njemački maloprodavač Edeka u zračnoj luci Stuttgart koristi AI tehnologiju za automatiziranu provjeru dobi na samoposlužnim blagajnama. Kada kupci skeniraju proizvode s dobnim ograničenjem, softver automatski procjenjuje njihovu dob.

Trgovina ima pet samoposlužnih blagajni, od kojih svaka ima ugrađenu kameru. U slučaju potrebe za provjerom dobi, sustav fotografira kupca, a AI algoritmi analiziraju crte lica kako bi odredili dob. Cijeli proces traje svega nekoliko sekundi. Radi zaštite privatnosti fotografije se brišu odmah nakon analize.

U 80-90% slučajeva intervencija osoblja nije potrebna. Sustav je vrlo precizan i u većini slučajeva procjenjuje dob s odstupanjem od maksimalno dvije godine. Trgovina također koristi dodatni petogodišnji „buffer“ kako bi automatski odobrila kupnju osobama čija dob sigurno premašuje zakonski prag za kupnju alkohola ili cigareta.

Zbog specifičnosti lokacije i radnog vremena (trgovina radi 24 sata dnevno), tehnologija se ne koristi tijekom noćnih sati kada u trgovini nema osoblja (od 22 do 6 sati). Tijekom tog razdoblja, osobe starije od 18 godina i dalje mogu kupovati lagana alkoholna pića, poput piva i vina, skeniranjem osobne iskaznice.

Ova inovativna tehnologija omogućuje brži i jednostavniji proces kupnje uz zadržavanje visokih standarda sigurnosti i zaštite podataka.

Personalizirana kupnja

Nizozemski lanac Albert Heijn ove je godine predstavio generativni AI kroz niz funkcionalnosti u svojoj mobilnoj aplikaciji:

• Scan your recipe: Korisnici mogu fotografirati recept, a aplikacija automatski prepoznaje sastojke, povezuje ih s proizvodima u trgovini, prilagođava veličinu porcija i dodaje artikle izravno u košaricu. Ovo mijenja tradicionalni način kupovine, gdje kupac mora ručno tražiti proizvode. Kupac samo treba završiti proces kupnje.

• Scan & Cook: Fotografiranjem dostupnih sastojaka koje kupac ima kod kuće, aplikacija predlaže recepte koje mogu pripremiti, prilagođava porcije i dodaje potrebne artikle u košaricu.

• Scan & Keep: Fotografiranjem proizvoda ili učitavanjem prethodnih kupnji, korisnici dobivaju savjete o čuvanju namirnica kako bi produžili rok trajanja i smanjili otpad.

Optimizacija zaliha

Britanski lanac Morrisons koristi AI-kamere u više od 400 trgovina za nadzor zaliha na policama. U rujnu 2024. kamere automatski naručuju proizvode kada su potrebni i u realnom vremenu obavještavaju osoblje o prazninama na policama. Ova tehnologija rezultirala je povećanjem dostupnosti proizvoda za 2%, dok su najbolje trgovine zabilježile poboljšanje od čak 4%. Prednosti uključuju brže popunjavanje polica, a samim time i povećanje prodaje i bolje zadovoljstvo kupaca.

Iz svih ovih primjera vidimo da je generativni AI već sada bitan i koristan alat u maloprodaji. Primjene poput personalizirane kupovine, pametnog pretraživanja, optimizacije zaliha i automatizirane korisničke podrške omogućuju bolje iskustvo za kupce i uštede za tr-

govce. Kako se tehnologija razvija, njezin potencijal za transformaciju maloprodaje postaje sve veći, postavljajući nove standarde za budućnost industrije.

Danas kupci pokazuju manju lojalnost brendovima nego prije. Bez obzira na to gdje ostvaruju interakciju – u fizičkim trgovinama, online ili putem mobilnih aplikacija –kupci očekuju besprijekorno iskustvo. Današnji su kupci nestrpljivi i ne nađu li brzo ono što traže, vrlo lako će napustiti online trgovinu jednog maloprodavača i prijeći na drugu. AI chatbotovi, dostupni 24 sata dnevno, sve su češće rješenje koje omogućava kupcima da pronađu proizvode i dobiju odgovore na svoja pitanja u realnom vremenu. S obzirom na trendove i pokazatelje, jasno je da će očekivanja kupaca prema maloprodavačima biti sve veća.

Ulaganje u tehnologiju i prilagodbu novim trendovima nije više opcija, već nužnost za opstanak u brzom svijetu maloprodaje. Maloprodavači koji će razumjeti i odgovoriti na zahtjeve i potrebe kupaca, osigurati će svoju poziciju u budućnosti. Ukoliko trebate pomoć pozicionirati vaš proizvod na police trgovačkih lanaca, obratite nam se na info@retaildna.hr

Retail DNA: stručnjaci smo u području upravljanja brandovima i kategorijama, pregovora, suradnje s trgovačkim lancima i maloprodaje s višegodišnjim iskustvom rada u domaćim i internacionalnim trgovačkim lancima. Obratite nam se s povjerenjem.

Izvori: https://www.igd.com https://www.retailbrew.com https://www.mckinsey.com

Upravljanje kategorijama u FMCG-u

Jasmina Marić Cvijetinović mag. rel. int., Janus Global d.o.o., Business Trainer, Consultant , www.janusglobal.hr

Uvod

Upravljanje kategorijama robe široke potrošnje (engl. fast moving consumer goods, FMCG) predstavlja strateški pristup u nabavi i maloprodaji kako bi se oblikovala privlačna ponuda robe u prodavaonici. FMCG obilježava robe brzog obrtaja, velike potražnje, te ograničenog roka trajanja. Upravljanje kategorijama je planiranje asortimana od pojedinog proizvoda, grupe proizvoda do cjelokupne kategorije s ciljem razvoja optimalnog miksa kao odgovora na potražnju sve zahtjevnijih kupaca.

Učinak oblikovanja asortimana na prodaju

Dinamika globalnog tržišta, neizvjesnost i nesigurnost koje utječu

na dobavu i poremećaje u opskrbnom lancu utječu na učinkovitost nabavnog procesa. Cilj je pronalaziti načine kako ublažiti neplanirane poremećaje koje su postale dio poslovne dinamike. S jedne strane, učinkovito upravljanje troškovima, upravljanje i optimizacija zaliha, a s druge strane kontinuirana raspoloživost robe na polici prodavaonice. Ta težnja se odražava na proces nabave i pridodaje još veću važnost razvijanju strateških suradnji s dobavljačima za sigurnije, pouzdanije i raznolikije izvore nabave. Stabilnost i kvalitetni izvori nabave, konstruktivnija suradnja s dobavljačima kako bi se oblikovala kategorija i drugi uvjeti, nužni su u kontekstu razmjene znanja o proizvodima i potencijalnim unaprjeđenjima u kategoriji. Zbog toga, na kontinuira -

na poboljšanja poslovnih procesa treba gledati kao na pokretače poslovne stabilnosti poduzeća. Stoga strategija učinkovitog upravljanja kategorijama ima značajan učinak na uspješnost prodaje i zbog toga zahtijeva kontinuiranu pažnju, kreativna promišljanja o aktivnostima u cilju povećanja prodaje i uspješnosti poslovanja općenito.

Upravljanje asortimanom i profitabilnim policama u prodavaonici

Kreiranje profitabilne police u skladu sa strategijom i određivanjem ciljeva svake kategorije u maloprodaji kroz strateške i operativne taktike dugoročan je i dinamičan proces. Učinkovito upravljati kategorijama ujedno znači izgraditi prepo -

znatljivost, diferencirati se na tržištu, te izgraditi jedinstvenost kroz dodanu vrijednost kupcima. Nadalje, treba odrediti cjenovnu strategiju, ciljane promotivne aktivnosti, rang i vrstu ciljanih cjenovnih promocija, strategiju kategorija prema sezonalnosti, strategiju regionalnih asortimana, te udio i strategiju specijalnih asortimana; dodijeliti ciljanu ulogu kategoriji, osmisliti skup strateških aktivnosti za svaki proizvod u kategoriji te odrediti potencijal pokretača i generatora prometa u kategoriji; te kreirati prepoznatljivu ali profitabilnu policu, koju prati prodavanost i obrtaj zaliha u dodijeljenom prostoru. Dakle, treba uskladiti funkcionalnost izlaganja i planograma u svrhu povećanja prodaje s ciljem povećanja korisničkog iskustva, kao i kreirati policu koja će privući kupca i aktivnosti koje će zadržati kupca na prodajnom mjestu i ujedno kontinuirano ažurirati i poboljšavati u skladu s promjenama na tržištu. Uz odličnu policu treba usmjeriti ciljane aktivnosti na povećanja učestalosti kupnje, povećanja prosječne kupnje po ciljanom kupcu, te povećanje fokusa na destinacijske kategorije.

U skladu s tim povećati angažman kupca na prodajnom mjestu, informirati kupca, ponuditi različite sadržaje, uspostaviti interakciju na prodajnom mjestu, povećati prodaju kroz cross-sell i upsell aktivnosti.

Ne treba zanemariti važnost kontinuiranog poboljšavanja definiranih standarda na prodajnom mjestu, osim povećanja efikasnosti procesa poslovanja reflektira se i na povećanja ukupnog doživljaja kupovine, već treba ispuniti očekivanja kupaca, izgraditi povjerenje, ostvariti interakciju kroz povratnu informaciju i lojalnost prodajnom mjestu u cilju stvaranja novoga personaliziranoga sadržaja.

Kupovna moć, trendovi na tržištu i rast cijena utjecale su na favori -

ziranje pojedinih kategorija i proizvoda u odnosu na druge. Razvoj robne marke, povoljnijih brendova i smanjivanje pakiranja sadržaja u cilju su zadržavanja cijena. Promjene kupovnih navika, razumijevanje i respektiranje kupovne moći kupca, te prilagođavanje potrebama kojima se kupac rukovodi kada donosi odluku o kupnji, svakako su smjernice koje potiču na dodatna promišljanja potencijalnih aktivnosti u kategoriji. Uspješnost kategorije ocijeniti će kupci, te je važno izgraditi prepoznatljivost, povećati dostupnost i vidljivost, zadobiti povjerenje kupaca, te stvarati kontinuitet kvalitete i autentičnost.

Definiranje uloge kategorije na prodajnom mjestu, ovisi o strategiji nabave i prodaje, te ciljevima koji se žele postići na tržištu. No, valja napomenuti da je adaptabilnost i inovativnost ključna. Ponekada valja napraviti i snažniji iskorak u kreiranju asortimana i kreiranju novih kategorija, biti leader u nekoj kategoriji pogotovo drukčijoj od konkurencije što može osigurati prednost na tržištu. Uspjeh prodaje na prodajnom mjestu reflektira se kroz diferencijaciju i uspješnost privlačenja pažnje kupca i kreiranje doživljaja na destinaciji kupovanja.

Trendovi prodaje FMCG kategorija u maloprodaji

Trgovci su usmjereni na ispunjavanje očekivanja kupaca u trgovini ali i kroz dodatne kanale prodaje, ujedno povećanjem efikasnosti kroz implementiranje aktualnih tehnologija namijenjenih maloprodaji i kroz održivo poslovanje.

Kao jedan od kanala prodaje, online trgovina je za svakoga trgovca dodatan kanal prodaje i smjer dopiranja do novih i potencijalnih kupaca, pogotovo kada se radi o proizvodima široke potrošnje i istraživanju trendova kupovine FMCG proizvoda online, do marketinških aktivnosti koji će angažirati potencijalne kupce na tu vrstu kupnje.

Za razliku od fizičkih maloprodajnih trgovina, online trgovine imaju dodatni izazov ali i prednost upravljanja neograničenim brojem proizvoda bez fizičkih ograničenja prostora na policama. Nadalje, odabir asortimana i strategije online trgovine zahtijeva ciljani pristup kupcima, a digitalna je polica ujedno i dodatan način komunikacije s kupcima u cilju informiranja i predstavljanja kategorija. Povećanje udjela prodaje proizvoda iz asortimana FMCG kategorija svakako je jedan od potencijala u maloprodaji. Održivo poslovanje i povećanje svijesti o ekološki prihvatljivim opcijama pakiranja, daje bitan doprinos u cijelom opskrbnom lancu od proizvodnje do krajnjeg potrošača.

Upravo maloprodaja u izlaganju koristi benefite pakiranja prilagođenih za potrebe maloprodaje. Shelf ready pakiranje uzima u obzir zahtjeve popunjavanja police, jednostavnost rukovanja u samoj trgovini i općenito u opskrbnom lancu, ali i interakciju s krajnjim kupcem kroz prepoznatljivost i različite opcije pakiranja prema upotrebi. Pakiranje proizvoda ima ulogu privući kupca, diferencirati se u odnosu na konkurenciju, ispričati priču ali ima i važnu funkcionalnu ulogu.

Pakiranje proizvoda roba široke potrošnje ima ulogu zaštite proizvoda, produženje roka trajanja i održavanja svježine, što je ključno za cijeli lanac opskrbe od proizvođača do krajnjeg kupca. No, važni su i ciljevi podizanja svijesti i nastojanje postupanja s ambalažom u skladu s održivim poslovanjem, naravno poštujući funkcionalnosti i sigurnost isporuke krajnjem potrošaču.

Efikasno upravljanje asortimanom strateški je proces nabave i prodaje u globalnom okruženju na dinamičnom tržištu koje nameće ritam donošenja brzih i proaktivnih odluka, te ključne vrijednosti diferencijacije u odnosu na konkurenciju. ST

Iz ugla

učenika Trgovačke škole iz Zagreba

Konferencija MAGROS 2024. –

budućnost je započela

Uorganizaciji časopisa Suvremena trgovina, na Zagrebačkom velesajmu je 9. listopada održana 36. tradicionalna konferencija za trgovce i proizvođače MAGROS 2024.

Na samom početku, okupljenima se obratio direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, Srećko Sertić. On se ukratko osvrnuo na aktualne trendove; promjene potrošačkih navika, povećanje svijesti potrošača o klimatskim promjenama i zaštiti okoliša... U nastavku, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore (HGK) za trgovinu, Josip Zaher, održao je kratak govor u kojem se poseban naglasak stavio na prilike i izazove s kojima se suočava sektor trgovine u Hrvatskoj. Uvodnim riječima okupljenima su se obratili i Zoran Ušurić,

pomoćnik direktorice Zagrebačkog velesajma te Holger Haibach, direktor Zaklade Konrad Adenauer u Hrvatskoj.

Da je trgovina temelj svakog gospodarstva, posjetitelje konferencije je podsjetio Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore. Sličnog stava je i Marijana Filipić, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca, koja je u svom govoru na početku konferencije naglasila kako trgovina predstavlja važnu poveznicu između proizvođača i potrošača te igra ključnu ulogu u održavanju gospodarskog rasta. Državni tajnik, predstavnik Ministarstva gospodarstva, Ivo Milatić izrazio je zadovoljstvo organizacijom konferencije MAGROS, ali se osvrnuo i na aktualno stanje u sektoru trgovine u Hrvatskoj i EU. Uvodni dio kon -

ferencije zaključio je Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju.

Prvo predavanje je održao Mirko Budimir, dopredsjednik Udruge trgovine, pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i direktor tvrtke Delfin. On je istaknuo trenutne probleme s kojima se susreće trgovina, s posebnim naglaskom na visoke stope inflacije. Također, naglasio je kako su trgovci često nepravedno optuženi za porast cijena i inflaciju, pri čemu se zanemaruje porast cijena sirovina i logistike. Prema Budimiru, trgovina ima svjetlu budućnost, no, potrebna joj je stalna prilagodba novim uvjetima na tržištu i tehnologiji. Nakon spomenutog predavanja uslijedila je panel diskusija pod nazivom Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj. U njoj su sudjelovali moderator Tomislav Cerovec,

Luka Tin Krznarić, učenik Trgovačke škole Zagreb

HRT; Ivan Ćibarić, predsjednik Saveza udruga malih trgovca RH; Ivona Bačelić Grgić, voditeljica Odjela za distributivnu trgovinu i zaštitu potrošača Sektora za trgovinu HGK; Mirko Budimir, direktor Delfina, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a (predstavnik malih trgovaca); Maja Radišić Žuvanić, načelnica Sektora za trgovinu i tržište u Ministarstvu gospodarstva; Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca i predsjednik Udruge trgovine HUP-a; Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet; Darko Knežević, član predsjedništva Hrvatske obrtničke komore. Kao svojevrsni zaključak je navedeno kako je ključ uspjeha prilagodljivost promjenama na tržištu.

Posebno zanimljiva tema konferencije bila je Umjetna inteligencija. Uvod u diskusiju dao je Ivan Maglić, direktor tvrtke Calisto, predstavnika Gartner Inc., globalne ICT istraživačke i savjetodavne tvrtke, predstavnik HUP ICT-a. On je u izlaganju Umjetna inteligencija – pomoć u procesu trgovine, ukratko objasnio koje su to drastične tehnološke promjene s kojima se suočava čovječanstvo, s posebnim naglaskom na trgovinu. Kao prekretnicu Maglić je istaknuo pojavu Umjetne inteligencije (AI), koja otvara nebrojene mogućnosti i primjene u svakodnevnom poslovanju. Maglić je pokušao potaknuti prisutne na korištenje digitalnih alata koji se nude jer oni uvelike poboljšavaju učinkovitost, a često i smanjuju troškove. Milica Kamenski, Digital marketing manager za Orbico Hrvatska i Slovenija, održala je drugo uvodno izlaganje panela o digitalnoj transformaciji. Ona je ukratko opisala kako Orbico koristi blagodati tehnologije za praćenje i analiziranje ponašanja kupaca te optimiziranje prodajnih procesa. Uslijedila je panel diskusija u kojoj su sudjelovali već spomenuti moderator, Marina Kralj Miliša, direktorica, Hrvatski izvoznici; Petar Petrić, odvjetnik, OD Pe -

trić & Kajić; Milica Kamenski, Digital marketing manager za Orbico Hrvatska i Slovenija; Tomislav Vazdar, AI strategist; Ivan Maglić, direktor tvrtke Calisto, predstavnika Gartner Inc., globalne ICT istraživačke i savjetodavne tvrtke, predstavnik HUP ICT-a. Kao zaključak je istaknuta neizbježnost korištenja tehnologije, ali su istaknuti i mogući pravni problemi, ali i visoki troškovi i složenost uvođenja.

Nakon toga je uslijedila i treća panel diskusija pod nazivom Budućnost trgovine – održivost. Sudjelovali su: Nancy Butijer, načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova; Zlatko Canjuga, General manager C pakiranja; Dario Klemar, prokurist i voditelj resora Informatike, Financija, Računovodstva i Kontrolinga u dm-u te voditelj prodajne regije u Hrvatskoj; Petar Šimić, predsjednik uprave Primacošpeda i predsjednik Udruge za logistiku; Mario Jurišić, izvršni direktor prodaje Jadranska Hrvatska u tvrtki Tokić; Dado Marinić, pomoćnik direktora za područje Retail Multichannel PBZ; Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Republike Hrvatske i Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Nancy Butijer otvorila je raspravu o izazovima s kojima se danas suočava globalna trgovina te je upozorila da su mnogi aktualni geopolitički izazo -

vi dodatno razotkrili ranjivosti globalnih opskrbnih lanaca, posebice u pogledu ovisnosti o kritičnim sirovina. Butijer je navela kako je Europska komisija, pod vodstvom Ursule von der Leyen, prepoznala (tobože) važnost trgovine kao jednog od glavnih stupova konkurentnosti i održivosti.

Zlatko Canjuga je istaknuo da poduzetnici ne traže općenite ili načelne rasprave, već konkretne odgovore na stvarne probleme s kojima se suočavaju. Upozorio je da u Hrvatskoj industrija gotovo propada, dok se pozornost usmjerava na manje važne teme poput cijena kave. Kritizirao je odnos prema industriji u Hrvatskoj ističući da se predsjednik Vlade Andrej Plenković rijetko osvrće na industrijski sektor (što je istina te isto vrijedi za sve druge sektore). Spomenuo je i da banke plivaju u novcu (što nije ništa novo), dok industrija teško dobiva kredite, a kad ih i dobije, uvjeti su gotovo neizdrživi (upravo zato što je svrha kredita zadužiti).

Dado Marinić istaknuo je porast trenda zelenog financiranja na domaćem tržištu te stratešku ESG orijentaciju PBZ-a. Istaknuo je da je u porastu trend bezgotovinskog plaćanja koje se posebno povećalo uslijed pandemije. Zaključio je da budućnost neće biti samo digitalna, te da se ne treba bojati novih tehnologija već ih treba prigrliti i iskoristiti na najbolji mogući način.

Milica Kamenski, Tomislav Vazdar i Ivan Maglić

Nastavno na prethodne govornike, Petar Šimić je istaknuo da je ulazak u Schengen otvorio novu fazu razvoja (iako Schengen pogoduje samo određenim skupinama ljudi), omogućivši Zagrebu da postane ključni logistički centar za širu regiju, uključujući Beč, Budimpeštu, Ljubljanu i druge europske gradove. To je omogućilo multinacionalnim kompanijama da koriste Hrvatsku kao polaznu točku za distribuciju robe na širem tržištu. Šimić je zaključio da je ključno smanjiti troškove resursa i ubrzati procese kako bi se osigurao dugoročni gospodarski rast, bez obzira na veličinu poduzeća. Mario Jurišić je pak istaknuo kako njegovo poduzeće iduće godine slavi 35 godina postojanja, s trenutačno 1005 zaposlenika. Jurišić je naglasio da najveći potencijal vide u slovenskom tržištu dok istovremeno ostaju snažno fokusirani na hrvatsko tržište, ali gledaju i prilike u zemljama poput Austrije. Prema Jurišiću, uspijevaju se prilagoditi konkurentnim tržištima isključivo kroz stalno učenje, osluškivanje zaposlenika i kupaca te prilagodbu tržišnim promjenama.

Da se svakom izazovu i svakoj promjeni na tržištu moramo i možemo prilagoditi na način koji odražava temeljne vrijednosti tvrtke ustvrdio je predstavnik dm-a, Dario Klemar. Također je istaknuo da su tehnologija i njezin ubrzani razvoj značajno utjecali na brojne poslovne procese. Na izazove s kojima se suočava sektor trgovine ukazala je Zlatica Štulić, naglašavajući kako je to posebno vidljivo u kontekstu radne snage. Istaknula je kako mladi radnici danas često brže mijenjaju poslove i nisu lojalni poslodavcima u istoj mjeri kao stariji radnici. Radnici u trgovini, zaključila je Štulić, žele da njihov rad bude prepoznat i adekvatno nagrađen. Istaknula je i činjenicu da mnogi radnici, zbog niskih plaća, odlaze u mirovinu čim ispune uvjete, a potom se vraćaju na rad na pola radnog vremena, ali ne (naravno) zbog želje, već zbog potrebe da prežive i osiguraju si barem minimalnu kvalitetu života (što je tragično da ljudi ne mogu preživjeti od zaslužene mirovine). S nizom se problema susreću i hrvatski potrošači, što je istaknula Ana Knežević, predsjednica

Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. To posebno dolazi do izražaja na području e-trgovine i umjetne inteligencije. Knežević je također skrenula pažnju na problem starenja hrvatskog stanovništva, ističući kako e-trgovina nije rješenje za veliki dio populacije koja je informatički nepismena. Na kraju je iznijela pesimističan pogled na budućnost spominjući probleme poput propadanja infrastrukture, zanemarivanja industrijskog razvoja i manjkavosti u dugoročnim planovima, zaključujući kako se o tim problemima treba glasno govoriti, a ne samo površno raspravljati. Zaključno, ovogodišnji je MAGROS još jednom opravdao status najveće konferencije za proizvođače i trgovce. Stavljajući u fokus aktualno stanje sektora trgovine u zemlji i svijetu, ugledni predavači i panelisti pokušali su dati rješenja za pojedine goruće probleme. Kao svojevrsni zaključak nameće se činjenica kako je napredak ovog sektora moguć samo kroz konstantu prilagodbu brojnim tehnološkim i geopolitičkim promjenama te, naravno, uz stalno praćenje potreba kupaca. ST

PRINGLESOVA PUSTOLOVINA: KRIVUDAVI PUT HRSKAVIH KRUMPIRIĆA

Bio jednom jedan Pringles...

Upoznajte gospodina P. Vidjeli ste ga posvuda. Prisutan je na svakom pakiranju Pringlesa diljem svijeta i postao je najprepoznatljivija slavna osoba za grickalice na planetu. Ali možda ne znate odakle je došao. Gospodin P. započeo je svoj život u New Yorku, kako bi pridonio kredibilitetu i karakteru branda. Dotjerani gospodin s velikim brkovima i jarko crvenom leptir-mašnom, od tada to i radi.

Podrijetlo Pringlesa

Godine 1956. proizvođač je tražio čips koji bi se mogao složiti u pakiranje kojim se optimizira distribucija. Nakon konzultacija je došao na ideju da napravi čips u obliku dvostrukog sedla. Hiperbolični paraboloidni oblik (tj dvostruko sedlo) je postao ikona. Lagano i precizno se cijeli niz može posložiti u cilindričnu limenku. U vrijeme svog nastanka bio je to vrhunac dizajna proizvoda i pakiranja. Ali što je još važnije, svaki komad čipsa savršeno pristaje svakom zalogaju. Bile su potrebne godine i godine grickanja da bi Pringles zauzeo današnju poziciju na tržištu. Rezultati govore sami za sebe, a Pringles je danas čips kao nijedan drugi. Od 1990-ih godina Pringles se proširio iz SAD-a u Europu, iz Azije u Južnu Ameriku donoseći sa sobom istinski globalni fenomen. Kellanova je 2012. godine kupila Pringles, čime je od poznatog snack proizvoda postao brand koji je sinonim za potpunu zabavu i igru.

Izrazi se!

Ali kreativni štih tu nije stao. Zapravo, proširio se svijetom, jer su ljudi otvorili svoje

Pringles-e i otkrili da ne samo da ih jedu – s njima se i igraju. To je ponosni dio Pringlesovog DNK. A ono najbolje? Nikada nismo morali govoriti ljudima što da rade – oni sami su otkrili zabavu sa Pringlesom. Na kraju uzbudljive avanture osvajanja tržišta, Pringlesov tim je otkrio tajanstveni recept za beskrajno hrskave krumpiriće! Danas limenke Pringlesa plešu u ritmu glazbe, a hrskavi zalogaji u bazenu umaka. A tajna čarolija je ustvari u tajanstvenom Pringlesovom vilinskom prahu koji čini svaki čips nevjerojatno ukusnim. Svaki trenutak s Pringlesima je čaroban doživljaj, a ljudi su otkrili tajnu radost u svakom zalogaju. Legenda o Pringlesovom vilinskom prahu postala je poznata diljem svijeta, i svatko tko otvori limenku osjeća dodir čarolije te živi veselo i hrskavo!

Osnovne poruke s londonskog WTM

Omjer cijene i kvalitete sve važniji

World Travel Market (WTM) u Londonu jedan je od najvećih svjetskih sajmova turizma, gdje se okupljaju stručnjaci, profesionalci i lideri iz industrije putovanja. WTM 2023 donio je nekoliko ključnih poruka i trendova za budućnost turizma. Očito je da je dosadašnja koncepcija rasta turizma na izmaku i da je svijet okrenut prema novim izazovima. S jedne strane, s pravom se očekuje da turizam bude važan pokretač rasta. S druge strane, sve naglašeniji socioekonomski čimbenici (prosvjedi domicilnog stanovništva, nesklad komunalne infrastrukture) traže neka nova rješenja.

U2024. došlo je do ozbiljnog oporavka svjetskog turizma. Prema Global Travel Report o putovanjima, ove se godine očekuje 1,5 milijardi turističkih putovanja (što je gotovo jednako rezultatima prije pandemije) s porastom prihoda od čak 24 posto (velikim dijelom i zbog rasta cijena). Prema progno -

zama GTR-a, do 2030. bi broj turističkih putovanja mogao doseći brojku od dvije milijarde. Lokomotive rasta bit će i dalje najrazvijenije zapadnoeuropske zemlje (na koje otpada oko 50 posto svjetskog turizma) i SAD, a bilježit će se i neka nova tržišta na čelu s Kinom. Ono što je novost u analizama turističke potrošnje je činjenica da potrošači

sve više razmatraju cijene i prednost daju isplativijim (ne uvijek jeftinijim) opcijama.

Što se očekuje?

Worls Tourizam Market je ukazao na neka nova kretanja, namećući teme koje odražavaju smjer u ko -

jem se industrija turizma kreće i predstavljaju prilike za razvoj novih, inovativnih pristupa. Spomenimo samo neke:

Održivi turizam: Održivost je i dalje primarna tema u industriji turizma. Na WTM-u se raspravljalo o potrebi smanjenja emisije ugljika, zaštiti prirodnih resursa te promoviranju odgovornog i regenerativnog turizma. Mnogi izlagači i stručnjaci naglasili su da turizam mora imati pozitivan utjecaj na okoliš i lokalne zajednice.

Digitalna transformacija i AI: Tehnologija igra ključnu ulogu u prilagodbi turizma budućim generacijama putnika. Posebno se istaknula važnost umjetne inteligencije (AI) u personalizaciji iskustava, analitici tržišta i poboljšanju korisničke usluge. Mnogi su panelisti prikazali kako će AI, virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) oblikovati industriju.

Promjene preferencija putnika: Nakon pandemije, putnici traže iskustva koja imaju smisao, emocionalnu vrijednost i autentičnost. Fokusiraju se na zdravlje, wellness, ekološku odgovornost i jedinstvena lokalna iskustva. Ovo potiče razvoj turističkih ponuda koje spajaju avanturu, lokalnu kulturu i održivost.

Novi modeli putovanja i rada: Popularizacija rada na daljinu otvorila je vrata za tzv. „workcation“ – spoj rada i odmora. Destinacije prilagođavaju ponude ovoj novoj niši, čineći ih privlačnijima za radnike na daljinu. Osim toga, naglasak je na fleksibilnosti putovanja i personalizaciji usluga.

Sigurnost i prilagodba promjenama: Održavanje sigurnosti putnika postaje sve važnije, posebno s obzirom na geopolitičke rizike i klimatske promjene. Sudionici su istaknuli potrebu za otpornim stra -

tegijama koje će omogućiti destinacijama da se brzo prilagode novim okolnostima.

Najave novih trendova

Na ovogodišnjem sajmu World Travel Market (WTM) u Londonu najavljeni su, također, sljedeći trendovi koji će oblikovati turističku industriju u narednim godinama. Ovi trendovi pokazuju sve veću posvećenost industrije turizma održivosti, inovacijama u korisničkom iskustvu te prilagodbi promjenjivim potrebama putnika. Najave novih trendova odnose se na sljedeće segmente ponude:

Regenerativni turizam: Ideja regenerativnog turizma postala je dominantna tema u industriji. Za razliku od održivog turizma, koji ima za cilj minimizirati negativne utjecaje, regenerativni turizam želi aktivno doprinositi obnovi i poboljšanju prirodnih resursa i lokalnih zajednica. Ova praksa uključuje projekte poput pošumljavanja, obnavljanja koraljnih grebena i podrške lokalnim zajednicama u razvoju ekoloških inicijativa.

Personalizirana i hiper-lokalna iskustva: Današnji putnici sve više traže iskustva koja su personalizirana i autentična. Trend hiper-lokalnog turizma podrazumijeva fokusiranje na kulturne, gastronomske i prirodne aspekte specifične za određeno područje. Primjerice, turističke ponude uključuju vođene ture s lokalnim vodičima, posjete lokalnim farmama i zanatlijama, kao i sudjelovanje u lokalnim događanjima.

Tehnologija i AI za poboljšanje korisničkog iskustva: Primjena umjetne inteligencije postaje sve prisutnija u personalizaciji putovanja i predviđanju potreba putnika. AI se koristi za prilagodbu ponuda specifičnim interesima pojedinaca, a virtualna i proširena stvarnost omogućuju putnicima istraživanje destinacija prije samog putovanja.

Pametne platforme sve više povezuju usluge, olakšavaju rezervacije te pružaju interaktivna iskustva na destinacijama.

Zdravstveni i wellness turizam: S porastom svijesti o mentalnom i fizičkom zdravlju, destinacije širom svijeta sve više nude programe koji uključuju wellness retreate, detoks programe i razne aktivnosti poput meditacije i joge. Također se očekuje rast u sektoru medicinskog turizma, gdje putnici traže specifične zdravstvene tretmane u inozemstvu.

Rad na daljinu i „bleisure“ putovanja: Rad na daljinu doveo je do popularnosti tzv. „bleisure“ putovanja (spajanje poslovnog i rekreativnog turizma). Radnici na daljinu traže destinacije koje omogućuju rad i uživanje, a sve više zemalja nudi posebne digitalne vize kako bi privukle ovu novu vrstu putnika.

Klimatski neutralni turizam: Mnoge turističke destinacije i tvrtke rade na smanjenju ugljičnog otiska kroz razne inicijative poput korištenja obnovljivih izvora energije i podrške ekološkim projektima. Neki hoteli i agencije omogućuju gostima opciju da svoj boravak učine „ugljično neutralnim“ kroz donacije za projekte vezane uz smanjenje emisija.

Kao što vidimo, u turizmu se trenutno najavljuju sljedeći trendovi koji će oblikovati budućnost putovanja i turističke industrije. Oni reflektiraju promjenu prema odgovornijem i tehnološki naprednijem turizmu, s naglaskom na iskustvima prilagođenim putnicima.

Hrvatski „koncept ljepote“ Hrvatska turistička zajednica iskoristila je WTM, najveći svjetski turistički sajam, kako bi predstavila ukupnu hrvatsku turističku ponudu. Novi dizajn hrvatskog štanda dio je zaokreta u promociji Hrvatske. Posebnost ovogodišnjeg nastupa je premijerno predstavljanje

novog hrvatskog izložbenog prostora koji je svojim dizajnom, inovativnim rješenjima, ali i veličinom plijenio pozornost brojnih poslovnih partnera, ali i ostalih posjetitelja. Novi dizajn izložbenog prostora prezentira Hrvatsku kao destinaciju istinske ljepote koja je uspjela sačuvati svoju autentičnost, a njegovoj atraktivnosti doprinose portali velikih dimenzija na čijim se LED ekranima prikazuju hrvatske ljepote, inspirativne lokacije, ljudi, ali i doživljaji kako bi se brojne posjetitelje i poslovne partnere uvelo u hrvatski „koncept ljepote“. Tu su i prepoznatljivi crveno bijeli kvadratići koji su snažno zastupljeni u gornjem dijelu štanda, svojevrsnoj kruni, čime je hrvatski izložbeni prostor još više dobio na prepoznatljivosti i razlikovnosti u odnosu na štandove drugih zemalja.

Predstavljanje novog dizajna izložbenog prostora dio je zaokreta u promociji Hrvatske kao turističke destinacije, a koji je definiran smjernicama našeg novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma. „Predstavljanje naše turističke ponude na ovom vodećem međunarodnom događaju dio je aktivnosti kojima se pripremamo za turističku 2025. godinu i ono što vidimo, a što nas posebno veseli, jest činjenica kako za Britance, u pogle -

du putovanja, Hrvatska i dalje kotira kao value for money destinacija . Zato je izuzetno važno da pošaljemo i pravu poruku – da smo destinacija koja pazi na omjer cijene i kvalitete i zbog toga posebno apeliram na turistički sektor da o tome vodi računa. Kada govorimo o sljedećoj godini, cijeli sektor mora uzeti u obzir i činjenicu kako je većina naših emitivnih tržišta u izazovnoj ekonomskoj situaciji, što utječe na turistička kretanja, te će samim time politika cijene i kvalitete biti u još većem fokusu, a to nam potvrđuju i mnoga provedena istraživanja o putovanjima sljedeće godine. Također, raste i percepcija Hrvatske kao raznolike destinacije s bogatom kulturnom, prirodnom i gastronomskom baštinom, kao i sve veća zainteresiranost Britanaca za aktivnim odmorom što otvara dodatnu mogućnost za posjet Hrvatskoj i izvan ljetnih mjeseci što nam je izuzetno važno u daljnjem razvoju cjelogodišnjeg turizma“, poručio je ministar Tonči Glavina.

Među hrvatskim su izlagačima, između ostalih, bile zastupljene turističke zajednice Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Šibensko-kninske županije i Kvarnera, TZG Zagreba, TZG Splita, TZG Crikvenice, Croatia Airlines, NP Plitvička jezera i dr. Pripremio Ante Gavranović

Dodijeljene nagrade turističkih novinara i pisaca u turizmu

Božo Skoko i Zvonimir Frka-Petešić dobitnici Grand Prix Marco Polo za knjigu Hrvatska u 30 priča, a nagrade za životno djelo dodijeljene su Anti Gavranoviću i Tini Eterović Čubrilo.

Uprigodi 70. obljetnice utemeljenja Svjetske federacije novinara i pisaca u turizmu, te 60. obljetnice djelovanja njezine hrvatske članice, na svečanosti održanoj u zagrebačkom hotelu Esplanade dodijeljene su ovogodišnje nagrade turističkih novinara i pisaca u turizmu – FIJET Croatia, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva kulture i medija. Nagrade i priznanja već se četrnaesti put dodjeljuju najboljim novinarima, putopiscima i autorima, čija su djela obilježila godinu iza nas.

Prema prijedlogu međunarodnog žirija, najprestižnijom nagradom GRAND PRIX MARCO POLO nagrađeni su sveučilišni profesor Božo Skoko i diplomat Zvonimir Frka-

-Petešić, autori uspješnice Hrvatska u 30 priča, koja je objavljena na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku u nakladi Ljevaka i Večernjeg lista, te je punih godinu dana najprodavanija hrvatska publicistička knjiga s područja društvo, povijest i politika. Nagradu im je uručio bivši ministar turizma Tunisa te predsjednik svjetske krovne asocijacije Federation internationale des journalistes et ecrivains du turisme (FIJET) Haddad Tijani. Ovogodišnje nagrade za životno djelo dodijeljene su Anti Gavranoviću, doajenu hrvatskog i napose turističkog novinarstva te jednom od utemeljitelja FIJET Hrvatska te Tini Eterović Čubrilo za izniman doprinos razvoju turističkog novinarstva u zemlji i svijetu, te za afirmaciju autorskih projekata u FIJET-u

Hrvatska. Maja Zagoričnik i Iztok Škofić iz Slovenije nagrađeni su nagradom Grand Prix Marco Polo za TV film o Tunisu. Nagradu FIJET Tolerance dobila je Sandra Peović za iznimno promicanje tolerancije i razumijevanje različitosti kroz sport te Zadarski festival tolerancije za promicanje međukulturnog dijaloga i razumijevanja različitosti kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje.

Tijekom ceremonije dodijeljena su i posebna priznanja najuspješnijim turističkim autorskim projektima. Priznanja su dobili: Marija Crnjak iz Jutarnjeg lista za izniman doprinos turističkom novinarstvu; Nikola Baraka iz Croatian Travel Festival Šibenik za izniman doprinos promicanju turističkih putopisa s inspirativnim pričama o putovanjima

putopisaca, putnika i ljudima kojima su dio njihovih karijera i života; Festival pustolova „Mate Svjetski“ iz Vrgorca za godišnji susret putnika svjetskih razmjera, putopisaca, pustolova, avanturista i svih zaljubljenika u putovanja; Jerko Sladoljev za izniman doprinos promociji i razvoju kamping turizma; Lovinački turistički forum za organizaciju koncerta Oxygene na Tulovim gredama na Majstorskoj cesti, jedinstvenog glazbenog događaja na jednom od najfascinantnijih hrvatskih povijesnih, prirodnih i kulturnih rariteta; Jasmina Mrkonja za iznimnu medijsku komunikaciju u promociji Rastoka jednog od najljepštih svjetskih sela, proglašenog u 2023. godini.

Posebna priznanja za doprinos u povezivanju kulture i turizma primili su: Festival dalmatinskih klapa Omiš za osobite zasluge u pro -

pjesama u Hrvatskoj te Dagmar Meneghello za uspješno povezivanje i promociju kulture i turizma. Nagradu „Plaketa s likom Marka Pola“ najbolje domaće reportaže i putopise objavljene u sezoni 2023/2024. dobio je Philip Nicolaides sa Cipra za serijal reportaža objavljenih o Zagrebu. Frano Herendija nagrađen je za časopis In Love with Konavle u kojem se obrađuju priče o kulturnom i povijesnom nasljeđu Konavala.

Mala Zlokić nagrađena je za turističke priče i reportaže iz skrivenih i autentičnih destinacija s tradicijskim događajima, objavljene u magazinu Croatia Hot Spots; Rade Popadić za projekt autentičnih priča Pečat od vrimena kojim na osebujan način prikazuje život u Dalmatinskoj zagori, objavljenih na Video/TV i portalu Dalmacija Danas; Miriam Jukić za serijal auten -

talu Turističke priče/ HR.Turizam; a Senka Vlahović za reportažu „Osijek romantičan, opušten i samozatajni grad na Dravi“ objavljenu na mrežnoj stranici Putovanja.hr. Književnik Miro Gavran nagrađen je za izniman doprinos u promicanju hrvatske kulture i književnosti u svijetu.

Inače, FIJET je najstarije i najveće profesionalno udruženje turističkih novinara i pisaca o turizmu koje su osnovali u Parizu 1954. turistički novinari Francuske, Belgije i Luxemburga. A „Marko Polo –slavni putopisac“ projekt je usvojen 2006. godine, kojim se godišnje nagrađuju najbolji autori te turistički putopisi domaćih i inozemnih novinara.

Mnogi nagrađeni putopisi doprinijeli su otkrivanju manje poznatih destinacija u Hrvatskoj i u inozemstvu, a autori pripadaju samom

91. UFI Globalni kongres 2024.

Pretvaranje promjena u nove šanse

91. UFI Global Congress, vrhunski događaj za izložbenu industriju, okupio je 600 delegata iz 55+ zemalja u Koelnmesseu u Kölnu. Ovo vodeće okupljanje ponudilo je četiri dana umrežavanja, razmjene znanja i inspiracije, usredotočene na temu „Promjenama do prilika“. Članovi i partneri UFI-ja, uključujući AIPC, ICCA i SISO, okupili su se kako bi istražili kako globalne promjene mogu stvoriti nove šanse. Gerald Böse, izvršni direktor Koelnmessea, pohvalio je Kongres kao izlog snage suradnje u industriji, dok ga je glavni izvršni direktor UFI-ja Kai Hattendorf nazvao jednim od najutjecajnijih izdanja u povijesti UFI-ja.

Globalni kongres UFI-ja također pruža priliku za održavanje važnih statutarnih sastanaka koji su dio procesa upravljanja ove udruge, te drugih sastanaka s kolegama istomišljenicima o zajedničkim interesima i temama, uključujući: Globalni kongres UFI-ja. Zapravo, UFI Annual Global Congress je najveći UFI događaj i pruža izvrsne mogućnosti umrežavanja za UFI članove iz cijelog svijeta. Globalni kongres ujedno je idealna prilika za članove da steknu uvid u teme od strateškog interesa, u aktualne trendove u industriji i izazove s kojima se izložbena industrija trenutno susreće. Ovo tim više što je globalni broj članova UFI-ja dosegao povijesni maksimum, približavajući se blizu 900 kompanija članica u 90 zemalja i što je sve veći fokus na zagovaranje industrije, jer UFI preuzima vodeću ulogu u širem sektoru događanja. Kako industrijska potražnja za održivošću, isplativošću i fleksibilnošću raste, ključno je povećati učin -

kovitost i mjerenje utjecaja održivosti na izložbama. Globalni fokus na održivost rapidno se pojačava, pa izložbena industrija sve više procjenjuje svoje ekonomske, društvene i ekološke učinke. Također, proučavanje rasta i prilika u globalnoj sajamskoj industriji s posebnim osvrtom na sile koje oblikuju industriju u središtu je zanimanja, pa su stručnjaci za geopolitičke, društvene i ekonomske oblasti na Kongresu podijelili svoja stajališta o širim kretanjima i izazovima koje sve više oblikuju gospodarska kretanja, posebno industriju.

Razmišljanje temeljeno na činjenicama

Generalna skupština UFI-ja 2024. održana je prije Globalnog kongresa UFI-ja. U pozadini uspješnog rada u 2024., Skupština se osvrnula i na desetljeće vodstva pod odlazećim CEO-om Kaiom Hattendorfom s pogledom unaprijed u 2025., stotu obljetnicu UFI-ja. Anna Rosling Rönnlund, suosnivačica Gapmindera, održala je uvodno izlaganje,

pozivajući sudionike da usvoje pogled na svijet utemeljen na činjenicama kako bi se suprotstavili predrasudama i zabludama. Naglasila je potrebu za donošenjem odluka na temelju podataka kako bi se suprotstavili pogrešnim predodžbama o ljudskom napretku i tehnologiji. Rönnlund je pozvala na male, informirane korake prema održivosti i globalnoj suradnji, pozivajući sudionike da istraže Gapminderove alate za poboljšanje globalne pismenosti.

Umjetna inteligencija za transformaciju izložbene industrije

Na ovogodišnjem Globalnom kongresu, izložba dobitnika grantova UFI NGL istaknula je transformativnu ulogu umjetne inteligencije u izložbenoj industriji kroz gaming objektiv. Alexander Caspari, Celia Hidalgo, Nadja Ella Hutton-Mills, Ana Carolina Aguilera i Lesley Gurney istražili su kako umjetna inteligencija poboljšava iskustva sudio -

nika, usmjerava logistiku događaja, potiče produktivnost i rast prihoda. Bavili su se izazovima poput premještanja s posla, kibernetičke sigurnosti i pravnih pitanja, naglašavajući potrebu za odgovornim usvajanjem umjetne inteligencije. Anketa među članovima UFI-ja otkrila je široku upotrebu umjetne inteligencije i promišljenu integraciju, naglašavajući njen potencijal da odgovorno revolucionira industriju.

Zanimljiva uvodna predavanja stavljaju sajamsku industriju u nove okvire

Inicijative i promišljanja budućnosti

Pod predsjedanjem sadašnjeg predsjednika UFI-ja, Geoffa Dickinsona, Glavna skupština je pregledala inicijative udruge za potporu članovima UFI-ja diljem svijeta. Članstvo je doseglo novi rekord svih vremena od blizu 900 organizacija članica, koje predstavljaju 90 zemalja i regija. Geoff Dickinson sažeo je godinu rekavši: „UFI neprestano radi za vas kako bi osigurao da ovo bude napredna industrija koja razmišlja unaprijed, prilagođava se i ide u korak s vremenom.“

Osvrćući se na rast obrazovnog stupa UFI-ja, Dickinson je rekao: „Važno je trenirati i razvijati talente za budućnost ove industrije. Za mene je bilo tako dobro vidjeti ogromne korake koje je UFI napravio u obrazovanju.

Od 2020. održano je nevjerojatnih 14 izdanja Škole za upravljanje sajmovima“. Dickinson je nastavio: „Razvoj talenata s novim načinom razmišljanja i svježim idejama za bolju budućnost, uistinu su ključni u pokretanju stalne evolucije ove nevjerojatne i otporne industrije. Zato su inicijative kao što je UFI Event Directors Summit samo izvrsni događaji koji nadahnjuju i povezuju lidere budućnosti.“ Sažimajući fokus udruge sada i u nadolazećoj godini, Dickinson je rekao: „UFI pokriva istraživanje, obrazovanje, događaje, tehnologiju, održivost, raznolikost i sve glavne teme na koje se trebamo usredotočiti – i izvan svega toga UFI nemilosrdno i strastveno zagovara našu industriju.“

Komentirajući aktivnosti UFI-ja u 2024., Kai Hattendorf, izvršni direktor, kaže: „Među tolikim aktivnostima UFI-ja u 2024. ističe se rastući rad oko zagovaranja i obrazovanja. Kao pouzdani globalni glas naše industrije, UFI sve više surađuje s odabranim globalnim tijelima i institucijama u ime vašeg sektora. I kako naša industrija donosi mnogo novih talenata na globalnoj razini, UFI-jevi obrazovni programi nastavljaju se širiti kako bi zadovoljili rastuće potrebe za obukom na svim razinama karijere.“

Od pokretanja u rujnu 2020. održano je četrnaest izdanja „Škole menadžmenta sajmova“ (uživo, online i osobno), s prosječno oko 15-20 sudionika. EMS se nastavlja održavati online tri puta godišnje. UFI-VMA Venue Management School (VMS) vratila se s izdanjem u Shenyangu krajem svibnja 2024. na mandarinskom i jednim u Macauu, u lipnju 2024., na engleskom jeziku. Tečaj se vraća u Macau u lipnju 2025. Ove je godine UFI predstavio novi „UFI Exhibition Essentials Course“, posebno osmišljen kako bi ambiciozne izložbene profesionalce opremio ključnim temeljnim vještinama. Pilot sesija tečaja provedena je u Ri -

jadu. Ovaj tečaj pruža sveobuhvatnu osnovu za organizaciju izložbi, pripremajući sudionike da se istaknu u industriji. „Next Generation Leadership Grant“ ove godine fokus projekta NGL bio je „Utjecaj umjetne inteligencije na izložbe“. Pobjednici su predstavili rezultate svojih istraživanja na UFI Global Congressu.

Izgledi UFI-ja za nadolazeću godinu

Dok će 2024. završiti s najvećim prihodima industrije na globalnoj razini, 2025. će se industrija suočiti s izazovnim okruženjem. Nakon promjene glavnog izvršnog direktora (Chris Skeith) u siječnju, UFI će se usredotočiti na opsluživanje svoje globalne baze članova kako bi potaknuo kontinuirani uspjeh. UFI-jev Global CEO Summit započet će listu događaja za 2025. koji će se održati u Milanu, Italija, od 5. do 7. veljače 2025. 92. UFI Globalni kongres održat će se u Hong Kongu, Kina, od 19. do 22. studenog, a domaćin mu je AsiaWorldExpo. Za 2026. Upravni odbor UFIja odabrao je Bahrein kao destinaciju za 93. UFI Global Congress, čiji će domaćin biti Exhibition World Bahrain.

Hugh Jones (CEO, RX Global) novi je predsjednik udruge za mandat 2024.-2025. Jones preuzima dužnost od Geoffa Dickinsona, izvršnog direktora dmg Events. U novom predsjedničkom rukovodećem trojcu UFI-ja pridružili su mu se Panittha Buri (potpredsjednica, Bhiraj Buri Group) kao buduća predsjednica i Geoff Dickinson (CEO, dmg events) kao predsjednik u odlasku.

92. UFI Globalni kongres održat će se od 19. do 22. studenog 2025. na AsiaWorld-Expo-u u Hong Kongu. Ovo označava značajan povratak u azijsko-pacifičku regiju, u kojoj je posljednji UFI Globalni kongres održan 2019. ST

Uloga gospodarske diplomacije u rješavanju

trgovinskih sporova

Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni

Udanašnjem globaliziranom svijetu, trgovinski sporovi postaju sve češći, a njihovo rješavanje zahtijeva sofisticirane diplomatske strategije koje balansiraju između zaštite nacionalnih interesa i održavanja stabilnosti međunarodnih odnosa. Gospodarska diplomacija obuhvaća sve aktivnosti kroz koje država nastoji ostvariti svoje ekonomske ciljeve na međunarodnoj sceni. To uključuje promicanje izvoza, privlačenje stranih ulaganja, poticanje ekonomskih odnosa i, naravno, rješavanje trgovinskih sporova. U mnogim slučajevima, diplomatske aktivnosti omogućuju smanjenje tenzija i pro -

nalaženje kompromisa koji zadovoljavaju obje strane u sporu. Gospodarska diplomacija ne podrazumijeva samo diplomatske kanale, već i angažman trgovinskih tijela, pravnih stručnjaka i međunarodnih organizacija, kao što su Svjetska trgovinska organizacija i Međunarodni sud za trgovinu.

Najčešće korištene metode ublažavanja trgovinskih sporova sa strane gospodarske diplomacije su svakako pregovaranje i medijacija, bilateralni i multilateralni dogovori te korištenje međunarodnih organizacija. Gospodarska diplomacija omogućava zemljama pregovaranje rješenja za trgovin -

ske sporove putem diplomatskih kanala prije nego što eskaliraju u ozbiljnije političke ili ekonomske sukobe. Ovi pregovori često uključuju diplomatske misije i susrete na višim razinama između ministara ili državnih predstavnika. U mnogim slučajevima, zemlja koja se suočava s trgovinskim sporom može koristiti i bilateralne ili multilateralne platforme kako bi izgradila savezništva i pronašla rješenja koja nisu ograničena strogo pravnim okvirima. Organizacije poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) također imaju značajnu ulogu u smanjenju trgovinskih napetosti, jer omogućuju članicama iznošenje pritužbi i traženje prav -

ne zaštite. Navedene metode nesumnjivo su bile korištene na primjerima kojima smo nedavno bili svjedoci – trgovinski spor između SAD-a i Kine, sukob Europske Unije i SAD-a u vezi povećanja carine na čelik i aluminij, Brexit i napetost između Ujedinjenog Kraljevstva i članica Europske Unije kao posljedica toga te sukob Indije i SAD-a u vezi poljoprivrednih proizvoda.

Kronološki gledano, prvi primjer je Brexit (2016. – 2020.). Iako nije tipičan trgovinski spor, izazvao je brojne trgovinske napetosti između Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. U periodu nakon službenog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije, obje strane su se sukobljavale oko pitanja slobodne trgovine, granica, standarda i carina. Gospodarska diplomacija u ovom slučaju bila je ključna u postizanju Sporazuma o trgovini i suradnji između UK-a i EU-a u prosincu 2020. godine. Ovaj sporazum omogućio je nastavak trgovinskih veza i spriječio potpuni prekid trgovine.

Trgovinski spor između Sjedinjenih Američkih Država i Kine koji se odvijao od 2018. do 2020. godine uključivao je uvođenje visoke carine na robu između dviju najvećih svjetskih ekonomija, te je jedan od najsvježijih primjera gdje je gospodarska diplomacija igrala ključnu ulogu. Iako su obje strane na početku primijenile jednostrane mjere, kroz višekratne pregovore, medijaciju i podršku Svjetske trgovinske organizacije, došlo je do postizanja djelomičnih trgo -

vinskih dogovora, kao što je Phase One Agreement 2020. godine, koji je uključivao smanjenje nekih carina i povećanje kineskog uvoza američkih proizvoda. Ovaj spor pokazuje kako gospodarska diplomacija može ublažiti eskalaciju trgovinskog rata, iako su neki od temeljnijih pitanja ostali neriješeni. Drugi primjer spora inicirale su Sjedinjene Američke Države, i to 2018. godine, nakon što je administracija Donalda Trumpa uvela tarife na aluminij i čelik. Europska unija je započela intenzivne pregovore s američkom vladom, koristeći gospodarsku diplomaciju kako bi ublažila negativne učinke na svoje proizvođače. Kroz diplomaciju i pregovaranje, Europska Unija je uspjela postaviti mehanizme za smanjenje carina u 2021. godini, vraćajući trgovinu u normalu, dok je istovremeno nastavila raspravu o široj trgovinskoj ravnoteži.

Idući primjer također se odvio tijekom administracije Donalda Trumpa, ali godinu kasnije. Sjedinjene Američke Države i Indija suočili su se s trgovinskim napetostima u pogledu poljoprivrednih proizvoda, gdje je Indija optužena za nepovoljan tretman američkih poljoprivrednih izvoznika. Ovaj spor bio je riješen putem diplomatskih pregovora, uz posredovanje Svjetske trgovinske organizacije koja je omogućila bilateralne razgovore i smanjenje trgovinskih barijera. Kroz diplomaciju, obje su zemlje uspjele izbjeći eskalaciju trgovinskog sukoba i usmjeriti fokus na dugoročne ekonomske odnose.

Iste godine, 2019., Sjedinjene Američke Države su se našle u još jednom trgovinskom sporu (ovaj put opet s Europskom Unijom) u vezi subvencioniranja velikih zrakoplovnih tvrtki kao što su Boeing i Airbus. Spor je bio predmetom duge pravne borbe pred Svjetskom trgovinskom organizacijom, koja je odobrila sankcije Europskoj Uniji zbog subvencija za Airbus i SAD-u zbog subvencija za Boeing. Nakon brojnih pregovora, obje su strane pristale na mirno rješenje putem gospodarske diplomacije, što je rezultiralo smanjenjem tarifa i početkom suradnje u drugim segmentima zrakoplovne industrije. Ovaj spor pokazuje kako međunarodne organizacije i diplomatske aktivnosti mogu pomoći u smanjenju trgovinskih tenzija i postići obostrano prihvatljive rezultate.

Ovi primjeri jasno pokazuju da gospodarska diplomacija može biti ključni alat u rješavanju trgovinskih sporova, jer omogućuje strankama usmjeravanje na zajedničke interese i sastavljanje sporazuma koji smanjuju negativne posljedice za obje strane. U suvremenom globalnom gospodarstvu, gdje trgovinske veze postaju sve kompleksnije, uloga diplomacije u rješavanju konflikata postaje nezamjenjiva. Kroz pregovore, suradnju u međunarodnim organizacijama i bilateralne dogovore, moguće je ublažiti trgovinske sporove i stvoriti dugoročne temelje za stabilne ekonomske odnose.

Literatura:

DIPLO, Economic Diplomacy, ECONOMIC DIPLOMACY: Actors, Tools & Processes

Investopedia, Trade Wars: History, Pros & Cons, and U.S. – China Example, Trade Wars: History, Pros & Cons, and U.S.-China Example Tax Foundation, Tariff Tracker : Tracking the Economic Impact of the Trump – Biden Tariffs, Trump Tariffs & Biden Tariffs: Economic Impact of the Trade War

Značaj ulaska Republike Hrvatske u OECD

prof. dr. sc. Petar Kurečić, Odjel za komunikologiju, medije i novinarstvo, Sveučilište Sjever

Sažetak

Republika Hrvatska nalazi se u procesu pregovora za ulazak u punopravno članstvo Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Značaj i uloga ove organizacije su se od njena osnivanja, prije više od 60 godina, podosta promijenili, no, temeljni ciljevi organizacije, sadržani u njenu samom imenu, ostaju i dalje.

Uvod

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (eng. Organisation for Economic Cooperation and Deve -

lopment ili OECD, fra. Organisation de coopération et de développement économiques ili OCDE) je međunarodna ekonomska organizacija osnovana 14. prosinca 1960. godine. Nastala je kao nasljednik Organizacije za europsku ekonomsku suradnju (eng. Organization for European Economic Cooperation ili OEEC), nastale 1948. u sklopu Marshallovog plana s ciljem rekonstrukcije europske ekonomije, razorene u Drugom svjetskom ratu. OECD je savjetodavna organizacija, bez snage obvezivanja svojih članica. Sjedište OECDa nalazi se u Parizu.

Stručni članak UDK: 061.1(100)

Osnivanje i povijesni razvoj članstva OECD-a

Evolucija ove organizacije, od tipičnog hladnoratovskog sastava, kao eksponenta politike Zapada u suprotstavljanju prodoru Istoka u Europu i na topla mora, što pokazuje činjenica da su među osnivačima bile i države poput Španjolske i Portugala (tada obje pod fašističkim, ali istodobno i antikomunističkim, pa time i tadašnjem Zapadu „prihvatljivim“ diktaturama) te također države s tada ozbiljnim demokratskim deficitima (Grčka i Turska), pokazuje aspiraciju organizacije da bude svojevrsni

ekonomski „NATO“, pri čemu se i članstvo organizacija iz tadašnjeg vremena uvelike preklapa. Ključna razlika je u tome što je OECD uz tadašnje članice NATO-a (Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Island, Kanada, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Portugal, Sjedinjene Američke Države, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo) osnovala i već spomenuta Španjolska, te niz europskih neutralnih država: Austrija, Irska, Švedska, Švicarska, udruženih tada s još gore spomenutih nekoliko država Europe u Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA).

Tako je OECD u svom članstvu od osnivanja „pokrio“ i tadašnjih članica EEZ-a, članice EFTA-e i još nekoliko strateški bitnih država, uglavnom članica NATO-a.

Nekoliko godina nakon osnivanja, OECD u članstvo prima prvu novu članicu, Japan, 1964. godine, tada već osokoljen ekonomskim oporavkom i razvojem kakav nije prije zabilježen. Pet godina poslije, u članstvo pristupa još jedna članica EFTA-e i neutralna europska država, Finska, a 1971. i 1973. OECD u članstvo prima Australiju odnosno Novi Zeland, vjerne saveznice SAD-a i Zapada, smještene na potpuno drugom kraju svijeta od Europe. Time je članstvo zaključeno za idućih dva desetljeća, do pristupa Meksika 1994. godine, što se povezuje i s uspostavom Sjevernoameričke zone slobodne trgovine (NAFTA), iste godine.

U drugoj polovini 1990-ih godina, OECD u članstvo prima čitav niz postkomunističkih država srednje Europe, čije se ekonomije nalaze u procesu ekonomske tranzicije i tada trebaju pomoć i osiguravanje stabilnosti i razvoja (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka) te također i Južnu Koreju 1996. godine.

Zatim, od 2000. do 2010. OECD ne prima nove članice, kada pristupaju Čile, Slovenija, Izrael i Estonija. Proširenje na novu srednju Europu

potvrđuje se i primanjem Latvije i Litve, 2016. odnosno 2018. godine. Posljednje nove članice OECD je prihvatio 2020. (Kolumbija) i 2021. (Kostarika).

Trenutno o punopravnom članstvu u organizaciji pregovaraju Argentina, Brazil, Bugarska, Hrvatska, Peru i Rumunjska, čime se potvrđuje trend zadan još 1990-ih godina, gdje su glavne dvije regije na koje se OECD proširuje postkomunistička Europa (u ovom slučaju konkretno srednja i jugoistočna Europa) te srednja i južna Amerika.

OECD obuhvaća države koje čine gotovo dvije trećine svjetske ekonomije, sve članice organizacije G7, značajan dio članica G20, te uvjerljivu većinu članica EU, EFTA-e i NATO-a, te je primarno klub država razvijenog, zapadnog svijeta, kojima se od 1990-ih godina priključuju države koje su prepoznate kao savezničke, demokratske te predane suradnji sa Zapadom i samom organizacijom.

Suvremeni izazovi OECD-u i nova uloga

Suvremeni transnacionalni i globalni izazovi koji se nalaze u sferi ekonomije, ali i široj društvenoj sferi predstavljaju glavnu zadaću organizacije.

Temeljni, deklarirani ciljevi OECDa su:

- unaprjeđivanje gospodarskog rasta država članica;

- povećanje životnog standarda u državama članicama;

- doprinos razvoju svjetske ekonomije;

- pomaganje ekonomskog napretka u članicama i nečlanicama;

- doprinos širenju međunarodne trgovine na multilateralnoj osnovi;

- težnja povećanju svjetske trgovine.

Područja djelovanja i rada OECDa su: razvojna politika i suradnja, energetika, razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika, zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo.

OECD ima ulogu pružatelja znanja kroz prikupljanje podataka, koje članovi i partneri mogu koristiti dok donose političke odluke. Analitika OECD-a sadržana je u više od 500 velikih izvješća i istraživanja država koje se objavljuje svake godine, kao i u stotinama sažetaka o pitanjima politika koje se provode. Kao jedan od najvećih i najpouzdanijih svjetskih izvora usporedivih statistika, podataka i analiza politike, OECD pomaže u raspravama u parlamentima, medijima i istraživačkom radu. Skeniraju i predviđaju ekonomske, ekološke i društvene promjene te pružaju preglede za pojedine zemlje na zahtjev vlada.

OECD pomaže u usmjeravanju i informiranju rasprava o međunarodnoj politici na globalnim forumima. Pridonosi gotovo svim radnim segmentima G20 s podacima, analitičkim izvješćima, političkim preporukama i standardima, te surađuju s G7, Deauville partnerstvom, Azijsko-pacifičkom gospodarskom suradnjom (APEC) i Afričkom unijom, kao i mnogim drugima. OECD pruža vodstvo u ključnim područjima na zahtjev vlada, kao što je izbjegavanje poreza, borba protiv korupcije i digitalna transformacija koja se može riješiti samo putem prekograničnih pristupa.

OECD je forum i središte znanja usredotočen na osmišljavanje boljih politika za poboljšanje života, okuplja zemlje i niz partnera iz cijelog svijeta kako bi se istražile inovativne ideje i najbolje prakse u spektru politika. Kroz svoje značajne odbore i njihova pomoćna tijela, kreatori politika dijele uvide i inspiraciju, baveći se teškim pitanjima kao što su: društvena nejedna -

kost, nezaposlenost mladih, rodni jaz, integracija migranata ili starenje u siromaštvu.

OECD također postavlja međunarodne standarde u suradnji s relevantnim dionicima. Standardi OECD-a postoje od pravno obvezujućih odluka i međunarodnih sporazuma, kao što je Konvencija protiv podmićivanja iz 1997., do neobvezujućih preporuka i izjava. Od osnivanja OECD-a, razvijeno je više od 500 materijalno-pravnih instrumenata unutar njegovog okvira u različitim područjima: od zaštite potrošača i kemijskog testiranja, do odgovornog poslovnog ponašanja i očuvanja okoliša. Neka od mjerila uključuju npr. načelo „onečišćivač plaća“. Standardi OECD-a imaju za cilj izjednačiti uvjete za poslovanje, olakšati transfere preko granica i poboljšati dobrobit i ishode za građane. Oni su jedan od najvidljivijih načina na koji OECD ima konkretan utjecaj na koordinaciju pozitivnih ishoda za članice i njihove građane. Standardi OECD-a posebno su važni u kontekstu procesa pristupanja, u kojima se vrši dubinska tehnička procjena zemalja kandidata u odnosu na sve pravne instrumente OECD-a koja rezultira konkretnim preporukama za poboljšanje usklađenosti.

pnog procesa očekuje se krajem 2025. Od svoje neovisnosti 1991. i transformacije u tržišno gospodarstvo, Hrvatska je predvodila druge regionalne države s programom reformi koji je otvorio put njezinu pristupanju EU-u 2013. godine. Hrvatska također igra središnju ulogu u OECD-ovom Regionalnom programu za jugoistočnu Europu, uključivanju u projektnu suradnju i razmjenu politika i dobrih praksi u dijalogu o regionalnoj politici i aktivnostima učenja među državama iz regije. Hrvatska je suorganizator OECD-ovih aktivnosti, u sklopu svog godišnjeg Dubrovnik Foruma, igrajući vodeću ulogu u promicanju društvenih, gospodarskih i ekoloških reformi u jugoistočnoj Europi. Tijekom posljednjih godina značajno se povećao angažman Hrvatske u tijelima, instrumentima, ekonomskim pregledima i projektima OECD-a, čime su stvoreni čvrsti temelji za pristupanje OECD-u.

Tijekom 2023. objavljen je prvi Ekonomski pregled Republike Hrvatske kao kandidata za članstvo u OECD-u, a objava drugog Ekonomskog pregleda očekuje se tijekom 2025. godine. Priznati su pozitivni pomaci poput rasta BDP-a i jačanje otpornosti nacionalne ekonomije. Članstvo u OECD se u Hrvatskoj službeno smatra posljednjim vanjskopolitičkim strateškim ciljem, nakon ulaska u NATO, EU, Schengenski prostor slobodnog kretanja te Euro zonu. Članstvo bi se trebalo formalno realizirati 2026. godine, a sam zahtjev za članstvo podnesen je 2017.

sigurnost pacijenata; pridržavanje kliničkim smjernicama i iskustvo pacijenata; mjerenje ishoda zdravstvene skrbi; analizu učinkovitosti i pravednosti. Članstvo u OECDu može donijeti brojne prednosti, ali i izazove zemljama članicama, na primjeru zdravstvenog sustav su sljedeće: poboljšano prikupljanje i analiza podataka; benchmarking i najbolja praksa; ulaganje u zdravstvene podatke, upravljanje i infrastrukturu; izgradnja upravljačkih kapaciteta; reforme financiranja zdravstva; osiguranje kvalitete i uvođenje mehanizama odgovornosti; pristup istraživanju i inovacijama; prekogranična suradnja u zdravstvu; veći fokus na preventivnu skrb. Iz svega navedenog, već samo na primjeru zdravstvenog sustava, jednog od najsloženijih i najskupljih sustava u društvu, uz mirovinski, mogu se vidjeti potencijalne koristi od hrvatskog ulaska u OECD.

Reference

Ivanković, D., Klazinga, N., Mesarić, J. 2023. Rad i uloga OECD-a na pokazateljima kvalitete i ishoda zdravstvene zaštite: implikacije za hrvatski zdravstveni sustav u svjetlu pristupnog procesa. Liječnički vjesnik, (145) 262-371, https://doi. org/10.26800/LV-145-11-12-4 (pristupljeno 29.11.2024.)

https://www.britannica.com/topic/ Organisation-for-Economic-Cooperation-and-Development (pristupljeno 26.11.2024.)

https://www.oecd.org/en/about/ how-we-work.html (pristupljeno 26.11.2024.)

Hrvatska i OECD

Republika Hrvatska nalazi se u svojstvu kandidata za članstvo od 2022. godine, a završetak pristu -

Koristi za države članice su višestruke, a možemo na primjeru rada OECD-a na poboljšanju npr. zdravstvenih sustava vidjeti što sve uključuje: Rad OECD-a u području zdravstva uključuje: komparativnu analizu podataka: prikupljanje podataka, procjenu kvalitete zdravstvene skrbi: procjena kvalitete skrbi koju pružaju zdravstveni sustavi i organizacije, uključujući

https://www.oecd.org/en/countries/croatia.html (pristupljeno 27.11.2024.)

https://vlada.gov.hr/vijesti/hrvatskanastavlja-put-prema-clanstvu-uoecd-u/39058?lang=hr (pristupljeno 27.11.2024.)

https://vlada.gov.hr/vijesti/sjednica-gsv-a-clanstvom-u-oecd-uhrvatska-ce-zaokruziti-sve-svoje-ambicije-medjunarodnogpozicioniranja/42043?lang=hr (pristupljeno 27.11.2024.) ST

Prodavač u osiguravajućim društvima (3)

Pitanja

dr. sc. Zvonimir Pavlek, prof.v.š.

U ovom tekstu ćete saznati

1. Zašto prodavač postavlja pitanja.

2. Vrste pitanja kojima se dozi do cilja.

3. Slušanje i razumijevanje klijenata.

Uvod i sažetak

Prodavač osiguranja treba postavljati pitanja kako bi mogao razumijevati želje i ciljeve klijenta. On mora klijenta navoditi da više priča, jer ga

se tako najbolje upozna. Inteligentna pitanja mogu se sistematizirati u nekoliko područja.

Otvorena, zatvorena pitanja, alternativna, zaobilazna, taktička, sugestivna, kontrolna te protupitanja. Pitanjima se vodi prodajni razgovor, ali ih treba dozirati, jer može doći do suprotnog učinka.

Pitanjima se može prodrijeti u dušu klijenata i tako mu se približiti i aktivno ga uvući u prodajni razgovor, te steći simpatije klijenta i voditi razgovor do zaključenja. Aktivnim slušanjem se klijenta razumije i to mu tre -

ba davati do znanja. Za dobar uspjeh nužno je planiranje i priprema.

Ključne riječi: prodavač, klijent, pitati, aktivno slušati, razumjeti, priprema

1. „Tko pita ne skita“

Staro je pravilo razgovora – onaj koji pita vodi razgovor. Onaj koji pak puno priča taj saznaje vrlo malo. Prodaja nije drugo nego postavljanje pravih, inteligentnih pitanja. Sjetite se uzrečice – tko pita ne skita. To se odnosi na snalaženje na putu u gradovima u koje smo došli prvi puta, jer iako postoje i planovi grada, ne može se iz njih saznati baš sve.

Mogla bi se donekle povući paralela i s prodajnim razgovorom. Klijenta se najbolje upozna kad mu se postavljaju pitanja koja se nalaze u sljedećem redoslijedu u klasičnom pristupu: pozdrav, zagrijavanje, PITANJA, nagovještaj potreba, prigovori ili ustručavanja, argumentacija, ponuda, ali da ne zaboravimo – emocionalni aspekti i motivacija, te na kraju zaključivanje posla.

Ti elementi nisu izolirani, već su isprepleteni, a ukupnom prodajnom procesu treba nadodati pripreme, upoznavanje klijenta preko drugih puteva (kao mapa u novom gradu), a nakon zaključenog posla slijedi njegovanje i praćenje odnosa s klijentom. Navedene faze služe tome da se prodajni razgovor izgrađuje i vodi sistematski. Postoje okolnosti u kojima se pojavljaju odstupanja, postoje pitanja kojima se može vratiti na početnu fazu razgovora, ali ako se to brže savlađuje, zadovoljstvo razgovorima i pregovorima je veće, jer se stvari drže pod kontrolom. Sad je jasnije zašto ne vrijedi ono pravila da prodavači moraju znati pričati, pričati i pričati, a za to smo rekli

da pripada starom šeširu kojeg treba objesiti na klin i više ga ne stavljati na glavu… Vještina prodavača ide u suprotnom smjeru – klijenta treba navesti da ON više priča, da nam, slikovito rečeno – ostavi „otisak prstiju“. Klijent je jedina osoba koja će nam zaista reći što želi što nam je potrebno čuti. Mi smo „porodilje“ koje mu u tome pomažu da čujemo njegovo mišljenje, stajalište, potrebe. Nijemci u tom ogledu imaju i šale koju je nekoć razvila grupa komičara pod nazivom Insterburg, koji su promovirali vještine kako saslušati gluposti… Malo je to karikirano, ali ako klijent nekad izreče i neke besmislice, pa neka ga! I to je bolje nego da šuti.

2. Pametna pitanja

Pametna se pitanja kreću oko vrlo jednostavnih područja – kada će razgovori početi, o čemu se radi i što time dobiva klijent. Pitanja se mogu sistematizirati u osam načina, koje ćemo navesti u prikazu koji slijedi.

Otvorena pitanja daju informacije koje su nužne za dalje vođenje razgovora. Kad se klijentu postavi pitanja o tome što može istaknuti kao najvažnije na osnovu dosadašnjeg razgovora, teško je da će reći „ne“, već daje nužne informacije pa se razgovor može nastaviti dalje. Informacije su važne i vrijedne, a klijent se time uvuče kako bi bio aktivan.

Zatvorena pitanja za razliku od otvorenih mogu se postaviti tako da se na njih može odgovoriti s da ili ne. Ako je previše onih s odgovorom ne, pomalo se gubi smi -

sao razgovora. Kad se postavljaju pitanja poput slijedećih: „Imate li malo vremena… a sutra… a preko sutra… idući tjedan…“, na njih se može očekivati niječan odgovor. Zato je ispravnije postaviti pitanje „Kada imate vremena?“. Treba izbjegavati i pitanje poput: „Želite li životno osiguranje, pa imovine, pa itd.?“. Na to se može dati niječan odgovor. Kad se to ipak dogodi, onda treba naći načina da se nastavi i navesti klijenta na to da dade informaciju koja onda može poslužiti kako bi se razgovor mogao nastaviti.

Alternativna pitanja su sredina između otvorenih i taktičkih pitanja. Njima se proširuju šanse između pozitivnih i negativnih odgovora. Umjesto pitanja: „Odgovara li vam da se nađemo u srijedu u 10 sati?“, bolje pitati alternativno: „Što vam više odgovara da se nađemo u srijedu u 10 sati ili u četvrtak kasnije?“. Valja paziti na to da vrijeme bude realistično i da se ima predodžba o vremenu klijenta. Tad alternativa ima smisla i može se realizirati. Primjerice, može se slična alternativa postaviti i kod ukupne cijene. Mora se predočiti da niža suma znači uži krug zaštite, a višom se zaštita proširuje. Alternativna pitanja nude izbor između dva cilja.

Zaobilazna pitanja postavljaju se onda kad je neki put zatvoren, pa treba otkriti nove puteve. Mnogi putevi vode u Rim, pa se nađe i neki otvoren… Primjerice, kad klijent kaže kako je kuća sigurna od temelja pa do krova, onda ga se zaobilazno može navesti na razmišljanje kao – kuća je na prometnom putu što može nanijeti štetu

lijepoj mansardi, pa bura može razbiti staklo i slično što može izazvati neželjene posljedice. Na taj način se klijenta navodi na razmišljanje.

Protupitanja se postavljaju u slučaju kad dođe do kritične situacije kad se treba dobiti na vremenu. Kad smo s nekim dobro poznatim onda se može postaviti jednostavno pitanje: „Koliko je sati?“, a protupitanje je – „Što misliš ti?“ što bi bilo neukusno postaviti klijentu, ali za to treba imati pravi osjećaj, senzibilitet ili kako to kažu Nijemci: „Fingerspitzengef ühl“ (osjećaj u vrhovima prstiju).

U razgovoru s klijentom mogu se pojaviti prigovori o cijeni, kao da mu je cijena previsoka. U protupitanju se potencijalnog klijenta može navesti da odgovori na upozorenje – želi li sam snosit štetu i rizik. Ili ono što smo naveli kod prigovora da mu je ponuda u principu dobra, pa se onda uhvatiti toga pozitivnoga i dalje voditi razgovore u tom pravcu. Uglavnom, protupitanja bacaju više svjetla i jasnoće, može se spoznati što bi klijent zaista htio, kao i dobiti na vremenu.

Sugestivna pitanja su također, možda još i više podložna „osjećaju u vrhu prstiju“, senzibilnosti. Često se nakon takovih pitanja postavlja uzrečica – „Zar ne?“ – „Gledate li i vi na to tako, zar ne?“; „Tako je to, zar ne?“; „Po mom mišljenju je to tako, zar ne?“. Može se tako nešto sugerirati i samom bojom glasa. Sugestivna pitanja sadrže „ugrađeni“ odgovor, ali onaj tko postavlja pitanja mora znati da je suglasnost potrebna i s druge strane, jer inače se dovodi u opasnost. Ako postoji unaprijed mišljenje da će odgovor biti pozitivan, odnosno, ako do toga dođe, onda sugestivna pitanja pomažu da se razgovor može pokrenuti u pozitivnom smjeru. Ne treba pretjerano forsirati ili čak zanovijetati, paziti da bude svježe i sugestivna pitanja postavljati kad zaista klijent ili partner u razgovoru ne pokazuje napredak.

Taktička pitanja mogu se pokazati vrjednija u tretiranju prigovora, primjedbi, kao i kod samog sklapanja posla. Uvijek treba biti oprezan i pitanja pametno dozirati. To naročito važi u slučajevima sumnje, pa kad se želi izbjeći ona s već ugrađenim odgovorom. Kako se može vidjeti, od zatvorenih pitanja do taktičkih je sve veći oprez.

Kontrolna pitanja su sasvim suprotna od onih „opasnih“, jer pomažu da izađe na vidjelo ono što je bitno i omogućuju da prodavač dobije saznanje kako ga klijet zbilja slijedi. To osigurava put za zaključivanje posla. Slikovito bi se to moglo usporediti s autostoperom koji pita vozača koliko ima recimo do Koprivnice… Ako dobije ljubazni odgovor onda ga se zamoli da ga povede. Malo humora. Ako vozač kaže sat i pol, putnik se začudi jer mu čini da je to previše, a onda vozač odgovara da on već vozi jedan sat od polaska iz Zagreba… Putnik se nasmije zadovoljno, ali odgovoreno je na kontrolno pitanje. Prava kontrolna pitanja nisu samo informacija, pa se mogu postaviti i onda kad je klijent već dao informaciju, kad je dobro razumio i kad slijedi argumentaciju. Nije zgorega postavljati otvorena pitanja kojim se potvrđuje da je most preko rijeke siguran, što je u neku ruku certifikat kojim se potvrđuje kvaliteta. Na taj se način može steći simpatija za prodavača koji se ne boji rizika da je negdje pogriješio. Za preporučiti je da se razgovor podijeli po fazama i da se iz svake faze postavi kontrolno pitanje.

3. Značaj pitanja u prodajnom razgovoru

Mora se ljude razumjeti, dobiti uvid u njihovu dušu, u razmišljanja kako bi se mogla dati prikladna ponuda koju će i oni razumjeti pa prihvatiti. Kako to postići? Naravno, putem pitanja. Kad im se tako približi, uđe u njihov emocionalni svijet, može se steći simpatije i biti pritom uvjerljiv. Ne smije se ići u drugu krajnost da ga se mazi gladi, sve povlađuje jer bi to bilo providno i odbijajuće. Klijentu se treba dati mogućnost da izrazi svoje mišljenje, svoje poglede, stajališta, predodžbe, želje te konačno njegove ciljeve. Tako se s njim uspostavlja most razumijevanja, daje mu se osjećaj da ga se zaista razumije. Samo treba pitati, pitati i pitati kako bi klijent dobio osjećaj da ga se razumije i akceptira.

Ne treba odmah ići „in medias res“ tj. odmah krenuti u suštinu predmeta, već ako se procijeni da se ima vremena, može se priča početi s njegovim poslom, pa familijom, hobijem, a onda oko događaja u okolici, svijetu koji nas okružuje, oko stvari koje su slične osiguranju koje se misli ponuditi. Pomalo raste i interes potencijalnog klijenta, spremnost da se sudjeluje u razgovoru te se otkrivaju njegove želje. Kad se dopre do mozga klijenta, tad se otkrije da on zapravo ne želi kupiti osiguranje, već ispuniti svoje želje, a naravno da svatko želi sigurnost.

Pitanja vode do želje klijenta što prodavaču osiguranja daje pravu šansu. To su taktička pitanja, ali uvijek ih je potrebno pametno dozirati i paziti da klijent ne stekne osjećaj kako ga se vodi u teren koji pripada prodavaču.

Može pitati, pitati i pitati, ali to još uvijek na znači da se sluša. Još slušati ne mora značiti i razumjeti. Možemo si predočiti kako primjerice neki komentari u raznim medijima nisu razumljivi za sve slojeve stanovništva. To je kao kad si neke životinje pokušaju zagristi rep, ali je prekratak, pa su pokušaji uzaludni (postoji poznata pri -

ča kako si mačka pokušava zagristi rep…). Rječnik se mora približiti klijentu da on razumije, da prihvati, a ne da mu se „govori kineski“… Aktivno slušati znači razumjeti želje klijenata i izbjeći nesporazume, a pitanja vode razumijevanju. U tu svrhu je prikladan jedan citat Marie Curie: „U životu se ne treba ničega bojati. Treba samo razumjeti“.

4. Zlatna pravila za uspjeh u prodaji osiguranja

• Tko pita, taj vodi razgovor.

• Treba aktivno slušati i razumjeti.

• Pokažite klijentu da vam je stalo do njega.

• Prodaja izaziva otpor, često počinje i s ne, pa je potrebno pronaći pravi put i most do srca klijenta.

• Družite se s drugim prodavačima osiguranja, jer svi imaju slične probleme, a druženja pomažu.

• Smiješite se, jer ćete postati još uspješniji.

• Budite uporni i strpljivi, jer ćete stjecati dragocjena iskustva i biti sve uspješniji.

• Volite svoj posao, vjerujte u ono što prodajete, jer ćete steći povjerenje i raditi posao s veseljem.

Posebno je važno da se za pregovore treba unaprijed pripremiti.

Prodavač osiguranja je dobro organiziran kad unaprijed planira posjet i pripremi se za razgovor s klijentom. Na raspolaganju ima razne „alate“ – kompjutor, smartfon, ali ih ne vadi sve odjednom. To kao kad majstor dođe u kuću pa kopa po kutiji s alatom… Zato je potrebna priprema da se ne nastupa kao majstor koji ne zna točno što treba popraviti. Prodavač se priprema za posjet i planira ga. Slijedi realizacija nakon koje je nužna analiza. Prije posjeta važno je sakupiti informacije o potencijalnom klijentu da ne ispadne za njega „tabula rasa“, jer se već unaprijed može stvoriti nepovjerenje, rezerviranost pa čak i odbijanja. Treba se približiti klijentu, stvoriti povjerenje o kompetentnosti, a ne na licu mjesta kopati po papirima, laptopu i sl. Kuća se gradi s unaprijed pripremljenim projektom. To izgleda na oko samo po sebi razumljivo, ali nije uvijek tako. S većim iskustvo se to sve uspješnije savladava.

Izgleda da se Napoleon nije dobro pripremio za napad u Rusiju, jer bi inače znao koje su to širine koje se ne može samo tako pokoriti, a što ga čeka u Moskvi, kakove su zime… Ruski feldmaršal Kutuzov je imao više strpljena. Za vrijeme bitke je spavao, a kad se probudio pitao je: „Tko je pobijedio?“ i nakon toga se povlačio, te je pustio Napoleona da srlja i dalje. To je ilustracija i argumentacija za dobru pripremu.

A čim se prekorači prag klijenta, na licu se mora pojaviti smiješak.

5. Zaključne napomene

Prodaja nije ništa drugo nego postavljanje inteligentnih pitanja. Prodavač koji puno priča, sazna malo, a onaj koji pita čuje puno, a ako pak aktivno sluša, mnogo razumije. Otvorenim pitanjima se dobiju informacije koje su nužne za dalje vođenje razgovora. Njima se dobiju potrebne želje klijenta. Zatvorenim pitanjima se dobiju odgovori da ili ne. Njima se može upravljati i voditi razgovor, ali postoji i opasnost kad ime previše negativnih odgovora i da se zagubi u tom ne-ritmu. Alternativna pitanja koja se nude klijentu, vode prema bržem zaključivanju posla pa imaju i strateško značenje. Taktička pitanja pomažu da se razgovor usmjeri, ali tu je potrebno više opreza i pitanja se moraju pažljivo dozirati.

Zaobilazna pitanja mogu otvoriti dobru šansu, ali u tom je potrebno više opreza i doziranja. Protupitanja pomažu da se rasvijetli ono što nije potpuno jasno, pomažu da se bolje shvati što klijent zaista želi i dobiva se na vremenu. Sugestivna pitanja sadrže ujedno i odgovor. Pomažu da se razgovor vrati na pozitivan kolosijek.

Kontrolnim pitanjima se saznaje je li klijent zaista slijedi razgovor. Klijentu se pomaže da sudjeluje u razgovoru, vode boljem razumijevanju i većim šansama za uspjeh. Pitanjima pripada i aktivno slušanje. Pravi razgovor počinje s pitanjima prije nego se počne ići u bit posla. Razgovor se mora voditi s prijateljskim tonom, pitanjima se mora podizati interes, a od samog početka treba imati otvorene oči i uši, jer tko pita taj i vodi razgovor. To pravilo moraju prodavači znati i na tome graditi koncepciju razgovora. Priprema za pregovore je garancija dobrog uspjeha.

Studija EuroCommerce-a o digitalnoj pravednosti

Ključ za zaštitu potrošača koji kupuju online

Ecommerce Europe, EuroCommerce i Independent Retail Europe predstavili su sredinom studenoga rezultate studije o „Digitalnoj pravednosti u online maloprodaji“. Ova studija, koju su izradili prof. dr. Jürgen Kühling i Cornelius Sauerborn, zaključuje da je trenutni pravni okvir uglavnom prikladan za osiguranje digitalne pravednosti te da nema potrebe za značajnim izmjenama postojećih pravila vezanih uz problematiku „mračnih obrazaca“. Umjesto toga, predlaže se skup preporuka usmjerenih na jaču provedbu trenutnih pravila i postupne prilagodbe.

Analiza problema „mračnih obrazaca“

Studija je procijenila slučajeve tzv. mračnih obrazaca, koje su istaknuli regulatorni organi i potrošačke organizacije, analizirajući koji se slučajevi najčešće javljaju u online maloprodaji te kako postojeći zakon EU-a može učinkovito riješiti te situacije.

Posljednjih godina mračni obrasci i digitalna pravednost privukli su pozornost EU-a, što je rezultiralo nastojanjima za izmjenu horizontalnog zakonodavstva o zaštiti potrošača koje se primjenjuje na sve trgovce, uključujući 3,5 milijuna europskih trgovaca.

Međutim, najproblematičniji primjeri često uključuju sektore izvan maloprodaje. Stroga pravila mogla bi dovesti do nepotrebnih ograničenja za trgovce na malo, smanjenja inovacija i konkurentnosti u sektoru te smanjenja izbora proizvoda i njihove dostupnosti za potrošače u EU-u.

Postojeća zakonska zaštita

Tri udruženja naglašavaju kako EU već pruža najvišu razinu zaštite potrošača putem zakona poput

GDPR-a, Direktive o e-privatnosti, Zakona o umjetnoj inteligenciji, DMA-a i DSA-a. Nadalje, UCPD-ova sigurnosna mreža djeluje kao sveobuhvatna zaštita. Prema studiji, međudjelovanje ovih zakona učinkovito rješava problem mračnih obrazaca. Umjesto donošenja novih uredbi, fokus bi trebao biti na boljoj provedbi postojećih pravila.

Konačni nalazi studije usredotočuju se na prijedloge dionika da se preokrene teret dokazivanja, zahtijevajući od trgovaca da dokažu točnost potrošačkih pritužbi. Studija je utvrdila kako bi takva promjena potkopala temeljna prava trgovaca u ovom kontekstu.

Glavne preporuke studije

Studija „Digital Fairness in Online Retail“ predlaže:

1. Jaču provedbu postojećih pravila – nema potrebe za značajnim izmjenama pravnog okvira.

2. Postupne prilagodbe – promjene bi se trebale uvoditi od slučaja do slučaja, posebno u sektorima gdje su problemi najizraženiji, kako bi se izbjegla fragmentacija regulatornog krajolika.

3. Proporcionalne intervencije – treba uspostaviti ravnotežu između poduzetničkih sloboda i prava potrošača, izbjegavajući ograničenja koja bi drastično zadirala u poslovne slobode.

4. Utemeljenost na dokazima – svaka promjena zakonodavstva mora biti opravdana jasnim dokazima o njenoj potrebi.

5. Soft law i samoregulacija – dobrovoljne smjernice i mjere poput potvrda o usklađenosti mogu potaknuti najbolje prakse, bez potrebe za rigidnim zakonodavnim promjenama.

6. Evolucija, a ne revolucija – pravna sigurnost ključna je za poslovno okruženje. Postupne prilagodbe zakonodavstva omogućit će tvrtkama i potrošačima da se prilagode novom digitalnom okruženju bez narušavanja koherentnosti postojećih zakona.

Budimpeštanska deklaracija: Fokus na sektor usluga

EuroCommerce u Budimpeštanskoj deklaraciji upozorava da se sektor usluga ne smije zanemariti u naporima za jačanje konkurentnosti EU-a. Deklaracija podržava obnovljene ambicije država člani -

ca EU-a za stvaranje konkurentnije, produktivnije, inovativnije i održivije Unije, uz isticanje važnosti usluga kao ključnog segmenta gospodarstva. Glavni direktor EuroCommerce-a, Christel Delberghe, komentirao je kako su ohrabreni preporukama za jačanje jedinstvenog tržišta i konkurentnosti u izvješćima Letta i Draghi, naglašavajući potrebu za sveobuhvatnom industrijskom strategijom koja uključuje usluge.

Trgovci na malo i veliko, koji čine 10% BDP-a EU-a i zapošljavaju 26 milijuna ljudi, već su pioniri u implementaciji inovacija unutar sektora usluga. Njihova ključna uloga omogućuje koordinaciju rješenja u opskrbnom lancu, poticanje održivih izbora i prihvaćanje energetskih te kružnih i digitalnih rješenja.

U kontekstu geopolitičkih, ekonomskih, demografskih i ekoloških izazova, EU treba pojednostavniti regulatorni okvir i jačati suradnju kako bi se osnažilo jedinstveno tržište. Trgovci na malo i veliko izrazili su spremnost da doprinesu uklanjanju nedostataka u inovacijama, produktivnosti i održivosti te stvaranju dinamičnije i konkurentnije EU.

„Vrijeme je da se izjednače uvjeti za sektor usluga u Europi, kako bi EU i njeni građani u potpunosti iskoristili njegove potencijale,“ zaključio je Delberghe. ST

Zašto nacije propadaju

Za razvoj nacija presudne političke i ekonomske institucije

Zašto nacije propadaju? Pitanje je koje se sve češće postavlja u istraživanjima povijesnih, političkih i ekonomskih čimbenika koji oblikuju sudbine društava. Zašto neke zemlje prosperiraju, dok druge stagniraju ili propadaju? Ključna teza ekonomista i autora Darona Acemoglua i Jamesa A. Robinsona jest da su političke i ekonomske institucije presudne.

Njihova knjiga Zašto nacije propadaju (Why Nations Fail ) analizira kako uključive ili ekstraktivne institucije oblikuju razvoj društava, donoseći jedinstvenu perspektivu na ekonomski i politički napredak.

Uključive nasuprot ekstraktivnim institucijama

Prema autorima, institucije mogu biti:

• Uključive: Omogućuju širokom sloju stanovništva pristup političkim i ekonomskim pravima, promiču inovacije i osiguravaju ravnopravne prilike. Takve institucije potiču održivi gospodarski rast i društvenu jednakost.

• Ekstraktivne: Omogućuju moć i bogatstvo uskom sloju društva na štetu većine. Ove institucije koče ekonomski rast i stvaraju nejednakost, jer su osmišljene za eksploataciju resursa od strane elite.

Acemoglu i Robinson ističu ključne povijesne trenutke, poput Industrijske revolucije ili završetka kolonijalizma, kada su društva imala priliku birati između uspostave

uključivih institucija ili nastavka ekstraktivnih praksi. Primjeri poput Engleske nakon Slavne revolucije 1688. i Južne Koreje pokazuju kako uključive institucije potiču napredak, dok ekstraktivne, poput onih u Sjevernoj Koreji, vode stagnaciji i siromaštvu.

Moć institucija: Povijesni primjeri

Autori kroz knjigu uspoređuju različite povijesne i geografske kontekste. Primjerice:

• Sjeverna i Južna Koreja: Iako dijele isti kulturni i povijesni identitet, različite institucije dovele su do dramatičnih razlika u ekonomskom razvoju.

• Sjedinjene Države i Meksiko: Različiti povijesni putovi i institucionalne prakse objasnili su razlike u prosperitetu.

Autori odbacuju teorije koje ističu zemljopis, klimu ili kulturu kao presudne čimbenike razvoja. Umjesto toga, fokusiraju se na institucije koje određuju distribuciju moći, inovacije i sudjelovanje građana u ekonomiji i politici.

Poruke knjige i važnost za Hrvatsku

Zašto nacije propadaju pruža važne lekcije za zemlje poput Hrvatske. Institucionalne slabosti, poput fragmentirane administracije i nedovoljno razvijenog pravosuđa, često ometaju ekonomski rast. Dekan Zagrebačke škole ekonomije i

menadžmenta, dr. sc. Mato Njavro, naglašava da nacije nisu osuđene na siromaštvo: „Promjena je moguća kroz ključne povijesne prekretnice koje omogućuju prijelaz na uključive institucije.“

Preporuke za budućnost

1. Jačanje demokratskih institucija i vladavine prava

• Borba protiv korupcije: Transparentnost u donošenju odluka i odgovornost političkih lidera ključno su oružje protiv ekstraktivnih institucija koje koriste državne resurse za privatne interese.

• Održavanje slobodnih i pravednih izbora: Uključenost građana u političke procese omogućava da se čuju glasovi različitih slojeva društva. Redoviti i transparentni izbori s odgovarajućom regulativom pomažu u održavanju demo -

kratskog sustava i sprječavaju monopolizaciju moći.

2. Promicanje ekonomskih reformi koje otvaraju tržište

• Pristup kapitalu za šire slojeve društva: Stvaranje fondova i poticajnih programa za male i srednje poduzetnike može proširiti prilike za one koji žele inovirati i sudjelovati u tržištu.

• Poticanje inovacija: Uključive ekonomije često su vođene inovacijama. Poticanje ulaganja u obrazovanje, istraživanje i razvoj može pomoći stvaranju okvira u kojem pojedinci i poduzeća mogu inovirati, doprinoseći ukupnom ekonomskom rastu.

3. Reforma obrazovanja i jednak pristup znanju

• Jednakost u obrazovanju: Jedan od ključnih koraka prema uključivijem društvu je jednak pristup obrazovanju, posebno u STEM (znanost, tehnologija, inženjering, matematika) područjima. Jednaki pristup omogućava ljudima iz različitih socijalnih slojeva da stječu znanja i vještine potrebne za konkurentnost na tržištu rada.

• Kritičko obrazovanje i građanska prava: Osposobljavanje mladih generacija za kritičko razmišljanje i poznavanje građanskih prava, ključ je za jačanje demokratskog društva koje se može oduprijeti ekstraktivnim institucijama.

Profesor emeritus Ljubo Jurčić svakako je najveći zagovornik uspostavljanja i jačanja institucija u nas. Sve zemlje u srednjoj i istočnoj Europi moraju raditi na jačanju institucija, s obzirom da su prošle tranziciju i imaju povijest od najmanje 45 godina nedemokratskih režima, a to se ne može promijeniti preko noći. Stoga se mora raditi na jačanju institucija, učinkovitosti tržišta dobara i tržišta rada i razvijanju financijskih tržišta, stvarajući istodobno produktivniju investicijsku klimu te privlačeći ulaganja. To je, smatra Jurčić, ključ hvatanja koraka s razvijenijim članicama Unije.

4. Osnaživanje civilnog društva i podrška neovisnim medijima

• Poticanje aktivizma: Civilno društvo ima važnu ulogu u poticanju društvenih promjena. Organizacije koje se bore za ljudska prava, okoliš i pravdu mogu doprinijeti uspostavi uključivih institucija.

• Zaštita neovisnosti medija: Sloboda medija osigurava informiranost građana o političkim i ekonomskim događajima, čime se smanjuje mogućnost manipulacije i korupcije unutar vladajućih struktura.

5. Borba protiv monopola i koncentracije ekonomske moći

• Regulacija protiv monopolizma: Zemlje koje žele graditi uključive institucije moraju imati zakone koji sprječavaju prekomjernu koncentraciju bogatstva i moći. Antitrustovski zakoni i regulacija tržišta osiguravaju da ekonomska moć nije koncentrirana u rukama malog broja ljudi.

• Pravedna raspodjela resursa: Pravedna raspodjela resursa osigurava da koristi od ekonomskog rasta dosegnu šire slojeve društva, što jača ukupnu ekonomsku stabilnost i ravnotežu.

6. Podizanje svijesti i edukacija javnosti

• Građanska edukacija i aktivizam: Obrazovanje građana o njihovim pravima i odgovornostima kao i o prednostima uključivih institucija može pomoći u stvaranju svijesti o važnosti demokracije, odgovornosti i pravičnosti.

• Podrška reformama kroz zajedničke inicijative: Promjene u smjeru uključivih institucija često započinju inicijativama na lokalnoj razini. Organiziranje zajednica za postizanje zajedničkih ciljeva poput poboljšanja obrazovanja, zdravstva ili infrastrukture može pomoći u širenju svijesti o važnosti uključivih institucija.

Povijesni primjeri pokazuju da nacije mogu mijenjati sudbinu uspostavom uključivih institucija koje potiču sudjelovanje, ravnopravnost i inovacije. Premda su promjene često suočene s otporom elita, uspjeh ovisi o kolektivnoj svijesti i zalaganju građana. Hrvatska ima priliku graditi inkluzivnije društvo kroz reforme koje jačaju institucije, stvaraju povoljnije poslovno okruženje i osiguravaju pravednost za sve slojeve društva.

Ljubiša Lukuć i Rajko Bujković: Upravljanje odnosima s javnošću

Novi izazovi upravljanja odnosima s javnošću

Veliki je broj radova, stranih, ali i domaćih autora, na temu odnosa s javnošću. Također, danas ne manjka ni udžbenička literatura iz oblasti odnosa s javnošću na srpskom jeziku, kako prijevoda najeminentnijih stranih, tako i autora iz Srbije (spomenimo samo radove Galjine Ognjanov s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu, koja se nedavno oglasila na temu utjecaja umjetne inteligencije na odnose s javnošću). Knjige poznatih autora kao što su Anthony Davis („Public Relations“), Anne Van Der Meiden („Public Relations“) ili grupe američkih autora okupljenih oko gurua PR-a, profesora Dennisa Wilcoxa (Wilcox, D., Cameron, G., Ault, Ph., Agee, W.) prevedene su na nekoliko desetaka svjetskih jezika („Public Relations: Strategies and Tactics“) vrlo brzo nakon objavljivanja i na jezike naroda u našoj regiji. Ovo je bio pokazatelj velikog interesa za problematiku odnosa s javnošću, ali i nedovoljne, tadašnje spremnosti domaćih znanstvenika da udovolje suvremenom interesu sveučilišne i poslovne zajednice.

Danas smo, svakako, svjedoci značajnog povećanja naklada izdanja iz oblasti upravljanja odnosima s javnošću. Tako se ove, 2004. godine, u nakladi renomirane beogradske kuće „HERAedu“ pojavila knjiga „Upravljanje odnosima s javnošću“ dvojice autora dr. Ljubiše Lukića i dr. Rajka Bujkovića.

Značajan pomak u pristupu obilježila je pojava čuvenog djela Ala

i Laure Ries („The Fall of Advertising and the Rise of PR“), koji su istaknuli ključnu karakteristiku odnosa s javnošću, zapravo ključnu razliku u odnosu na oglašavanje –a to je kredibilitet. U međuvremenu bilježimo i jačanje interesa za kreiranje događaja, koji su evoluirali u pravcu stvaranja virtualnih i hibridnih događaja. Utisak je da je funkcija odnosa s javnošću ostala vrlo važna za suvremene aktere na tržištu, ali i u javnim poslovima. U tom okviru, odnosi s javnošću javljaju se kao specifična produkcija – proizvodnja vijesti iz kompanija.

Specifična djelatnost, kao što su odnosi s javnošću (neki autori bi rekli „odnosi s javnostima“, ukazujući na činjenicu da svaki segment javnosti zaslužuje posebno obraćanje, kako po suštini poruka, tako i po upotrebi odgovarajućih medija), otvara pitanja o moralnom aspektu poruka, njihovoj vjerodostojnosti i istinitosti. Digitalni marketing i elektronski mediji čine ove aspekte izuzetno delikatnima i vrijednima velike pažnje.

Odnosi s javnošću očekuju turbulentnu budućnost i daljnji razvoj struke. Područja u kojima su odnosi s javnošću neizbježni šire se i na sektore koji su dosad bili udaljeni od užeg shvaćanja tržišta (javni sektor, javna uprava, umjetnost…). Odnosi s javnošću postaju sve značajniji u upravljačkim procesima organizacija, o čemu sustavno i znanstveno pišu autori Lukić i Bujković u knjizi „Upravljanje odnosima s javnošću“.

Knjiga, koja obuhvaća klasične teme i sadrži posebno poglavlje o odnosima s lokalnom zajednicom te o „odnosima s javnošću i neprofitnim organizacijama“, ističe se i analizom pravnih i etičkih problema u kontekstu odnosa s javnošću. Osim toga, autori su proveli niz manjih empirijskih istraživanja, posebno u oblasti interne i online komunikacije.

Knjiga je uspješno predstavljena na Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu, krajem listopada 2024. godine, s pozitivnim recenzijama profesora Siniše Zarića, profesorice Milice Slijepčević iz Beograda te profesora Christa Kaftandyieva iz Bugarske. Također, vizualni identitet knjige, s inovativnim dizajnom korica Koste Krsmanovića, pridonosi njezinoj atraktivnosti.

Priredio prof. dr. Siniša Zarić

Zvonimir Pavlek: Vještine uspješne komunikacije

Komuniciranje preko medija, komuniciranje

u prodaji, prezentaciji i osiguranju

„Uspjeh donosi veselje za novi uspjeh, a novi uspjeh donosi novo veselje“ (Manfred Heinrich)

Naš uspjeh u velikoj mjeri ovisi o načinu na koji komuniciramo, i to više nego o bilo kojem drugom znanju ili vještini koju stječemo tijekom života, bilo privatno ili poslovno. Svakodnevno razgovaramo, pregovaramo, postavljamo pitanja, molimo, zahvaljujemo, uvjeravamo, educiramo i radimo brojne druge radnje – sve to je komunikacija. Komunikacijom ostvarujemo određene ciljeve, bilo privatne ili poslovne, primjerice prodajom, koja je u suštini komunikacija. Međutim, o komunikaciji kao nečemu što je važno, neki bi rekli presudno, često ne razmišljamo niti joj pridajemo potrebnu pozornost. Sigurno je da je naša komunikacija, kako u privatnom životu tako i u poslovnom okruženju, često rutinska. No, ako se posvetimo poboljšanju vlastitih komunikacijskih vještina, ona postaje prava umjetnost koja donosi višestruke plodove i veće osobno zadovoljstvo.

U posljednje vrijeme svjedoci smo poplave raznih edukacijskih procesa, seminara, radionica, popularne literature i gurua koji za sve probleme nude instant rješenja te obećanja o brzom postizanju „četverolisne djeteline“ i trajnom uspjehu. No, je li to doista tako? Činjenica je da se svega u životu možemo odreći, ali jedne stvari ne – komunikacije. Ona je temeljni proces, kako u privatnom tako i u poslovnom životu. Svi znamo poznatu rečenicu „Život je težak“, što je u određenoj

mjeri istina, ali točnije je reći „Život je zamršen“. Svaka osoba mora pronaći svoj put kroz život. Ne postoji univerzalni priručnik za samopomoć, formule ili jednostavni odgovori. Put koji je prikladan za jednu osobu ili tvrtku, za drugu može biti potpuno pogrešan. Upravo zbog toga Zvonimir Pavlek, bard hrvatskog marketinga i uspješan teoretičar i praktičar komunikacije, donosi svoju najnoviju knjigu „Vještine uspješne komunikacije“. Pavlek, koji iza sebe ima brojna ostvarenja koja svjedoče o njegovoj kreativnosti, inovativnosti i poznavanju marketinških i komunikacijskih strategija, u ovoj knjizi detaljno razrađuje sve aspekte uspješne komunikacije u suvremenom svijetu. Širenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, posebno društvenih mreža i proširene stvarnosti, oblikovalo je potpuno novo komunikacijsko okruženje. Poslovna komunikacija između proizvođača, trgovaca i potrošača ubrzano se premješta s tradicionalnih na digitalne medije. Internet i društvene mreže omogućili su jednostavniji, ali ne nužno i učinkovitiji doseg do velikog broja potencijalnih kupaca. S razvojem digitalnih tehnologija, u marketing teoriji i praksi javlja se spoznaja o potrebi integracije tradicionalne i digitalne komunikacije, pri čemu izravna komunikacija dobiva novu dimenziju.

Pavlek čitatelju plastično objašnjava nove trendove u marketingu i komunikaciji koje donosi digitalizacija, istovremeno naglašavajući važnost izravne komunikacije. Prvi dio knjige posvećen je promje -

nama u klasičnoj marketinškoj paradigmi i utjecaju digitalnog marketinga, s naglaskom na uravnotežen pristup kombinaciji digitalnih i tradicionalnih medija u komunikacijskim procesima. Drugi dio knjige usmjeren je na obilježja učinkovite izravne komunikacije, kako kroz digitalne, tako i kroz tradicionalne kanale, s posebnim osvrtom na bihevioralne i psihološke aspekte. Treći dio fokusira se na metode i vještine potrebne za uspješnu komunikaciju, osobito u prodaji i osiguranju.

Zahvaljujući bogatom praktičnom iskustvu i širokoj teorijskoj pozadini, Zvonko Pavlek doprinosi proučavanju marketinške komunikacije naglašavajući kako je temelj svakog uspjeha komunikacija. U današnjem poslovnom svijetu, gdje su proizvod i cijena često u fokusu, Pavlek podsjeća na ključnu treću dimenziju – komunikaciju.

Priredio mr. sc. Branko Pavlović

Vrijeme je za... KVIZ

1. Gdje je Pevex otvorio svoj 30. prodajni centar?

a) u Splitu.

b) u Poreču.

c) u Velikoj Gorici.

2. IKEA Hrvatska je među najuspješnijim IKEA tržištima u svijetu. Koliki rast prihoda bilježi u protekloj godini?

a) 11,2 %.

b) 10,4 %.

c) 8,3 %.

5. U novom godišnjem izvješću „Digitalna obrana“ Microsoft je upozorio na zabrinjavajući rast kibernetičkih napada u svijetu. Koliko ih je dnevno?

a) 350 milijuna

b) 600 milijuna.

c) 800 milijuna.

3. U digitalizaciji poslovanja, kad je riječ o izdavanju računa, koji način prevladava?

a) online slanje računa.

b) ispis na papir.

c) presnimka na CD rom.

6. Koliko Hrvatskih vinara ove godine sudjeluje na međunarodnom sajmu Wine Vision u Beogradu?

a) 15.

b) 22.

c) 48.

4. Iz kojeg trgovačkog lanca dolazi čak trećina svih donacija hrane u Hrvatskoj?

a) iz Lidla.

b) iz Kauflanda.

c) iz Konzuma.

7. Koliko su godina rada prošli mjesec proslavili Hrvatski izvoznici?

a) 20.

b) 25.

c) 15.

8. Na koliko će biti povećan prag za ulazak u sustav PDV-a?

a) na 50.000 eura.

b) na 60.000 eura.

c) na 70.000 eura.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Zvonimir Pavlek: Vještine uspješne komunikacije

2min
pages 69-70

Ljubiša Lukuć i Rajko Bujković: Upravljanje odnosima s javnošću Novi izazovi upravljanja odnosima s javnošću

2min
page 68

Zašto nacije propadaju Za razvoj nacija presudne političke i ekonomske institucije

3min
pages 66-67

Ključ za zaštitu potrošača koji kupuju online

2min
pages 64-65

Pitanja

9min
pages 60-64

Značaj ulaska Republike Hrvatske u OECD

6min
pages 56-59

Uloga gospodarske diplomacije u rješavanju

3min
pages 54-56

91. UFI Globalni kongres 2024. Pretvaranje promjena u nove šanse

4min
pages 52-54

Omjer cijene i kvalitete sve važniji

5min
pages 46-50

učenika Trgovačke škole iz Zagreba Konferencija MAGROS 2024. – budućnost je započela

5min
pages 42-45

Upravljanje kategorijama u FMCG-u

4min
pages 40-42

Budućnost maloprodaje: Kako AI poboljšava iskustvo kupnje

4min
pages 36-40

Novi trendovi i koncepti u postizanju održive trgovine i maloprodaje

1min
page 35

NIQ Adriatik predstavlja podatke o prodaji FMCG i Tech Durables tržišta za treći kvartal 2024.

6min
pages 32-35

Model internog transporta INA d.d.

18min
pages 24-31

Rast paketnih pošiljaka u Hrvatskoj i zaštita potrošača - izazovi sigurnosti pri online kupovini

5min
pages 22-23

Lideri se moraju pripremiti za

3min
pages 20-21

Hipermaxi S.A.: Vodeći lanac supermarketa u Boliviji

2min
pages 18-19

KLASIKA ILI ROCK?

3min
pages 15-18

Zapostavljeni proizvodnja i izvoz

6min
pages 12-14

BIJELA KNJIGA 2025

2min
pages 10-12

Što donosi 2025.

6min
pages 6-8, 10

Za najbolji poklon uvijek je pravo vrijeme!

0
pages 3-5

Vrijeme je za... KVIZ

0
pages 70-71

Zvonimir Pavlek: Vještine uspješne komunikacije

2min
pages 69-70

Ljubiša Lukuć i Rajko Bujković: Upravljanje odnosima s javnošću Novi izazovi upravljanja odnosima s javnošću

2min
page 68

Zašto nacije propadaju Za razvoj nacija presudne političke i ekonomske institucije

3min
pages 66-67

Ključ za zaštitu potrošača koji kupuju online

2min
pages 64-65

Pitanja

9min
pages 60-64

Značaj ulaska Republike Hrvatske u OECD

6min
pages 56-59

Uloga gospodarske diplomacije u rješavanju

3min
pages 54-56

91. UFI Globalni kongres 2024. Pretvaranje promjena u nove šanse

4min
pages 52-54

Dodijeljene nagrade turističkih novinara i pisaca u turizmu

2min
pages 50-51

Omjer cijene i kvalitete sve važniji

5min
pages 46-50

PRINGLESOVA PUSTOLOVINA: KRIVUDAVI PUT HRSKAVIH KRUMPIRIĆA

1min
pages 45-46

učenika Trgovačke škole iz Zagreba Konferencija MAGROS 2024. – budućnost je započela

5min
pages 42-45

Upravljanje kategorijama u FMCG-u

4min
pages 40-42

Budućnost maloprodaje: Kako AI poboljšava iskustvo kupnje

4min
pages 36-40

Novi trendovi i koncepti u postizanju održive trgovine i maloprodaje

1min
page 35

NIQ Adriatik predstavlja podatke o prodaji FMCG i Tech Durables tržišta za treći kvartal 2024.

6min
pages 32-35

Model internog transporta INA d.d.

18min
pages 24-31

Rast paketnih pošiljaka u Hrvatskoj i zaštita potrošača - izazovi sigurnosti pri online kupovini

5min
pages 22-23

Lideri se moraju pripremiti za

3min
pages 20-21

Hipermaxi S.A.: Vodeći lanac supermarketa u Boliviji

2min
pages 18-19

KLASIKA ILI ROCK?

3min
pages 15-18

Zapostavljeni proizvodnja i izvoz

6min
pages 12-14

BIJELA KNJIGA 2025

2min
pages 10-12

Što donosi 2025.

6min
pages 6-8, 10
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.