Suvremena trgovina 2-2024

Page 122

Suvremena

UDK 339, ISSN 1330-0180, CODEN SUTREE, VOL. 49, BROJ 2

Logistika i održiva mobilnost + dodatak broju:

Potreban brži razvoj eksperimentalne ekonomije l Tržište trgovine na malo mješovitom robom l Deset vodećih načela za post-digitalni svijet l Unatoč izazovnim vremenima potrošači se nastavljaju snalaziti l Pitanja bitna za poslovanje društva l Hoće li komercijalizacija uništiti humanost l Zdravlje kao ključna tema Europskog i Hrvatskog turizma l Nužne inovacije u odnosima s industrijskim partnerima l Programi vjernosti u maloprodaji kao odgovor na inflaciju l Simbioza poslovnih događaja i sajamske industrije l Cost Liaise Action

STRUČNI ČASOPIS ZA TRGOVINU trgovina
www.suvremena.hr
Zapostavljena domena poduzetništva

Va r a ž d i n s k e To p l i c e

ZAJAMČEN ODMOR UZ VRHUNSKI WELLNESS

- terapije termalnom vodom, balneo kupke, vanjski i unutarnji grijani bazeni s termalnom vodom, saune, fizioterapija, suvremeni interijer s visokotehnološkim uređajima za rekreaciju i zdravstvenu terapiju, beauty kutak...

Zagrebačka 5, Varaždinske Toplice, T. 042 250 130 E: info@bernarda-tourism.eu

r e s t o r a n

Uživajte u gastro-kreacijama naših chefova kuhinje koji će se potruditi pripremiti Vam nešto jedinst veno. St voriti savršeni spoj ukusnih i originalnih jela, a istovremeno izvornih i prirodnih.

Zagrebačka 7, Varaždinske Toplice .restoran-bernarda.eu tel. 042 633 030

• inovativni individualno prilagođeni kreveti i madraci u veličinama prema želji

• visokokvalitetni kreveti i madraci za hotele, pansione i apartmane

• kutne garniture, pomoćni ležajevi

• vrhunski ergonomski antibakterijski jastuci

• dječji antibakterijski madraci

• medicinski antidekubitalni madraci i jastuci

• krevetni sustavi za plovila

dobar san za zdrav život B e r n a r d a d . o . o . • Č a k o v e č k a 1 3 6 A , P u š ć i n e - N e d e l i š ć e , t e l : 0 4 0 8 9 5 3 0 0 • w w w . b e r n a r d a . h r
H O T E L

Sve što želim, že li m o dma h!

Naruči online na dm.hr, odaberi željenu prodavaonicu i za 90 minuta Vaša je narudžba spremna za preuzimanje.

dm.hr

*Unutar radnog vremena dm prodavaonice. Za sve registrirane kupce na dm.hr, ekspresno preuzimanje u dm prodavaonici uvijek je besplatno.

dm.hr Moj dm App

PRIJAVA - UGOVOR br.

Rok prijave: 18. 3. 2024.

PODACI O IZLAGAČU

svibanj 2024.

svibanj 2024.

1. NEOPOZIVO ZAKUPLJUJEMO

svibanj 2024.

svibanj 2024.

(najmanji zakupljeni prostor20m2)

(samo etison)

Uređeni izložbeni prostor za štand –office podrazumjeva: Zakup prostora, montaža štanda – office (system ,,abstract”) po skici koju dostavlja izlagač ili po dogovoru, pult, sto, 4 stolice, kanta za smeće radna svjetla, (najmanji zakupljeni prostor 20m2)

svibanj 2024.

(po 10+10m2)

2. DODATNI INVENTAR

svibanj 2024.

9. svibanj 2024.

svibanj 2024.

(Sudopera, rešo, priključak vode)

3. DODATNE USLUGE

svibanj 2024.

(uz prijavu obavezno dostaviti logotip i znak u elektronskoj formi u vektorskoj verziji)

rujan 2024.

4. REKLAMNE USLUGE

(po započetom satu nosivost do 3 tone)

(za vrijeme trajanja izložbe)

(7m visine-zastavu obezbjeđuje izlagač-za vreme trajanja izložbe)

5. listopad 2024. 7. listopad 2024.

Reklamna strana u katalogu
AD Jadranski sajam, Trg slobode 5, 85310 Budva / Tel: +382 33 410 408 , +382 33 452 132, Fax: +382 69 022 828, E-mail: sajam@jadranskisajam.co.me • www.adriafair.co.me 3. Apr 2024 7. Apr 2024 46. SA JAM NAMJEŠTA JA, OPREME Z A DOMAĆINST VA , POSLOVNE PROSTORE I UNUTRAŠNJU DEKORACIJU
15.
38.
NAUTIKE I OPREME ZA SPORT, KAMPING I REKREACIJU
15.
19.
AUTOMOBILA, SAJAM MOTO OPREME, EV-SAJAM 9.
15.
32. MEĐUNARODNI SAJAM TURIZMA, OPREME ZA HOTELIJERSTVO I UGOSTITELJSTVO
15.
49. SAJAM HRANE  FORMULARI ZA PRIJAVU 15.
15.
BAZAR
ŠIROKE POTROŠNJE
SAJAM u
44.
10.
POSLOVNIH USLUGA u
izložbe:
9.
SAJAM
9.
SAJAM
ROBE
i LJETNI
pripremi
SAJAM GRAĐEVINARSTVA
SAJAM ENERGETIKE, SAJAM
pripremi

Glavni i odgovorni urednik: Srećko SERTIĆ

Zamjenik glavnog urednika: mr.sc. Branko PAVLOVIĆ

Uredništvo: dr.sc. Antun BENČIĆ, prof.dr.sc. Krešimir BUNTAK, prof. Gabrijela ČORKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Dario DUNKOVIĆ, izv.prof.dr.sc. Aleksandar ERCEG, Ante GAVRANOVIĆ, Željko JELIĆ, prof.dr.sc. Ljubo JURČIĆ, Ivana KOLAR, dr.sc. Matija KOVAČIĆ, dr.sc. Zvonimir PAVLEK, prof.dr.sc. Zdenko SEGETLIJA

Savjet časopisa:

doc.dr.sc. Rajko BUJKOVIĆ, direktor, Jadranski sajam, Budva, Crna gora • Ivica CEROVEČKI, predsjednik Nadzornog odbora, KOTKA, Krapina • prof. Darko GRGURIĆ, ravnatelj, TRGOVAČKA ŠKOLA ZAGREB • prof.dr.sc. Jugoslav JOVIČIĆ, Univerzitet u Travniku, BiH

• Ivan KATAVIĆ, vlasnik, KTC, Križevci

• dipl.inž. Darko KNEZ, predsjednik

Uprave BADEL 1862, Zagreb • mag.

Franc PANGERL, predsjednik Upravnog odbora, CELJSKI SEJEM, Celje, Slovenija

• dipl.oec. Mijo ŠIMIĆ, predsjednik Nadzornog odbora, TEKSTILPROMET, Zagreb • Zlatica ŠTULIĆ, predsjednica, SINDIKAT TRGOVINE HRVAT SKE • dipl. oec. Josip ZAHER, predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK-a za trgovinu • prof.dr.sc. Siniša ZARIĆ, Ekonomski fakultet Beograd, Srbija

Časopis izlazi dvomjesečno

Godišnja pretplata: 19,91 € za šest brojeva

Uprava i Uredništvo: 10090 Zagreb, Nove Rašljice 2 tel./faks: 01 3499 034 mob.: 099 2136 540

Izdavač: SENIKO studio d.o.o. za trgovinu i usluge

Za izdavača: Srećko SERTIĆ, direktor e-mail: direktor@suvremena.hr Web portal: www.suvremena.hr

Tisak: Tiskara Zelina d.d., Katarine Krizmanić 1, Sveti Ivan Zelina

Uredništvo se ograđuje od osobnih stavova autora.

Naslovna stranica: Logistika

Vol. 49 br. 2 str. 1-80 Zagreb, travanj 2024.

S a d r ž a j

Zapostavljena domena poduzetništva Ante Gavranović

Talijansko-hrvatska gospodarska komora - vrata za vaš uspjeh Srećko Sertić

Potreban brži razvoj eksperimentalne ekonomije 12

Tržište trgovine na malo mješovitom robom Ivona Bačelić Grgić, dipl.oec. 14

Unatoč izazovnim vremenima potrošači se nastavljaju snalaziti

Tržnice Zagreb sa strateškim smjernicama razvoja 2024

za

bitna za poslovanje društva i donošenje odluka uprave društva

simbioza – COST LIAISE ACTION

sveobuhvatnu

Top

vjernosti u maloprodaji kao odgovor na

komercijalizacija uništiti humanost?

Zdravlje kao ključna tema Europskog i Hrvatskog turizma

u odnosima s industrijskim partnerima

poslovnih događaja - (MICE)

11. državno natjecanje

Poslovni izazov – Poreč 2024.

Učenici, znate li što je to „bunker“

dipl.oec. u međunarodnom pomorskom transportu?

EuroCommerce: Trgovci podržavaju brz, inovativan i jeftin paneuropski način plaćanja

www.suvremena.hr 5
CODEN SUTREE ISSN
UDK 339
1330-0180
trgovina STRUČNI
Suvremena
ČASOPIS ZA TRGOVINU
8
6
Zorana
20
Krajinović
Ema Culi, mag.oec., univ.spec.oec. 24 Vrijeme je za... KVIZ Gabrijela Čorković, prof. 27 Deset vodećih
A.G. 28
Petrić 32 Industrijska
izv.prof.dr.sc. Aleksandar Erceg 36 Legendarni Camel proširuje svoju obitelj 39 King Cross kreće u
rekonstrukciju 42 Završeno
42 Programi
Tanja Jurković 43 Hoće li
A.G. 46
načela
post-digitalni svijet
Pitanja
Petar
natjecanje METRO Junior
Chef
inflaciju
Ivana Kolar 48 Nužne
52 Simbioza
i sajamske industrije mr.sc. Branko Pavlović 54 Izlog za trendove i inovacije 58 Održano
Doris Jukić
Kristijan Marenščak 60
inovacije
Ivana
Lucija Čapalija,
62 Uspješno komuniciranje u
dr.sc. Zvonimir Pavlek 66
A.G. 72 Nove knjige 74 Mala škola trgovine G.Č. 78
Prezzi,
prof.
marketingu (7)

Zapostavljena domena poduzetništva

Ludwig Erhard, otac socijalno tržišnoga gospodarstva, sažeo je svojevremeno svoja uvjerenja o tome na sljedeći način: „Želim se dokazati vlastitom snagom i sam snositi rizike života. Država bi mi trebala osigurati da to mogu. U takvoj ravnoteži socijalno tržišno gospodarstvo temelji se na temeljnim vrijednostima osobne slobode, odgovornosti, osobne inicijative i zajedništva, umjerenosti i štedljivosti. To je osnova na kojoj proizlazi ozbiljnost prema ekonomskim i socijalnim problemima građana, što čini mogućom svaku dobru gospodarsku politiku u vremenu globalizacije, tehnoloških promjena i digitalizacije“. Svoju viziju zasnivao je na jačanju malog i srednjeg poduzetništva. To je i logično, jer u Njemačkoj, lokomotivi ekonomskog razvoja i stabilnosti EU, malo i srednje poduzetništvo čini 99,3 posto.

Malo i srednje poduzetništvo u sličnim omjerima sudjeluje i u hrvatskom gospodarstvu i veoma je važna komponenta u koncipiranju i ostvarivanju BDPa. Začuđuje stoga da je u aktualnim programima političkih strana -

ka vrlo malo riječ o poduzetništvu kao temeljnoj pretpostavci bržeg razvoja gospodarstva i društva u cjelini. Hrvatskoj je potreban brži razvoj kako bi premostila velike razlike u odnosu na prosjek dostignuća EU-a, a bez snažnije orijentacije na poduzetništvo to je ne -

moguće ostvariti. Bitna je, naime, odgovarajuća materijalna baza, a na njoj se izgrađuje društvena infrastruktura i mjeri uspješnost u razvoju pojedine zemlje. Uz to, odnos prema poduzetništvu ključan je za pokretanje promjena i razvojni skok koji je Hrvatskoj potreban.

6 Suvremena trgovina 2(49) u žarištu
Ante Gavranović

Ciljevi i stvarnost Četiri su temeljna cilja koji uključuju ostvarivanje stabilnog i trajnog gospodarskog rasta, stvaranje novih i kvalitetnih radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja i demografska obnova te društvena pravednost i solidarnost. Dodajmo tome i pet osnovnih stupova za razvoj poduzetništva. To se odnosi na cjelovitu poreznu reforma i olakšavanje uvjeta poslovanja poduzetnicima i ulagačima. Drugo, odnosi se na ulaganja u generatore rasta i širu orijentaciju na izvoz. To podrazumijeva mjere u cilju povećanja učinkovitosti institucija, što uključuje pojednostavljenje pravila i ubrzanje rada administracije i sudova. To ujedno pretpostavlja jačanje i održivost javnih financija, što je temelj trajnog ekonomskog rasta i ukupne ekonomske stabilnosti.

Odnos prema (zapostavljenom) poduzetništvu postaje ključan element ukupne razvojne, ekonomske i socijalne politike. Sada tek spoznajemo koliko je neoprostivih grješaka napravljeno zato što smo, nažalost, zapostavili i devastirali neke segmente u kojima smo

imali uspješne rezultate prije osamostaljenja. Tu prije svega mislimo na poljoprivredu i prerađivačku industriju. Ostao nam je još, dakle, taj sektor malog gospodarstva koji je danas predvodnik gospodarskog rasta: od poduzetnika u turizmu, preko građevinskog sektora do prosperitetnog IT sektora itd. On je, nažalost, čemu upravo svjedočimo, najosjetljiviji na eksterne promjene. Suradnju s poduzetnicima treba stoga njegovati, osluškivati njihove ideje i zajednički unaprjeđivati uvjete za njihov daljnji rast i razvitak. A to danas, svjedoci smo, nije ni približno na zadovoljavajućoj razini. Dijalog s poduzetnicima i udrugama poduzetnika treba biti puno aktivniji i otvoreniji, država tu mora biti partner, pružiti ruku, otvarati nove prostore i mogućnosti za poduzetnike.

Mala i srednja poduzeća suočila su se posljednjih godina s brojnim izazovima i poremećajima u poslovanju. Prema rezultatima istraživanja koje je provela Europska komisija radi pripreme Godišnjeg izvješća o malim i srednjim poduzećima u Europskoj uniji 2020/2021, kao ključni izazovi identificirani su pad pro -

daje, poteškoće s uvozom materijala, robe i usluga, poslovanje s gubitkom te poremećaji u lancu opskrbe. Nadalje, sami poduzetnici u istraživanju su naveli i financijske aspekte poput povećanja cijena materijala, proizvoda i usluga te kašnjenja u plaćanju uzrokovanih pandemijom. Naši poduzetnici susreću se sa svim tim nedaćama, ponegdje i u znatno izraženijem obliku, pa je važno kako ćemo ih prevladati.

Fokus na reindustrijalizaciju i zapošljavanje

Vezano uz reindustrijalizaciju, svaka buduća Vlada trebala bi ozbiljno poraditi na povećanju industrijske konkurentnosti, budući da bi industrija trebala zadržati ulogu ovdašnjeg pokretača održivog razvoja i zapošljavanja. Isto tako, trebamo pronaći jasne tržišne mehanizme zaštite domaće proizvodnje kroz podršku domaćim proizvođačima, jačanjem proizvodnih kapaciteta s dodanom vrijednosti i kroz djelotvornu provedbu i nadzor nad tržištem. To ujedno pretpostavlja aktivno djelovanje na protudampinškoj politici, čime će se hrvatske proizvođače poticati na sudjelovanje u postupcima javne nabave. Hrvatska je na začelju po uključivanju radno sposobnog stanovništva u procese tržišta rada, što je u uvjetima smanjivanja demografskih potencijala objektivno nedopustivo. Politika prema poduzetništvu može te nepovoljne trendove izmijeniti.

To bi morao biti sastavni dio programa svih stranaka koje stvarno žele probitak i jačanje hrvatskog gospodarstva, ali i ravnomjerniji društveni razvoj. To ne smije biti (i ostati) samo „mrtvo slovo“ na papiru, već trajna odrednica ekonomske i socijalne politike. Sudeći prema programima političkih stranaka, poduzetništvo ostaje samo parola, ali u realizaciji i dalje ima ulogu „uspavane Snjegulice“.

www.suvremena.hr 7
ST

O poslovnim odnosima Hrvatske i Italije razgovarali smo s Andreom Perkov, generalnom direktoricom

Talijansko-hrvatske gospodarske komore.

Talijansko-hrvatska gospodarska komora

- vrata za vaš

uspjeh

Komora organizira niz aktivnosti u Hrvatskoj i Italiji, od političkih sastanaka sa zastupnicima vlasti do realizacije evenata, kongresa, seminara na aktualne teme, networking događanja, sajmova, misija buyera, promocija proizvoda i usluga. Naš je cilj pokriti sve sektore, doprinijeti zaista gospodarskom rastu i stabilnosti naše obje zemlje, razmijeniti ono najbolje što obje zemlje mogu ponuditi i stvarati prijateljsko okružje, privlačno za ulaganja uz dodatak kulture i, naravno, dobre hrane i vrhunskih vina.

8 Suvremena trgovina 2(49) gospodarska diplomacija

ST: Italija je najvažnije tržište za izvoz roba iz Hrvatske i drugo tržište prema vrijednosti izvoza usluga, što je smješta na drugo mjesto prema vrijednosti ukupnog izvoza roba i usluga, nakon Njemačke. To pokazuje koliko je važna gospodarska suradnju dviju država. Jeste li zadovoljni tim kretanjima?

Perkov: Italija je u posljednje dvije godine značajno povećala obujam robne razmjene s Hrvatskom te se u 2022. i 2023. pozicionirala kao prvi trgovinski partner ispred Njemačke.

Naravno da nas to čini zadovoljnima. Zabilježili smo rekordne brojeve, a kada se to pretvori u novac, pričamo o robnoj razmjeni u visini iznad 8 milijardi €.

ST: Vrijednosti robnog izvoza i izvoza usluga posljednjih godina imaju trend rasta, što se dijelom može pripisati pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i njime olakšane vanjskotrgovinske razmjene. Međutim, dugoročnije promatrano, udio robnog izvoza u Italiju u ukupnom je izvozu znatno smanjen u odnosu na pretkrizno razdoblje. Gdje su uzroci takvih kretanja?

Perkov: Pristupanje Uniji svakako je olakšalo fluktuaciju roba, usluga, ali i osoba, ali je točno da Hrvatska bilježi pad izvoza prema Italiji.

Ulaskom u valutnu zajednicu, kao i pristupanje Schengenskom prostoru, omogućili su da se protok poveća i olakša. Nažalost, Hrvatska je zemlja okrenuto uvozu puno više nego vlastitoj proizvodnji i izvozu robe pa tako i prema Italiji. Iako su neki proizvodi tradicionalno priznati i konzumiraju se u Italiji, mi vidimo i problematike. Prvenstveno mislim da proizvođači u Hrvatskoj još uvijek nisu ili su nedovoljno u trendu s globalnim marketinškim aktivnostima, kao i samoj digitalizaciji proizvodnih procesa, logistike i uopće digitalne tranzicije, što nas usporava i stavlja u poziciju slabije konkurentnosti. U konačnici, to dovodi do pada u bro -

jevima u odnosu na druge zemlje koje su reformski pristupile digitalnoj tranziciji.

ST: Važnost Italije za hrvatsko gospodarstvo je nepobitna, što potvrđuje visok udio robne razmjene s Italijom, bilo da je riječ o izvozu ili uvozu, ulaganjima, podršci malim i srednjim poduzećima. Hoće li se taj trend održati?

Perkov: Ono čemu ja osobno svjedočim je i daljnji rast interesa ne samo u robnoj razmjeni već i u direktnim ulaganjima. Transfer tehnologija i znanja je Hrvatskoj više nego dobro došao, a talijanskim in -

vestitorima Hrvatska je i dalje izuzetno interesantna posebno zbog svoje geostrateške pozicije, odlične cestovne i zračne povezanosti. Međutim, moram se osvrnuti i na nedostatke, a to je željeznička moderna infrastruktura te spora i obilna administracija, koja često dovodi i do odustajanja investitora.

Tu se naša Komora pozicionira i bori kako bi ubrzala i olakšala procese te privukla i omogućila investitoru da ostane i samim time stvara dodatne vrijednosti u Hrvatskoj, od radnih mjesta do konkurentnosti zemlje.

www.suvremena.hr 9

gospodarska diplomacija

ST: Posljednjih su godina prisutni pozitivni trendovi u kretanju salda razmjene roba i usluga s Italijom, tako da je taj saldo prešao iz deficita u suficit (2017.). To znači da je utjecaj razmjene roba i usluga s Italijom imao pozitivan utjecaj na kretanje hrvatskog gospodarstva, odnosno BDPa. Osim toga, dobro zvuči i činjenica da Hrvatska s četvrtim gospodarstvom EU-a ostvaruje robno-uslužni suficit. Kakva su sadašnja kretanja u tom pogledu na razini 2023?

Perkov: Još uvijek je rano za govoriti o rezultatima iz prethodne godine jer nemamo potpunu sliku, a statistike su još u izradi.

Ono što neslužbeno mogu reći je da su kretanja i dalje u istom smjeru, saldo je u suficitu. Kada govorimo o proizvodima, bilježimo ih prvenstveno u prehrambenom sektoru, metalurgiji i drvnom sektoru. Pričekati ćemo još neko vrijeme za egzaktne brojeve, ali svakako pozitivan trend ostaje.

ST: Odnosi Hrvatske i Italije tradicionalno su dobri, politički i ekonomski. Italija je lider u robnoj razmjeni s Hrvatskom, važno emitivno turističko tržište, ali i jedan je od značajnijih ulagača. U percepciji hrvatske javnosti najizraženija su talijanska ulaganja u bankovni sektor. Nekoliko je većih investicija u proizvodnji, poput Benettona, Calzedonije i ABSa, no dojam je da industrijska proizvodnja nije značajnije u fokusu talijanskih ulagača. Zašto je tako? Kakva je točno struktura ulaganja?

Perkov: Jako ste dobro detektirali ovu problematiku. Italija je zaista jedan od najvećih ulagača u Hrvatskoj, ali nije javno istaknuta. Mislim da je jednim dijelom tu bitna i već nekako tradicionalna pozicija Njemačke, ali i nedovoljna medijska pažnja prema talijanskim investicijama. Banke, tj. financijski sektor prednjači, naveli ste samo neke od najvećih ulagača, ali njih je znatno više u proizvodnim procesima.

Drvna industrija, energetski sektor, ulaganja u visoke tehnologi-

je u industriji, proizvodnja visoko tehnoloških materijala, ambalaže… sve su to istaknuti ulagači iz Italije već dobro pozicionirani u Hrvatskoj kada pričamo o proizvodnim procesima.

ST: Italija ima niz velikih ulaganja u infrastrukturu, od izgradnje cesta, vodovoda, obnovljivih izvora energija, IT sektora i sl. Koliko znamo, trenutačno je u tijeku nekoliko velikih projekata čija vrijednost nadmašuje 100 milijuna eura, a kroz naredne dvije do tri godine broj će projekata rasti. Na što je usredotočena pozornost talijanskih partnera?

Perkov: Jako nas raduje činjenica da postoji porast interesa talijanskih investitora. Naveli ste neke od sektora u kojima su zaista u tijeku investicije u vrijednosti od više od 100 milijuna eura i taj broj raste.

Izniman interes je u sektoru turizma, visoko kvalitetnog luksuznog turizma, nautičkog turizma i marina, obnovljivih izvora energije posebno u sektoru energije vodika, kao i za ulaganja i dalje u infrastrukturu, počevši od inženjeringa do kompletne izgradnje i nadzora, u čemu Italija ima zaista izvrsne stručnjake.

ST: Zapažen je pad dolaska talijanskih turista, koji su godinama zauzimali visoko drugo mjesto u ukupnom broju inozemnih gostiju. Čemu pripisujete taj pad? Vidite li mogućnost ponovnog uspona? Što talijanski turisti zamjeraju hrvatskom turizmu?

Perkov: O padu talijanskih turista priča se zaista puno i točno je da ih je sve manje, ali obzirom na ponudu koja nije znatno izmijenjena godinama, manjak kvalitetnog sadržaja i iznimno veliko povećanje cijena, ne čudi ovaj pad. Italija je turistička zemlja i zna kako privući goste iz cijelog svijeta te Talijani isto očekuju kada odlaze na druge destinacije. Pri tome, manjak low cost letova s Italijom doprinose ovom padu, naime, imamo samo nekoliko linija za par destinacija, nešto više tijekom ljetnih

mjeseci, ali ipak nedovoljno. Ali zaista ono što manjka jest sadržaj, ponuda koja će opravdati cijene, posebno u smještajnim kapacitetima visoke kvalitete kao i gastronomska ponuda.

ST: Kakva je uloga Talijansko-hrvatske gospodarske komore u razvoju i poticanju snažnije gospodarske suradnje?

Perkov: Talijansko-hrvatska gospodarska komora se pozicionirala kao referentna točka za talijanske ulagače u Hrvatskoj, koja im omogućava kroz niz usluga i asistencija olakšano pokretanje i poslovanje u zemlji.

Od pretrage tržišta i izrade analiza, do pretrage lokacija i pomoći pri ishodovanju dozvola, traženja potencijalnih poslovnih partnera, marketinga, zapravo svih nužnih koraka za pokretanje i poslovanja.

Osim ovih direktnih usluga klijentima, Komora organizira niz aktivnosti u Hrvatskoj i Italiji, od političkih sastanaka sa zastupnicima vlasti do realizacije evenata, kongresa, seminara na aktualne teme, networking događanja, sajmova, misija buyera, promocija proizvoda i usluga. Naš je cilj pokriti sve sektore, doprinijeti zaista gospodarskom rastu i stabilnosti naše obje zemlje, razmijeniti ono najbolje što obje zemlje mogu ponuditi i stvarati prijateljsko okružje, privlačno za ulaganja uz dodatak kulture i, naravno, dobre hrane i vrhunskih vina. Ipak, Italija i Talijani cijene kulturu, stil i gastronomiju, uz sve izvrsnosti u znanosti, dizajnu i umjetnosti po čemu je globalno poznata. A mi, u Hrvatskoj to znamo cijeniti i njegovati. Uz potporu cijelog sustava Italija, koji je proaktivan i dostupan svima, a čine ga Veleposlanstvo u Zagrebu, generalni Konzulat u Rijeci, talijanski institut za kulturu, Institut za vanjsku trgovinu te naša zajednica Talijana, Talijansko-hrvatska gospodarska komora i njeni članovi su vrata za Vaš uspjeh!

Pripremio Srećko Sertić

10 Suvremena trgovina 2(49)

Od ekoloških pritisaka do gospodarskih potreba

Organizatori:

Sajmovi

– odraz poslovne

Zagreb, 5. lipnja 2024. u 11 sati Zagrebački velesajam - dvorana Brijuni

www.suvremena.hr
Više o svemu na www.suvremena.hr
Pokrovitelji: Zlatni sponzori:
izvrsnosti
HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA CROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

Znanstvenici Agronomskog fakulteta u Zagrebu otkrivaju potencijal eksperimentalne ekonomije u područjima poljoprivrede, hrane i okoliša.

Potreban brži razvoj eksperimentalne ekonomije

Uhotelu International održana završna konferencija AgriFoodBoost projekta koji se bavio razvojem i primjenom eksperimentalne ekonomije u područjima poljoprivrede, hrane i okoliša, a kojega je provodio Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji s parterima iz Italije, Grčke i Švedske.

Znanstvenici iz Zavoda za marketing i inovacije u agrobiznisu, koji djeluje u okviru Odsjeka za agrarnu ekonomiku i informatiku Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta (AFZ), uočili su veliki potencijal za primjenu eksperimentalne ekonomije u području poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i s njima povezanih područja. Eksperimentalna ekonomija, koja se počinje jače razvijati od 1970-ih godina, proučava ljudsko ponašanje u kontroliranom laboratorijskom okruženju ili na terenu. Koristi se znanstvenim eksperimentima za testiranje odabira koje

ljudi donose u određenim okolnostima, za proučavanje alternativnih tržišnih mehanizama i testiranje ekonomskih teorija. Brži razvoj eksperimentalne ekonomije pospješen je uglavnom zbog uočenih nedostataka tradicionalnih metoda, razvoja ekonomske teorije i računalnih sustava, ali i široke mogućnosti praktične primjene eksperimenata za potrebe gospodarstva i politike. Prednosti koje pruža eksperimentalna ekonomija sukladne su suvremenom pristupu „politike temeljene na dokazima“, kao i potrebama menadžmenta koji traži kvalitetne podloge za donošenje odluka u razvoju i komercijalizaciji proizvoda.

Ovaj značajan potencijal prepoznat je kroz projekt Boosting Excellence in Experimental Research for AgriFood Economics and Management (AGRIFOODBOOST), koji je osmišljen i proveden u suradnji s vodećim stručnjacima za eksperimentalnu ekonomiju sa svjetski prizna -

tih sveučilišta i to Sveučilišta u Bolonji, Poljoprivrednog sveučilišta u Ateni i Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti. Projekt je odobren za financiranje unutar EU programa Obzor 2020 i provodio se u razdoblju od 2020. do 2024. godine s ukupnim proračunom od 899.315 eura.

Glavni cilj projekta je unaprijediti znanstveno-istraživačku izvrsnost i znanstvenu prepoznatljivost Agronomskog fakulteta u primjeni eksperimentalne ekonomije, posebno kroz uspostavu istraživačkog centra za eksperimentalnu ekonomiju. Ova inicijativa trebala bi dodatno integrirati eksperimentalnu ekonomiju u poljoprivredni sektor Hrvatske, potičući suradnju između akademske zajednice, gospodarstva i javne uprave.

Tijekom trajanja projekta, provedeno je niz aktivnosti na AFZ ili kod partnerskih sveučilišta kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi. Kroz tematske ljetne i zimske škole te radionice unaprijeđena je sposobnost znanstvenika u primjeni različitih ekonomskih eksperimenata. Obuhvaćene su teme kao što su: bihevioralna ekonomija, metode za otkrivanje preferencija, eksperimenti odabira, eksperimentalne aukcije, ekonomski eksperimenti za poljoprivrednu politiku, mjerenje senzornih preferencija itd. Osim toga, kroz stručne posjete inozemnih znanstvenika i mobilnost domaćih istraživača, ostvarena je razmjena znanja i iskusta -

12 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

va te rad na zajedničkim istraživanjima. Veliki doprinos povećanju vidljivosti agroekonomske znanosti sa AFZ ostvaren je organizacijom međunarodnih znanstvenih zbivanja u okviru projekta:

• Seminara pod okriljem Europskog udruženja agrarnih ekonomista (EAAE) Experimental and Behavioural Economics Research in Agri-Food and the Environment (8. – 9. 9. 2022.) u Zagrebu

• Zasebne sekcije na Europskom kongresu EAAE u Rennes-u (29. 8. – 1. 9. 2023.).

Jedan od ključnih ishoda projekta AGRIFOODBOOST je osnivanje Centra za eksperimentalnu ekonomiju na Agronomskom fakultetu, koji će biti jezgra za daljnji razvoj istraživačkih ideja i komunikaciju s korisnicima zainteresiranim za primjenu eksperimenata u ekonomiji. Osim toga, unutar centra ustrojen je i laboratorij za eksperimentalnu ekonomiju koji za sada djeluje u prostorima fakultetskog laboratorija za senzorne analize prehrambenih proizvoda. Aktivnosti u okviru Centra uključuju uspostavu i održavanje istraživačkog HUBa za eksperimentalnu ekonomiju koji djeluje online na stranicama https://agrifoodboost.agr.hr/research-hub/

Kako bi dodatno približili eksperimentalnu ekonomiju potencijalnim korisnicima, navodimo nekoliko tema uobičajenih u ovakvim istraživanjima:

• procjena preferencija poljoprivrednika prema programima zaštite okoliša,

• objašnjenje stava poljoprivrednika prema riziku,

• istraživanje preferencija potrošača i njihove cjenovne spremnosti,

• istraživanje rizičnog ponašanja potrošača (npr. glede sigurnosti hrane),

Procjena preferencija potrošača i vrednovanja biorazgradive ambalaže za mrkvu u Hrvatskoj.

Eksperiment diskretnog izbora za procjenu cjenovne spremnosti potrošača za jaja obogaćena omega-3 masnim kiselinama u Hrvatskoj.

Kombinacija karakteristika dizajna između - i unutar - ispitanika u otkrivanju preferencija za organske i lokalne jabuke.

Preferencije potrošača za craft pivo: Međuigra lokalnog podrijetla i jezika na etiketi piva.

Procjena važnosti usluga ekosustava primjenom metodologije analitičkog hijerarhijskog procesa (AHP): Studija istarskih lokalnih pasmina.

Preferencije potrošača prema inovativnim vrstama mlijeka.

Odrediti preferencije potrošača i njihovu cjenovnu spremnost* za biorazgradivu ambalažu za mrkvu.

Utvrditi ponašanje potrošača, prepreke i prednosti te cjenovnu spremnost kod kupnje jaja obogaćenih omega-3 masnim kiselinama.

Odrediti cjenovnu spremnost potrošača za organske i lokalne jabuke, u odnosu na konvencionalne i uvozne, na temelju informacija i kušanja.

Istražiti utjecaj jezika na etiketi piva, podrijetla proizvodnje i podrijetla sastojaka za pripremu piva na preferencije lokalnih potrošača i spremnost za plaćanje organskog craft piva.

Identificirati usluge ekosustava što ih pružaju četiri lokalne pasmine stoke i utvrditi važnost pojedinih pasmina za određene ekološke usluge.

Identificirati stavove i cjenovnu spremnost potrošača za A2 mlijeko i mlijeko iz precizne fermentacije. Istražiti utjecaj informacija na cjenovnu spremnost i čimbenike koji utječu na namjeru kupnje mlijeka iz precizne fermentacije.

* Cjenovna spremnost je izraz za iznos koji je potrošač voljan platiti za ponuđeni proizvod. Koristimo i izraze spremnost za plaćanje ili voljnost za plaćanje što dolazi od engleskog izraza willingness to pay (WTP), uobičajeno korištenog u eksperimentima i drugim metodama za otkrivanje preferencija potrošača.

• ispitivanje spremnosti građana da sudjeluju financijski u očuvanju bioraznolikosti.

Istraživanjem ovih tema, ekonomskim eksperimentima zapravo možemo ponuditi kvalitetne odgovore na pitanja kao što su:

• Kako i koliko pojedina obilježja proizvoda (postojećeg ili u razvoju) utječu na preferencije i cijenu koju bi potrošač za njega platio?

• Koliki je udio proizvoda ili brenda na tržištu te kolika je razlika u vrijednosti tog proizvoda za kupca u odnosu na konkurenciju?

• Koliku vrijednost za korisnika imaju usluga s kojom se ne trguje i njena obilježja (npr. javni parkovi, ljepota krajobraza, uređena šetnica)?

• Koji iznos potpore ili naknade i uz koje uvjete bi proizvođači pri -

hvatili kako bi pristali promijeniti postojeću i prihvatiti novu tehnologiju proizvodnje?

• Koji čimbenici utječu na određenu vrstu ponašanja kod potrošača ili proizvođača?

Tijekom provedbe AGRIFOODBOOST projekta, istraživački timovi s partnerskih sveučilišta proveli su više istraživanja s primjenom eksperimentalne ekonomije, a u tablici dajemo pregled nekoliko njih.

Sve koji žele dodatne informacije ili žele surađivati na zajedničkim istraživanjima kao korisnici ili kao partneri u istraživanju, pozivamo da posjete internetske stranice projekta AGRIFOODBOOST ili neka se jave na adresu e-pošte agrifoodboost@agr.hr. Također možete potražiti profile projekta na društvenim mrežama Linkedin, Facebook i Instagram. ST

www.suvremena.hr 13
Naslov istraživanja Cilj istraživanja

Tržište trgovine na malo mješovitom robom

Tržište trgovine na malo mješovitom robom je među najdinamičnijim, najkonkurentnijim i najrazvijenijim sektorima u domaćem gospodarstvu. Najdinamičnije obilježje podrazumijeva kontinuirani proces okrupnjivanja koje vodi ka visokoj koncentraciji tržišta koja je prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u 2022. godini iznosila 86,4% za top 10 trgovaca (CR10). Sektor trgovine na malo izložen je promjenama vlasničkih struktura odnosno preuzimanjima, a pokretač je mahom Studenac koji kontinuirano od promjene vlasničke strukture preuzima regionalne i lokalne trgovce na malo. Isto tako, kontinuirano se smanjuje asimetrija između dvoje vodećih. Konkurentnost se temelji na zastupljenosti najvećih eu -

ropskih trgovaca na domaćem tržištu, što doprinosi visokoj razini kompetitivnosti. Obilježje razvijenosti obuhvaća razvoj suvremene mreže, koja se tiče i prodajnih formata, kao i tehnologije koja se upotrebljava i to u rangu svjetskih trgovaca, čemu svjedoče mahom moderni formati prodaje. Posljednje tri godine izrazito su geopolitički, ali klimatski izazovne, što je izazvalo s jedne strane energetsku krizu, a s druge strane poremećaje u lancu opskrbe, a sve skupa je rezultiralo i povijesno visokim stopama inflacije.

U radu se obrađuju neki najnoviji podaci o domaćoj maloprodajnoj strukturi kao što su prihodi i tržišni udjeli vodećih trgovaca mješovitom robom (većinom hranom), zatim najčešći formati prodavaonica, popularni indeksi kao što je

Stručni članak: UDK: 339.1

indeks pouzdanja potrošača, te zastupljenost načina plaćanja robe u prodavaonicama.

2. Top 10 trgovaca na malo mješovitom robom u 2022.

Podaci o top 10 trgovaca na malo mješovitom robom i u 2022. godini ukazuju na rast koncentracije tržišta trgovine na malo mješovitom robom. Tako je u 2022. top 10 trgovaca imao tržišni udjel od 86,4%. Primjerice 2012. godine taj je udio iznosio 79%. Na prvih deset trgovaca odnosi se više od četiri petine tržišta maloprodaje mješovitom robom. Bilježe se i drukčije vrijednosti tržišnih udjela među pet top trgovaca – Konzuma plus, Lidla, Plodina, Spara i Kauflanda, koji ukupno drže 2/3 tržišta trgo -

14 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja
Ivona Bačelić Grgić, dipl. oec. Hrvatska gospodarska komora

vine na malo mješovitom robom. Među top 10 trgovaca u promatranoj godini po prvi put se pojavljuje Trgovina Krk, izvorno regionalni trgovac, i to primarno iz razloga pripajanja prihoda povezanog društva Trgostil unutar grupe Čakovečki mlinovi. Isto tako, iz godine u godinu smanjuje se i asimetrija odnosno razlika između tržišnog lidera (Konzum plusa) i drugog trgovca po udjelu (Lidla). Tržište trgovine na malo izrazito je dinamično i to se između ostalog očituje i u relativno čestim promjenama vlasničkih struktura odnosno preuzimanjima, mahom lokalnih i dijelom regionalnih trgovaca. Tako je Trgostil pripojen Trgovini Krk, a najviše preuzimanja i u 2022. godini napravio je Studenac i tada je preuzeo Pemu, Lonia trgovine, Duravit, Kordun, ali i male trgovce poput Toni marketi i Princeza Korina. Trend preslagivanja tržišta trgovine na malo nastavio se i u 2023. godini.

Tablica 1.: Top 10 trgovaca na malo mješovitom robom u 2022. godini.

Tvrtka Tržišni udio

Konzum plus (20 - 30) %

Lidl (10 - 20) %

Plodine (10 - 20) %

Spar

Kaufland

Studenac

Tommy

KTC

Trgovina Krk

NTL

(5 - 10) %

(5 - 10) %

( 5 -10) %

( 5 - 10) %

( 0 - 5) %

(0 - 5) %

( 0 - 5) %

Prvih 10 trgovaca 86,40%

Ostalih 35 trgovaca 13,60%

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022.

2.2. Prihodi vodećih trgovaca na malo mješovitom robom

Podaci AZTN-a na promatranom uzorku 45 poduzeća koji prema ostvarenim prihodima predstavljaju najznačajnije poduzetnike koji

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN a za pojedine izvještajne godine u 2019. – 2022., brada: Autorica članka Što se tiče ukupno ostvarenog prihoda trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama gradu Zagrebu, nastavljen je trend kao i proteklih godina, odnosno 2/3 od ukupnog ostvareno je u gradu Zagrebu i u šest županija Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Osječko baranjskoj. Analizom ostvarenih prihoda županijama u Zagrebu i drugim županijama, razvidno je da se najveći prihodi bilježe Zagrebu i tu je ostvareno 17,3% od ukupne strukture. Isto tako, visoki prihodi se obalnim županijama i to pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Primorskona što je izvjesno utjecao rast turističkih pokazatelja i potrošnje.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN-a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka Graf 1.: Prikaz prihoda iz trgovine na malo mješovitom robom u razdoblju od 2019. do 2022. godine u milijardama kuna.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN-a za pojedine izvještajne godine u 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 2.: Struktura ukupno ostvarenog prihoda svih trgovaca na malo u pojedinim županijama i gradu Zagrebu.

Što se tiče ukupno ostvarenog prihoda trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama gradu Zagrebu, nastavljen je trend kao i proteklih godina, odnosno 2/3 od ukupnog ostvareno je u gradu Zagrebu i u šest županija – Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Osječko baranjskoj. Analizom ostvarenih prihoda županijama u Zagrebu i se najveći prihodi bilježe

Preostalih 14 županija

Zadarska Osječko-baranjska

Zagrebu i tu je ostvareno 17,3% od ukupne strukture. Isto tako, visoki prihodi se obalnim županijama i dalmatinskoj, Istarskoj i Primorskona što je izvjesno utjecao rast

Istarska Zagrebačka

Primorsko-goranska

Preostalih 14 županija

Splitsko- dalmatinska

Graf 2.: Struktura ukupno ostvarenog prihoda svih trgovaca na malo u pojedinim županijama i gradu Zagrebu

Zadarska Osječko-baranjska

Grad Zagreb

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Istarska Zagrebačka

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 2.: Struktura ukupno ostvarenog prihoda svih trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama i gradu Zagrebu.

Primorsko-goranska

Splitsko- dalmatinska

djeluju na tržištu trgovine na malo mješovitom robom u promatranom razdoblju od 2019. do 2022. ukazuju na kontinuirani rast prihoda. Podaci za 2022. godinu, pokazuju da je zbirni prihod od promatranih trgovaca po prvi put prešao 50 milijardi kuna, čemu ipak valja pridodati inflatorni učinak odnosno visoke stope inflacije u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića. Prema istraživanju AZTN gotovo 85% od promatranih trgovaca bilježi rast prihoda.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Što se tiče ukupno ostvarenog prihoda trgovaca na malo u 2022. po pojedinim županijama i gradu Zagrebu, nastavljen je trend kao i proteklih godina, odnosno 2/3 od ukupnog prihoda ostvareno je u gradu Zagrebu i u šest županija – Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj. Analizom ostvarenih prihoda po županijama u Zagrebu i drugim županijama, razvidno je da se najveći prihodi bilježe u gradu Zagrebu i

www.suvremena.hr 15
39,7 40 43,4 50,2 0 10 20 30 40 50 60 2019. 2020. 2021. 2022. 17,30% 13,40% 9% 8% 6,70% 6,40% 34,20%
Grad Zagreb
39,7 40 0 10 20 30 40 2019. 2020. 17,30% 13,40% 9% 8% 6,70% 6,40% 5% 34,20%

Graf 3. Struktura tržišta trgovine na malo mješovitom robom u RH u 2022. prema ostvarenim prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta.

Hipermarketi; Samoposluge; prodavaonice;

Supermarketi; 51,50%

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 4.: Kretanje prometa u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: Istraživanje tržišta trgovine na malo AZTN -a za pojedine izvještajne godine u razdoblju 2019. – 2022., Grafička obrada: Autorica članka

Graf 3. Struktura tržišta trgovine na malo mješovitom robom u RH u 2022. prema ostvarenim prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta.

Opći pregled prometa u trgovini na malo, kompozitnih indeksa potrošača i inflacije .1. Promet u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka Graf 4.: Kretanje prometa u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: Državni Zavod za statistiku ; Grafička obrada: Autorica članka

Nakon rasta prometa u trgovini na malo u 2021. za 12,1% u odnosu na 2020. pandemijsku godinu (kada je promet pao 5,5%) u 2022. godini promet usporava i na godišnjoj razini je rastao 2,1% u odnosu na godinu prije. Na godišnjoj razini u 2023. godini promet u trgovini na malo porastao je za 3,7% u odnosu na godinu prije. Kretanje prometa u trgovini na malo zrcalni je odraz ukupnih kretanja gospodarstva, ali i geopolitičkih i klimatskih promjena Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u veljači 2024. realni promet u maloprodaji porastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini prema kalendarski prilagođenim podacima, promet je realno porastao 1,1% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porastao 9,1% To je 11. mjesec zaredom kako promet u trgovini na malo raste na godišnjoj razini i to po najvećoj stopi.

tu je ostvareno 17,3% od ukupne strukture. Isto tako, visoki prihodi se bilježe u obalnim županijama i to pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj na što je izvjesno utjecao rast turističkih pokazatelja i potrošnje.

2.3. Prodajna površina i najčešći formati prodaje

Ukupna neto prodajna površina promatranih tvrtki u istraživanju u 2022. godini iznosila je 1,54 milijuna m2 što predstavlja rast u iznosu od 31.700 m2 u odnosu na 2021. godinu. Prema kriteriju neto prodajne površine prema istraživanju AZTN-a u 2022. godini najveći udio u strukturi ukupne neto prodajne površine imaju supermarketi s udjelom od 48% ukupne neto površine.

Kao oblik maloprodajnog formata na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, supermarketi su dominanti tip prodajnog mjesta s udjelom većim od 50% prema ostvarenim prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta. Putem formata supermarketa i hipermarketa, ostvaruje se više od dvije trećine, odnosno, 71,9% ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom.

Izvor: Državni Zavod za statistiku ; Grafička obrada: Autorica članka 3.2. Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača Analiza kretanja kompozitnih indeksa raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača na tradicionalno negativne indekse, ali isto tako i visoku pozitivnu stopu korelacije makroekonomskim kretanjima i ukupnom geopolitičkom situacijom. Razvidno je, primjerice da su visoke stope negativnih indeksa zabilježene u 2022. godini kad je započela invazija u Ukrajini, koja je produbila energetsku krizu, izazvala dodatne poremećaje opskrbe i izazvala rast cijena.

Graf 5.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača.

3.2. Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača Analiza kretanja kompozitnih indeksa raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača na tradicionalno negativne indekse, ali isto tako i visoku pozitivnu stopu korelacije makroekonomskim kretanjima i ukupnom geopolitičkom situacijom. Razvidno je, primjerice da su visoke stope negativnih indeksa zabilježene u 2022. godini kad je započela invazija u Ukrajini, koja je produbila energetsku krizu, izazvala dodatne poremećaje opskrbe i izazvala rast cijena.

veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača

Graf 5.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača.

veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača travanj lipanj kolovoz listopad prosinac veljača

Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi

Graf 5.: Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača. prihodima u pojedinom tipu prodajnog mjesta. Putem formata supermarketa i hipermarketa, ostvaruje se više od dvije trećine, odnosno, 71,9% ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom

Izvor: HNB, Ipsos; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: HNB, Ipsos; Grafička obrada: Autorica članka

3.3. Stopa inflacije – kretanje indeksa potrošačkih cijena

3. Opći pregled prometa u trgovini na malo, kompozitnih indeksa potrošača i inflacije

Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi Kompozitni indeksi

3.1. Promet u trgovini na malo od 2022. do II./2024.

Izvor: HNB, Ipsos; Grafička obrada: Autorica članka

3.3. Stopa inflacije – kretanje indeksa potrošačkih cijena

Nakon rasta prometa u trgovini na malo u 2021. za 12,1% u odnosu na 2020. pandemijsku godinu (kada je promet pao 5,5%) u 2022. godini promet usporava i na godišnjoj razini je rastao 2,1% u odnosu na godinu prije. Na godišnjoj razini u 2023. godini promet u trgovini na malo porastao je za 3,7% u odnosu na godinu prije. Kretanje

prometa u trgovini na malo zrcalni je odraz ukupnih kretanja gospodarstva, ali i geopolitičkih i klimatskih promjena. Podaci Državnog Zavoda za statistiku pokazuju da je u veljači 2024. realni promet u maloprodaji porastao i na mjesečnoj i na godišnjoj razini prema kalendarski prilagođenim podacima, promet je realno porastao 1,1% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porastao 9,1%. To je 11. mjesec zaredom kako promet u trgovini na malo raste na godišnjoj razini i to po najvećoj stopi.

16 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja
0,50% 0% 4,70% 4,30% 4,10% 4,90% 2,80% 0,90% 0% 0,40% 1,90% -1,60% 0,90% -0,30% -1,90% 4,20% 2,70% 1,30% 2,20% 2% 4,40% 6% 6,80% 8,50% 8% 9,10% -4,00% -2,00% 0,00% 2,00% 4,00% 6,00% 8,00% 10,00% 2022. 2023. 2024. -120,0 -100,0 -80,0 -60,0 -40,0 -20,0 0,0
2021. 2022. 2023. 2024.
0,50% 0% 4,70% 4,30% 4,10% 4,90% 2,80% 0,90% 0% 0,40% 1,90% -1,60% 0,90% -0,30% -1,90% 4,20% 2,70% 1,30% 2,20% 2% 4,40% 6% 6,80% 8% -4,00% -2,00% 0,00% 2,00% 4,00% 6,00% 8,00% 2022. 2023. 2024. -120,0 -100,0 -80,0 -60,0 -40,0 -20,0
2021. 2022. 2023. 2024.
0,0

3.2. Kompozitni indeksi raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača

Analiza kretanja kompozitnih indeksa raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača ukazuje na tradicionalno negativne indekse, ali isto tako i visoku pozitivnu stopu korelacije s općim makroekonomskim kretanjima i ukupnom geopolitičkom situacijom. Razvidno je, primjerice, da su visoke stope negativnih indeksa zabilježene u 2022. godini kad je započela ruska invazija u Ukrajini, koja je produbila energetsku krizu, izazvala dodatne poremećaje u lancu opskrbe i izazvala rast cijena.

3.3. Stopa inflacije – kretanje indeksa potrošačkih cijena

Pandemija i post pandemija, energetska kriza, kao i klimatski poremećaji i geopolitički izazovi uzrokovali su spiralni efekt na kretanje cijena što je u razdoblju protekle tri godine izazvalo rekordne stope inflacije. Podaci Državnog Zavoda za statistiku za 2021. godinu pokazuju da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u godišnjem prosjeku bile više za 2,6%. Stopa inflacije na godišnjoj razini u 2022. godini iznosila je 10,8%, kada je najveći godišnji rast cijena zabilježen u kategoriji Hrana i bezalkoholna pića i to od čak 19,0%. Stopa inflacije u 2023. godini iznosila je 8%, a tada je na godišnjoj razini ostvaren najveći porast potrošačkih cijena u skupinama Restorani i hoteli od 12,4%. Početak 2024. donio je ipak usporavanje inflacije na razinu od 4,1%.

4. Navike plaćanja potrošača prema sredstvu plaćanja

4.1. Opći pregled navika plaćanja putem platnih kartica Na dan 31. prosinca 2022. u RH prema podacima Hrvatske narodne banke evidentirana je uku-

godini

zabilježen u kategoriji

bezalkoholna pića i to od čak 19,0%. Stopa inflacije u 2023. godini iznosila je 8%, a tada je na godišnjoj razini ostvaren najveći porast potrošačkih cijena u skupinama Restorani i hoteli od 12,4%. Početak 2024. donio je ipak usporavanje inflacije na razinu od 4,1%.

Graf 6.: Kretanje indeksa potrošačkih cijena 2021. – III./2024.

Izvor: Državni Zavod za statistiku; Grafička obrada: Autorica članka

Izvor: Državni Zavod za statistiku ; Grafička obrada: Autorica članka

Graf 6.: Kretanje indeksa potrošačkih cijena 2021. – III./2024.

4. Navike plaćanja potrošača prema sredstvu plaćanja

4.1. Opći pregled navika plaćanja putem platnih kartica

Tablica 2.: Zastupljenost platnih kartica potrošača u RH na dan 31. prosinca 2022.

Izvor: Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa, 2022. Napomena: Hrvatska je 1.1. 2023. ušla u eurozonu, od kada je euro službena valuta u RH, tečaj 7,53450 HRK za 1 euro

Na dan 31. prosinca 2022. u RH prema podacima Hrvatske narodne banke evidentirana je ukupno 8.186.851 platna kartica izdana potrošačima. Podaci pokazuju da su najzastupljenije debitne kartice s udjelom od 80%, slijede charge kartice s udjelom 8%, potom kartice s funkcijom odgođene naplate s udjelom 5% te revolving kartice s udjelom od 4%. Od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj (3.888.529) njih 90,3% imalo je barem jednu karticu i njih 69% je izdano samo od jednog izdavatelja. Što se tiče formata kartice, on je kroz godine mijenjao formu u smislu da se danas može nalaziti i na drugom fizičkom nositelju poput mobitela, naljepnice kartice pohranjene na drugom fizičkom nositelju. Ipak, još je uvijek najčešće korištena plastična kartica Podaci o broju korištenih platnih kartica u 2022. godini pokazuju se prosječno koristi 54% od ukupnog broja izdanih platnih kartica. Tako da se gotovo svaka druga kartica izdana u Hrvatskoj nije koristila u posljednjih godinu (39%) ili je blokirana (6%). Promatrana 2022. godina ukazuje da prema primijenjenoj tehnologiji iniciranja platnih transakcija, dominiraju beskontaktne 5.993.532 (69,19%), te se nastavlja trend izdavanja beskontaktnih kartica, a smanjuje udjel broja kontaktnih platnih kartica s 33 % u 2021. na 30,8% u 2022. godini.

pno 8.186.851 platna kartica izdana potrošačima. Podaci pokazuju da su najzastupljenije debitne kartice s udjelom od 80%, slijede charge kartice s udjelom 8%, potom kartice s funkcijom odgođene naplate s udjelom 5% te revolving kartice s udjelom od 4%. Od ukupnog broja stanovnika u Hrvatskoj (3.888.529) njih 90,3% imalo je ba-

rem jednu karticu i njih 69% je izdano samo od jednog izdavatelja. Što se tiče formata kartice, on je kroz godine mijenjao formu u smislu da se danas može nalaziti i na drugom fizičkom nositelju poput mobitela, naljepnice kartice pohranjene na drugom fizičkom nositelju. Ipak, još je uvijek najčešće korištena plastična kartica. Podaci o

www.suvremena.hr 17
iznosila
i
je 10,8%, kada je najveći godišnji rast cijena
Hrana
-2,00% 0,00% 2,00% 4,00% 6,00% 8,00% 10,00% 12,00% 14,00% 16,00% 2021 2022 2023 2024
Broj stanovnika 3.888.529 Imatelji platnih kartica 3.509.577 Broj platnih kartica potrošača 8.186.851 Broj platnih kartica po stanovniku 2,11 Broj debitnih platnih kartica po stanovniku 1,68 Broj kreditnih platnih kartica po stanovniku 0,42 Postotak stanovnika s barem jednom platnom karticom 90% Broj platnih kartica po imatelju platne kartice 2,33

broju korištenih platnih kartica u 2022. godini pokazuju se prosječno koristi 54% od ukupnog broja izdanih platnih kartica. Tako da se gotovo svaka druga kartica izdana u Hrvatskoj nije koristila u posljednjih godinu (39%) ili je blokirana (6%). Promatrana 2022. godina ukazuje da prema primijenjenoj tehnologiji iniciranja platnih transakcija, dominiraju beskontaktne 5.993.532 (69,19%), te se nastavlja trend izdavanja beskontaktnih kartica, a smanjuje udjel broja kontaktnih platnih kartica s 33 % u 2021. na 30,8% u 2022. godini.

4.2. Nacionalne kartične platne transakcije kupnje roba i usluga

Podaci HNB-a pokazuju da je u 2022. godini izvršeno 504,37 milijuna nacionalnih kartičnih platnih transakcija kupnje robe i usluga s ukupnom vrijednosti od 96.293,86 milijuna kuna. Od toga je 82% transakcija izvršeno debitnom karticom i s vrijednosnim udjelom od 76%, a ostatak je izvršen s kreditnom karticom. Prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije kupnje robe i usluga iznosila je 191 kunu. Dok je prosječna vrijednost nacionalne kartične platne transakcije kupnje robe i usluga debitnom platnom karticom iznosila 177 kuna, a kreditnom karticom 257 kuna.

4.3. Usporedba korištenja platnih kartica i gotovog novca Podaci Ministarstva financija Porezne uprave pokazuju da je u 2022. godini plaćanje gotovinom najčešće sredstvo plaćanje u Hrvatskoj. Ipak, posljednjih godina bilježi se rast plaćanja karticama. Tako podaci pokazuju udio računa plaćenih gotovinom u 2022. godini iznosio 72,49%, dok je primjerice 2020. godine iznosio 77,5%. Isto tako, udio računa plaćenih kartica je rastao na 23,18% u 2022. u odnosu na 20,5% u 2020. godini. U odnosu na ukupnu vrijednost fiskaliziranih računa 50,6% vrijednosti računa je plaćeno gotovinom. Prosječna vrijednost jednoga fiskaliziranog računa plaćenog gotovinom u 2022. godini iznosila je 65 kuna, a karticom 212. kune, što upućuje da potrošači češće odabiru platnu karticu u odnosu na gotovinu pri plaćanju računa s većim iznosima.

5. Zaključak

Tržište trgovine na malo mješovitom robom u Hrvatskoj je izrazito koncentrirano i konsolidirano. Razina koncentracije raste iz godinu u godinu, tako je u 2022. godini iznosila 86,4%, a prvih pet trgovaca drži više od 2/3 tržišta.

Među top 20 trgovaca mješovitom robom, nema većih promje-

na, osim činjenice da se između tržišnog prodajnog lidera i drugo plasiranog smanjuje razlika. Po formatima prodaje u maloprodajnoj mreži dominiraju supermarketi i hipermarketi, i što se tiče neto prodajne površine i putem njih se ostvaruje više od dvije trećine ukupnog prihoda u trgovini na malo mješovitom robom. Ipak zamjetan je i iako mali, ali prisutan trend rasta prodavaonica malih formata i to prvenstveno zbog strategije širenja Studenca. Iako iz godine u godinu raste plaćanje karticama, i prosječan potrošač ih ima više od dvije u novčaniku podaci iz sustava fiskalizacije pokazuju da je plaćanje gotovinom najčešće sredstvo plaćanja u Hrvatskoj.

Zbirno, podaci iz fiskalizacije ukazuju da je svaki četvrt račun plaćen karticom i to najčešće debitnom i da su ostala tri plaćena gotovinom. Isto tako, zaključno je za istaknuti visoku stopu korelacije raspoloženja, očekivanja i pouzdanja potrošača s kretanjima prometa u trgovini na malo kao i prometa u trgovini na malo s ukupnom gospodarskim, geopolitičkim i klimatskim promjenama.

Literatura

Platne kartice i kartične transakcije, Statistika platnog prometa 2022., srpanj 2023., Hrvatska narodna banka (Dostupno na: Platne kartice i kartične transakcije (2022.) (hnb.hr) Prikaz stanja na tržištu trgovine na malo mješovitom robom, pretežno hranom, pićima i higijenskim proizvodima za domaćinstvo u republici Hrvatskoj u 2022. godini, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, prosinac 2023. (Dostupno na: Trgovina-namalo-2022_prikaz-stanja_final.pdf (aztn.hr))

HGK PULS, Ekonomski trendovi (Dostupno na: https://digitalnakomora.hr/puls/ekonomski-trendovi pristupano 16. travnja 2024.)

Indeksi pouzdanja potrošača, (Dostupno na: Indeksi pouzdanja (hnb.hr) pristupano 16. travnja 2024.) ST

18 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

Tvrtka KTC d.d. posluje od 1992. godine. Danas zapošljava više od 1600 djelatnika, a sjedište tvrtke je u Križevcima.

Primarna djelatnost je trgovina. Naša je vizija osigurati kupcima bogatu ponudu, a gostima odličnu ugostiteljsku uslugu na jednom mjestu.

Većina naših trgovačkih centara u 26 hrvatskih gradova, osim supermarketa ima u svom sastavu benzinsku postaju, poljoljekarnu, restoran ili caffe bar. Na makarskoj rivijeri posluje nekoliko hotela visoke kategorije.

1600+ ZAPOSLENIH 31 GODINA POSLOVANJA 26 GRADOVA 14000000 POTROŠAČA GODIŠNJE 240 000+ ČLANOVA KLUBA VJERNOSTI TRGOVINA • POLJOPRIVREDA • UGOSTITELJSTVO • BENZINSKE POSTAJE • TURIZAM
Uprava; Križevci, Ulica N. Tesle 18 info@ktc.hr 048/628 554 www.ktc.hr Birajte mudro!

Unatoč izazovnim vremenima potrošači se nastavljaju snalaziti

Zorana Krajinović

Media Relations (zorana.krajinovic@nielseniq.com)

U Hrvatskoj, industrija robe široke potrošnje (FMCG) zabilježila je porast vrijednosne prodaje od 16,7% u 2023. godini u odnosu na prethodnu godinu, dok je rast količinske prodaje iznosio 2,2%. U Srbiji, FMCG industrija ostvarila je vrijednosni rast od 16% u 2023. godini, prije svega zbog povećanja cijena. Najveći porast vrijednosne prodaje među svim kanalima u Srbiji zabilježen je kod diskontera s rastom od 23,1% u 2023. FMCG industrija u Sloveniji pokazuje nominalni rast vrijednosti od 11,6% u 2023, u odnosu na 2022. godinu, te količinski rast od 0,8%.

Inflacija je nedvojbeno dominirala raspravama u FMCG industriji tijekom 2023. Iako su visoke stope inflacije postupno usporavale u posljednja dva kvartala 2023., povećanje cijena bilo je glavni pokretač nominalnog rasta FMCG-a u Istočnoj Europi. Primijetili smo povratak rasta volumena potrošnje u zemljama istočne Eu-

rope, kako su trendovi rasta postali pozitivniji u posljednjem kvartalu 2023. U Adriatik regiji količinska prodaja je pozitivna i prilično stabilna, te se oporavlja bržom stopom rasta u odnosu na druge istočnoeuropske zemalje.

Prema nedavnom NIQ izvještaju EU Consumer Outlook 2024, po-

sljednje izazovne godine utjecale su na europske potrošače zabrinute zbog kontinuiranog rasta cijena hrane. Potrošači su nesigurni te nastavljaju biti oprezni u svim oblicima potrošnje, pri čemu je 93% europskih potrošača promijenilo način na koji su kupovali robu široke potrošnje tijekom 2023. Strategije štednje

20 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

potrošača najčešće su uključivale iskorištavanje promotivnih ponuda ili prelazak na cjenovno povoljnije opcije, češće posjećivanje diskontnih trgovina te odustajanje od kupnje određenih proizvoda koje ne smatraju nužnima, dok pažljivo prate ukupnu vrijednost košarice.

„Adriatik regija i Balkan ostaju područja s relativno otpornijim potrošačima u usporedbi s ostalim dijelovima Istočne Europe ili Europom općenito. Unatoč relativno visokoj inflaciji tijekom cijele 2023., rast potrošnje bio je pozitivan, što se vidi po stopama rasta volumena. Očekujem daljnji oporavak potrošnje s pozitivnim ekonomskim izgledima za regiju i očekivanim usporavanjem inflacijskih trendova.“, ističe Miroslav Tasić, direktor za Adriatik regiju u NIQ-u.

Obzirom da se pritisci rastućih cijena i dalje osjećaju, privatne robne marke (PL) i diskonteri nastavljaju imati koristi od kupaca osjetljivih na cijenu. Uspoređujući Adriatik regiju, Slovenija je imala najveći udio vrijednosti privatnih marki u FMCG-u (36,5%) u 2023. U istom razdoblju, u Hrvatskoj PL ima 20,4% udjela na tržištu s blagim padom udjela u usporedbi s prethodnom godinom. Nadalje, u Srbiji su Privatne marke u 2023. rasle višom stopom rasta od brendiranih proizvoda, te je njihov vrijednosni udio 13,3%.

Promocije su odigrale ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja potrošača i tržišne dinamike u 2023. godini. U dinamičnom krajoliku FMCG-a, gdje su potrošači osjetljivi na cijene i vođeni vrijednošću, promocije koje nude stvarne uštede ili dodanu vrijednost bile su značajan čimbenik prilikom odabira. U Sloveniji, kupovine potaknute promocijama u 2023. činile su 29%, u Hrvatskoj također 29%, dok je u Srbiji udio promo prodaje bio viši, čak 36%. „Daljnja konsolidacija strukture maloprodajnih kanala zajedno s pozitivnom

tržišnom konkurentnošću donosi korist potrošačima te na kraju i proizvođačima i maloprodajnim trgovcima.“ zaključuje Tasić.

U Srbiji u 2023. godini, ukupna vrijednosna prodaja robe široke potrošnje (FMCG) povećala se za 16,0% u odnosu na prethodnu godinu, zbog povećanja količine (1,4%) i cijene po jedinici mjere (14,6%).

Najprodavanije prehrambene kategorije prema vrijednosnoj prodaji u 2023. godini bile su pivo, gotovi mesni proizvodi, bezalkoholna pića, kava i keksi. Od navedenih kategorija, količinska prodaja piva i bezalkoholnih pića narasla je 4% u 2023. u usporedbi s 2022., dok su najveći porast cijene u istom periodu imali keksi sa 18,3%. Promatrajući neprehrambene kategorije u 2023. u usporedbi s 2022.

godinom, najprodavanije kategorije po vrijednosti bile su deterdženti za rublje, toaletni papir, omekšivači tkanina, dječje pelene te dezodoransi. U tom razdoblju, toaletni papir zabilježio je najveći porast volumena, od 8%. Najveći porast cijene u 2023. imala je kategorija deterdženata za rublje sa 29,4%, a zatim slijede omekšivači sa 22%.

Svi tipovi prodajnih kanala u Srbiji zabilježili su rast vrijednosne prodaje u 2023. Najveći rast vrijednosti prodaje zabilježen je kod kanala diskontera, koji je porastao za 23,1%.

FMCG industrija u Srbiji zabilježila je značajan rast od 16.0% u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom. Prvih 5 vodećih proizvođača imalo je brži tempo rasta, od 17,3%. Naime, privatne robne marke pokazuju još veću stopu rasta od

www.suvremena.hr 21

21,0%, nadmašujući cjelokupni rast FMCG industrije. U Srbiji privatne robne marke imaju tržišni udio od 13,3%.

FMCG industrija u Hrvatskoj zabilježila je rast vrijednosti od 16,7% u 2023. u odnosu na prethodnu godinu. Iako je rast uglavnom potaknut porastom cijena (14,5%), dodatno dolazi i od rasta volumena (2,2%).

Najvišu vrijednosnu prodaju u 2023. godini zabilježile su sljedeće prehrambene kategorije: hlađeno svježe meso, pivo, gotovi mesni proizvodi, sir i mlijeko. Sve ove kategorije zabilježile su rast količinske prodaje u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, pri čemu su jedino gotovi mesni proizvodi i pivo imali pad količinske prodaje. Najveće povećanje cijena među navedenim kategorijama zabilježili su gotovi mesni proizvodi sa 18,7%. Promatrajući neprehrambene kategorije u 2023., toaletni papir, deterdženti za rublje, dezodoransi, kuhinjski ubrusi i kućanska sredstva za čišćenje ističu se po najvišoj vrijednosnoj prodaji. Međutim, od navedenih kategorija samo su dezodoransi i toaletni papir zabilježili porast količinske prodaje. Najveće povećanje cijene među vodećim neprehrambenim kategorijama u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, zabilježili su deterdženti za rublje sa 23,1%.

Svi prodajni kanali u Hrvatskoj imali su rast vrijednosne prodaje u 2023. uspoređujući sa 2022. godinom, premašujući 10% ras-

ta. Najznačajniji rast zabilježio je kanal drogerija, od 23,9%, dok su diskonteri imali najniže stope rasta od 11.1%.

Vodećih 5 proizvođača u 2023. godini pokazalo je nižu stopu rasta vrijednosne prodaje (11,9%) u usporedbi s cjelokupnom FMCG industrijom (16,7%). Proizvodi privatnih robnih marki prate sličan trend, rastući nešto sporijim tempom od FMCG sektora, sa stopom rasta od 13,6%. U Hrvatskoj su privatne robne marke u 2023. imale udio od 20,4%. Istovremeno, manji proizvođači potiču rast FMCGa pošto imaju višu stopu rasta od cjelokupne FMCG industrije.

Slovenija je imala niži nominalni rast vrijednosti u FMCG industriji u usporedbi s drugim navedenim zemljama u Adriatik regiji. Nominalni rast u 2023. u odnosu na 2022. iznosio je 11,6%. Pozitivan rast količinske prodaje u posljednjem kvartalu 2023., te ukupno u 2023. godini od 0,8%, pokazuje nastavak trenda oporavka volumena prodaje na Adriatik tržištu.

Najvišu vrijednosnu prodaju u 2023. zabilježile su sljedeće prehrambene kategorije: hlađeni mesni proizvodi, pivo, čokoladni proizvodi, sir te pakirano hlađeno svježe meso. Sve kategorije su zabilježile rast količinske prodaje u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom, osim piva koje pokazuje pad u prodanoj količini. Istovremeno, najveće povećanje cijena imala je kategorija sira sa 15,8%. Među neprehrambenim kategorijama u 2023. najveći rast prodaje

zabilježile su sljedeće kategorije: papirnata konfekcija, deterdženti za rublje, sredstva za pranje posuđa, proizvodi za njegu lica te dezodoransi. Sve navedene kategorije zabilježile su rast količinske prodaje, no najveći porast količine imali su proizvodi za njegu lica sa 6,4% u 2023. u odnosu na 2022. godinu. Najveće povećanje cijene zabilježila je kategorija papirnata konfekcija (18,9%).

Svi prodajni kanali zabilježili su rast vrijednosne prodaje u Sloveniji u 2023. Najviše se ističe kanal drogerija te kanal veliki supermarketi + diskonteri, sa stopom rasta vrijednosti od 13,6% u odnosu na prethodnu godinu, dok male trgovine mješovitom robom bilježe najnižu stopu rasta.

Vrijednosni udio privatnih robnih marki u Sloveniji iznosio je 36,5% u 2023. godini, što je najviši udio PL u prodaji među zemljama u Adriatiku. Privatne marke nastavljaju rasti bržom stopom rasta (13,5%) u odnosu na vodećih 5 proizvođača koji rastu sporijom stopom rasta (6,5%) te na cjelokupnu FMCG industriju, koja raste 11,6%.

O NIQ-u

NIQ je vodeća svjetska tvrtka za potrošačku inteligenciju, koja pruža najpotpunije razumijevanje ponašanja potrošača i otkriva novi put prema rastu. U 2023. godini, NIQ se udružio sa GfK, objedinjujući dva lidera industrije sa neusporedivim globalnim dosegom. Sa cjelovitim uvidom u maloprodaju i najkompletnijim potrošačkim saznanjima, isporučenim uz naprednu analitiku putem najsuvremenije platforme, NIQ pruža potpuni prikaz (TM).

NIQ je tvrtka iz portfolia Advent International koja posluje na više od 100 tržišta, pokrivajući više od 90% svjetske populacije. Za više informacija, posjetite NIQ.com. ST

22 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja
Emisija CO2 za Transit Connect: 150 g/km, potrošnja: 5,9 l /100 km. Fotografija vozila i prikazana oprema su informativnog karaktera te mogu odstupati od izgleda vozila u stvarnosti.

Tržnice Zagreb sa strateškim smjernicama razvoja 2024

Ema Culi, mag. oec., univ. spec. oec.

1. Uloga tržnica

Tržnice u Republici Hrvatskoj su mjesta koja na organizirani način opskrbljuju građane - potrošače svježim voćem i povrćem, ostalim različitim prehrambenim ili neprehrambenim proizvodima i uslugama. Od 2000. godine, dolaskom velikih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište, na tržnicama se mijenja struktura prodavača što dodatno doprinosi stvaranju imidža (branda tržnica) kao mjesta gdje se prodaju domaći, svježi i kvalitetni proizvodi. Danas se i velike i male tržnice mogu razvijati kao održive poslovne strukture koje mogu biti jedan od generatora razvoja lokalne, odnosno regionalne zajednice. U Hrvatskoj su tržnice uglavnom sastavni dio komunalne infrastrukture. Tržnice kao javni prostori dostupni su svim društvenim slojevima te stoga imaju i jaku socijalnu, odnosno društvenu ulogu. Osim

toga, tržnice omogućavaju opskrbu stanovništva svježom hranom u slučajevima poremećaja opskrbe stanovništva na tržištu koja su posljedično nastala zbog gospodarskih ili nekih drugih kriza (npr: ratovi, prirodne katastrofe, pandemije COVID 19 i slično).

2. Vizija i misija tržnice

Vizija – povećanje udjela prodaje domaćih poljoprivrednih proizvoda izravnom kupovinom, posebice sezonskih proizvoda na tržnicama od samih poljoprivrednika – proizvođača u cilju zauzimanja središnje pozicije za kupovanje domaće hrane, odnosno svježe hrane poznatog porijekla i dokazane kvalitete.

Misija – Izravno povezivanje između proizvođača i potrošača hrane bez posrednika kako bi se poslje -

dično osiguralo očuvanje i povećanje vrijednosti domaće proizvodnje uz osiguranje i dostupnost svježih sezonskih proizvoda građanima –potrošačima koji će dobiti višu razinu kvalitete proizvoda dok će se malim proizvođačima omogućiti održivost i razvoj. Tržnice trebaju postati čvorišta sustava lokalnih prehrambenih proizvoda, gdje su glavni dionici lokalni proizvođači koji su certificirani (jasno označeni) i kupci – potrošači koji zahtijevaju visoku kvalitetu i širok izbor prehrambenih proizvoda koji odgovaraju strogim standardima sigurnosti i kvalitete.

Opći cilj tržnica je povećanje konkurentnosti i održivosti kako bi se sačuvala tradicija tržnica, osigurao njen održivi razvoj, te kako bi tržnice postale središnje mjesto zdravog načina života koji se temelji na tradicijskim vrijednostima i raznolikostima koje naša zemlja ima.

24 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

3. Swot analiza – analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji podružnice

SNAGE SLABOSTI

• Tradicija i prepoznatljivost – tržišni ugled

• Lokacijska renta

• Osnovna infrastrukturna opremljenost

• Osnovna prometna povezanost i dostupnost

• Navike potrošača

PRILIKE

• Potražnja za domaćim, posebno ekološki uzgojenim voćem i povrćem

• Uspostava razvidnog klastera „od njive do stola“ - smanjivanje nelegalne trgovine

• Digitalizacija – online prodaja i fiskalizacija

• Korištenje povoljnih izvora financiranja za nova ulaganja

• Prilagodbe ponude strukturi potražnje

• Katalizatorska uloga u povezivanju proizvođača i potrošača

• Brendiranje

4. Strateške odrednice budućeg poslovanja i razvoja - prijedlog

U skladu s dosadašnjim spoznajama i dostupnim informacijama o podružnici Tržnice Zagreb, a u svezi prodajnih prostora, može se zaključiti sljedeće:

• nezadovoljavajuća je promocija tržnica u Zagrebu kroz već dostupne suvremene komunikacijske kanale,

• uočen je nedostatak parkirnih mjesta i otežan prilaz tržnicama, a stanje pločnika i asfalta uz njih je loše,

• dio tržnica nema nadstrešnice što stvara iznimno otežane uvjete rada, posebice za vrijeme loših vremenskih prilika što posljedično utječe i na slabiju posjećenost potrošača,

• stanje prodajnih štandova je na pojedinim tržnicama u vrlo derutnom stanju čime se šalje slika nehigijenskih uvjeta u kojima se prodaje hrana,

• Zastarjela infrastrukturna i tehnološka opremljenost

• Suženi portfelj i smanjivanje kvalitete usluga

• Organizacija poslovanja i problem „sive ekonomije“

• Informacijski sustav i otežano praćenje rezultata poslovanja

• Pasivan pristup tržištu bez disperzije ponude

PRIJETNJE

• Tržišna liberalizacija i konkurencija – nedovoljno kontrolirana kvaliteta uvoznih proizvoda i trgovački lanci

• Visoke cijene certificiranja proizvoda i kontrola kvalitete

• Tržišni, sistemski rizici i rizici djelatnosti – promjene odnosa ponude i potražnje, inflacija

• Nedostatak institucionalne i institucijske podrške

• pojedine vitrine za pokvarljivu robu su dotrajale (sir, vrhnje, jaja i sl.) ili su izvan funkcije,

• sanitarni čvorovi su upitne higijenske razine,

• na pojedinim tržnicama je uočena pojava smeća i štakora.

Uz prethodno navedeno, sadašnje značajke prodajnih prostora, a nakon neposrednog uvida o poslovnim i financijskim prilikama u drugim dijelovima Podružnice, valja podrobno analizirati postojeće stanje, a nakon toga i razraditi poslovni i razvojni plan aktivnosti. Polazeći od narečenog u nastavku se navode određene „projektne aktivnosti“ koje se mogu poduzeti u kratkom i srednjem roku.

A. Kratki rok - analiza stanja i identifikacija ključnih problema

1. Analiza organizacijskog ustroja, pozicije i odnosa prema ZG HOLDING-u,

2. Analiza strukture i tijeka poslovnih i razvojnih aktivnosti,

3. Analiza ugovora na ulaznoj i izlaznoj strani i troškova poslovanja u cilju optimizacije poslovanja na svim razinama, Financijska analiza poslovanja i utvrđivanje stanja,

4. Identifikacija ključnih problema i plan aktivnosti za organizacijsko i poslovno restrukturiranje.

B. Srednji rok –organizacijsko, poslovno i razvojno restrukturiranje

B.1. Tržišni aspekti:

1. Primjena najboljih praksi jedinstvenog tržišta EU i svjetskih standarda vezanih uz poslovanje tržnica u cilju više razine ponude i razvoja konkurentnosti,

2. Certificiranje (jasno označavanje) lokalnih proizvođača čija roba u prodaji zadovoljava stroge standarde sigurnosti i kvalitete te dobrobiti životinja,

3. Povećanje strukture i razine usluga,

4. Uvođenje kreativnog marketinškog koncepta inovacija i promocije uz korištenje suvremenih komunikacijskih kanala za privlačenje proizvođača i potrošača u sustav Tržnica Zagreb,

5. Promocija zdrave hrane, zdravih prehrambenih navika, svježih lokalnih proizvoda i gastronomije s osloncem na tržišni ugled, ali i njegovo nužno jačanje kroz inovacije i novu logistiku kao preduvjet restrukturiranja ponude usluga, pa time i povećanja poslovne i financijske održivosti,

6. Uvođenje novih sadržaja u ponudu usluga poput degustacija lokalnih proizvoda (dani sira, vina, kulinarski show i sl.) i drugih manifestacija koje mogu biti zanimljive i privlačne mlađim potrošačima i turistima koji posjećuju grad Zagreb.

www.suvremena.hr 25

hrane i s time u svezi uspostava veza s komplementarnim gospodarskim i drugim subjektima,

teraktivne mreže znanja, dobre prakse uz korištenje vodiča, priručnika i sl., a u cilju oživljavanja tržnica,

4. Uspostavljanje kontinuirane komunikacije s ključnim institucijama u cilju stvaranja poticajnih uvjeta za razvoj tržnica,

5. Kako Podružnica posluje u tržišnoj strukturi, valjalo bi otvoriti raspravu o mogućnosti da se Podružnica izdvoji iz Holdinga i u budućnosti posluje kao trgovačko društvo.

5. Zaključno

1. S ciljem podizanja kvalitete usluga i zadovoljavanja regulatornih uvjeta u poslovnom i razvojnom pogledu potrebno je na osnovi profesionalno pripremljenog projekta modernizirati objekte i prodajni prostor koji će zadovoljavati visoko uspostavljene standarde za prodaju hrane (modernizacija objekata, poput natkrivenih prostora, štandova i rashladnih vitrina koji se lako održavaju, a jedan su od materijalnih preduvjeta za održavanje zadanih sanitarnih uvjeta, čistoće i zbrinjavanja otpada),

2. Urediti prilaze objektima uz vođenje računa i o osobama s posebnim potrebama (invalidima) kao i starijoj populaciji te uspostaviti bolju prometnu komunikaciju,

3. Osim vlastitih izvora financiranja na osnovi razrađenih projektnih studija, aktivno se uključiti u natječaje za korištenje nacionalnih izvora i izvora iz EU fondova i to samostalno ili u suradnji s partnerskim institucijama.

B.3. Briga za okoliš:

1. Ustrajanje na učinkovitom recikliranju i zbrinjavanju viškova

2. Uvođenje održivih modela upravljanja otpadom i usvajanje „no waste“ standarda.

B.4. Ostale kontinuirane aktivnosti:

1. Razmatranje mogućnosti uvođenja pilot projekta vezanog uz dulje radno vrijeme na pojedinim lokacijama tržnica uz prilagođavanje svih usluga potrebama kupaca,

2. Stvaranje infrastrukturnih i organizacijskih uvjeta da se na tržnicama omogući uključiv razvoj malih obiteljskih gospodarstava koja su ujedno i zakupci prostora kako bi tržnice postale jedan od aktivnih katalizatora razvoja ruralnog zaleđa na osnovama zadržavanja biološke raznolikost i kulturne baštine s punim razumijevanjem vlastite pozicije i zajedništva proizvođača (pa i potrošača) u tom specifičnom klasteru,

3. Edukacija svih dionika u lancu ponude i opskrbe te međusobno povezivanje proizvođača i potrošača u cilju stvaranja visoke razine povjerenja, međusobne suradnje i umrežavanja koristeći nove tehnologije, stvaranje in -

Tržnice Zagreb imaju svoju dugogodišnju povijest, tradiciju, povjerenje građana te su dio turističke destinacije, posebice je to središnja gradska tržnica Dolac.

Na tržnicama se u pravom smislu riječi čuva, njeguje i razvija biološka raznolikost i nacionalna kulturna baština. Kaže se kako se kultura najbolje upoznaje kroz hranu naroda, a za to nema boljih mjesta od lokalnih tržnica, zvanih „trbuh grada“.

Razvojem ovih prostora, koristeći postojeći potencijal, inovacije i najbolju praksu, dajemo doprinos očuvanju domaće tradicije, oblikujemo prepoznatljivost grada kao poželjne destinacije za život građana i privlačenje turista iz svih krajeva, stvaramo zadovoljne potrošače, čuvamo svoju nematerijalnu baštinu te stvaramo snažnu povezanost ruralnog područja s urbanim područjem.

Iz vlastitog sjećanja, od svih ljepota koje mi je nudio jedan talijanski grad, u trajnom sjećanju mi je ostala tržnica koja me podsjeća kako putovanje nije bijeg od poznatoga, nego potraga za nepoznatim.

Na tragu toga, može se reći kako su tržnice mjesta na kojima se opipava bilo nacije.

26 Suvremena trgovina 2(49)
praksa i očekivanja
B.2. Potrebna ulaganja – obnova materijalne infrastrukture:

Vrijeme je za... KVIZ

1) Gdje će se 5. lipnja održati 10. Konferencija o sajmovanju, Global Exhibitions Day?

a) u Virovitici

b) u Osijeku

c) u Zagrebu

2) S kojeg sveučilišta je tim mladih inženjera koji će sudjelovati u međunarodnom natjecanju Formula Student Alpe Adria?

a) s riječkog sveučilišta

b) sa zagrebačkog sveučilišta

c) s osječkog sveučilišta

3) Kako se zove certifikat koji se vodi principom „Jednaka plaća za jednaki rad“, pokrenut s ciljem prepoznavanja poslodavaca posvećenih ravnopravnosti, pravednosti i jednakosti u svojoj organizaciji?

a) Fair Pay Workplace

b) EQUAL-SALARY certification

c) Equal Pay Champion

4) Koji rođendan Vegeta slavi ove godine?

a) 55.

65.

75.

5) Uz AbC svježi krem sir i Premium graševinu Vina Belje, koji je treći proizvd za koji je Belje dobilo priznanje Best Buy?

a) Baranjski kulen

b) Kravica Kraljica kefir

c) namaz Vajkrem

6) U kojoj hrvatskoj regiji je škrlet autohtona sorta vina?

a) u Međimurju

b) u Moslavini

c) u Baranji

7) Koja tvrtka je prva u Europi uvela automatiziranu procjenu šteta temeljenu na umjetnoj inteligenciji?

a) Allianz

b) Croatia osiguranje

c) Generali

8) Koji je iznos neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima u 2024. godini?

a) 500€

b) 564,5€

c) 600€

Pripremila prof. Gabrijela Čorković

b)
c)
pratite li naš portal? www.suvremena.hr 27

Budućnost maloprodaje

Deset vodećih načela za post-digitalni svijet

Philip Kotler, „otac suvremenog marketinga“ i Giuseppe Stigliano, globalni izvršni direktor Spring Studios, iznose svoja razmišljanja o budućnosti maloprodaje i njenim prilagođivanjima u sljedećem razdoblju što su ih objavili u svojoj knjizi REDEFINING RETAIL: 10 Guiding Principles for a Post-Digital World (izašla u siječnju 2024.). Polazna potka knjige odnosi se na činjenicu da je više od 70 posto trgovačkih centara u SAD-u u posljednje vrijeme zatvoreno. Što to znači za budućnost shoppinga?

Philip Kotler i Giuseppe Stigliano zapravo raspravljaju o „savršenoj oluji“ maloprodaje. S uvaženim autorima u stalnoj emisiji razgovarala je Alexandra Mondalek iz McKinsey Global Publishinga. Autori se oslanjaju na više od 50 godina istraživanja kako bi raspravljali o evoluciji maloprodaje iz fizičkog svijeta u post-digitalno doba. Oni također prikazuju plan za rješavanje transformacije koja preoblikuje industriju.

Zašto ste napisali Redefiniranje maloprodaje?

Philip Kotler: U maloprodaji se događa savršena oluja. Trgovački centri se zatvaraju. Ranije je u Sjedinjenim Državama bilo 2.500 trgovačkih centara, a sada ih je otprilike 700. Taj će se broj vjerojatno smanjiti na 200.

Trebamo li više trgovine ako mogu otići na Amazon i dobiti bilo što za isporuku? Kupovina postaje više trošak nego zadovoljstvo. Disintermedijacija, poremećaji i mnoge stvari koje se događaju u maloprodaji doveli su do našeg interesa da temi pristupimo kroz svježu priz-

mu. Giuseppe Stigliano: Tijekom COVID-a veliki dio globalne populacije, uključujući segmente koji nisu bili navikli na plaćanje putem interneta, naručivao je putem web stranica. Bili su prisiljeni upoznati se s ovom tehnologijom koja je postala norma. Kombinacija trendova koje je opisao profesor Kotler, zajedno s „digitalnom abecedom“ koja se dogodila tijekom COVID-a, dovela nas je do mjesta gdje smo sada. Uvidjeli smo potrebu za novom knjigom koja bi predstavila neka od istraživanja na ovu temu. Philip Kotler: Već smo zašli u digitalno doba, ali to nije kraj. Idemo u post-digitalno doba, što znači da nismo samo u fizičkom svijetu, već djelujemo i u digitalnom svijetu koji sada postoji — virtualnom svijetu. Pisao sam malo o metaverzumu ili njemu sličnom. Tu virtualno možemo raditi stvari koje prije nisu bile moguće. Tehnologija je u osnovi svih ovih promjena. Vrlo je važno koristiti ih u maloprodaji i definirati ih za maloprodaju.

Giuseppe Stigliano: Ono što nas je iznenadilo jest činjenica da je bilo dosta usklađenosti u pogledu problema, iako su odgovori, ideje i planovi značajno varirali. Varijacije se

pripisuju ne samo nijansama različitih industrija i zemljopisnih područja, već i činjenici da ovo predstavlja promjenu paradigme.

To je eksponencijalna transformacija, a ne evolucija. Ono što nas je iznenadilo je zajedničko shvaćanje da se nešto mora učiniti. Pitanje je što? Stoga smo u knjizi željeli dati nova vodeća načela.

Philip Kotler: Gotovo svatko može biti trgovac na malo. Svaka inovativna osoba može početi prodavati artikle. Na primjer, u ranim danima maloprodaje, netko je sjeo na ulicu s robom i označio me kad sam prolazio. Zatim smo imali interakciju. Trenutno bi mi ljudi mogli pristupiti, ne kao postojećim „dućanima“, već zato što mi imaju što prodati. Naša knjiga vrlo dobro definira kako bi se ti isti ljudi mogli upustiti u etabliranu maloprodaju.

Što utječe na odluku potrošačkog brenda da ide izravno potrošaču u odnosu na suradnju s trgovcem?

Giuseppe Stigliano: Vjerujemo da su čak i „utjecaji“ u modnom svijetu, na primjer, trgovci u nekoj mje -

28 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

ri. Oni pripremaju izbor svih mogućih proizvoda koje netko može kupiti i za koje postoji interes. Oni se bave onim što mi definiramo kao „paradoks izbora“. To se odnosi na ono što potrošači doživljavaju jer mogu kupiti bilo što, u bilo koje vrijeme, bez obzira gdje se prodavač nalazi. Ovo stvara paradoks izbora.

Izbor je ogroman. U nekim slučajevima influenceri su posrednici. Oni pripremaju izbor proizvoda i nude taj izbor svojim sljedbenicima. To je upravo ono što su u prošlosti činili vlasnici trgovina. Ipak, ovo je primjer trgovaca nove generacije, gdje postoje utjecaji između ponude i potražnje. Naravno, isto bi mogla učiniti web stranica za e-trgovinu, sve dok se radi o kuriranju – odabiru robe – za razliku od pokušaja da se bilo što proda svima.

Industrija, konkurentsko okruženje, digitalna abeceda publike - koliko je publika upoznata s tehnologijom i društvenim medijima i novim aplikacijama kao što je TikTokstvaraju varijacije. Zbog toga je vrlo teško izgraditi standardni okvir koji vrijedi za sve. Izreka „jedna veličina za sve“ nije primjenjiva u ovom slučaju. Zbog toga je teško izgraditi standardni okvir. Postoje neki koraci koje bi svi trebali slijediti. Prvi je razumijevanje vašeg kupca. Pro -

fesor Kotler je puno pisao o tome da marketing nije samo promocija. Umjesto toga, marketing je potreban kako bi se pojednostavio odnos između ponude i potražnje. U idealnom slučaju, marketing je način finog podešavanja ponude tako da može zadovoljiti potražnju. Nadamo se da je ovo također dobar način za smanjenje otpada ako je fino podešavanje ispravno.

Polazište je razumijevanje kupca. Danas imamo dosta dostupnih podataka, ali taj pristup pruža veliku priliku, ali i potencijalni izazov. Pod pretpostavkom da ste etablirani igrač, u trenutku kada odlučite zaobići trgovce na malo svojih bivših poslovnih partnera ili čak B2B partnera koje imate duž lanca vrijednosti, izložit ćete se brojnim izazovima. Morate shvatiti financijske implikacije, jer morate ulagati, kao i planirati operacije i logistiku. Cijela ideja bila je raditi višekanalni posao.

Prvotno je to bio jedan kanal, jedna tvrtka – trgovina, na primjer. Zatim smo prešli na višekanalnost, a sada idemo i s višekanalnosti. Sljedeći je omnichannel, koji osigurava da svi kanali prihvaćaju marku i isporučuju vrijednost na isti način.

Ali omnichannel se još uvijek suočava s paradoksom izbora. Postoji toliko mnogo načina kretanja. Dakle, sada prelazimo na nešto što se zove optichanneling, gdje ne želimo da se potrošač beskrajno prebacuje na sve kanale koje nudimo. Želimo optimizirati način na koji taj potrošač odabire optimalan način da dođe do onoga kako on ili ona želi riješiti problem.

Koja je razlika između omnikanala i optikanala?

Giuseppe Stigliano: Višekanalnost znači da se fokusirate na pokušaj razvoja što je više moguće kanala. Na taj način, bez obzira što potrošač želi koristiti, bio to komunikacijski kanal ili kanal prodaje, on ili ona mogu pronaći vas. Kod više -

kanalnog, fokus je na količini i nastojanju da bude dostupan. Ipak, naličje pokušaja da budete otvoreni ili toliko dostupni jest da stvarate mnogo trvenja. Također, postaje vrlo teško biti dosljedan. Možda imate pozivni centar. Predstavnici call centra kažu jedno. Ipak, kada kupci prijeđu s tog kanala na drugi kanal - fizičku trgovinu, na primjer - ne pronalaze proizvod koji žele. Onda se ti kupci žale i kažu: „Pa, zvao sam, i pozivni centar mi je rekao da mogu doći i pronaći proizvod.“ Kupci na kraju dobiju odgovore poput: „Da, ali time upravlja treća strana. To nije dio naše organizacije.“

Kupci ne moraju nužno točno znati što se ovdje događa. Znaju da im se ta trvenja ne sviđaju i, iskreno, više ih ne toleriraju. Ta su iskustva dovela do sljedećeg razvoja i ljudi koji su rekli: „Potreban nam je višekanalni pristup. Moramo biti sigurni da razvijamo kanale oko korisnika i da je sve besprijekorno integrirano.“

U višekanalnosti je fokus bio na količini. Na omnikanalu, fokus je na besprijekornoj integraciji svih dostupnih kanala, što je sjajno. Razvijaju se i mijenjaju tako brzo da u vremenu koje vam je potrebno da razvijete omnikanal i pokušate smanjiti trenje, postoji još jedan razvoj. U jednom trenutku shvatite da postoje novi kanali, a za održavanje starih kanala i sponzoriranje sadržaja potreban vam je ogroman medijski budžet.

U nekom trenutku fokus bi se trebao pomaknuti s besprijekorne integracije svih dostupnih kanala na optimizaciju dostupnih kanala. To uključuje pokušaj odlučivanja koji su kanali relevantniji za vaše potrošače, uzimajući u obzir specifično zemljopisno područje, industriju, odnos koji imaju s markom, karakteristike proizvoda i druge atribute. Fokus bi se trebao pomaknuti s besprijekorne integracije svih dostupnih kanala na optimizaciju dostupnih kanala.

www.suvremena.hr 29

praksa i očekivanja

Možda ćete na kraju shvatiti da postoje sektori u kojima ljudi radije rade ono što mi zovemo „webrooming“. To znači da pretražuju online, razvijaju ideju o tome što žele, zatim odlaze u fizičku trgovinu jer žele dotaknuti tkaninu ili isprobati proizvod. I dalje im treba iskustvo iz prošlosti. Ali važno je napomenuti da kada posjete trgovinu, već znaju sve o proizvodu. U nekim slučajevima znaju više od prodavača s kojima komuniciraju, jer su proveli mnogo vremena na internetu razvijajući ideju o tome što kupiti. Optimizirati kanal znači uzeti u obzir što potrošači zapravo rade kada je riječ o vašoj kategoriji i proizvodu. Od tog trenutka to znači izgradnju infrastrukture i ekosustava, zatim odlučivanje o tome kako rasporediti proračun na način koji odgovara vašem razumijevanju potrošača.

Koje su implikacije nejasnih linija između maloprodaje „B2B” i „B2C”?

Philip Kotler: Neki trgovci na malo između poduzeća sada prelaze na maloprodaju između poduzeća i potrošača za određene vrste proizvoda na kojima mogu zaraditi dodatni novac izravnijom prodajom. Moraju biti jako oprezni. Ne žele da njihovi B2B kupci, kojima uvijek prodaju, budu uzrujani što je tvrtka „B“ poduzela neke inicijative kako bi također dosegla krajnjeg kupca.

U B2B, želite prepustiti drugom „B“ da kontaktira s kupcima, a ne želite ići protiv njih. Želite ih koristiti kao kanal, a ne natjecati se protiv njih idući izravno s tim istim proizvodom do krajnjih kupaca. Postoje primamljive poslovne prilike za B2B tvrtke da pronađu određene proizvode koje mogu prodavati izravnije, a nadamo se da neće povrijediti svoje postojeće B2B klijente. Giuseppe Stigliano: Jedan od razloga zašto se granice zamagljuju jest ono što smo prije opisali kao

disintermedijaciju ili priliku da se zaobiđu posrednici. Svatko može biti trgovac na malo.

Što znači biti ‹humbiciozan’?

Giuseppe Stigliano: To je kombinacija dviju riječi, „poniznost“ i „ambicija“. Ovo je jedno od vodećih načela koje bi trebalo inspirirati menadžere i vođe danas. Budući da se svijet mijenja brzinom algoritma, vođe i menadžeri moraju prihvatiti da je iskustvo vrlo važno, ali znanje – znanje o tehnologiji, inovacijama, umjetnoj inteligenciji, metaverzumu – danas je vrlo relevantno.

Što god ste naučili vrlo brzo zastarijeva - brže nego u prošlosti. Dakle, „poniznost“ znači biti dovoljno ponizan da prihvatiš da ono što te dovelo ovdje neće te dovesti tamo. Da, vaše iskustvo je važno, ali ne možete se nužno oslanjati na prošlost da biste izgradili budućnost.

Spojiti to s ambicijom da se napišu pravila igre je idealno, jer prilika u fazi u kojoj se mijenja paradigma je bijelo platno. Postoji sjajna prilika za etablirane igrače, postojeće igrače, novopridošlice, novoosnovane tvrtke da zapravo napišu pravila igre - nove igre.

Što je važno naglasiti u sljedećem poglavlju maloprodaje?

Giuseppe Stigliano: Pretpostavimo da smo u post-digitalnoj fazi u kojoj se pompa susreće sa stvarno -

šću. Maloprodaja izravno potrošaču [D2C] prilika je jer vam tehnologija to omogućuje. Ali obratite pozornost na implikacije. Umjesto da uskačete u pokret, pažljivo procijenite D2C prilike i trendove. E-trgovina je izvrsna prilika, ali za neke brendove koji se više fokusiraju na kvalitetu korisničkog iskustva, možda žele biti vrlo ekskluzivni. U tim slučajevima to nije nužno prilika, jer može razvodniti marku. Kada govorimo o „post-digitalnom“, to je faza zrelosti digitalne ere u kojoj moramo pronaći svoj put kako bismo pronašli odgovarajuću ravnotežu.

Putovanje korisnika je nešto što smo primijetili u razgovoru s menadžerima. Mnoge tvrtke, ne digitalni urođenici, već postojeće kompanije, ili „digitalni imigranti“, kako ih mi definiramo, imale su problema. Digitalni imigranti već su se borili s korisničkim putovanjem, postajući „figitalni“ ili hibrid „fizičkog“ i „digitalnog“. Kad dodate treću dimenziju, odnosno virtualnu, to im postaje dosta komplicirano.

Sada govorimo o budućim interakcijama s digitalnim i fizičkim dodirnim točkama potrošača, perspektivnog potrošača ili klijenta, koji započinje odnos s brendom u virtualnom svijetu. Ovo je nešto sasvim novo. Zato ovo putovanje kupca definiramo kao trodimenzionalno. Mi to zovemo trodimenzionalni kupac.

Pripremio Ante Gavranović

30 Suvremena trgovina 2(49)
www.suvremena.hr 31

Pitanja bitna za poslovanje društva i donošenje odluka uprave društva

Petar Petrić, odvjetnik, Petrić & Kajić odvjetničko društvo d.o.o.

Moderna uprava društva susreće se s pravnim pitanjima koja su bitna za vođenje poslovanja i donošenje operativnih odluka.

ESG strategija za rast poslovanja

ESG, skraćenica od Environmental, Social, and Governance, odnosi se na skup kriterija koje trgovačka društva koriste za procjenu svog učinka u smislu održivosti, etičkih praksi i društveno odgovornog poslovanja trgovačkog društva.

ESG je privukao značajnu pažnju posljednjih godina, jer su ulagači postali zabrinutiji zbog utjecaja koji tvrtke imaju na okoliš i društvo. Europska unija uspostavila je regulatorni okvir za ESG izvještavanje.

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (The Corporate Sustainability Reporting Directive, CSRD) prihvaćena je 10. studenog 2022. i predstavlja regulativu

EU-a koja zahtijeva od svih velikih trgovačkih društava da redovito i transparentno objavljuju informacije o učincima svojih aktivnosti na okoliš i društvo, te o rizicima održivosti kojima mogu biti izložene.

CSRD uvodi važne promjene, a jedna od njih je da će obveznici svoje izvještaje morati sastavljati prema europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).

Prva izvješća o održivosti sastavljena prema ESRS standardima biti će objavljena u 2025. za financijsku godinu 2024.

Prvi će po europskim standardima izvještavati dosadašnji obveznici Direktive o nefinancijskom izvješćivanju, odnosno poduzeća od javnog interesa s više od 500 zaposlenih.

Godinu nakon, obveza na snagu stupa za sva velika poduzeća, a od 2028. o održivosti će izvještavati i sva mala i srednja poduzeća prisutna na burzi.

Zaštita žiga u RH

Iako registracija žiga nije obavezna pri stavljanju u promet proizvoda i/ili usluga, vrlo je korisno pojedine aspekte proizvoda zaštititi.

Svaki znak koji se želi štititi žigom prijavljuje se zasebnom prijavom, čiji je sastavni dio popis proizvoda i/ili usluga na koje se znak odnosi, a koji mora biti sastavljen u skladu s Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za potre -

be registracije žigova (tzv. Nicanskom klasifikacijom).

Uvjeti zaštite i postupak registracije žiga u Hrvatskoj propisani su Zakonom o žigu i Pravilnikom o žigu.

Uobičajeno trajanje cijelog postupka je 12 mjeseci.

Prije podnošenja prijave korisno je izvršiti pretraživanje baze podataka registriranih i prijavljenih žigova u Hrvatskoj radi utvrđivanja postoje li već identični ili slični žigovi, kako biste izbjegli nepotrebne troškove odnosno sporove.

Zaštita žigom u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, vrijedi 10 godina, računajući od datuma prijave. Vrijeme zaštite može se produžavati neograničeno na razdoblja od 10 godina, uz pravovremeno podnošenje zahtjeva (u pravilu prije isteka važenja prethodnih 10 godina) i plaćanje odgovarajućih pristojbi i naknada troškova.

32 Suvremena trgovina 2(49)
praksa i očekivanja

Zaštita žiga ostvaruje se prema teritorijalnom načelu, odnosno zaštita vrijedi samo na teritoriju zemlje u kojoj je to pravo priznato.

Alternativno rješavanje potrošačkih sporova - ARPS

Alternativno rješavanje potrošačkih sporova (ARPS) jedan je od izvansudskih načina rješavanja sporova između potrošača i trgovaca. Radi se o izvansudskom rješavanju domaćih i prekograničnih potrošačkih sporova između trgovaca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i potrošača s boravištem u Europskoj uniji, a postupak se provodi pred tijelima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova (ARPS), koja su ovlaštena provesti medijaciju ili donijeti neobvezujuću ili obvezujuću odluku o sporu.

Takav način omogućuje potrošaču da svoju pritužbu iz potrošačkih ugovora s određenim trgovcem sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj zemlji članici EU, Norveškoj, Islandu ili Lihtenštajnu, riješi uz pomoć jednog od nadležnih tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova.

Navedeno vrijedi za potrošački spor bilo da se radi o kupnji robe u poslovnim prostorijama trgovca ili da se radi o kupnji putem interneta.

Postupak pred tijelima za alternativno rješavanje potrošačkih spo -

rova je jednostavan, brz i financijski prihvatljiv postupak, kako za potrošače tako i za trgovce, pa sve navedeno predstavlja veliku prednost u odnosu na sudsko rješavanje takvih sporova.

Menadžerski ugovor

Menadžerski ugovor je ugovor koji zaključuju poslodavac i menadžer s ciljem da menadžer svojim znanjem i iskustvom ostvari postavljene ciljeve.

Bitni sastojci menadžerskog ugovora su odredbe kojima se reguliraju prava i obveze menadžera te materijalna primanja menadžera za obavljeni posao, a mogu biti ugovorene i odredbe o posebnim nagradama, plaćenim premijama osiguranja, sudjelovanje u dobiti društva i dr.

U praksi se najčešće javljaju mješoviti menadžerski ugovori koji uz obvezno-pravne elemente sadrže i radno-pravne elemente pa i elemente ugovora o djelu te ugovora o nalogu.

Zakon o radu u odredbi članka 4. st. 3. određuje da fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u rad -

nom odnosu obavljati poslove za poslodavca. Na takve osobe se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o ugovoru o radu na određeno vrijeme, o prestanku ugovora o radu, te o otkaznom roku i otpremnini, te ta pitanja poslodavac i menadžer mogu posebno regulirati u menadžerskom ugovoru, odnosno ugovorom o radu ako je isti zaključen.

U praksi se često i s drugim osobama zaključuju ugovori koji se nazivaju menadžerski, te iako nije zabranjeno niti takve ugovore nazivati menadžerskim ugovorima, na te osobe primjenjuju se sve odredbe Zakona o radu bez navedenih izuzetaka.

U slučaju spora sud će u svakom konkretnom slučaju procijeniti da li se radi o čistom menadžerskom ugovoru ili o menadžerskom ugovoru s radno-pravnim elementima ili o ugovoru o radu, te će sukladno tome primijeniti odgovarajuće materijalno pravo.

Opcijske dionice vrsta su kompenzacije koja se daje radnicima i/ ili članovima uprave u obliku mogućnosti stjecanja dijela vlasništva u dioničkom društvu.

Opcija stjecanja dionice društva znači imati pravo kupiti dionice društva po određenoj cijeni u ograničenom vremenskom razdoblju. O tom pravu potrebno je zaključiti opcijski ugovor ili ugovor o opcijskim dionicama.

Kada se ispune uvjeti iz ugovora, radnik može iskoristiti opcije i s popustom kupiti dionice društva te postati sudionik u vlasničkoj strukturi društva. Nakon toga radnik može odlučiti odmah prodati dionice na otvorenom tržištu ili zadržati dionicu tijekom vremena, pod uvjetom da u tome nije ograničen opcijskim ugovorom.

Opcijski ugovori su često povezani sa startup društvima koja na početku nemaju mogućnosti dovoljno kompenzirati radnike, među -

www.suvremena.hr 33

tim, očekuju rast vrijednosti te nakon toga nagraditi one koji su bili dio društva od samog osnivanja.

Opcijskim ugovorima trgovačka društva također potiču radnike da ostanu u društvu te da motivirano rade na razvoju društva i povećanju vrijednosti dionica.

Prije same kupnje dionice od strane radnika riječ je samo o opciji dionice koja je još uvijek vlasništvo društva, a ne zaposlenog radnika pa isti nema pravo na dividendu niti pravo glasa.

Kod opcijskih dionica postoje dvije faze dodjele takvih dionica. Prva je faza kada se radniku dodijele opcijske dionice te se ugovorom definiraju cijena i rok stjecanja i svi uvjeti stjecanja.

Druga faza predstavlja trenutak kada radnik stvarno stekne predmetne dionice odnosno kada ih kupi po ugovorenoj cijeni i iste budu upisane na njegovo ime.

Što se tiče pitanja oporezivanja, oporezivanje dolazi tek u drugoj fazi, kada zaposleni realizira svoja prava iz opcijskog ugovora.

Uređenje poreznog tretmana opcijskih ugovora u ranijem je razdoblju bilo složeno i nepovoljno za stjecatelje.

Povoljan porezni tretman imaju dionice koje stječu članovi uprave i zaposleni radnici putem opcijske kupnje vlastitih dionica, od -

nosno dionica koje je steklo samo društvo.

U krug povoljnog oporezivanja ulaze i članovi uprave i radnici tuzemnog društva koji nisu u radnom odnosu s povezanim tuzemnim ili inozemnim društvom od kojeg dobivaju opcijske dionice (krajnjim vlasnikom tuzemnog društva).

Porez na dohodak od kapitala vezan za opcijske dionice izračunava se kao razlika između tržišne vrijednosti dionica i cijene dionica po kojoj zaposleni na temelju opcijskog ugovora može kupiti dionice.

Iznos poreza na dohodak od kapitala koji predstavlja razliku tržišne vrijednosti dionica i cijene utvrđene opcijskim ugovorom biti će izračunat, po odbitku, po stopi od 24%.

Riječ je o značajnom poreznom rasterećenju u odnosu na raniju regulativu.

Iz perspektive zaposlenih radnika i članova uprave, opcijske dionice očekivano djeluju motivirajuće da budu produktivniji s obzirom da im je u neposrednom interesu rast vrijednosti dionica društva.

Sve navedeno odnosi se samo na dionice, dakle na dionička društva, te se zasad ne primjenjuje na poslovne udjele u društvima s ograničenom odgovornosti. U stručnim poslovnim krugovima postoji inicijativa da se navedeno proširi i na društva s ograničenom odgovornosti.

Odgovornost uprave d.o.o. za štetu

Odgovornost za štetu prema Zakonu u o trgovačkim društvima sastoji se od:

– odgovornosti za štetu prema društvu,

– odgovornost za štetu prema vjerovnicima društva.

Odgovornost za štetu prema društvu –opće pravilo o odgovornosti za štetu temelji se na odredbi koja kaže da direktori moraju voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnoga gospodarstvenika i čuvati poslovnu tajnu društva. Oni direktori koji povrijede svoje obveze odgovaraju za štetu društvu.

Kad govorimo o dužnoj pozornosti koja se očekuje od direktora, naglasak je na poduzetničkoj odluci. Naime, Zakon propisuje da direktor ne postupa protivno svojoj dužnosti ako smije na temelju primjerenih informacija razumno pretpostaviti da djeluje za dobrobit društva.

Čak i ako je nastala šteta, direktori neće odgovarati ako nisu povrijedili svoje dužnosti. Pri tome je važno naglasiti da je teret dokazivanja postupanja sukladan dužnoj pažnji na direktoru kao eventualnom tuženiku.

U slučaju kada društvo ima više direktora, vrijedi pravilo o solidarnoj odgovornosti. Drugim riječima, društvo može tražiti naknadu štete od bilo kojeg od direktora.

Često se događa da se podijele poslovi (koji sadrže odgovornosti) pojedinih direktora u društvu. To ne znači da je automatski isključena odgovornost onih direktora kojima dotični posao nije dodijeljen u nadležnost. Naime, ne mora riječ biti o aktivnoj radnji direktora. Netko može povrijediti dužnost i svojom pasivnošću (npr. ako ne provede potrebni nadzor ili se ne usprotivi štetnoj radnji iako zna za nju).

34 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

Odgovornost za štetu prema vjerovnicima

Vjerovnici društva mogu ostvarivati zahtjev za naknadu štete direktno protiv direktora:

1) ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva – nije nužno da je vjerovnik prethodno pokušao naplatiti svoju tražbinu u ovršnom ili sličnom postupku, već je dovoljno da je, postavljajući zahtjev za naknadu štete upozorio na činjenicu da društvo ne može podmiriti njegovo potraživanje i da je tu činjenicu tijekom postupka dokazao;

2) ako je direktor grubo povrijedio dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnoga gospodarstvenika - budući da se u ovom slučaju traži veći stupanj nepažnje (gruba povreda dužnosti), teret dokaza da postoji taj stupanj krivnje snosi tužitelj (vjerovnik), a ne direktor.

Naplata potraživanja

Kod naplate potraživanja bitno je razlikovati dva temelja za određivanje ovrhe: vjerodostojnu ispravu i ovršnu ispravu. U vjerodostojne isprave svrstavamo račun, obračun kamata, mjenicu i ček s protestom, izvadak iz poslovnih knjiga, javnu ispravu, po zakonu ovjerovljenu privatnu ispravu, ispravu koja se po posebnim propisima

smatra javnom ispravom; dok su ovršne isprave – ovršna sudska odluka (presuda, rješenje, platni nalog), ovršna sudska nagodba, ovršna nagodba iz postupka medijacije, ovršna odluka arbitražnog suda, ovršna odluka donesena u upravnom postupku (rješenje, zaključak) i nagodba, nagodba pred sudovima časti pri komorama u RH i ovršna javnobilježnička odluka i isprava.

Menadžere često zanima kako osigurati naplatu potraživanja. Najkraći odgovor bio bi: zadužnicom, mjenicom, upisom založnog prava, jamstvom, bankarskom garancijom, policom osiguranja naplate potraživanja, escrow računom, uključujući i prethodnu provjeru boniteta kupca.

Pravni kontrolingusklađenost poslovanja s pravnim propisima i kontrola poslovanja s pravnog aspekta (legal compliance)

Za menadžere je izuzetno važno voditi brigu da poslovanje poslovnog subjekta bude usklađeno s pravnim propisima.

Zašto je to važno?

Jer osigurava:

– punu usmjerenost menadžera na poslovanje, – profesionalnost u obavljanju poslovanja,

– izostanak straha od kontrole nadležnih tijela i posljedica izricanja kazni.

Kako se provodi?

Kontinuiranom kontrolom usklađenosti poslovanja s pravnim propisima:

– provjera urednosti temeljnih akata društva, statusnih, upravljačkih i imovinskih prava;

– provjera usklađenosti ugovornih prava i obveza društva sa zakonskim propisima i aktima društva;

– provjera razine osiguranja naplate i instrumenata osiguranja naplate, stanja ovršnih i drugih postupaka pred sudovima, javnim bilježnicima i drugim tijelima;

– provjera statusa i važenja registracija žiga i industrijskog dizajna, stupnja ostvarene zaštite intelektualnog vlasništva, usklađenost autorskih i srodnih ugovora sa zakonskim odredbama te provjera pravnog statusa Internet domena;

– provjera usklađenosti zaštite osobnih podataka u društvu (GDPR i zaštita osobnih podataka);

– provjera usklađenosti transakcija s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja i provjera postojanja koncentracije;

– provjera statusa upisa nekretnina u vlasništvu društva, provjera usklađenosti s propisima o zaštiti okoliša, postojanja lokacijskih, uporabnih i drugih dozvola za nekretnine društva;

– provjera usklađenosti radnopravne dokumentacije s propisima radnog prava;

– provjera statusa zaštite na radu;

– priprema za inspekcijske kontrole i kontrole drugih nadležnih tijela, provjera postojanja i izrada procedura za postupanje u postupcima kontrole. ST

www.suvremena.hr 35

Industrijska simbioza –COST LIAISE ACTION

Industrijska simbioza: Od otpada do resursa

U vremenu sve veće brige o životnoj sredini i potrebe za održivim poslovanjem, tradicionalni, linearni model „uzmi-stvori-baci“ u industriji više nije dovoljan. Industrijska simbioza nudi inovativno rješenje koje promovira suradnju između različitih tvrtki i predstavlja ključni koncept za prelazak na kružnu ekonomiju.

Zamislite industrijsko područje kao ekosustav. U prirodi, otpadni produkti jednog organizma postaju hrana drugom. Industrijska simbioza djeluje na sličan način. To je strategija gdje se nusproizvodi i otpad jedne industrije pretvaraju u vrijedne resurse za drugu. Primjerice, tvornica drveta koja proizvodi piljevinu kao otpad, može surađivati s tvrtkom koja izrađuje panel ploče i za nju piljevinu koristi kao sirovinu. Industrijska simbioza inovativan je koncept koji potiče suradnju između različitih industrija u cilju održivosti i kružne ekonomije. U suštini, ova se strategija fokusira na iskorištavanje nu -

sproizvoda i otpada jedne industrije kao vrijednih resursa za drugu. Na taj se način postiže dvostruki benefit: smanjuje se količina otpada i troškovi za tvrtke, a istovremeno se potiče inovativnost i održiva upotreba resursa.

Kako funkcionira?

U praksi, industrijska se simbioza može ostvariti na razne načine. Primjeri uključuju:

• Razmjena resursa: Tvrtke mogu razmjenjivati nusproizvode, poput otpadne topline, vode ili sirovina, koje druga tvrtka može koristiti u svom procesu.

• Zajednička infrastruktura: Tvrtke mogu dijeliti infrastrukturu, poput postrojenja za obradu otpada ili skladištenja, što smanjuje troškove i utjecaj na okoliš.

• Novi proizvodi i usluge: Suradnja u okviru industrijske simbioze može dovesti do razvoja novih proizvoda i usluga baziranih na nusproizvodima i otpadu.

Prednosti industrijske simbioze:

• Održivost: Smanjuje se količina otpada i zagađenja, te se potiče odgovorno korištenje resursa.

• Ušteda troškova: Tvrtke mogu uštedjeti novac na troškovima zbrinjavanja otpada, nabave sirovina i korištenja infrastrukture.

• Inovativnost: Suradnja između različitih industrija može dovesti do novih ideja i proizvoda.

• Konkurentnost: Tvrtke koje sudjeluju u industrijskoj simbiozi postaju održivije i inovativnije, što im daje konkurentsku prednost.

Primjer iz prakse

Kalundborg je najpoznatiji primjer industrijske simbioze u svijetu i smatra se referentnim slučajem za slične projekte. On predstavlja primjer samoorganiziranog modela u kojem su tvrtke spontano uvidjele dobrobit simbioze i sklopile ugovore, što je na kraju rezultiralo razvojem industrijskog parka. Sve je započelo 1961. godine projektom korištenja površinske vode iz jezera za potrebe nove rafinerije nafte radi očuvanja ograničenih zaliha podzemnih voda. Simbioza je započela sporazumima o suradnji između nekoliko industrijskih koncerna za dijeljenje ključnog resursa (vode) i iskorištavanje ot-

36 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

padnih resursa (toplina, para i plin). Danas, industrijsku simbiozu koju čini šest glavnih partnera (rafinerija nafte, elektrana, biotehnološka tvrtka, tvrtka za proizvodnju gipsanih ploča, tvrtka za gospodarenje otpadom i tvrtka za sanaciju tla) te općina Kalundborg, obilježava mrežna suradnja zasnovana na razmjeni energije i resursa kao što su toplina, para, voda, gips, rafinerijski plin, tekuće gnojivo, biomasa, mulj, pepeo, itd.

Osim toga, nove su se tvrtke pridružile KS-u tijekom vremena, a razmjena resursa i tokova otpada se proširila. Donedavno se sve to postizalo bez središnjeg koordinacijskog tijela. Kalundborg je prepoznat kao sustav koji se temelji na postojećim mogućnostima i nedostacima, geografskoj ko-lokaciji industrija u luci, kao i političkim poticajima koji su doveli do njegovog uspjeha.

Iako je Kalundborg postigao impresivne rezultate, njegovo kreiranje nije bilo radi ukazivanja prednosti industrijske simbioze. Kalundborg je postavljen kao odgovor na nedostatak podzemne vode koji je služio kao motivacija za okupljanje partnera.

Razvoj projekta bio je vođen ekonomskim razlozima (smanjenje troškova) te je sam projekt egzistirao prilično dugo dok nije identificiran kao industrijska simbioza.

Iako je projekt krenuo od vanjskog destabilizirajućeg čimbenika, relativno mala veličina i izoliranost Kalundborga utjecali su na pokretanje redovite komunikacije zaposlenih i menadžera, a financijski uspjeh početne implementacije ubrzao je ukupne napore.

Kalundborg Symbiosis jedan je od rijetkih primjera u svijetu organski razvijajuće mreže strateški nepovezanih gospodarskih subjekata koji nastavljaju surađivati, kako bi poboljšali korištenje resursa i dijelili znanje. Ova jedinstvena mreža, koja postoji više od 50 godina, po -

tencijalno može dati vrijedne uvide u procese koji potiču ekološke mreže na prijelaz s jednokratnih kooperativnih pothvata na održive suradničke odnose.

Kasnije je na području industrijskog parka pokrenuta institucionalna platforma – Centar za industrijsku simbiozu. Industrijska simbioza nije bila potaknuta tehnološkom inovacijom, jer je tehnologija koja se koristi konvencionalna, no, njena upotreba je ono što se može smatrati inovativnim.

Kalundborg je uspješan u smislu količine ponovno iskorištenog otpada i ušteđene energije i prema podacima Symbiosis Kalundborg ovaj projekt svake godine štedi partnerima i okolišu: 4 milijuna m3 podzemnih voda korištenjem površinskih voda; 586.000 tona CO2 ; reciklira se 62.000 tona ostataka, emisija CO2 je smanjena za 80% emisija od 2015. godine, a sama lokalna opskrba energijom je CO2 neutralna.

Kalundborg čini više od 20 različitih tokova viška resursa koji teku između kompanija i tako stvara simbiozu razmjene resursa povećavajuću otpornost i profit partnera. Što se tiče sustava upravljanja učinkom, jasno je da kod Kalundbor-

ga glavnu ulogu igraju financijska mjerenja, budući da se svaki projekt uglavnom procjenjuje prema ekonomskoj opravdanosti.

Mnoge suradnje koje su se razvile unutar Kalundborg Symbiosis poslužile su kao prototipovi za slične inicijative industrijske simbioze diljem svijeta.

Slijedom toga, ne treba čuditi da je Kalundborg Symbiosis, kao jedan od prvih primjera industrijskih simbioza, postigla stanje zrelosti koje predstavlja avangardu drukčijeg tipa i izazov proširenja opsega suradnje (Valentine, 2016).

COST LIALISE Action

U borbi protiv emisije ugljika, potrošnje energije i stvaranja otpada, kružno se gospodarstvo pojavljuje kao ključna strategija. LIAISE COST Action fokusira se na industrijsku simbiozu, gdje otpad jedne industrije postaje sirovina druge, što je ključna inicijativa za odmicanje od linearne ekonomije, promicanje održive proizvodnje i postizanje ravnoteže između društva, okoliša i gospodarstva.

Unatoč potencijalu industrijske simbioze, svijest zaostaje unutar industrija, ometana ekološkim,

www.suvremena.hr 37
Slika 1. Kalundborg industrijska simbioza

praksa i očekivanja

ekonomskim, tehničkim, regulatornim i društvenim preprekama.

Kroz zajednički napor, LIAISE ima za cilj premostiti ovaj jaz poticanjem inkluzivnih pristupa industrijskoj simbiozi, stvaranjem sinergije među dionicima i utirući put snažnom razvoju znanja. LIAISE nastoji doprinijeti preoblikovanju industrijskog krajolika. Ključna područja uključuju: (i) održivost; (ii) ekonomiju; (iii) industrijsku simbiozu; (iv) kružno gospodarstvo; (v) kapacitet i (vi) komunikaciju.

Ciljevi COST LIAISE akcije su jasni: (i) koordinacija istraživanja: ažurirajte znanje o IS-u, riješite prepreke i definirajte KPI-ove za široku primjenu; (ii) Izgradnja kapaciteta: uspostavite interdisciplinarnu mrežu, razmijenite znanje i potaknite kreatore politika na usvajanje IS-a; (iii) međunarodna suradnja: poticanje globalne razmjene

znanja, povećanje uspjeha u budućim prijedlozima i promicanje internacionalizacije.

Dodatne informacije o akciji COST LIAISE moguće je pronaći na cost. eu/actions/CA22110/ i pročitati MOA.

Umjesto zaključka

Industrijska simbioza moćan je alat za postizanje održivosti i kružne ekonomije. Uz suradnju i inovativnost, tvrtke mogu transformirati nusproizvode u vrijedne resurse, te tako ojačati svoju konkurentnost i doprinijeti očuvanju okoliša.

Suvremena trgovina 2(49) TAUMEDIA d.o.o. | 091 4812 680 | info@taumedia.hr ST

JTI

je apsolutni lider na tržištu u segmentu rezanog duhana s markom Old Holborn Yellow i Super Slims formata cigareta s markom LD Super Line Pink. JTI trenutno u asortimanu ima 23 marke cigareta obitelji Winston, Camel, Sobranie i LD te 5 marki rezanog duhana obitelji Camel, Old Holborn i Amber Leaf. Upravo u obitelji Camel imamo jednu novinu koja dolazi na hrvatsko tržište ovih dana.

Prepoznavši potrebe potrošača koji žele vrhunsku cigaretu po pristupačnoj cijeni, Camel Legend donosi četiri potpuno nove marke cigareta kojima proširuje paletu Camel obitelji u Hrvatskoj.

Legendarni Camel proširuje svoju obitelj

Četiri nova legendarna Camela; Blue i Yellow, svaki u King Size i 100’s formatu (popularne „stotke“) donose autentično iskustvo upotpunjeno američkom mješavinom duhana. Taj legendarni Camel doživljaj dostupan je po maloprodajnoj cijeni od 4,1 EUR, što ga čini najboljim mogućim izborom u kategoriji za potrošače koji žele vrhunski proizvod podrijetlom iz EU po pristupačnoj cijeni.

Marina Bralić nalazi se na poziciji Trade Activation Executivea u Japan Tobacco Internationalu (JTI), kontinuirano najbrže rastuće duhanske kompanije na hrvatskom tržištu. U JTI-u je već nekoliko godina, a posjeduje bogato radno iskustvo u multinacionalnim kompanijama koje trguju robom široke potrošnje. U kompaniji je, između ostalog, zadužena za digitalnu b2b platformu JTI team koja prije svega služi za kvalitetnu međusobnu komunikaciju s maloprodajnim partnerima, pružajući edukaciju o proizvodima i kontinuiranu podršku i suradnju.

www.suvremena.hr 39
ST

King Cross kreće u sveobuhvatnu rekonstrukciju

King Cross centar na zagrebačkom Jankomiru kreće s cjelovitom rekonstrukcijom, čiji je završetak planiran za jesen 2025. Tijekom rekonstrukcije će se kroz sedam građevinskih faza centar u potpunosti obnoviti te proširiti s dodatnih 5.000 m2 površine.

Također se ističe kako vlasnik i upravitelj King Crossa, SES Spar European Shopping Centers, u izgradnju znatno većeg i najmodernijeg shopping centra planira uložiti 40 milijuna eura. Kroz taj projekt rekonstrukcije i izgradnje, osnažit će se atraktivnost lokacije i postići veća održivost centra.

Modernizirani i novi dijelovi King Crossa nuditi će brojne sadržaje za sve generacije, pri čemu su tri različite dječje zone za igru i zabavu i jedinstvena gastro zona s brojnim ugostiteljskim objektima samo dio ponude.

„ Stvaranje živopisnih prostora zahtijeva temeljne promjene, zbog čega smo se odlučili na cjelovitu rekonstrukciju koja će ovaj centar transformirati u modernu shopping destinaciju “, kazao je glavni izvršni direktor SES-a Christoph Andexlinger.

SES želi da King Cross postane više od lokacije za shopping pa će fokus

biti na zabavi i zonama za provođenje slobodnog vremena. „ King Cross se nalazi na atraktivnoj lokaciji zapadnog ulaza u grad i po završetku rekonstrukcije i izgradnje dodatnih 5.000 kvadratnih metara nudit će još zanimljiviji sadržaj u novom pulsirajućem prostoru “ , rekao je SES country menadžer za Hrvatsku Zoran Karamatić. (H)

Završeno natjecanje METRO Junior Top Chef

Uvelikom finalu natjecanja METRO Junior Top Chef, održanog u subotu 20. travnja, u sklopu Weekend Food Festivala u Rovinju, pobijedila je Anđela Kurilj iz Turističko-ugostiteljske škole Split. Drugo mjesto osvojio

je Filip Viljevac iz Ugostiteljsko-turističke škole Osijek, dok je Ivano Grgić iz Ugostiteljske škola Opatija završio na trećem mjestu.

Pobjednica je osvojila edukaciju u Gastronometro centru, jedinstvenom ekosistemu turske ugostitelj -

ske industrije, drugoplasirani će proći usavršavanje i stažiranje kod Alejandra Serrana, najmlađeg chefa s MICHELINOVOM zvjezdicom u Španjolskoj, dok će trećeplasirani imati priliku obaviti stručnu praksu kod Tibora Valinčića, chefa restorana Dubravkin put.

„ METRO se tijekom više od dvadeset godina poslovanja na hrvatskom tržištu pozicionirao kao lider na HoReCa tržištu. Kao jedan od najvećih izazova s kojim se taj sektor susreće je nedostatak kvalitetne i kvalificirane radne snage zbog čega smo ovim projektom odlučili doprinijeti osnaživanju kuharske profesije u Hrvatskoj. Čestitamo pobjednici, ali i svima koji su sudjelovali u ovogodišnjem izdanju projekta“, rekao je Igor Kotaran, direktor marketinga METRO Hrvatska. ST

42 Suvremena trgovina 2(49) praksa i očekivanja

Programi vjernosti u maloprodaji kao odgovor na inflaciju

Tanja Jurković konzultant Retail DNA

www.retaildna.hr

Industrija robe široke potrošnje (Fast-Moving Consumer Goods, FMCG) poznata je po svojoj dinamičnosti s proizvodima poput hrane, pića, kozmetike, koje kupci svakodnevno kupuju. Međutim, niti ova industrija nije imuna na ekonomske izazove, a jedan od izazova s kojim se suočava je – inflacija.

Nakon nekoliko godina pandemije, svijet je doživio razine inflacije koje nismo vidjeli desetljećima. In -

flacija je nastala radi niza uzroka, od kojih su glavni uzroci: gospodarski poremećaji zbog Covid-19 pandemije, poremećaji u opskrbnom lancu, fiskalni i monetarni poticaji koje su vlade i središnje banke diljem svijeta pružile kao odgovor na pandemiju, te povećanje cijena.

Oporavak potražnje nakon recesije izazvane pandemijom doveo je do značajnih manjkova u ponudi u mnogim poslovnim i potrošačkim sektorima. Početkom 2022., ruska

invazija na Ukrajinu te posljedično utjecaji na globalne cijene nafte, prirodnog plina, gnojiva i hrane dodatno su pogoršali inflaciju. Nepovoljni vremenski uvjeti u raznim regijama te porast potražnje za elektronikom doveli su do daljnjih nestašica ključnih sirovina potrebnih za proizvodnju mnogih dobara i usluga. To je uzrokovalo dodatno povećanje troškova u mnogim industrijskim sektorima – sirovine, ambalaža, čipovi za računala, energija, transport i radna snaga –

www.suvremena.hr 43

praksa i očekivanja

što je inflaciju podiglo na još više razine. Stopa inflacije u SAD-u i eurozoni dosegnula je vrhunac u drugoj polovici 2022. (u srpnju 2022. godine, OECD je izvijestio o globalnoj godišnjoj stopi inflacije od 9,6%, što je najviša razina u mnogim godinama) i zatim se naglo smanjila tijekom 2023. i 2024. godine.

Sve je to dovelo do naglog rasta potrošačkih cijena širom svijeta. Iako trenutne razine inflacije nisu neviđene (bile su i više tijekom 70ih i 80-ih godina), dugi niz godina s vrlo niskom inflacijom u većini zemalja znači da trenutne stope još uvijek iznenađuju potrošače, proizvođače i maloprodavače.

Istraživanje koje je provela tvrtka McKinsey & Company pokazalo je da su do sredine 2022. godine rastuće cijene postale glavna briga za više od polovice (53%) europskih potrošača, znatno nadmašujući druge probleme poput invazije na Ukrajinu (15%), nezaposlenosti (8%), ekstremnih vremenskih događaja (8%) i pandemije Covid-19 (5%).

Visoka inflacija donosi niz izazova. Za tvrtke, kada im rastu troškovi ulaznih materijala, marže su pod pritiskom. Da bi pokrili te veće troškove, moraju naći ravnotežu između povećanja svojih cijena i zadržavanja konkurentnosti na tržištu. Za kupce, ako njihove plaće ne rastu kao cijene, oni su na gubitku jer si

mogu manje priuštiti. Drugim riječima, njihova stvarna kupovna moć pada. To može dovesti do različitih metoda prilagodbe potrošnje, kao što su odgađanje kupnje trajnih proizvoda, fokus na osnovne potrepštine umjesto na luksuzne artikle, izbor jeftinijih brendova i privatnih marki ili kupnje u diskonterima umjesto u tradicionalnim supermarketima.

Programi vjernosti u maloprodaji

Jedan od učinkovitih načina na koji maloprodavači mogu odgovoriti na izazove inflacije je razvoj kvalitetnog programa vjernosti za svoje kupce.

Koji je benefit ovih programa za trgovce? Potiču svoje kupce da im se vraćaju, što pomaže u očuvanju prodaje i profitabilnosti čak i u vremenima kada kupovna moć opada.

Program vjernosti može uključivati sakupljanje bodova, posebne popuste za članove, ekskluzivne ponude ili nagrade za redovite kupce. Osim što pruža financijske poticaje za ponovne posjete, dobro osmišljen program vjernosti jača emocionalnu povezanost i zadovoljstvo kupaca, čime se potiče dugoročna odanost brendu. Implementiranjem takvih programa, maloprodavači ne samo da zadržavaju svoje kupce, već i grade jači odnos s nji -

ma, što može biti ključno za održavanje stabilnosti prihoda u nestabilnim ekonomskim uvjetima.

Dobre prakse programa vjernosti u EU

U Europi su programi vjernosti vrlo popularni. Istraživanje provedeno u 24 europske zemlje pokazuje da su 61,3% odraslih članovi barem jednog programa vjernosti. Zemlje koje imaju najveći postotak kupaca koji su članovi barem jednog programa vjernosti su:

• Norveška sa 85,7%

• Švedska sa 83,2%

• Velika Britanija sa 77,2%

• Irska sa 75,4%

• Austrija sa 72,6%

Auchan Portugal ima zanimljiv program vjernosti: Clube Auchan. Program nudi tri razine lojalnosti: Fan („obožavatelj“), Superfan („superobožavatelj“) i Hyperfan („hiperobožavatelj“), pri čemu svaka razina lojalnosti nudi poboljšane pogodnosti. Program pruža ekskluzivne promocije za članove, kao što su dnevne ponude, tjedne popuste, kupone i vaučere te popuste na artikle privatnih marki.

Popust na privatne robne marke u iznosu od 10% dostupan je svakog ponedjeljka, a članovi također mogu uživati u besplatnoj kavi pri svakom posjetu dućanu (ova inicijativa podsjeća na ponudu Waitrosea u Velikoj Britaniji). „Superobožavatelji“ uživaju u dodatnim pogodnostima besplatnog Click & collect („klikni i preuzmi“) i dostave na kućnu adresu u pola cijene, dok „Hiperobožavatelji“ dobivaju besplatan Click & collect („klikni i preuzmi“) i dostavu na kućnu adresu.

Zašto je ovaj program vjernosti zanimljiv? Nudi drukčiju strukturu, na neki način hijerarhiju vjernosti, praksu koju su inače koristile zrakoplovne i hotelske kompani -

44 Suvremena trgovina 2(49)

je, ali su je dosad izbjegavali maloprodavači zbog straha da je nedemokratska ili elitistička. Auchanovi kupci navodno podržavaju ovaj program jer nudi opipljive nagrade za lojalne kupce.

Nizozemski Albert Heijn Premium nudi brojne dodatne pogodnosti. Ovaj program vjernosti košta kupce 12 € godišnje i nudi 50% popusta na pretplate za sestrinske tvrtke, 10% popusta na sve organske proizvode, mogućnost dvostruko brže štednje markica programa vjernosti i 10 (umjesto pet) osobnih promotivnih ponuda svaki tjedan. Program ima više od 675.000 članova.

Payback program omogućuje kupcima prikupljanje bodova kod više od 30 lokalnih partnera i više od 600 online trgovina. Bodovi se mogu iskoristiti na blagajni, zamijeniti za fizičke proizvode iz kataloga, u bonovima, kao donacija ili u miljama Miles&More. Payback je izvijestio da se, za članove koji podržavaju dva ili više partnera, potrošnja na kupovinu po članu povećala za čak 25%. Iako su Rewe i Penny najavili povlačenje iz programa Payback krajem 2024. godine, što će predstavljati značajan udarac, program i dalje zadržava jaku mrežu uglednih partnera kao što su dm, Aral i BK, osiguravajući njegovu stabilnost i privlačnost za korisnike.

Lidl Plus lansiran je krajem 2018. i sada je prisutan na većini Lidlovih tržišta. Aplikacija Plus sada je drugi najveći program vjernosti u Europi s više od 30 milijuna članova. Uz pogodnosti za nagrade i bonove na temelju mjesečne potrošnje i sezonskih aktivacija, aplikacija omogućuje pristup nižim cijenama koje nisu dostupne kupcima koji nisu članovi programa.

Lidl je pokrenuo i inovativnu kratkoročnu kampanju vjernosti koja je usmjerena na smanjenje otpada hrane, jedan od najvažnijih ekoloških problema današnjice. Prema

nje se po stanovniku baci čak 131 kilogram hrane, što su zaista alarmantne brojke. U suradnji s globalnom aplikacijom Too Good To Go, čiji je primarni cilj smanjenje bacanja hrane, Lidl je u Nizozemskoj pokrenuo projekt s ambicijom smanjiti bacanje hrane u kućanstvima za 73 kilograma godišnje, čime bi se uštedjelo do 250 eura po kućanstvu.

U sklopu ove kampanje, kupci su mogli nabaviti specijalizirane kutije za pohranu hrane s vakuumskom funkcijom koje značajno produljuju rok trajanja namirnica. Ovaj pristup ne samo da pomaže u očuvanju hrane već i promiče svijest o važnosti smanjenja otpada. Kampanja je rezultirala prodajom više od dva milijuna kutija, što ukazuje na široko prihvaćanje i podršku inicijative među kupcima. Glavni cilj ove kampanje bio je educirati kupce i motivirati ih na promjene u svakodnevnim navikama koje mogu dovesti do minimalizacije bacanja hrane.

Upotreba kartica u usporedbi s upotrebom aplikacija u maloprodajnim programima vjernosti

U maloprodaji aplikacije koristi nešto manje od dvije trećine kupaca u usporedbi sa 73% koji koriste karticu. Korištenje aplikacija, što nije iznenađujuće, češće je među mlađim kupcima, pri čemu 71% ljudi

u dobi od 18 do 24 godine koristi aplikacije u usporedbi s 41% ljudi starijih od 65 godina. 39% kupaca provjerava aplikaciju vjernosti prije svoje sljedeće kupovine, što je samo dokaz koliko su ovi programi uspješni u stvaranju dugotrajnih veza između maloprodavača i kupaca.

Inflacija predstavlja ozbiljan izazov za industriju robe široke potrošnje, ali također nudi priliku za inovacije u načinima na koji maloprodavači privlače i zadržavaju kupce. Programi vjernosti su se pokazali kao ključan alat u ovom kontekstu, ne samo kao mehanizam za očuvanje lojalnosti kupaca, već i kao strategija za ublažavanje pritiska inflacije. Potičući kupce na redovite ponovne kupnje i jačajući lojalnost, ovi programi omogućuju maloprodavačima da pruže vrijednost svojim kupcima koja nadilazi samo cijenu.

Retail DNA: stručnjaci smo u području upravljanja brandovima i kategorijama, pregovora, suradnje s trgovačkim lancima i maloprodaje, s višegodišnjim iskustvom rada u domaćim i internacionalnim trgovačkim lancima. Obratite nam se s povjerenjem.

Izvori:

https://www.igd.com

https://ourworldindata.org

https://www.statista.com

https://www.sciencedirect.com ST

www.suvremena.hr 45

Hoće li komercijalizacija uništiti humanost?

Na 55. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (New York, 2000) prihvaćena je MILENIJSKA DEKLARACIJA. Riječ je o političkom dokumentu UN-a za 21. stoljeće, koji utvrđuje ciljeve i zadatke na pojedinim područjima od šireg interesa za sve članice UN-a, kao i za međunarodnu zajednicu u cjelini.

Prvi se put na neka od tih pitanja, vezana za razvoj turizma, pokušalo odgovoriti na TUI FORUMU (u sklopu ITB-a). Pokušalo se, zapravo, odgovoriti na ukupno sedam strateških pitanja: Što zapravo znači budućnost? Što se događa s prirodom?

Što treba čovjeku? Što donosi tehnika? Koji su zahtjevi struke? Kojim smjerom idu turistička putovanja? Kakav je odnos prema vremenskim odrednicama?

Kod prvog pitanja postavljene su različite teze: misle li, na primjer, stanovnici Mallorce - kad je riječ o budućnosti - na iduću turističku sezonu ili na dulje staze? Ako misle samo na ovu ili iduću sezonu, sigurno osjećaju strah. Strah pred nemilosrdnom najezdom suvremenih nomada-turista: Britanaca, Nijemaca. Tako je, naime, izvijestio Mallorca Magazin početkom jedne od posljednjih turističkih sezona, nadovezujući se na stanje duha

u tom razvikanom svjetskom turističkom odredištu. No, s takvim neugodnim osjećajem prema budućnosti stanovnici Mallorce nisu usamljeni. Samo površan uvid u internet i analizu onoga što je tamo objavljeno pokazuje da više od 90 posto ljudi doživljava budućnost sa skepsom i strahom.

Uostalom, tu se odmah javlja i dodatno pitanje: o kojem razdoblju uopće govorimo kad mislimo na budućnost? Je li riječ o, recimo, već

46 Suvremena trgovina 2(49) turizam

prije spomenutoj idućoj turističkoj sezoni ili budućnost, primjerice, obuhvaća li buduće tisućljeće, treći milenij, u koji smo već ozbiljno zakoračili?

„The Clock of the Long Now“ naziv je fascinantnog i genijalnog projekta budućnosti u Kaliforniji. Riječ je o monumentalnom satu koji otkucava samo jedanput u godini. Programiran je na deset tisuća godina: Y10K. Možda ovaj primjer usmjerava naše poglede na budućnost u potpuno drukčijem razumijevanju, poimanju i dimenziji odnosa prema pitanju vremena. To je uvijek, zapravo, pitanje odgovornosti za posljedice sadašnjosti u budućem vremenu, ma kako ga vremenski omeđili.

Konzultanti velike američke kompanije McKinsey osmislili su i slogan, koji glasi „Grow or go“ (rasti ili odlazi). Bez rasta, naime, nema napretka ni blagostanja. Pitanje je, međutim, kakav rast stvarno želimo. Pragmatičari tvrde da nada nije valjano strateško načelo, ali nada ipak ostaje najvećom kreativnom snagom čovječanstva. Recimo, AGENDA 21 predviđa stogodišnje planiranje odnosa prema planetu Zemlji i time postaje sinonim i simbol jedne stvarne ideje. Ona sadržava globalnu ravnotežu, glo -

balnu odgovornost, globalni dijalog i globalnu suradnju. Već time prerasta iz ideje u akciju, u kojoj svi sudionici snose ne samo svoj dio odgovornosti, nego se očekuje da daju i konkretan osobni doprinos.

Dijalog za promjene

„Ne očekujte ništa od 21. stoljeća. Činjenica je da 21. stoljeće svu nadu polaže u vas“ – rekao je svojedobno, ne tako davno, poznati romanopisac i filozof Gabriel Garcia Marquez.

RAZLIKA U PONUDI time dobiva na značenju. Marketinška nas teorija uči da su na tržištu posebno uspješni oni proizvodi koji se svojim izgledom ne mogu zamijeniti drugima, koji imaju UNIQUE SELLING PROPOSITION, dakle, čine jedinstvenu prodajnu ponudu. Upravo turizam, sa svojom raznolikošću, pruža u tom pogledu velike mogućnosti. Ovo tim više zbog činjenice da je turizam jedna od bitnih snaga poticaja globalnog zapošljavanja, ekonomske sigurnosti i socijalnog blagostanja za brojne zemlje, što u 21. stoljeću predstavlja važnu polugu razvoja.

Uloga medija u spoznaji tih nesumnjivih ekonomskih, ali i socijalnih

prednosti iznimno je važna kako bi se te činjenice bolje i potpunije spoznavale i širile. Taj aspekt uloge medija u promociji turizma i svega onoga što znači za gospodarstvo pojedine zemlje, odnosi se na opću publiku, ali podjednako i na donositelje odluka (opinion makers) u svakom društvu i na cijelu poslovnu zajednicu s obzirom na potencijale u privrednom rastu, stvaranju novih radnih mjesta i održivom razvoju. Mediji na određeni način moraju biti psi-čuvari ideje da komercijalizacija projekata turističke ponude – čime bi iskoristili turističke potencijale starih gradova, privrednih resursa i prirodnih ljepota za razvoj turizma – ne unište humanost i ukupne humanističke vrijednosti turizma.

Sve to upućuje na potrebu snažnog partnerstva između turističke zajednice i medija, jer mediji pridonose razumijevanju, podršci i jačanju sektora, te povećavaju doprinos globalnom prosperitetu, razvoju i blagostanju - naznačeno je u Zagrebačkoj deklaraciji o pozicioniranju turizma u medijima.

MEDIJI to mogu činiti kroz aktivan dijalog između turističke administracije i privatnog sektora o općem razvoju turizma, s naglaskom na kvalitetnim informacijama i pojačanom razumijevanju, te na suradnju svih sudionika. Osobito je važno da mediji pozicioniraju turizam kao motornu snagu ekonomskog rasta, stvaranja radnih mjesta i borbe za održivi razvoj. A.G.

www.suvremena.hr 47

Zdravlje kao ključna tema

Europskog i Hrvatskog

turizma

Ivana Kolar, direktorica Julius Rose, poslovno savjetovanje Predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK

Zdravstveni turizam najbrže je rastući segment turizma

Svake godine 14 milijuna pojedinaca putuje u druge zemlje radi liječenja i medicinske skrbi. Predviđanja pokazuju da će globalno tržište zdravstvenog turizma dosegnuti 350 milijardi dolara do 2030. godine uz stopu rasta od 11,6%. To je posljedica starenja stanovništva i trenda mladosti i vitalnosti

te posebno covida, koji je postavio zdravlje u vrh naših prioriteta. Sve više ljudi putuje radi ozbiljnih medicinskih zahvata s ciljem dobivanja više kvalitete usluge ili niže cijene, a sve su više tražene usluge za prevenciju i održavanje zdravlja i vitalnosti. Iako je danas najveće tržište Azija-Pacifik, najbrže rastuće tržište je Europa. Hrvatska ima sve preduvjete za realizirati

se kao poželjna destinacija zdravstvenog turizma, no, ključno pitanje na koje moramo odgovoriti je gdje bi hrvatski zdravstveni turizam trebao biti do 2030. godine i što svi koji sudjelujemo u zdravstvenom turizmu moramo učiniti da do toga dođe. A zdravstveni turizam je svakako pravi put za produljenje sezone i razvoj cjelogodišnjeg turizma.

48 Suvremena trgovina 2(49)
turizam

U Hrvatskoj je zdravstveni turizam kojim se bavimo na visokom stupnju razvoja i konkurentnosti

Imamo visoko kvalitetne boutique klinike, iz različitih specijalnosti, zatim, visoko specijalizirane bolnice i lječilišta za rehabilitaciju s vrhunskim stručnjacima, te suvremene wellness centre koji svoju ponudu i razvoj uglavnom baziraju na prirodnim ljekovitim čimbenicima. Ukoliko još uvijek postoji sumnja u kvalitetu hrvatske zdravstvene turističke ponude i jesmo li spremni za globalni razvoj, odgovor je svakako DA! Ne moramo čekati da budemo najbolji na svijetu, nisu ni drugi najbolji. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj vrlo je razvijen i konkurentan. Promatramo li situaciju u široj regiji, čini se da se privatni segment medicinskog turizma počeo razvijati ranije nego drugdje, vjerojatno zbog problema u javnom zdravstvu i mogućnosti da se tržištu ponudi dodatna usluga, kvaliteta i zdravstvena njega bez lista čekanja. Imamo visokokvalitetne boutique klinike, visoko specijalizirane bolnice s vrhunskim stručnjacima i liječnicima i vrlo moderne wellness centre. A sve je to lako dostupno po pristupačnim cijenama. Imamo izvrsnu uslugu i ako to spojimo s turizmom, imamo sve. Po kvaliteti ne zaostajemo za eu -

ropskom i svjetskom konkurencijom, a što se tiče cijena, bolji smo od njih. Ono što nam nedostaje je organizirani marketing i prodaja zdravstvenog turizma. Za to nam je potrebna kontinuirana suradnja između zdravstvenih ustanova i ponuđača različitih zdravstvenih usluga, a onda i između sektora zdravlja i turističkih subjekata, agencija i ostalih dionika, a sve kako bismo ostvarili cjelovitu i konkurentnu turističku ponudu u Hrvatskoj.

Zdravstveni turizam cjelovit je proizvod za turizam 365, koji može biti poticaj i osnova razvoja cjelogodišnjeg turizma, te upravo zdravstveni turizam možemo odmah ponuditi tržištu tije -

kom cijele godine. Gosti zdravstvenog turizma putuju cijele godine, ostvaruju veću potrošnju, jer koriste više proizvoda i to višeg cjenovnog razreda. Zdravstveni turisti često troše na smještaj, prijevoz, restorane, kupovinu i lokalna iskustva, ostvarujući prihode za razne tvrtke i podržavajući otvaranje radnih mjesta.

Upravo zbog svega toga prošle je godine reosnovana i Zajednica zdravstvenog turizma pri HGK, kako bi poslužila kao platforma za umrežavanje i razmjenu informacija, znanja, iskustava i ideja kako razvijati zdravstveni turizam, te za oblikovanje aktivnosti i utjecanje na smjer tog razvoja. Važno je uspostavljanje partnerstva i otvorena komunikacija, kako bi razumjeli potrebe i očekivanja jedni drugih te lakše uskladili aktivnosti. Redoviti sastanci, forumi ili radionice mogu poslužiti za dijeljenje znanja i razvoj zajedničkih strategija. Važna je zajednička edukacija i osposobljavanje te posebno razmjena znanja i stručnosti. Organiziranje edukacijskih programa ili radionica može pomoći bolje razumjeti usluge zdravstvenog turizma, te potaknuti nove razvojne ideje i podizanje kvalitete usluga. Zatim, tu je mogućnost razvoja zajedničkih paketa i proizvoda, do čega ne može doći bez komunikacije ili sudjelovanja konkretnog posrednika. Važno je uspostavljanje agencija ili

www.suvremena.hr 49

turizam

facilitatora specijaliziranih za prodaju usluga zdravstvenog turizma, koji će kombinirati medicinske usluge s turističkim atrakcijama, kulturnim iskustvima i ostalim aktivnostima, te na odgovarajući način ponuditi takve cjelovite proizvode pravom segmentu tržišta. Povezivanje ponude, zajednička promocija i druge marketinške aktivnosti, sudjelovanje na specijaliziranim sajmovima ili čak organiziranje novih zajedničkih evenata, bili bi sljedeći koraci suradnje. Integrirani pristup promociji može povećati vidljivost Hrvatske kao destinacije zdravstvenog turizma i privući novi segment gostiju.

Zdravstveni turizam može biti okosnica razvoja cjelogodišnjeg turizma te važan čimbenik daljnjeg rasta. Usprkos odličnim rezultatima privatnih klinika i toplica, investicije u veće projekte ipak nisu česte. Važno je utvrditi koji su to točno potencijali zdravstvenog turizma, u koje oblike zdravstvenog turizma ima najviše smisla ulagati, te koliki dio tržišta može zahvatiti Hrvatska svojom postojećom i potencijalno novom ponudom.

Činjenica je da investitori u turizam, usprkos sezonalnom poslovanja od prosječno 3 mjeseca u Hrvatskoj, ipak radije ulažu u sadržaje morskog turizma nego kontinentalnog i/ili zdravstvenog turizma. To pokazuje da potencijali, rezultati zdravstvenog turizma nisu dovoljno prepoznati, te da je nužno promijeniti percepciju isplativosti ulaganja u zdravstveni turizam.

Poslovnih prilika ima mnogo, a na aktualnim turističkim liderima i profesionalcima zdravstvenog turizam stoji zadatak utvrditi kako taj silan potencijal oblikovati i koristiti na dobrobit poslovnih subjekata i šire zajednice.

Zdravstveni turizam može pridonijeti rastu, diverzifikaciji i održivosti turističkih trendova u Hrvatskoj. Uključivanjem zdravstvene i wellness ponude u turistički sektor

Hrvatska može privući širi krug posjetitelja, produžiti turističku sezonu, potaknuti gospodarski razvoj i ojačati svoju reputaciju destinacije kojoj je dobrobit posjetitelja na prvom mjestu.

Hrvatska krenula u aktivnu promociju zdravstvenog turizma

Aktivna promocija zdravstvenog turizma Hrvatske započela je na ovogodišnjem ITB Berlin, jednom od najznačajnijih turističkih sajmova i B2B susreta.

Zajednica zdravstvenog turizma Hrvatske gospodarske komore, u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, organizirala je zajednički nastupa članova na „Medical & Health Tourism Pavillion“ u sklopu sajma ITB Berlin, koji se održao od 5. do 7. ožujka 2024., u Berlinu u Njemačkoj.

Pružatelji usluga zdravstvenog turizma po prvi puta grupno su se predstavili pod brendom „Health Tourism Croatia“. U zajedničkom predstavljanju i promociji RH kao destinacije zdravstvenog turizma sudjelovalo je 14 ustanova i tvrtki, i to: SB Stubičke Toplice, SB Thalassotherapia Crikvenica, SB Naftalan, SB Daruvarske Toplice, SB Lipik, SB Varaždinske Toplice, Terme Tuhelj, Terme Sveti Martin, Lječilište Veli Lošinj, Klaster Zagorje –zdravlje na dlanu, Klaster zdravstvenog turizma Kvarnera, Rex Rea – Zagreb Med, Julius Rose i Adrion

Medical, kao i predstavnici Sektora za turizam HGK i predstavnica Hrvatske turističke zajednice.

„Health Tourism Croatia“ isticao se kao partner ovog specijaliziranog paviljona ITB Medical Pavilion, što je omogućilo Hrvatskoj prezentaciju na mnogo načina. Brend „Health Tourism Croatia“ prezentiran je kao partner eventa „Medical Media Lunch Networking“ koji se održao 5. ožujka za predstavnike medija, isti dan i na „ITB Medical & Health Networking Reception“ te kao partner svečane večere „ITB Medical & Health Night“ održane 6. ožujka u Humboldt Forum, tijekom koje se dodjeljuje i nagrada za najbolju destinaciju zdravstvenog turizma. Ove godine nagradu je dobila Slovenije, no treba istaknuti kako je Hrvatska istu nagradu dobila prije 3 godine, za vrijeme Covida, pa je ista bila dodijeljena virtualno, a prošle godine najboljom destinacijom bila je proglašena Indija.

Tijekom oba eventa imala sam priliku održati pozdravni govor, predstaviti zdravstveni turizam Hrvatske i pozvati sudionike da posjete hrvatske zdravstvene i turističke objekte te na aktivnu suradnju.

Sudionici iz Hrvatske održali su brojne sastanke s agencijama, konzultantima i facilitatorima koji su specijalizirani za zdravstveni turizam, a sklopljeni su već i neki ugovori, što pokazuje kako je takav oblik promocije dobar put. Jednostavno, nužno je predstaviti Hr-

50 Suvremena trgovina 2(49)

vatsku kao destinaciju koja pruža toliko više od ljetnog odmora.

Sudionici „Health Tourism Croatia“ sudjelovali su u panelima i održali prezentacije tijekom kojih su isticali prednosti RH za zdravstveni turizam - Darija Todtling / HTZ, Lana Petrović Blajić / HGK, Ivan Rendulić / ZagrebMed, Marija Banac / Klaster Zdravstvenog turizma Kvarnera, Melita Bartoš / Specijalna bolnica Daruvarske Toplice te autorica ovog teksta.

„Health Tourism Croatia“ ili „Zdravstveni turizam Hrvatska“ brand je hrvatskog zdravstvenog turizma razvijen u suradnji Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice, te platforma za aktivnu promociju. Na ITB sajmu po prvi se puta Hrvatska zdravstvena zajednica zajednički promovirala pod tim brandom. U strateški tim razvoja uključila se i HGK, a sljedeći važan korak trebao bi biti oblikovanje jasne strategije pozicioniranja zdravstvenog turizma Hrvatske i intenzivna promocija.

Održan susret europskih lidera zdravstvenog turizma i predstavnika Europskog Parlamenta

Važnost zdravlja i razvoja zdravstvenog turizmi pokazuje i nedavno održan Europski HTI Summit zdravstvenog turizma u Europskom Parlamentu u Briselu 9. travnja 2024. u organizaciji HTI Partner, a neposredno prije europskih izbora. Glavni cilj događaja bio je potaknuti rasprave o budućnosti razvoja zdravstvenog turizma te iznijeti zahtjeve i očekivanja vodećih stručnjaka i lidera medicinskog, lječilišnog i spa turizma najvažnijim predstavnicima europske politike.

Summit je okupio više od 50-ak profesionalaca i predstavnika ključnih europskih udruga i kompanija zdravstvenog turizma, te istaknute predstavnike Europskog Parlamenta, uključujući čak 10 članova

Odbora za turizam i zdravlje. Domaćini ovog prestižnog B2G Samita bili su Istvan Ujhelyi veleposlanik turizma UN-a i potpredsjednik Odbora za turizam i Ivana Kolar, direktorica Europskog HTI Summita.

U raspravi su sudjelovali i zastupnici u Europskom parlamentu Jordi Solé Ferrando iz Španjolske, Tomislav Sokol iz Hrvatske, Romana Tomc i Franc Bogovič iz Slovenije, Elena Kountoura iz Grčke, Josianne Cutajar iz Malte, Marian-Jean Marinescu iz Rumunjske, Andrej Kovačev i Emil Radev iz Bugarske, zatim izvršni direktor Europske Turističke zajednice Eduardo Santander, članica Europske komisije za zdravlje DGGROW Misa Labarille, Todorka Kostadinova, članica upravnog odbora Europske udruge za zdravstveni menadžment (EHMA), bivši potpredsjednik Vlade Slovenije i Dalip Kumar Chopra, predsjednik Fondacije za zdravstveni turizam Indije.

Summit je započeo inspirativnim govorom Eduarda Santandera, naglašavajući potencijal zdravstvenog turizma i promjene u sektoru. Misa Labarille otvorila je prostor za konačno uključivanje zdravstvenog turizma među ključne ciljeve turizma na razini Europe i pozvala HTI na aktivnu suradnju. Dalip Kumar Chopra prezentirao je snagu zdravstvenog turizma Indije, a Zdravko Počivalšek napravio je završni sažetak s isticanjem gospodarskih benefita razvoja zdravstvenog turizma i međunarodne suradnje.

Posebna pažnja posvećena je stanju prekogranične suradnje i slobodnog tržišta te je istaknuta nužnost daljnjeg razvoja Europske cross border healthcare direktive. „Izazovi kao što su pandemije, rastući troškovi zdravstvene skrbi i nejednak pristup zdravlju zahtijevaju globalni odgovor. Međunarodna suradnja omogućuje nam dijeljenje znanja i resursa te pronalaženje učinkovitih rješenja. Moramo premostiti razlike izgradnjom boljih sustava zdravstvene skrbi i

uspostavljanjem slobodnog tržišta zdravstvenih usluga. Suradnja u zdravstvenom turizmu omogućuje zemljama privlačenje pacijenata iz cijelog svijeta i poticanje gospodarskog rasta“, rekla je Ivana Kolar, direktorica Summita.

Zaključeno je na Samitu kako je zdravlje ključna tema kojom se Europa mora aktivno baviti u suradnji s pružateljima usluga zdravstvenih usluga. Stanovništvo svijeta ubrzano stari i prevencija je temelj zdravlja, te je istu važno uključiti u zdravstvenu skrb. Budući da živimo u vremenu potpune globalizacije i snažnog razvoja, moramo osigurati slobodno tržište zdravstvenih usluga, dostupno svima pod jednakim uvjetima. Suradnja unutar EU i globalno sljedeći je korak. Samo razmjenom znanja i iskustava možemo pridonijeti daljnjem razvoju zdravstvenog turizma.

Na Summitu su sudjelovali: ESPAEuropska udruga spa turizma s direktoricom Csillom Mezosi, EHTTA – Europska udruga povijesnih termalnih gradova s direktoricom Simonom Zagrodnik i predsjednikom Ricardom Mortedellijem, UEHPA –europska udruga privatnih klinika s direktoricom Ilarijom Giannico, EHMA – Europska udruga managementa u zdravstvu, ITB Berlin s predstavnicima Rikom JeanFrancois i Thomasom Bomkesom i ETC – Europska turistička asocijacija, Erik Dresin direktor ECTAAeEuropske udruge turističkih agencija i turoperatora, Alina Huseynli direktorica balneološkog instituta iz Češke, Sven Aerts iz ESPAe, Madan Thangavelu, predsjednik Europske asocijacije za ayurvedu i drugi istaknuti stručnjaci. Hrvatsku su predstavljali i inicijatori događaja – Ivana Kolar iz Julius Rose kao direktorica Summita i Ivan Rendulić, direktor Zagreb Med-a.

Partneri eventa bili su Hrvatska turistička zajednica, Croatia Airlines i Fondacija za zdravstveni turizam Indije. ST

www.suvremena.hr 51

UFI objavljuje treći Industry Partners Benchmark Survey

Nužne inovacije u odnosima s industrijskim partnerima

Poruke su jasne. Sveukupna potražnja za uslugama ostaje visoka, jer pružatelji usluga ostaju sastavni dio lanca vrijednosti sajma. Sveukupno zadovoljstvo s ključnim partnerima ostaje pozitivno iako u blagom padu. Inovacija je presudna u pokretanju većeg zadovoljstva i vrijednosti industrijskih partnera.

Potražnja za inovacijama partnera u industriji raste kako bi se ispunila rastuća očekivanja organizatora i mjesta održavanja. Ovo je temeljni nalaz trećeg izdanja Industry Partners Benchmark Survey, koje je objavio UFI, Globalno udruženje industrije sajmova. Razvijena od strane UFI Industry Partners Working Group, anketa mjeri i procjenjuje odnose između industrijskih partnera/dobavljača i organizatora/mjesta izložbi. Također, utvrđuje područja za poboljšanje u pogledu suradnje.

U projektu je sudjelovalo oko 190 tvrtki, od kojih je većina iz Europe i azijsko-pacifičke regije. Anketa pokazuje da je potražnja za uslugama i dalje visoka i da se blago povećala u odnosu na prethodne godine. Izgradnja štandova i dalje je usluga na koju se najviše oslanja, uz osoblje i sigurnost.

Komunikacija i marketing još uvijek se smatraju najvažnijim elementima za uspjeh događaja. Postoji pad potražnje za digitalnim uslugama, jer se fokus vraća na događaje uživo. Zadovoljstvo pružatelja usluga inovacijama smanjilo se od posljednjeg istraživanja.

„Ova treća anketa daje kritičnu sliku očekivanja industrijskih partnera dok se izložbe vraćaju u punoj

snazi diljem svijeta. Dok je sveukupno zadovoljstvo i dalje visoko, povratne informacije pokazuju da moramo kontinuirano inovirati i komunicirati kako bismo osigurali relevantnost i dodali vrijednost našim klijentima,“ kaže Sebastian Witt, predsjednik UFI-jeve Radne skupine za industrijske partnere, koji je vodio istraživanje.

Predsjednik UFI-ja, Geoff Dickinson, komentira: „Ova anketa, u svom trećem izdanju, ključni je rezultat UFI-jeve radne skupine za industrijske partnere, koju su osnovali i vode naši članovi – skupina motiviranih izložbenih profesionalaca koji nude raznoliku ponu -

du stručnosti – ističe važnost suradnje između organizatora izložbi, operatera mjesta održavanja i industrijskih partnera kao dijela većeg izlagačkog ekosustava za pružanje inovacija i poticanje uspjeha naše industrije.“

Ova treća referentna anketa Industry Partners provedena je sredinom 2023. Radna skupina Industry Partners posvećena je redovitom provođenju ankete kako bi odražavala tekuće izazove i utjecaj na izložbenu industriju. (Third Industry Partners Benchmark Survey može se preuzeti s web stranice UFI-ja na www.ufi.org/third-industry-partners-benchmark-survey).

52 Suvremena trgovina 2(49) sajmovi

Pripreme za Kongres UFI-a

Odbrojavanje do UFI Global Congressa 2024. je počelo, jer su prijave za događaj već sada otvorene. 91. izdanje najvećeg i najglobalnijeg godišnjeg događaja udruge održat će se od 20. do 23. studenog 2024. u Kölnu u Njemačkoj, objavilo je UFI, Globalno udruženje izložbene industrije.

UFI Global Congress glavno je godišnje okupljanje za sajamsku industriju, gdje se lideri industrije okupljaju iz cijelog svijeta kako bi uspostavili veze i razmijenili znanja i iskustva. U skladu s globalnim dosegom UFI-ja, kongres se svake godine rotira kroz različite regije diljem svijeta. Ove godine domaćin će biti Kölnmesse u njihovom novom konferencijskom i izložbenom centru: Confex. S ukupno 22 konferencijske dvorane i velikom multifunkcionalnom dvoranom Confex će nuditi prostor za inovativne formate događanja s više od 6.000 sudionika.

Geoff Dickinson, predsjednik UFI-ja i glavni izvršni direktor dmg događaja, komentira: „UFI-jevi globalni kongresi ključna su okupljanja za našu industriju na kojima pratimo puls naše industrije s kolegama iz cijelog svijeta. Ovogodišnje izdanje u Kölnu ponudit će prilike za povezivanje i učenje koje nemaju premca i jako se veselim što ću u studenom sa svima vama krenuti u budućnost industrije.“

Gerald Böse, izvršni direktor Kölnmessea, dodaje: „Otvaranjem Confexa okrenutog budućnosti, Kölnmesse također ove godine slavi važnu obljetnicu. Već 100 godina okupljamo ljude i tržišta u Kölnu. Čak i etablirani i moderni sajmovi zahtijevaju stalnu obnovu. Stoga je prava čast poželjeti dobrodošlicu

profesionalcima iz naše industrije u Köln. Radujemo se razmjeni i inspirativnim razgovorima.“

Kao i svake godine, sadržaj događaja odražavat će najnovije trendove i inovacije koje pokreću industriju naprijed. Sudionici se mogu veseliti raznolikom rasponu sesija s fokusom na najhitnije izazove i prilike s kojima se suočava globalna izložbena industrija, kao i neusporedivim mogućnostima umrežavanja. UFI poziva više od 50.000 profesionalaca iz industrije u svojim tvrtkama članicama, kao i kolege u partnerskim udrugama, SISO, ICCA i AIPC, da se pridruže ovom događaju koji će okupiti lidere iz cijelog svijeta kako bi oblikovali budućnost industrije. A.G.

www.suvremena.hr 53
Geoff Dickinson

Simbioza poslovnih događaja - (MICE) i sajamske industrije

mr. sc. Branko Pavlović

Mnogi teoretičari, znanstvenici i stručnjaci nazivaju 21. stoljeće, stoljećem kreativnost, a to iz dana u dan potvrđuju događanja oko nas. U razvijenim ekonomijama konstituiraju se mnogi gospodarski sektori. Među najdinamičnije se ubrajaju sektori kreativne industrije i područja proizvodnje događanja. Po mnogim svojstvima organizacija događanja zahtijeva kreativna rješenja i suradnju kreativne industrije. Svijet se danas može smatrati i svijetom događanja, a u njihovom kreiranju najznačajnije mjesto imaju razvijenije ekonomije.

Događaji imaju veoma razvijenu tipologiju. Razlikuju se prema osnovnom sadržaju (znanstveni, stručni,

kulturni, gospodarski,…) i prema ciljnim grupama kojima se obraćaju (događaji za pojedine segmente kao što su događaji za sport, marketing itd…) prema veličini i značaju kriterija za koje animiraju posjetioce, a kojoj se obraćaju (lokalni, gradski, regionalni, nacionalni, međunarodni, globalni). Svi oni, bez obzira na tip događanja, utječu na ekonomski rast i razvoj.

Industrija događanja u kojoj su najznačajniji segmenti organizacija kongresa i seminara, sajmova i izložbi kao dio gospodarske strukture, moguća je identifikacija najmanje šest elemenata koji istovremeno predstavljaju segmente turizma, industrije gostoprimstva, a zajednički su elementi organizacije i efekata industrije događanja.

To su: smještaj (hoteli itd.), ugostiteljske usluge (odnose se ne samo na restorane već i na specijaliziranu djelatnost cateringa); transport (svi vidovi zračnog, kopnenog i vodenog saobraćaja); atrakcije (postojanje, upravljanje i promoviranje prirodnih i antropogenih vrijednosti jeste u funkciji poduzimanja ne samo turističkog putovanja već i čimbenika odlučivanja za organizaciju, sudjelovanje ili posjetu događanju); zabava i razonoda jesu u funkciji kvalitetne turističke ponude, ali isto tako i čimbenik zadovoljavanja potreba sudionika događanja; trgovina koja predstavlja značajan segment potrošnje turista, ali i potrošnje sudionika i posjetitelja događaja. Industrija događanja predstavlja granu s veli-

54 Suvremena trgovina 2(49) sajmovi

kim rastom. U recentnim raspravama industrija događanja se tretira kao dio kreativne industrije i ako u nekim objašnjenjima sadržaja kreativne industrije nedostaje eksplicitno navođenje kreiranih događaja. Sve više zemalja u razvoju kreativne industrije, koja se prvenstveno temelji na visokoj vrijednosti ljudskog kapitala vidi svoju priliku, posebno imajući u vidu činjenicu da su mnoge države oskudne u financijskom i fizičkom kapitalu za drugu vrstu investicija.

Razvoj metodologije istraživanja efekata organizacije događaja na lokalne i nacionalne ekonomije, uvjetovao je i interes širih zajednica za podsticaj ovim djelatnostima i dublje razumijevanje njihovog djelovanja na ekonomiju. Iako neki od tipova događaja baštine veoma duge tradicije, danas se oslanjamo na različite kriterije. Kao kriterije navodimo: karakter događaja, veličinu, međunarodnu ili nacionalnu dimenziju, svrhu (korporativni, kulturni, sportski,…), periodičnost organizacije. Ona ima čvrsto definirane sadržaje po kojima je sazdana - MICE (Meetings, Congresses, Conventions and Conferences). No, postoje ipak i određena preklapanja u sadržaju s drugim pojmovima. Karakteristična su slijedeća dva:

1. MICE, korporativni događaji i poslovni događaji. MICE industrija podrazumijeva čitav niz aktivnosti u kojima su glavni igrači upravo ljudi kompanija (tvrtki), kao što su sastanci, seminari, simpoziji, kongresi, konvencije, predavanja, panel diskusije, okrugli stolovi, forumi itd. Naravno, korporativni događaji obuhvaćaju mnogo širi spektar vrlo različitih događanja u cilju ostvarivanja komunikacijskih i prodajnih efekata. Tako tvrtke njeguju veliki broj događaja koji se organiziraju u cilju jačanja odnosa s internom javnošću – specijalno kreiranih događaja sudionicima pojedinih od dioni -

(Izvor: Poslovni događaji u funkciji razvoja turizma, Podgorica, 2017.)

Slika 1. Evolucija sajamskog poslovanja

ka tvrtke – npr. Dani otvorenih vrata, obilježavanje jubileja, nagrada itd.

2. MICE i trgovinski događaji. Sajamske manifestacije predstavljaju jedan od osnovnih segmenata trgovinskih događaja. S druge strane, sajmovi i izložbe su precizno definirani segment MICE industrije. No, nužno je ukazati i na šire značenje trgovinskih događaja, kao što su trgovinske misije, javna – gospodarska diplomacija, prezentacije itd. Događaji MICE industrije se mogu organizirati:

– Kao glavni i jedini događaj ako se promatraju velika međunarodna događanja u području industrije događanja, ovaj se slučaj sve rjeđi, a odnosi se pretežno na sastanke, koji se najčešće posebno organiziraju, ili pak na određene konferencije ili konvencije asocijacija.

– Kao prateći događaji nekog drugog događaja, koji je po svom značaju, posječenosti ili po ukupnoj medijskoj i društvenoj važnosti značajniji. Na stranama poznatih sajamskih manifestacija mogu se pratiti impozantni popisi sajamskih događaja koji se paralelno odigravaju u konferencijskim prostorima sajamskih tvrtki.

– U okviru strukture MICE industrije, nekada se paralelno odigrava više događaja koji po svom karakteru pripadaju različitim segmentima MICE-a. Tako su sajmovi i izložbe praćeni održavanjem konferencija i konvencija. S druge strane, rastući je i trend održavanja sajmova i privrednih izložbi kao pratećeg programa velikih kongresnih i konferencijskih događaja. Danas se pred organizatore, arhitekte i dizajnere velikih kongresnih centara i manifestacija postavlja zadatak da se trećina (četvrtina) predviđenog prostora planira namjenski za održavanje pratećih privrednih izložbi. Ovo je tim značajnije što se upravo tvrtke iz sektora čije teme učesnici konferencija, kongresa i poslovnih sastanaka, reflektiraju, javljaju kao značajni sponzori ovakvih događaja.

Postoji više tipova trgovinskih događaja. Najdužu tradiciju bilježe sajamske manifestacije. Pojam „trgovinskog događaja“ vrlo je rijetko u upotrebi. S druge strane, sajmovi predstavljaju trgovinske događaje s dugom tradicijom, koji su postali sinonim za trgovinske događaje. Riječ je o širem pojmu, u kojem sajmovi predstavljaju tek jedan od mogućih trgovinskih događaja, može se reći jedan koji je

www.suvremena.hr 55

sajmovi

ujedno i najznačajniji. Lista trgovinskih događaja prilično je duga, a njihov relativni značaj za poslovne ljude mijenja se s vremenom. Osnovni trgovinski događaji su: sajmovi, prezentacije i promocije, road show, insentivne ture, trgovačke misije, virtualni događaji i video konferencije.

Suvremeni sajmovi predstavljaju velike predstave. U osnovi oni imaju slične karakteristike kao i drugi tipovi događaja. Postavljanje sajamskog nastupa je UMJETNOST, a menadžer sajamskog nastupa ima zadatke koji su najsličniji zadacima režisera koji postavlja kazališnu predstavu. Postavlja se pitanje da li planiramo sajamski nastup ili ga dizajniramo. Ako ova pitanja svedemo na pitanje koje je postavljeno P. Kotleru: da li je marketing umjetnost ili zanat? (P. Kotler 2008.) onda je najmudrije zadržati se na Kotlerovom poimanju i nazvati ovaj upravljački zadatak ZANATSKIM. Većina suvremene literature i suvremenih mišljenja o sajmovima predstavlja sublimiranje praksi. Dakle, analizom uspješnih praksi sajamskih nastupa uz upotrebu suvremenih tehnika i alata integriranih u marketing komunikacija stvaramo metode unaprjeđenja prodaje.

U sektoru gospodarskih izložbi bilježimo značajne promjene, prije svega u karakteru, ali i u načinu pružanja usluga. Iz klasičnog domena prodaje - iznajmljivanja prostora i dopunskih usluga kao što je opremanje sajamskog nastupa, tvrtke sve više razvijaju CRM i strateška gledišta. Ukazujući na razvoj sajamskog poslovanja UFI-jeva razmatranja se pored klasičnog posla iznajmljivanja izložbenog prostora i pružanja standardnih usluga bave i utjecajem sajamskog poslovanja na upravljanje odnosa s klijentima (CRM) kao i strateškim gledištima koji se definiraju prije događaja, tokom samog događaja i nakon održanog sajma. Internet i svijet elektronskih komunikacija postavljaju

velike izazove pred neke od segmenata MICE industrije. Nove tehnologije u manjoj će mjeri utjecati na razvoj insentiv putovanja, kao na velika okupljanja poput kongresa i velikih konvencija. Kad je u pitanju sajamska industrija, prevladava mišljenje da je potrebna suradnja ovih formi komunikacija, a to potvrđuju i suvremena događanja vezana za sajamsku industriju. U kontekstu rasprave o MICE industriji, sajmovi se pokazuju kao snažni integrativni čimbenik segmenata ove industrije. Oni su:

– planirani i građeni da osiguraju multifunkcionalnu upotrebu;

– moćna inspiracija za poduzimanje poslovnih susreta (putovanja) i insentiv tura;

– njih prate vrlo dobro organizirani programi, koji mogu biti znanstveno-stručnog, komercijalnog i zabavnog karaktera;

– njih organiziraju timovi čiji su članovi predstavnici poslovne i znanstvene zajednice, te voditelji stručnih i drugih asocijacija koji su upoznati na taj način s prednostima sinhronizacije određenih događanja (npr. Komore, gradovi itd.);

– uz sajmove ili paralelno sa sajmovima odvijaju se prateći događaji i bez obzira na to kako će se ti događaji nazivati potrebno je istaći da sinergija u organizaciji nekih od segmenata MICE industrije u pravilu rezultira posebnom vrijednošću za sve učesnike i osigurava win-win situaciju.

Doba elektronske komunikacije unijelo je dramatične promjene u načinu odvijanja poslovnih transakcija /prometa roba i usluga/, pregovaranja i traganja za informacijama /za novim spoznajama/. Sigurno je da su sredstva informacijskih tehnologija utjecala na sniženje transakcijskih troškova, ubrzanje poslovanja, globalizaciju tržišta (ili je obrnuto), kao i bržu primjenu inovacija. U industriji do-

gađaja, posebno u sektoru MICE, elektronske komunikacije su uvjetovale niz promjena. One se odvijaju već dvadesetak godina i dovoljno su duge, da se moramo složiti s konstatacijom da se elektronska komunikacija, virtualne konferencije i virtualni sajmovi mogu razumjeti, prije svega, kao KOMPLEMENTARNI oblik i sadržaj MICE sektora. No, treba ponovo i ponovo naglasiti (a to realnost života i potvrđuje) i neke od bitnih razloga koji uvjetuju rast MICE sektora u suvremenom svijetu. Ono što i dalje uvjetuje značajnu tražnju za sadržajima MICE industrije, kao što su konferencije, isentiv ture, sajmovi, jest NEZAMIJENJIVOST – face to face komunikacije. Prisustvo živom događaju i živa komunikacija sa sudionicima događaja omogućava upotrebu svih oblika verbalne i neverbalne komunikacije, koji ovog puta nisu zarobljeni u načinu kompjuterskog posredovanja. Riječ je o zaista nezamjenjivom ljudskom kontaktu koji se u okviru stimulativnog putovanja, u konferencijskoj raspravi ili pod kupolom sajamske hale, odvija u realnom vremenu. Ovakav oblik komunikacije omogućava snažniji razvoj povjerenja među učesnicima. Povjerenje među ljudima predstavlja jednu od osnovnih komponenti društvenog kapitala koji snažno utječe na ekonomski razvoj društva. Neposredna komunikacija omogućava lakšu procjenu integriteta partnera ili onih koji istupaju kao promotori novih sadržaja. Na kraju, komunikacija znači mogućnost razvoja razmjene odnosa među sudionicima, što predstavlja kvalitetu koju je virtualnom komunikacijom teško postići. Danas je razvoj odnosa među partnerima, s klijentima, interpersonalnih, i interinstitucionalnih, sama bit društvenog razvoja, jer živimo u vremenu koje se naziva „revolucijom odnosa“ (Hochmann 2010.). To su temeljni razlozi zašto s pravom govorimo o simbiozi sajamske industrije i industrije događaja (MICE). ST

56 Suvremena trgovina 2(49)

5. listopad 2024.

7. listopad 2024.

(najmanji zakupljeni prostor20m

(po 10+10m2)

Uređeni izložbeni prostor za štand –office podrazumjeva: Zakup prostora, montaža štanda – office (system ,,abstract”) po skici koju dostavlja izlagač ili po dogovoru, pult, sto, 4 stolice, kanta za smeće

(uz prijavu obavezno dostaviti logotip i znak u elektronskoj formi u vektorskoj verziji)

(po započetom satu nosivost do 3 tone)

www.suvremena.hr 57
prijave:
PRIJAVA
Rok
18. 3. 2024.
- UGOVOR br.
Reklamna strana u katalogu izložbe: AD Jadranski sajam, Trg slobode 5, 85310 Budva / Tel: +382 33 410 408 , +382 33 452 132, Fax: +382 69 022 828, E-mail: sajam@jadranskisajam.co.me • www.adriafair.co.me 3. Apr 2024 7. Apr 2024 46. SA JAM NAMJEŠTA JA, OPREME Z A DOMAĆINST VA , POSLOVNE PROSTORE I UNUTRAŠNJU DEKORACIJU
44. SAJAM GRAĐEVINARSTVA

EuroShop: svjetski sajam maloprodaje

Izlog za trendove i inovacije

EuroShop je najveći svjetski sajam za trgovce i njihove partnere. To je osnovni izvor informacija i inspiracije za profesionalce i donositelje odluka u svim aspektima maloprodaje. Izlog za trendove i inovacije. Hotspot za prodajne i marketinške stručnjake iz tvrtki koji traže nove ideje za marketing svojih proizvoda i usluga. Ovaj usko specijalizirano sajam koji je svoju premijeru imao 1966., održan je ove godine od 22. ‒ 26. veljače. Široka međunarodna posjećenost potvrdila je vodeću svjetsku poziciju ove sajamske manifestacije.

Pojačana internacionalnost sajma

Intenzivna osobna razmjena na globalnoj razini prevladavala je tijekom cijelog EuroShopa i stvorila izvrsno raspoloženje među mnogobrojnim izlagačima. Ukupno je više od 81.000 poslovnih posjetitelja putovalo u Duesseldorf sa svih pet kontinenata: 68% publike EuroShopa došlo je iz inozemstva. „Posebno s obzirom na trenutne izazove u maloprodaji, drago nam je što je EuroShop ponovno ispunio svoju zadaću vodećeg svjetskog sajma koji nudi smjernice i orijentaciju“, rekao je Erhard Wienkamp, generalni direktor Messe Düsseldorf, vrlo zadovoljan re-

zultatima sajma sajmu i dodao: „Našim izlagačima dugujemo veliki kompliment. Svojom inovativnom snagom ponovno su se pokazali magnetom za cijelu industriju. Što se tiče posjetitelja, EuroShop je još jednom impresionirao svojom visokom razinom internacionalnosti i uspio je zabilježiti daljnji porast“ kaže Wienkamp.

EuroShop 2023. i 2024. ponudio je sve kako bi zadovoljio današnje zahtjeve kupaca: u offline maloprodaji kupci i dalje vole uroniti u svjetove iskustva i emocionalno obraćanje. S druge strane, ne žele se odreći pogodnosti, brzine i visokog stupnja personalizacije u kojima uživaju dok kupuju onli-

ne; zbog čega je digitalizacija dobila ogroman zamah u gotovo svim segmentima maloprodaje.

EuroShop je jasno odrazio tu transformaciju. Modne riječi kao što su Smart Shopping, Connected Retail, Seamless Shopping ili Customer Centricity bile su sveprisutne na štandovima sajma.

Održivost na prvom mjestu

Održivost je bila zajednička tema koja se provlačila kroz sva područja ovogodišnjeg EuroShopa.

Izlagači su impresivno pokazali da održiva oprema za trgovine ne samo da doprinosi zaštiti klime,

58 Suvremena trgovina 2(49) sajmovi

već nudi i obilje materijala za realizaciju – od inovativnih, biorazgradivih materijala za opremu za izložbe do lutki izrađenih od sirovina prikupljenih iz oceanskog otpada. Nadalje, u središtu pozornosti bila je tema uštede energije, posebice u segmentima rashladnih vitrina i rasvjete za trgovine.

Zahvaljujući svojoj inteligentnoj strukturi, EuroShop se prilagođava dinamičnom razvoju maloprodaje - s fascinantnim doživljajnim dimenzijama za izlagače i posjetitelje koji odražavaju sve aspekte i kanale moderne maloprodaje.

EuroCIS: vodeći sajam maloprodajne tehnologije

Prvi EuroCIS započeo je 1997. godine – tada kao „Retail Technology

Forum“. Sljedećih godina ovaj kongres i izložba postat će vodeći sa -

jam maloprodajne tehnologije u Europi - svake tri godine kao dio EuroShopa, a godišnje u međuvremenu kao samostalan događaj. Obavezno za maloprodajnu industriju – i tehnološku scenu, ove je godine održan od 27. do 29. veljače, u samom nastavku Euroshopa.

Ono što je posebno - i posebno uspješno - kod EuroCIS-a: to nije samo sajam e-trgovine - to je jedini sajam s relevantnim sučeljima između online i offline svijeta. Odlučujuća je to prednost, jer se online i offline sve više integriraju, posebice u distribuciji roba i usluga.

Nijedan drugi sajam ne odražava dinamičan tehnološki razvoj u maloprodaji kao što to čini EuroCIS. Nijedan drugi sajam ne predstavlja IT za maloprodaju tako sveobuhvatno u svim njegovim oblicima i funkcijama.

Težište je na inovacijama u industriji, ali je i znak brzo rastuće važnosti tehnologije u maloprodaji, pa je ujedno i dokaz učinkovitosti EuroCIS-a kao poslovne platforme. Poruka je jasna: „Tehnologija nikad ne spava“!

Naredni Euroshop održat će se od 22. do 26. veljače 2026. ST

www.suvremena.hr 59

Održano 11. državno natjecanje Poslovni izazov – Poreč 2024.

Doris Jukić, predsjednica udruge Poduzetni

Privatna gimnazija i ekonomska škola Katarina

Zrinski i Udruga Poduzetni uspješno su organizirali jedanaesto državno natjecanje Poslovni izazov, koje se održalo 20. i 21. ožujka 2024. godine u Poreču, u hotelu Plavi, Plava Laguna. Natjecanje je okupilo mlade nade poduzetništva iz cijele Hrvatske, a sudjelovali su učenici s inovativnim idejama koje su predstavili pred stručnim žirijem i publikom. Natjecanje se održalo pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta i sponzorstvom Hrvatskih šuma, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, portala za trgovinu Suvremena.hr, PiP d.o.o., Galka, Mesnice Kudelić, Moj toner, Turističke zajednice grada Poreča, Svijeta biljaka Vodnjan, Promo globala i Alce.

Pripreme za natjecanje započele su dan ranije, kada su sudionici stigli u Poreč. Svaki tim sastavljen je od četiri natjecatelja, koji su dolazili iz različitih gradova diljem Hrvatske što je bio izazov za mnoge od njih, budući da su se prvi put upoznali s članovima svojih timova i započeli suradnju na zadatku koji su dobili.

Prvog dana natjecanja sudionici su imali izazov razviti poslovnu ideju ili proizvod koji bi doprinjeo ispunjenju jednog od sedamnaest ciljeva održivog razvoja, povezujući ih s Olimpijskim igrama u Parizu. Tema je potaknula mlade poduzetnike na razmišljanje o kreativnim nači -

Kristijan Marenščak, predsjednik Organizacijskog odbora Poslovni izazov

nima povezivanja sportskih događaja poput Olimpijskih igara s promicanjem održivosti, odgovornog poslovanja i društvene ravnopravnosti. Također su se suočili s izazovom kako razviti proizvod ili uslugu koja bi mogla utjecati na smanjenje siromaštva, poticanje odgovorne proizvodnje i potrošnje resursa, osiguranje energije iz obnovljivih izvora ili promicanje rodne ravnopravnosti. Naposljetku, bili su pozvani iskoristiti sve prednosti koje im pruža sportski događaj poput Olimpijskih igara, uključujući pune tribine, televizijske prijenose, mobilne aplikacije za umrežavanje, sudjelovanje sportaša i podršku navijača, kako bi promovirali svoje rješenje.

Sudionici su se prilikom prezentacije morali fokusirati na sljedeće aspekte svoje poslovne ideje:

• Jasno opisati proizvod ili uslugu i kako se povezuje s ciljem održivog razvoja.

• Identificirati ciljno tržište i ciljnu skupinu te objasniti kako proizvod/usluga zadovoljava njihove potrebe.

• Predstaviti osnovne elemente marketinškog plana, uključujući načine promocije i kanale distribucije.

• Analizirati financijsku strukturu poslovne ideje, uključujući početna ulaganja, cijenu proizvoda/usluge, troškove i prihod.

• Napraviti SWOT analizu za proizvod ili uslugu kako bi istaknuli snage, slabosti, prilike i prijetnje.

Vrijeme za prezentaciju bilo je ograničeno na 5 minuta, što je dodatno potaknulo sudionike na timski rad i jasno izlaganje svog proizvoda. Natjecatelji su proveli večer prije natjecanja raspravljajući o svojim idejama, usklađujući strategije i stvarajući planove te izrađujući samu prezentaciju. Bila je to prilika za razmjenu ideja i iskustava, ali i za stvaranje prijateljstava među mladim budućim poduzetnicima.

Natjecanje su svojim prisustvom uveličali pročelnica upravnog odjela Istarske županije za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Patricia Percan, zamjenik gradonačelnika grada Poreča Ugo Musizza, predstavnica Hrvatskih šuma Irena Mišković, urednik časopisa i portala Suvremena trgovina Branko Pavlović, izvršni direktor Dostignuća mladih u Srbiji Darko Radičanin, ravnateljica PGEŠ Katarina Zrinski Katica Srbić, Vitomir Tafra - znanstveni savjetnik za cjeloživotno obrazovanje te Doris Jukić predsjednica Udruge Poduzetni.

Nakon uvodnih govora, počelo je natjecanje. Timovi su se nasumičnim odabirom pozivali na pozornicu kako bi prezentirali svoje ideje, a atmosfera u dvorani bila je ispunjena uzbuđenjem. Svaki tim imao je pet minuta za prezentaciju, nakon čega su slijedila pitanja

60 Suvremena trgovina 2(49) edukacija

žirija koje su dodatno testirala njihovu spremnost i dubinu razumijevanja svojih ideja.

Nakon završetka prezentacija, izborno povjerenstvo imalo je težak zadatak odabira najboljih projekata i ideja. U međuvremenu, sudionici su imali priliku razmijeniti iskustva i ideje te se družiti u predvorju dvorane i na ručku koji je bio organiziran u samoj pauzi prije proglašenja. Atmosfera je bila prepuna uzbuđenja i nestrpljenja dok su svi čekali rezultate.

3. mjesto:

• Irma Kovač, Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

• Marta Sumina, Ekonomsko-turistička škola Karlovac

Konačno, došlo je vrijeme proglašenja pobjednika. Doris Jukić, predsjednica Udruge Poduzetni uručila je nagrade najuspješnijim timovima. Svaki od njih bio je nagrađen vrijednim poklonima sponzora, ali najvažnija nagrada bila je prilika za daljnje natjecanje na regionalnoj razini te sudjelovanje na Poslovnom izazovu Zapadnog Balkana.

Pobjednici ovogodišnjeg 11. državnog natjecanja Poslovni izazov su:

1. mjesto:

• Antonela Opat, Trgovačko ugostiteljska škola Karlovac

• Nikolina Ravlić, Srednja škola Dugo Selo

• Stela Korman, Srednja škola Ivan Švear, Ivanić Grad

2. mjesto:

• Viktorija Šincek, Srednja škola Dugo Selo

• Lucija Barišić, Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

• Juliana Črep, Trgovačko ugostiteljska škola Karlovac

• Sendi Šimičić, Srednja škola Mate Balote Poreč

• Lucija Suman, XII. gimnazija

• Ivana Đurić, Srednja škola Dugo Selo

Također, na međunarodno natjecanje plasirali su se:

• Ana Anić Milić, Srednja škola Lovre Montija, Knin

• Sara Krznar, Trgovačko ugostiteljska škola Karlovac

• Luna Belčić, Ekonomska škola Velika Gorica

• Edi Pleše, Prehrambeno tehnološka škola Zagreb

• Lara Hrnjak, Srednja škola Lovre Montija, Knin

• Gabriela Sušić, Srednja škola Dugo Selo

• Josip Matijašić, Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin

• Antonia Valentić, Srednja škola Mate Balote Poreč

• Lana Martinović, Srednja škola Vrbovec

Ovi mladi poduzetnici predstavljaju budućnost Hrvatske i regije svojim inovativnim idejama i poduzet-

ničkim duhom. Svi zajedno im čestitamo na postignutim uspjesima i želimo puno sreće na međunarodnom natjecanju.

Na samom kraju ceremonije, nakon što su dodijeljene nagrade najuspješnijim timovima, prisutnima su se obratili Darko Radičanin, Izvršni direktor Dostignuća mladih u Srbiji te Kristijan Marenščak, predsjednik organizacijskog odbora Poslovnog izazova 2024.

Radičanin je čestitao svim sudionicima na njihovom trudu i kreativnosti, istaknuvši važnost inovativnih ideja mladih za budući razvoj društva, dok je Marenščak naglasio važnost ovakvih natjecanja za poticanje poduzetničkog duha kod mladih te potaknuo sudionike na daljnji razvitak vlastitih ideja.

Nakon završnih govora, ceremonija je službeno završila te je ovaj događaj ostao kao podsjetnik na snagu mladih i njihovu sposobnost za oblikovanje bolje budućnosti, a njihove ideje i inovacije imaju potencijal za značajan utjecaj na društvo u cijelom svijetu.

U sklopu natjecanja održana je i radionica za mentore u cilju prikupljanja sugestija za daljnji tijek projekta i razmjene iskustava s dosadašnjih događanja. ST

www.suvremena.hr 61
Učenici, znate li što je to „bunker“ u međunarodnom pomorskom transportu?
Ivana Prezzi, dipl. oec.

Uškolama se danas provode inovativne metode poučavanja, a jedna od njih uključuje aktivnosti učenika u međupredmetnoj korelaciji. Pri poučavanju budućih komercijalista, značajnu korelaciju imaju općeobrazovni predmet Geografija i strukovni predmet Transport, špedicija i osiguranje, posebno pri obradi tema kao što su nafta i energetika. Inovativnost poučavanja ogleda se i u podržavanju procesa učenja koji nadilazi jednostavna testiranja znanja, među profesorima poznatija kao vrednovanja naučenog. Uključivanjem vrednovanja kao učenje i vrednovanja za učenje, koriste se različiti pristupi i metode vrednovanja

aktivnog učenja, refleksije i daljnjeg napretka učenika. Učenici su potaknuti da rade na istraživačkom projektu koji kombinira teme iz geografije i transporta, špedicije i osiguranja. Projektnim zadatkom je stavljen naglasak na istraživanje nafte kao goriva u pomorskom transportu poznatijeg pod nazivom „bunker“ i utjecaj cijene „bunkera“ na pomorski transport i probleme iz stvarnog svijeta koji se tiču geografskih aspekata i logističkih izazova tog oblika prijevoza (kao što je npr. utjecaj zastoja u lancu opskrbe). Izrađeni učenički portfelji koji bilježe istraživački napredak, nova iskustva, brojne primjere iz prakse i sl., omogućili su učenicima razvoj šireg spektra

vještina i kompetencija koje su relevantne za geografiju, transport, špediciju i osiguranje.

Današnji svijet, dinamika modernog življenja, razvijena industrija, razni oblici komunikacije, sve vrste prometa i razne prateće djelatnosti potpuno su nezamislive bez energije. Jedan od najvažnijih oblika energije jest upravo nafta. Otkrićem nafte način života se promijenio, a tako i ljudsko društvo. Nafta ima velik utjecaj na geopolitiku i na neki način oblikuje važnost i sudbinu države. Nebrojeno puta je uzrokovala i bila povod sukobima te je diktirala njihove ishode. Važna je u pokretanju gospodarskog rasta o kojem na kraju i ovisi napredak ljudskog društva,

62 Suvremena trgovina 2(49) edukacija

a zato se često i naziva „crnim zlatom“. Početkom 20. st. nafta polako preuzima geopolitičku važnost koju je do tada imao ugljen. Nafta tako postaje pokretač suvremene industrije i civilizacije.

Zemlje s visokim rezervama nafte odlikuju se geopolitičkom i ekonomskom snagom u odnosu na druge. Najveće rezerve nafte na svijetu ima Venezuela 303.806 milijardi barela zalihe, ali je mnogo niže rangirana od ostalih svjetskih naftnih lidera, jer je njena sirova nafta teška i zahtjeva velika ulaganja u tehnologiju, rafinerije za ekstrakciju i radnu snagu. Iza Venezuele slijedi Saudjska Arabija s oko 258.600 milijardi barela i nevjerojatno je koliko je ova zemlja napredovala u svojoj naftnoj industriji. Na trećem mjestu je Iran s oko 208.600 milijardi barela nafte. Dugi niz godina je među prvih deset proizvođača i izvoznika nafte. Na četvrtom mjestu je Kanada sa 173.300 milijardi barela zalihe nafte kao veliki svjetski proizvođač i izvoznik nafte. Slijede po veličini zaliha nafte Irak, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Rusija, Libija i SAD, na desetom mjestu svjetske zalihe nafte. U svijetu nafte nezaobilazno je spomenuti OPEC (Organization of the Petroleum Exporting Countries), organizaciju zemalja izvoznica nafte osnovanu 1960. godine na Konferenciji u Bagdadu kako bi

proizvođači nafte stekli bolju poziciju u odnosu na velike naftne kompanije koje su uglavnom bile američke, britanske ili nizozemske. Zemlje OPEC-a čine Irak, Iran, Kuvajt, Saudijska Arabija, Venezuela, Libija, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir, Nigerija i Angola.

Izraz sirova nafta odnosi se na naftu dobivenu dobivenu crpljenjem iz naftnog ležišta (bušotine), a prije bilo kakva čišćenja, separacije ili prerade. Nakon toga ju se otprema u rafinerije na preradbu i to najčešće naftovodima ili cisternama, željezničkim cisternama, riječnim brodovima ili pomorskim tankerima. Sirova je nafta smjesa tekućih ugljikovodika akumuliranih u zemljinoj kori. Od svijetložute do tamnosmeđe je boje i posebna mirisa, a u manjim udjelima sadržava i neugljikovodične komponente. Glavninu udjela kemijskih elemenata u sirovoj nafti čine ugljik (84–87%) i vodik (11–14%) uz prisutnost sumpora, dušika, kisika i teških metala (željezo, aluminij, kalcij, magnezij, nikal, vanadij i dr.).

Bunker gorivo i sirova nafta dva su različita proizvoda koji se koriste u različitim industrijskim kontekstima, pa tako imaju i različite karakteristike i primjene. Sirova nafta je sirovi materijal koji se izvlači iz nalazišta nafte u prirodi. To je sirovi ugljikovodik koji se mora preraditi u različite frakcije nafte, dok je bunker gotov proizvod koji se dobiva preradom sirove nafte. Naziv „bunker“ za gorivo potječe iz pomorskog svijeta i ima zanimljivo podrijetlo. Koristi se za opisivanje spremnika na teretnom brodu u koje se pohranjuje gorivo za pogon velikih brodskih motora.

Cijena nafte ima složen utjecaj na pomorski transport, određujući troškove bunker goriva i operativnih troškova brodova te utječući na cijene prijevoza tereta pa čak i na dinamiku tržišta gradnje brodova. Navedeni faktori mogu imati širok spektar posljedica na pomorsku industriju i globalnu trgovinu i to na nekoliko načina:

1. Troškovi bunkera: Pomorski transport zahtijeva velike količine bunker goriva. Kada cijena nafte raste, to dovodi do povećanja troškova brodarskih tvrtki što najčešće rezultira povećanjem troškova prijevoza tereta. Kako bi se preduhitrile fluktuacije u cijenama bunker goriva, kupoprodajnim ugovor u međunarodnoj trgovini može se ugovoriti „BAF“. Izraz „BAF“ (Bunker Adjustment Factor) dodatni je trošak koji se primjenjuje na cijenu prijevoza tereta/vozarinu kako bi se nadoknadile eventualne promjene u cijeni koja varira ovisno o tržišnim uvjetima, političkim faktorima, sezonskim promjenama i drugim čimbenicima. BAF se obično izražava kao postotak cijene prijevoza tereta i može se redovito ažurirati ovisno o promjenama cijena bunkera.

2. Operativni troškovi brodova: Povećanje cijene nafte utječe i na ostale operativne troškove

Najpoznatiji svjetski dobavljači bunker goriva su ExxonMobil, jedna od najvećih naftnih kompanija na svijetu koja pruža usluge opskrbe bunker gorivom na globalnoj razini; Shell, multinacionalna naftna kompanija specijalizirana za opskrbu baš u pomorskom sektoru; BP (British Petroleum), gobalni igrač u naftnoj industriji; Total, francuska multinacionalna naftna kompanija; Chevron također pruža usluge opskrbe bunker gorivom za brodove diljem svijeta; Lukoil, ruska naftna kompanija koja ima značajnu ulogu u opskrbi bunker goriva u azijskim lukama; Hin Leong Trading, sa sjedištem u Singapuru poznata je po svom doprinosu opskrbi bunker gorivom u regiji Azije. Osim ovih globalnih igrača, postoje i mnoge druge regionalne i lokalne tvrtke koje pružaju usluge opskrbe bunker gorivom u lukama diljem svijeta.

www.suvremena.hr 63

edukacija

pomorskog transporta kao što su cijene maziva i drugih proizvoda koji se koriste za održavanje brodova.

3. Visina vozarine: Brodarske tvrtke kompeziraju troškove povećanja cijena bunkera kroz povećanje vozarine što rezultira većim troškovima u opskrbnom lancu, a što u konačnici osjećaju potrošači na povećanju cijena proizvoda.

4. Izbor goriva: Visoke cijene nafte mogu potaknuti pomorsku industriju da istražuje alternative za tradicionalno bunker gorivo, poput goriva s nižim emisijama ili tehnologija koje smanjuju potrošnju goriva. To može potaknuti ulaganje u inovacije i razvoj u pomorskom sektoru.

5. Tržište brodova: Fluktuacije cijena nafte mogu utjecati i na tržište brodova. Na primjer, kada su cijene nafte visoke, u duljem periodu, dovodi do povećane potražnje za ekonomičnijim i energetski učinkovitijim brodovima koji troše manje goriva.

Cijene bunkera podložne su promjenama i ovise o različitim čimbenicima kao što su cijene nafte na tržištu, regionalne regulacije, sezonski faktori, ponuda i potražnja, te geopolitičke okolnosti.

Cijena bunkera, kao i cijena nafte i drugih goriva, obično se izražava u dolarima po metričkoj toni (USD/MT) ili u dolarima po barelu (USD/bbl). Ovo su standardne jedinice mjere za trgovanje naftnim proizvodima i gorivima.

Metrička tona (MT) je mjerna jedinica koja se koristi za mjerenje težine, dok je barel (bbl) mjerna jedinica za volumen. Kada se cijena izražava u dolarima po barelu, ona se često odnosi na cijenu sirove nafte, dok se, kada se izražava u dolarima po metričkoj toni, to često odnosi na cijenu rafiniranih goriva poput dizelskog goriva, benzina ili bunkera. Primjerice, cijena bunkera može biti navedena kao 1000 USD/MT ili 90 USD/bbl, ovisno o konkretnom tržištu i standardima koje koristi industrija pomorskog prijevoza. Povezano sa cijenom bunkera, pomorska se vo-

zarina također izračunava na dva načina i to po težini (u tonama) –W (weight) ili zapremini (u m3) – M (measurement), ovisno o tome što je veće.

Primjer obračuna pomorske vozarine

Roba je pakirana u 100 jednakih sanduka pojedinačne težine 1,5 t i dimenzija 1,1 m x 1,2 m x 1,2 m.

Pomorska vozarina te robe od Rijeke do Sydney-a iznosi USD 50 W/M. Izračunaj vozarinu!

Rješenje:

Zapremina: 1,1m x 1,2m x 1,2m = 1,584m³

Težina: 1,5 t

Kada usporedimo težinu - W sa zapremninom - M: 1,584 > 1,5 uočavamo da je zapremnina veća stoga će se vozarina sanduka obračunati na način da će zapremnina biti pomnožena sa cijenom u dolarima po sanduku te brojem sanduka kako slijedi: 1,584 x 50 USD/sanduk x 100 sanduka = 7.920 USD ST

Uspješno komuniciranje u marketingu (7)

Internacionalna metrika i pojmovi

U ovom tekstu ćete saznati

• Mjerila učinaka marketinga i posebno komunikacijskih aktivnosti

• Uobičajeni internacionalni termini u području mjerenja

• Kako se podiže učinkovito ulaganje u komunikacije

Sažetak

Ulaganje u marketing je kao i svako drugo ulaganje. Ulagač želi znati što će ulaganjem dobiti, ili ako ne ulaže, što će izgubiti. Ovdje se navode oni termini i područja koja u komunikacijskom sklopu omogućuju međunarodno razumijevanje pojmova koji su nužni za sklapanje poslova na relaciji oglašivač-agencijamediji, te su zato izbrani oni pojmovi koji se najčešće upotrebljavaju u tim odnosima.

Ključne riječi: ulaganje, mediji, učinci, metrika

1. ROMI – povrat investicije u marketing

Svaki investitor će se zainteresirati za učinak ulaganja, ili ROI – „return of investment“. Tom općem izrazu dodaje se još „M“, pa se dobije ROMI – „return of marketing investment“. Za područje marketinga preporuča se za mjerenje uze -

ti novi neto prihod za koji se računa da će se dobiti ulaganjem. Neto prihod se pomnoži stopom doprinosa za pokriće – „dzp“ ili bruto marža. Od toga se oduzme ulaganje u marketing koje se onda stavi u nazivnik. Primjerice, kad se uloži 100.000 eura, novi je prihod primjerice 600.000 eura. Uzmimo da je novi doprinos za pokriće (prihod umanjen za fiksne troškove, ili u drugoj varijanti direktni, varijabilni troškovi i novonastali fiksni) 300.000 ili 50% prihoda. Kad se neto prihod pomnoži za 50% i oduzme ulaganje 100.000, dobije se odnos 2:1, ili ROMI 2,0. To se može prikazati sljedećom formulom

ROMI =

Neto prihod * Bruto marža (dzp%) –Marketing invest. Marketing invest.

Ovaj rezultat od 2,0 je optimističan, a ako bi ishod bio 1,0, to bi bila granica koja govori da se dodatnim ulaganjem u financijskom smislu ne postiže ništa. Iznos iznad jedinice mora imati donju granicu („treshold”, „hurdle rate“) koja označava prepreku koja se mora preskočiti kako bi se projekt odobrio ili isplatio. To bi trebalo biti barem 1,25 jer se može pojaviti i rizik da se planirani promet ne dostigne. Ovaj se jednostavni putokaz upotrebljava kao orijentacija za kratki rok, a naročito je korisno kada se usporede alternativna ulaganja, bilo da su financijska sredstva, bilo ulaganje u različit sklop medija (alokacija budžeta i tržišnih aktivnosti), te alternativne strategije. U takvim slučajevima alternative su dobra podloga za konačno odlučivanje. Drugi je slučaj kod novih

66 Suvremena trgovina 2(49) marketing i
pr

ulaganja gdje se ne može odmah očekivati dobit, pa ni granica od 1. U budućnosti se mora računati na točku pokrića u kojoj se počinje stvarati dobit („break even point“ – BEP), što je važno za svaki dugoročni projekt koji se može isplatiti tek u sljedećem razdoblju, pa su početna ulaganja nerazmjerna rezultatima prodaje i ne postiže se BEP.

Isto tako se financijski efekti ne mogu uvijek ni očekivati odmah, već se ulaganje u dugoročnom smislu mora usmjeriti na povećanje vrijednosti marke, što znači stvaranje podloge da nova vrijednost financijskim učincima doprinosi i u budućnosti. To se naziva „referral value“ – vrijednost na novim kupcima, jačanje marke, a u tom slučaju bi se ta granica mogla pomaknuti niže od 1,0, što je naročito važno za „Upitnike“ u Bostonskoj matrici.

2. Metrika na području komunikacijskih aktivnosti

Demographics –

demografija

Demografijom se definiraju karakteristike populacije. U marketingu se nastoji definirati demografske profile kojima se označava segmente, odnosno grupe potrošača koji imaju zajednička obilježja (godine, spol, dohodak, zanimanje, obrazovanje i dr.) koja su re -

levantna za odabir ciljane skupine na koju želimo djelovati u komunikacijskom spletu.

Demografskoj segmentaciji pristupa se zbog dostupne statistike, iako ona nije dovoljna za pozicioniranje. Zato se mora dopuniti informacijama o ponašanju potrošača, životnom stilu, navikama, psihografskim i sociografskim elementima, ali ni to još nije dovoljno kako bi se proniknulo „u dušu“ potrošača (insight) kojima se obraćamo

Naime, segmentacija govori o prosjecima, zajedničkim obilježjima koja kod pojedinaca jako variraju i ne daju odgovor na glavno pitanje koje je nužno u oglašavanju –ZAŠTO netko kupuje ili bi kupovao. Zbog toga treba, osim segmentacije kao podloge za daljnja istraživanja, napraviti iskorak u svijet doživljaja potrošača i razumjeti ih.

„Generacijska kohorta“

Generacijska kohorta obilježava sličnosti, ili zajedničke elemente koje nose pojedine generacije, a izrazito je to dobilo svoju formu u SAD-u. Primjerice tzv. Baby boom generacija počela je 1946. i proteže se do 1965. Karakteriziraju je socijalne promjene i eksperimenti, a kasnije seksualne slobode, porast individualizma, ekologije i slobode djelovanja uopće. Iza toga slijedi tzv. generacija X koju karakte -

riziraju neovisnost, neformalnost, poduzetništvo. Generaciju s početka 80-ih i sadašnju generaciju nazivaju Y generacijom što je već doba interneta i porast opće tehničke razine.

U tim fazama nastaje i vidljiv sukob generacija gdje konzervativni dio društva koči nove slobode, ili ih ne razumije. Marketing pak svoju posebnu pozornost daje sve više dobi predadolescenata, jer mladi sazrijevaju ranije nego ikada i daje im se nova definicija – „tweens“ – koja potječe od „something inbetween“.

Mediji

Mediji podrazumijevaju sustave javnog informiranja u svrhu širenja vijesti, obrazovanja, zabave. Obuhvaćaju novine, TV, radio, elektronične publikacije, ali u to ne ulaze knjige, brošure, katalozi, prospekti.

U terminologiji na engleskom jeziku zato postoji izraz mass media kao zajednički naziv za novine, radio, TV. Pojedinačno se upotrebljava izraz medium, dok je spot na TV-u media vehicle.

Audience

Audience predstavlja broj osoba, domaćinstava, ili njihov postotak koji gleda, sluša pojedine medije i sredstva. U relativnom broju označava pokrivenost sredstava, temelji se na demografskim, psihografskim elementima, navikama, običajima te uporabi proizvoda (npr. frekvencija).

Formula za izračunavanje je sljedeća:

Pokrivenost = Medijski auditorij (broj) Ukupna populacija

U istraživanjima se obično upotrebljava i izraz „kompozicija auditorija“, pa se primjerice navodi kako oglasni blok u određeno vrijeme gleda toliki postotak žena, muškaraca, djece, stanovnika grada itd.

www.suvremena.hr 67

Rating

Rating označava postotak stanovnika, ili obitelji do kojih dopiru pojedine epizode programa, kao npr. spot u oglasnom bloku. Rating u običnoj komunikaciji označava vrednovanje, ocjenu. U područje oglašavanja uvela ga je agencija Nielsen koja je počela mjeriti utjecaj radija i kasnije je mjerenje preneseno na TV. Mali uređaji u odabranim obiteljima prate navike gledanja TV programa. Danas se koriste digitalni video zapisi i TiVo uređaj koji omogućuje da se emisije snimaju za kasnije gledanje i mogu se preskakati nepoželjne epizode. Primjerice, od 2005. godine do danas najgledanija emisija u SAD-u je „American Idol“.

Penetracija

Penetracija, ili pokrivenost je postotak ljudi ili domaćinstava koji je izložen pojedinim sredstvima oglašavanja, ili oglasnoj shemi. Veliki se mediji prodaju na temelju pokrivenosti, dok mali mediji upotrebljavaju kompoziciju koja govori o selekciji prema demografskim čimbenicima.

HUT i PUT

HUT je kratica od Home using TV, a PUT – People using TV.

Ti izrazi predstavljaju postotak domaćinstava ili ljudi koji unutar

određene demografske grupe gledaju TV u određeno vrijeme bez obzira na program.

Share of audience

Taj se izraz odnosi na postotak domaćinstava, ili ljudi koji u određeno vrijeme biraju određeni program.

Impressions

Broj osoba za koje smatramo da bi trebale biti izložene našem oglasu, rezultira brojem „impressionsa“. U offline oglašavanju su to prilike da se oglas pogleda (OTS – opportunity to see), a u online oglašavanju je to brojka koja govori o tome koliko je puta oglasni „baner“ učitan.

Domet (Reach)

Domet predstavlja broj, ili postotak ljudi, ili domaćinstava u specifičnoj demografskoj grupi koji su izloženi utjecaju pojedinih medijskih sredstava.

CPM (ili CPT)

Cost per thousand (ili mille) je odnos troškova medija, ili oglasa prema audience/1000. Upotrebljava se radi uspoređivanja učinkovitosti pojedinih oglašivačkih sredstava.

GRPs

Gross Rating Points predstavlja umnožak ratinga i frekvencije u

specifičnoj demografskoj grupi. To ima utjecaj na narudžbu oglasnog bloka. Npr. ako je rating 10 (10% ukupnog stanovništva ili 10% onih koji gledaju, slušaju određeni program u određeno vrijeme do kojih dopire oglas ili oglašivačko sredstvo), onda se GRPs od 100 postiže s 10 frekvencija, ako je rating 20, onda s 5 frekvencija itd.

Kombinirani doseg medija

Combined reach predstavlja doseg dvaju medija. Na primjer, ako je doseg za časopis „A“ 50% neke populacije, a za „B“ 70%, onda se kombinirani doseg računa kao zbroj dvaju dosega od kojeg se oduzima njihov umnožak podijeljen sa 100. To bi u našem primjeru bilo (70 + 50)(70 x 50 / 100), što iznosi 85 posto.

Prosječna frekvencija

Ta frekvencija predstavlja odnos GRPs prema ratingu. Ako je GRPs 200, a rating 50, to znači da je čovjek određenom programu izložen prosječno 4 puta.

Efektivna frekvencija (EF)

EF predstavlja minimalnu frekvenciju, odnosno koliko puta oglašivač očekuje da njegova poruka bude eksponirana prema potrošačima kako bi se stekao očekivani dojam, zapaženost, namjera kupnje, ili drugo ponašanje u odnosu na marku.

Referral

Procijenjeni učinak komuniciranja na proširenje kupaca, kumuliranje rasta vrijednosti marke za buduće djelovanje na kupnju. Primjerice, oglas koji izaziva doživljaj, oduševljenje, a u praksi proizvod ne silazi brzo s uporabe, referral može povećati učinak budućeg oglašavanja i za 30%.

Residual value

RV je učinak koji je ostavilo prošlo ulaganje u marku. Primjerice, ulaganje u Gormite 1 ostavilo je „re -

68 Suvremena trgovina 2(49) marketing i pr

Indeks selektivnosti

Ovaj indeks predstavlja odnos postotka dosega prema postotku ciljane grupe u ukupnom broju auditorija. Važan je kao jedan od kriterija za određivanje budžeta oglašavanja.

3. CPM

CPM se najčešće upotrebljava u području komunikacija na relaciji klijent – agencija, pa mu se mora dati više prostora. Iako izgleda komplicirano, to je neobično važno kod zakupa medija.

Kako CPM znači cijenu oglasa, ili bloka oglašavanja prema 1.000 osoba u auditoriju, nazivnik i brojnik se biraju prema svrsi, odnosno prema kalkulaciji kod zakupa medija kad se računa na ukupni blok (GRP). Kod usporedbe efikasnosti medija (dvaju novina, časopisa) uzima se u nazivniku jedan oglas. Primjerice, kod zakupa medija kupuje se deset TV blokova u „primetimeu“ (najgledanije vrijeme), što iznosi 10 x 7.000 eura ili 70.000. Ako pretpostavimo da u tom vremenu 20% stanovnika gleda TV, onda je to 900.000. CPM je 70.000/900 = 77,7 eura po stvaranju impresije – impression. Kad se uspoređuje isti medij, onda se stavlja cijena jednog oglasa i jednog pojavljivanja za koje se uzima rating ili reach. „Rating point“ je postotak dometa ili reacha. Tako 20

„rating pointa“ znači kako do 20% auditorija dopire (reach) oglas, ili oglasni blok. Kod novina se uzimaju obično prodani primjerci, ali je čitalačka publika veća pa je veći i „impressions“. Kad se pak uzima u obzir ukupna kalkulacija potrebna za obračun, ROMI, projekt, onda se bloku pribrajaju i drugi troškovi marketinga kao što je izrada, testiranje i dr.

Kad se zbroje svi rating -i, onda dobivamo GRP, koji se u usmenom žargonu spominje kao „grisp“, što bi u našem slučaju bilo 200.

Kompliciranija je procjena i mjerenje kod jedne pojave kao što je event, ili jedne serije kao što je „bilbord“. Kod eventa se broj kontakata direktno vidi po posjetiteljima, a dobar event izaziva jaki „buzz“, pa se onda tako zaista dobri kontakti mogu pomnožiti s 5, a ako se pojavi još i PR, onda su kontakti narasli na velik broj. Kod „bilboarda“ se računa na prolaz ljudi, što je važno za izbor lokacije, ali ni to ne znači da se zapaža. Zbog toga je važno procijeniti kvalitetu „bilborda“ 2 .

Slično je i na prodajnom mjestu – broj posjetitelja prodajnog mjesta umanjuje se za postotak ovisno o mikrolokaciji. Za udarne točke kao što su blagajna i centri eventa je broj kontakata 100%, čeona polica 80%, jer se uočava, mjesta na desnoj strani 75%, jer se prolazi brzo, a zaustavlja se nad jakim impulsom, impactom, pa se povećava na 100%.

Zašto blok oglasa, ili efektivna frekvencija?

Kod TV-a se oglas u prva dva pojavljivanja ne zapaža, ili ne „sjed -

ne“. Zatim cijeloj ciljanoj grupi ne dopiru oglasi prvi dan i tako optimum nastaje negdje oko pete pojave, pa se onda stabilizira i pomalo prelazi u mehaniku koja se ne sluša i postane dosadna. Kod izračuna GRP-a procjenjuje se koliko je pojavljivanja potrebno kako bi se postigao optimum u jednom segmentu do kojeg doseže oglas (reach).

3.1. Kako se postiže maksimum CPM (najveći učinak)?

Prvo je kvaliteta oglasa, ili skor kvalitete – QS. Oglas, ili spot može privući pažnju, izazvati oduševljenje, buzz se brzo širi, izaziva želju, respons, odnosno akciju. Kod kvalitete se zato obraća pozornost na pojedine elemente, kao što su primjerice zapaženost, relevantnost, zanimljivost, izazov oduševljenja, procjena „buzza“, što podiže broj efektivnih kontakata.

Popularno nazvan učinak „big bang“ nastaje integralnim djelovanjem komunikacija. Primjerice, kad je spot na TV, onda se sredstvima za unaprjeđenje prodaje potencira izazov iz spota, a sredstvo na POS ima i veći učinak. Kada se tome doda usmeno komuniciranje koje ide od trgovačkih predstavnika prema prodajnom osoblju i od osoblja prema kupcima, učinci su maksimalni.

Zato se za udarne akcije priređuju „prodajne runde“ koje su vođene osnovnom oglašivačkom idejom. 3 U prijenosu oglašivačke ideje se u usmenim komunikacijama mora stvarati oduševljenje – zato je prodaja zapravo prijenos emocija. Tako zaokruženom aktivnošću postiže se visok učinak komunikacija. Neurolozi su za potrebe mar-

1 U terminologiji se kod pojedinih agencija, ili oglašivača često ta dva pojma tretiraju drukčije, ili se samo upotrebljava termin residual. To ne treba zbunjivati ako naiđete na te primjere, jer treba vidjeti kontekst.

2 Kod nas se jednostavno zove bilbord, a to bi bio veliki plakat na postolju što se često nalazi uz ceste.

3 To je onda glavna preokupacija tvrtke, zaposlenika, nagrađivanja i to predlažem kao najučinkovitiji način prodaje koji se potvrdio u praksi i osobno je isproban u vlastitoj praksi na domaćem i stranom tržištu. Opširnije se navodi u knjizi Pavlek Z., Aktivna prodaja, Beletra Zagreb 2022. sidual“ u glavama djece, tako da je omogućeno ući u seriju G2 na lakši način. Ako u toj seriji zavlada oduševljenje, proširuje se broj kupaca na temelju „buzza“ (brzo širenje vijesti, „zujanje“) i tako se projektira „referral value“ 1

www.suvremena.hr 69

ketinga izmjerili 4 kako pojavljivanje oglašavanja samog po sebi ne izaziva maksimalan doživljaj, a kada se pojavljuje u napetim situacijama na TV-u, djeluje nepovoljno, za razliku od onoga koje je uklopljeno u cjelinu doživljaja.

4. Respons

Respons je učinak nakon oglašavanja. Odražava se u konkretnoj kupnji u kratkoročnom razdoblju što se bilježi prometom, ili referralom u dugoročnom razdoblju koji omogućuje rast „Upitnika“ (Question mark ) 5 , održavanje „Zvijezde na zenitu“, te „Cash cow“ (krava muzara) u stabilnom stanju. Ne treba se baviti onima koji su obilježeni kao „Dog“ (pas), osim ako se ne vidi povoljna prilika za održavanje plasmana, profitabilnosti, rasta u drugim okolnostima. „Respons rate“ je za poduzetništvo u marketingu „ultimate bottom line“ – koliko ulažem i što dobivam (ROMI). Evo nekih iskustava u odnosu na me -

dije, a naravno da tu ima i mnogo varijabli, ovisno o segmentu, kvaliteti oglašavanja, kategoriji, pa su to stoga samo grube orijentacije koje se odnose na populaciju kupaca zrelije dobi.

Direct mail je visoko usmjeren prema ciljanoj skupini („targeting“), pa ovisno o relevantnosti može postići RR („respons rate“) oko 3%.

Tisak ima najniži RR na ROP stranicama – „run of page“, koje su jeftinije pa ih urednik postavlja po svom izboru, i to 0,05-0,3; bolje na biranim stranicama od 0,15-0,75.

Časopisi imaju bolji RR od dnevnih novina, jer imaju bolji efektivni rating (oglasi se u dnevnicima preskaču ako su ROP ili ako nisu jako usmjereni prema onima koji traže ponudu stanova, posla, putovanja i sl.).

Radio i TV imaju najjeftiniji CPM, ali ako je dobra segmentacija u odnosu na sadržaj (djeca i jutro, domaćice i prijepodne), postiže se vi -

soka učinkovitost. Saturacija je velika, pa se distinkcija postiže izuzetno skupim spotovima. RR varira od 0,005-0,5. Zapažanje postaje glavna preokupacija oglašivača, jer se za vrijeme spotova, ako nisu zanimljivi, prelazi na druge radnje, pauzu ili program.

E-mail, news letter ako su dobri „targeting“ i relevantnost, može se postići i 20%.

Eventi u kombiniranoj strukturi s drugim medijima mogu izazvati prave revolucije u plasmanu novih proizvoda, jer se kontakti multipliciraju „brujanjem“, PR-om, sinkroniziranim akcijama oglašavanja i prodaje uz prethodni trening i stalni nadzor.

5. Zaključak

Kod ukupnog ulaganja u marketing i posebno u oglašavanje, preporučuje se standardizirana metrika kako bi se mogli postaviti ciljevi i projektirati učinci. Krajnji učinci će ovisiti i o varijablama koje se ne mogu unaprijed predvidjeti i o dinamičnom, često hirovitom tržištu koje je pod utjecajem ponašanja potrošača i konkurencije i društvenih i gospodarskih promjena.

U toj se konstelaciji preporuča ovladavanje tehnikama mjerenja, kako bi se na kraju rezultati mogli usporediti s postavljenim ciljevima. Tako će se i iskustvo obogatiti za buduća projektiranja.

Preporučena literatura

Davis, J.: Measuring Marketing, J. W. & Son, N. Y., 2007.

Grbac, B., Meler, M.: Metrika marketinga, Ekonomski fakultet Rijeka, 2010.

Rosenwald, P. J.: Accountable Marketing, Texeter, N. Y., 2004.

5 Vidjeti Bostonsku matricu ST

4 Tome je posvećena knjiga Buyology M. Lindstroma, Doubleday, N. Y., 2008. Primjer je mjerenje povoljnog utjecaja Coca-Cole koja je stalno prisutna u elementima scenografije za vrijeme American Idol za razliku od nepovoljnog utjecaja spotova kojima se prekida napeta situacija

70 Suvremena trgovina 2(49) marketing i pr

Posluj pametno,

s TEB-om.

Vremena su i dalje nesigurna i malo što se može planirati, ali s TEB-om ste uvijek u toku. Mi pratimo situaciju i dajemo odgovore.

TEB-ov časopis “Financije, pravo i porezi” osigurava svakodnevne besplatne telefonske savjete kao i brojne pogodnosti!

Pretplati se odmah i ulovi darove!

(detaljnije na www.teb.hr)

Trgovci podržavaju brz, inovativan i jeftin

paneuropski način plaćanja

Digitalni euro ima potencijal transformirati europska plaćanja – povećavajući učinkovitost, promičući inovacije i postavljajući Europu na čelo tehnologije plaćanja.

Trgovci su poslovni krajnji korisnici platnog ekosustava EU-a i trenutačno su ograničeni u svojoj sposobnosti pregovaranja o poštenim uvjetima s važećim pružateljima usluga plaćanja kako bi potrošačima ponudili cjenovno pristupačne proizvode i usluge.

Uravnoteženi projekt digitalnog eura osigurat će poštenije tržišno natjecanje na cijelom jedinstvenom tržištu, istovremeno smanjujući ovisnost o stranim subjektima u plaćanju i podržavajući konkurentnost EU-a na globalnoj sceni.

Tko ima koristi od digitalnog eura? Europski potrošači imat će koristi od nižih cijena, većeg izbora opcija plaćanja, izvanmrežne otpornosti i poboljšane privatnosti te uključenosti. Trgovci će imati koristi od nižih troškova, bržeg vremena poravnanja, izvanmrežne otpornosti, više opcija plaćanja i poboljšane učinkovitosti obrtnog kapitala. Financijske institucije moći će istražiti ponudu inovativnih usluga i nove izvore prihoda.

EuroCommerce podržava digitalni euro

Kako bi se iskoristio ovaj potencijal, digitalni euro mora biti dizajniran na način koji je transparentan, usmjeren na potrošača i proporcionalan trgovcima. Podržavamo digitalni euro razvijen kao zajedničku infrastrukturu za javno plaćanje. Slično kao što fizička infrastruktura poput javnih cesta i autocesta olakšava gospodarsku aktivnost, zajednička javna infrastruktura plaćanja za digitalni euro otključat će jedinstve -

ne pogodnosti za europske građane. Pritom ističemo pet jedinstvenih prednosti:

1. Univerzalna plaćanja: otporna europska metoda plaćanja za sve slučajeve upotrebe u cijeloj eurozoni, bilo online ili u trgovini.

2. Niže cijene: Smanjeni troškovi obrade dovode do nižih cijena roba i usluga.

3. Veća privatnost: balansiranje poboljšane privatnosti s nadzorom protiv pranja novca (AML), slično privatnosti gotovinskih transakcija.

4. Poboljšana digitalna financijska uključenost: Pružanje pristupa elektroničkom plaćanju za osobe koje nemaju bankovne usluge i one koji ne žele koristiti kartice ili digitalne novčanike, poticanje sudjelovanja u digitalnom gospodarstvu.

5. Poboljšana inovacija: Promicanje konkurencije, inovacija i novih iskustava plaćanja.

Kako bi se u potpunosti oslobodio potencijal digitalnog eura, Europa mora uključiti posebne teh -

ničke odluke o dizajnu. Pažljivo razmatranje modela kompenzacije ključno je za stvaranje pravih ekonomskih poticaja za sve dionike koji sudjeluju u ekosustavu digitalnog eura i za promicanje inovacija. Zahtjevi za strukture određivanja cijena i procese upravljanja trebaju zadovoljiti najviši stupanj transparentnosti i otvorenosti kako bi poduzeća mogla donositi informirane odluke. Tek tada će digitalni euro doprinijeti konkurentnijem okruženju maloprodajnih plaćanja, pomažući u rješavanju trenutnih neravnoteža između trgovaca i pružatelja usluga plaćanja (PSP-ova) i kartičnih shema kao što su Mastercard ili Visa.

Nova struktura kompenzacije: jedinstvena, fiksna naknada po transakciji što je moguće bliža nuli, s transakcijama male vrijednosti koje će se obrađivati besplatno, bit će ključna za poticanje 24,3 milijuna malih, srednjih i velikih poduzeća unutar Europske unije za podršku digitalnom euru. Naknada temeljena na postotku može biti opravdana samo ako je rezultirajući iznos naknade

potrošači EuroCommerce - Digitalni euro
72 Suvremena trgovina 2(49)

ograničen, jer troškovi povezani s obradom transakcija nisu povezani s vrijednošću takvih transakcija. Nema međubankovne naknade: ekonomska priroda digitalnog eura ne zahtijeva naplatu naknade pružatelja usluga među platnim prometom. Izdavanje PSPova neće se suočiti s kreditnim rizicima budući da se digitalni fond eura bilježi u knjigama središnje banke. Osim toga, namirenje digitalnih transakcija u eurima bit će obrađeno trenutačno, po definiciji eliminirajući svaki rizik neplaćanja.

Uspješni primjeri u Indiji i Brazilu

Digitalni euro trebao bi se graditi na uspješnim primjerima kao što su Unified Payments Interface (UPI) u Indiji i platforma za instant plaćanje PIX u Brazilu. Ova dva rješenja funkcioniraju bez međubankovnih naknada, nemaju manjak ponuda novčanika za potrošače i postigla su nevjerojatno visoku prihvaćenost, izbjegavajući nepotrebne naknade trgovcima, promičući inovacije i osiguravajući široko prihvaćanje kod potrošača.

Nova Europska inicijativa za plaćanja također ima za cilj ne naplaćivati naknade slične međubankovnim uslugama. Trgovci imaju ključnu ulogu u promicanju upotrebe digitalnog eura od strane potrošača i stoga bi ih trebalo potaknuti da ga promiču putem atraktivnog i konkurentnog modela naknada. Merchant Payments Coalition Europe | www.eurocommerce.eu/ payments/

Oporavak posredničkih ulaganja. Posrednici bi trebali težiti oporavku ulaganja kroz inovativne usluge s dodanom vrijednošću, na primjer, temeljene na uvjetnim plaćanjima, dok ograničavaju besplatne osnovne us -

luge za potrošače na usluge temeljnih transakcija. Potrošačima bi se trebalo naplaćivati korištenje drugih osnovnih usluga, kao što su gotovinski polozi i isplate na i s njihovog digitalnog računa u eurima.

Javno praćenje naknada: Naknade koje se nameću malim i srednjim poduzećima i poduzećima za prihvaćanje usluga u digitalnom euru trebale bi biti u skladu s izravnim troškovima s kojima se suočavaju PSP-ovi u digitalnom euru. U tu bi svrhu Europska središnja banka, u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, trebala uspostaviti sustav koji jamči javno praćenje digitalnih naknada povezanih s eurom.

Zaštita ulaganja trgovca: obveza trgovca da prihvati digitalni euro proporcionalna je kada će teći dovoljno plaćanja u digitalnom euru da bi se opravdala njihova ulaganja u infrastrukturu za prihvaćanje digitalnog eura. Ta su ulaganja beskorisna ako potrošači ne prihvate digitalni euro kao način plaćanja. Pozivamo europske zakonodavce da ugrade ova načela u okvir digitalnog eura kako bi oslobodili njegov puni potencijal i donijeli nebrojene prilike i koristi europskim građanima. Također, pozivamo zakonodavce da pravodobno zaključe zakonodavne pregovore o okviru za digitalni euro kako bi se osiguralo brzo ažuriranje zakonodavstva EU-a o plaćanjima u skladu s tempom razvoja tržišta plaćanja.

Maloprodaja i veleprodaja: Pokušaj EP-a da popravi prijedlog o zakašnjelim plaćanjima još uvijek promašuje cilj. IMCO, odbor Europskog parlamenta, usvojio je stajalište o Uredbi o zakašnjelim plaćanjima. Zastupnici u Europskom parlamentu na kraju su se složili o ograničenju uvjeta plaćanja na 30 dana, koji se mogu produljiti na 60 dana ako se strane izričito dogovore u ugovoru. Do -

datno, rokovi plaćanja za usporenu i sezonsku robu mogu biti do 120 dana. Komentirajući ishod glasovanja, glavna direktorica EuroCommercea, Christel Delberghe, rekla je: „Pokušaj postizanja hrabrog cilja stvaranja kulture promptnog plaćanja ne bi trebao doći pod svaku cijenu. Rješenje koje je izabrao Odbor IMCO prouzročit će veliku pravnu nesigurnost s nejasnim definicijama koje smjernice vjerojatno neće razjasniti. Pozdravljamo pokušaj rješavanja problema s kojima se susreću trgovci koji prodaju spore ili sezonske proizvode, ali ograničenje uvjeta plaćanja ostaje pogrešno rješenje za problem nepoštivanja ugovora.”

EuroCommerce, europska udruga koja predstavlja male i velike trgovce na malo i veliko, i dalje je zabrinuta da predloženo ‘rješenje’ koje nije neovisno o želji tvrtki da pregovaraju o uvjetima plaćanja koji im omogućuju nastavak njihovih obostrano korisnih poslovnih odnosa i neće riješiti problem zakašnjenja plaćanja. Kampanja

EuroCommerce #FlexNotFixed pokazuje da pokušaj postavljanja prilagođenih uvjeta plaćanja odozgo prema dolje i uklanjanja iz poslovne stvarnosti stvara veću složenost i ugrožava postojanje nekih, poput malih knjižara. Predloženo ‘rješenje’ također će uskratiti pristup kreditima dobavljača koje veletrgovci nude kao alternativni izvor financiranja za svoje kupce, ostavljajući financijski jaz. Također će nastaviti izlagati sve tvrtke koje posjeduju zalihe konkurenciji, koja će pak dolaziti od online posrednika i podizati prepreke ulasku na tržište. EuroCommerce se i dalje nada da će plenarna sjednica Europskog parlamenta i Vijeće zauzeti razumniji pristup koji će ponovno uspostaviti slobodu ugovaranja bez promjena koje bi trebalo temeljito procijeniti.

Pripremio Ante Gavranović

www.suvremena.hr 73

Tanja Baran: Hrvatska vinska kultura

Objavljena je „Hrvatska vinska kultura“, znanstvena monografija autorice doc. dr. sc. Tanje Baran. Knjiga je rezultat autoričina proučavanja hrvatske tradicijske vinske kulture te vinske nematerijalne baštine.

Nakon uvoda u kojem autorica kontekstualizira hrvatske vinske tijekove iz prošlosti u hrvatsku, europsku i svjetsku suvremenost, prikazuje i analizira razvoj i utjecaj svjetske vinske kulture na hrvatsku vinsku kulturu. Prate se razdoblja svjetske povijesti vina, spomeni vinove loze od najranijih vremena, posebno se zatim obrađuju vino i loza u Bibliji te put od srednjeg vijeka prema vinskoj suvremenosti. Detaljno prosuđujući razvoj hrvatske vinske kulture autorica piše o daru vinogradarske zemlje Hrvatskoj, o najpoznatijem aristokratskom vinskom udruženju u hrvatskoj prošlosti „Doktorima od Pinte“, o zapisanim vinsko-pajdaškim regulama, pijačkim društvima i klubovima te osobito opsežno o običajima vezanima uz vino te o hrvatskim vinskim svecima. Najistaknutiji spomenik hrvatske nemate -

rijalne vinske kulture Križevački štatuti raščlanjuju se i kroz suodnos usmene i pisane književnosti kroz više žanrova: usmenu dramu i liriku te retoriku. Zasebno se valoriziraju ostale hrvatske vinsko-pajdaške regule: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljski štatuti, Zagrebačka puntarija, Ivanečka smešancija i Svetojanska lumparija. Sv. Martinu, Martinju i krštenju mošta, kao najpoznatijim vinskim tradicijama koje su izvedbeno itekako aktualne diljem zemlje, daje se osobit obol. Zaključku prethodi poglavlje posvećeno hrvatskoj vinskoj kulturi u umjetnostima: vinu u književnosti, likovnim umjetnostima (kiparstvo, slikarstvo, karikatura, fotografija, primijenjena umjetnost) i glazbi. Nakon popisa literature i izvora, izdanja i rukopisa Križevačkih štatuta te kazala imena, kao dodatak monografiji cjelovito su objavljeni Križevački štatuti sa svim ostalim hrvatskim vinsko-pajdaškim regulama te Velikim ritualom o krščenju mošta. Na kraju su, uz bilješku o autorici, objavljeni izvaci iz recenzija professora emeritusa Stipe Botice, prof. dr. sc. Bože Skoke i prof.

dr. sc. Đure Horvata. Nakladnik je monografije Prigorski Media d. o. o. Knjiga je opsega 456 stranica, formata je 20,5 x 25,5 cm, tvrdoga je uveza, ima 390 likovnih priloga. Objavljena je uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, gradova Križevaca, Koprivnice, Đurđevca te Koprivničko-križevačke županije.

Pripremio Tomislav Radić Foto Blaženka Matić

Andrew Burgess: Vodič za menadžere kroz umjetnu inteligenciju

Knjiga objašnjava mogućnosti umjetne inteligencije na primjerima iz stvarnog života i primjenama u poslovnom okruženju. Sadrži intervjue s rukovoditeljima koji su uspješno implementirali umjetnu inteligenciju, kao i izvršnim direktorima konzultantskih tvrtki.

Umjetna će inteligencija, u najširem smislu, imati temeljni utjecaj na način kako poslujemo. Tu nema

nikakve dvojbe. Promijenit će način na koji donosimo odluke, omogućit će stvaranje novih modela poslovanja i omogućit će nam ostvarivanje stvari za koje smo prije mislili da su nemoguće.

Stalni izazov za rukovodioce koji se žele uhvatiti u koštac s umjetnom inteligencijom je gdje pronaći sve relevantne informacije bez da se pribjegne promotivnim člancima, slušanju pretjeranih tvrdnji

dobavljača ili pokuša razumjeti algoritme. Umjetna inteligencija čvrsto je ušla u arenu „svjesnih nepoznanica“ – znamo da ne znamo dovoljno.

Oni koji su dovoljno dalekovidni da koriste i iskorištavaju tehnologije umjetne inteligencije moraju znati što se sve njome može učiniti i moraju razumjeti što trebaju učiniti kako bi stvari funkcionirale kako treba.

74 Suvremena trgovina 2(49) nove knjige

To je misija ove knjige. U ovih se deset poglavlja postavlja okvir koji će čitatelju pomoći da se uhvati u koštac s osam temeljnih sposobnosti umjetne inteligencije te povezuje stvarne poslovne primjere sa svakom od njih. Pruža pristupe, metodologije i alate pomoću kojih ćete moći krenuti na svoje vlastito putovanje umjetnom inteligencijom na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način. Također, donosi intervjue i studije slučaja poslovnih lidera koji već primjenjuju umjetnu inteligenciju, afirmiranih dobavljača umjetne inteligencije i akademika

čiji je rad usredotočen na praktičnu primjenu umjetne inteligencije.

„Bilo je fascinantno pisati ovu knjigu i nadam se da je čitanje interesantno i da vas potiče na razmišljanje. Nadam se da ste sada bolje pripremljeni i informirani za početak putovanja umjetne inteligencije vašim poslovanjem. Putovanje neće biti lagano – uvođe -

nje novih tehnologija u poslovanje nosi sa sobom određenu dozu izazova – ali nagrade bi sigurno trebale biti vrijedne. Budite svjesni da će i vaša konkurencija razmišljati o tome kako umjetna inteligencija pomaže u poslovanju, ali prednost će imati oni koji zapravo naprave nešto po tom pitanju sada. Kao što sam rekao, ako čekate na stabilno i zrelo tržište umjetne inteligencije, onda ćete zakasniti. Hvala vam što ste svoje dragocjeno vrijeme proveli čitajući moju knjigu. A sada, spustite knjigu i započnite svoje putovanje umjetnom inteligencijom.“ – Andrew Burgess, autor

O autoru:

Andrew Burgess je konzultant za menadžment, autor i govornik s više od 25 godina iskustva. Andrew je autoritet za inovativne i disruptivne tehnologije uključuju -

ći umjetnu inteligenciju i robotsku automatizaciju procesa. On je bivši tehnički direktor koji je vodio savjetodavne tvrtke i izgradio prakse automatizacije, a sada savjetuje rukovoditelje o stvaranju vrijednosti pomoću umjetne inteligencije.

Mate d.o.o.

Ivančica Bobek (LL.M.): Uspješna poslovna partnerstva

Kako naći financijsku podršku i novac za poslovanje? Kako doći do bespovratnih sredstava? Što se može postići crowfundingom, a kada prihvatiti venture capital? Kako pravno regulirati poslovnu suradnju opisala je Ivančica Bobek u svojoj knjizi „Uspješna poslovna partnerstva“ (Beletra, 2023.) u kojoj navodi najčešće oblike poslovnih partnerstava i odnosa u tako nastalim društvima. Kao odvjetnica s dvije diplome, hrvatskom i američkom, Ivančica Bobek donosi na naš teren američko iskustvo povezivanja i široke pravne edukacije. Popularizacija prava pomaže u poslovanju i nudi rješenja, a time postaje generator razvoja, napominje autorica i navodi kako je ovo kod nas jedinstvena i inovativna knjiga, jer govori o ekonomiji i pravu u cjelini, kako su prisut-

ni u stvarnosti. Ivančica Bobek završila je Pravni fakultet u Zagrebu (2012.) i specijalistički magisterijMaster of Laws (LL.M.) na američkom Penn State Law, Pennsylvania (2021.), gdje je stekla specijalizaciju u području prava tržišnog natjecanja i korporativnog prava. Tijekom studija u SAD-u, radila je kao asistentica profesora Samuela C. Thompsona u Centru za istraživanje spajanja i preuzimanja (M&A). Nakon povratka iz SAD-a, vraća se odvjetništvu te piše za portale Žene i novac i časopis Poduzetnik i postaje njihova stalna kolumnistica. Višestruka je poduzetnica i suvlasnica dva uspješna poduzeća – Odvjetničko društvo Avdagić i partneri d.o.o. i Zaokret d.o.o., a suosnivačica je i još nekih poslovnih pothvata. Knjigu „Uspješna poslovna partnerstva“ preporučuju uspješni menadžeri, poduzetnici i

voditelji poslovnih medija. Kristina Ercegović, osnivačica i CEO medijske platforme Žene i novac naglaša -

www.suvremena.hr 75

nove knjige

va kako mnoga partnerstva ne uspijevaju iako je u njima velik potencijal, a zahvaljujući ovoj knjizi imaju veće šanse za uspjeh. Nataša Kapov, suvlasnica medijske platforme Žene i novac, u knjizi Ivančice Bobek zapazila je podatak da se više od 40 posto poslovanja vodi kroz poslovne suradnje, a taj se broj od devedesetih višestruko povećao.

Saša Tenodi, Nlp trener, voditelj Prodajnog mindseta i Surovih strasti, komentira da je knjiga Ivančice Bobek cjelovit vodič kroz različite faze partnerstva, od osnivanja do rješavanja problema koji mogu nastati u vrijednostima i komunikaciji. Vedran Sorić, voditelj Prodajnog mindseta kaže da ova knjiga odgovara na pitanja poduzetnika i prije nego što ih postave. Zoran Rajn iz Međunarodnog centra za crowdfunding ističe kako brojni primjeri iz hrvatske i svjetske prakse čine ovu knjigu vrijednim poslovnim vademecumom svakog poduzetnika i onog koji to namjerava postati.

Knjiga „Uspješna poslovna partnerstva“ u uvodnom se dijelu bavi tržištem na kojem su isprepleteni pravo i ekonomija. Sloboda poduzetništva propisana je Ustavom i poduzetnik može obavljati svaku djelatnost koja nije zakonom zabranjena, podsjeća autorica te upozorava: „Malo je poznato, a to uče studenti u prvom semestru prve godine studija, da pravni sustav polazi od neoborive pretpostavke da svatko zna pravo. To znači da nije moguće koristiti se argumentom o nepoznavanju nekog propisa kao opravdanjem za nešto što se nije učinilo a trebalo se učiniti, i obrnuto.“

Kako navodi autorica, knjiga može pomoći pri osnivanju društva na daljinu koje je omogućeno izmjenama Zakona o trgovačkim društvima u ljeto 2023. te svima koji imaju ideju i razmišljaju o pokretanju poslovanja, a ne znaju kako pribaviti sredstava za poslovanje i odakle krenuti.

Autorica stoga preporučuje knjigu osnivačima startupova uključenim u inkubatore i akceleratore, svima koje zanima poslovanje sa SAD-om, učenicima srednjih škola i studentima koje zanima poduzetništvo, investitorima i onima koji trebaju investicije ili poslovne partnere. Autorica na početku navodi kako u svojoj knjizi koristi istodobno hrvatsku i englesku terminologiju, jer su se u našoj poslovnoj praksi uvriježili anglosaksonski pojmovi.

Zašto poduzetništvo

Pretpostavka partnerstva je poduzetništvo koje je generator ekonomskog razvoja. Prema podatcima Europske unije, mali i srednji poduzetnici kralježnica su europske ekonomije. Obuhvaćaju 90 posto poduzeća i više od 50 posto zaposlenih u svijetu, a sudjeluju sa 40 posto u nacionalnom dohotku. Više poduzetništva znači više radnih mjesta i više materijalnog i nematerijalnog bogatstva u društvu – novca, znanja i inovacija.

Poduzetništvo omogućuje ostvarenje ideja, vizija, razvijanje darova i vještina, doprinos društvu i pozitivan utjecaj na druge, izvor je financijske neovisnosti, a time i slobode i ostvarenja vlastitih prava. Novac ipak nije jedini motiv za poduzetništvo, jer će poduzetnik pri ostvarivanju svojih ideja naići na toliko prepreka da će odustati ako nema druge motive osim novca, piše Ivančica Bobek o poduzetništvu u prvom dijelu svoje knjige.

Golem potencijal poslovnih partnerstava u Hrvatskoj nije dovoljno iskorišten i to je glavni razlog pisanja ove knjige, napominje autorica. Osamdeset posto poslovanja koja danas vrijede milijarde dolara započela su dva do tri poslovna partnera. Na velikim tržištima danas se poslovni partneri traže preko web stranica, jer pri pokretanju posla jedan poduzetnik vrlo rijetko raspolaže potrebnim vremenom,

znanjem i materijalnim resursima. Razlog za poslovna partnerstva su i efikasnost poslovanja ili lakši izlazak na tržište. No, partnerstvo skriva i neke zamke kojih partneri trebaju biti svjesni.

Rizici partnerstva

Poslovna partnerstva često se uspoređuju s brakom, no brakovi imaju sigurniju perspektivu jer ih je 60 posto uspješno, dok je postotak neuspjeha kod poslovnih partnerstava 50 do 80 posto. „Ako je poduzetništvo bitka, najviše žrtava nastaje zbog prijateljske vatre i samoranjavanja,“ citira Ivančica Bobek Noama Wassermana iz knjige „Founder’s Dilemmas“. Osim rizika zajedničkih svim poduzetnicima, dodatni rizici partnerstva ovise o učinkovitosti njihove komunikacije i međusobnoj raspodjeli poslova i odgovornosti. No, prednosti partnerstva još uvijek su veće od rizika, a kako bi se rizici smanjili, potencijalni poslovni partneri trebaju dobro pripremiti partnerstvo uz uzajamnu provjeru, uskladiti vizije poslovanja i sklopiti kvalitetne ugovore uz pomoć stručnjaka. Kao što je u svojoj preporuci primijetila Kristina Ercegović, edukacija i ovakve knjige mogu pridonijeti da neuspješnih poslovnih partnerstava bude manje.

Kod nas su dosta česti nesporazumi oko ugovora među kojima su najčešći – usmeni dogovor bez sklapanja pisanog ugovora, sklapanje formalnih ugovora koji nisu sadržajem prilagođeni konkretnom partnerstvu i izbjegavanje ugovora uvriježenih u poslovnoj praksi. Stoga su takvi ugovori u knjizi posebno obrađeni. Ivančica Bobek citira kolegu Brunu Čovića koji je usporedio ugovor s krovom kuće - kad je vani prekrasno proljetno vrijeme, svaki je ugovor sjajan, i onaj od plastične folije, slame, lima... Kiša i oluja pokazat će hoće li kuća, tj. poslovni odnos biti poplavljen ili mu oluja neće moći ništa.

76 Suvremena trgovina 2(49)

Temeljem članka 34. st. 3. Zakona o medijima (NN 59/04), u nastavku dajemo pregled ukupnog prihoda Seniko studio d.o.o., ostvarenog objavljivanjem časopisa Suvremena trgovina u 2023. godini:

Ukupan prihod od časopisa = 48.851,40 eur

1. Prihod od prodaje časopisa = 1.804,78 eur,

2. Prihod od članova savjeta časopisa = 2.059,67 eur

3. Prihod od oglasa u časopisu = 27.945,53 eur

4. Prihod od oglasa (bannera) na portalu = 2.186,00 eur

5. Prihod od medijskog pokroviteljstva = 14.855,42 eur

Prihod od ostalih djelatnosti = 24.122,95 eur

Sveukupan ostvareni prihod Seniko studio d.o.o. = 72.974,35 eur Zagreb, 25.04.2024.

ŠIVANJE PO MJERI

KONFEKCIJA KRAPINA ZAGREB NAMA, Ilica NAMA, Kvaternikov trg KRAPINA KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2 ZADAR SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3

LOGISTIKA

WALL STREET VS. MAIN STREET (eng.)

Značenje naziva Wall Street se ne mora dodatno pojašnjavati: u pitanju je ulica na Manhattanu u New Yorku koja je postala financijsko središte SAD-a početkom 19. stoljeća. Trebamo se osvrnuti na izraz „Main Street“, koji se odnosi na središnju ulicu u bilo kojem mjestu ili gradu u kojoj su smještene lokalne tvrtke, prodavaonice, restorani i sl. Izraz „Main Street“ tako simbolizira vrijednosti lokalnih poduzeća i širu potrošačku ekonomiju, dok izraz „Wall Street“ predstavlja interese financijskih tržišta i velikih korporacija.

SUPPLY CHAIN OPTIMIZATION (eng.) = OPTIMIZACIJA LANCA OPSKRBE (hrv.)

Ovaj se izraz odnosi na proces racionalizacije operativnih aspekata lanca opskrbe kako bi se povećala učinkovitost, poboljšala brzina, minimizirali troškovi i osiguralo da su proizvodnja i distribucija sinkronizirane s potražnjom. Nije sigurno odakle potječe sintagma „supply chain“, ali jedna teorija kaže da se početkom 20. stoljeća koristila za opis opskrbe britanskih vojnika tijekom britanske okupacije Tibeta 1903. g.

THE FOUR P’S OF MARKETING (eng.) = MODEL MARKETINŠKOG MIKSA (hrv.)

Izraz „the four P’s“ se odnosi na početno slovo svake komponente tradicionalnog marketinškog miksa: proizvod (eng. product ), cijenu (eng. price), mjesto (eng. place) i promociju (eng. promotion). Ovaj koncept prvi je popularizirao E. Jerome McCarthy 1960-

ih, a u skladu s izmjenama na tržištu se širio na „7 P’s“ (eng. people, physical evidence, process) i „8 P’s“ (eng. partnership).

BRICK AND MORTAR vs. E-COMMERCE (eng.) = FIZIČKO POSLOVANJE vs. E-TRGOVINA (hrv.)

Odnos fizičkog poslovanja i e-trgovine opisuje kontrastne poslovne modele tradicionalnih fizičkih maloprodajnih prodavaonica i platformi za online kupnju. Engleski naziv „brick and mortar“ se odnosi na građevni materijal (opeku i žbuku) od kojih se gradi fizička prodavaonica, a sam izraz se metaforički koristi od kraja 20. stoljeća kako bi se naglasila razlika između fizičke trgovine i internetske prodaje.

JUST-IN-TIME (JIT) INVENTORY (eng.) = METODA ZA KONTROLU TROŠKOVA ZALIHA JIT (hrv.)

Metoda „Just-In-Time (JIT)“ je strategija smanjenja troškova u proizvodnji, gdje se proračunom postiže kraće vrijeme skladištenja dijelova, repromaterijala i sirovina ili samo izbjegavanje skladištenja, te stavljanje istih u najkraćem roku u proizvodni proces. Izraz „Just-In-Time“ doslovno znači „točno kada je potrebno“, a sam koncept je u Japanu ranih 1970ih razvio Taiichi Ohno za Toyotin proizvodni sustav. Bio je to odgovor na specifične izazove tvrtke - ograničen prostor za zalihe i želju da se minimiziraju troškovi skladištenja.

Pripremila prof. Gabrijela Čorković

mala škola trgovine 78 Suvremena trgovina 2(49)

IT HAS TO BE

IT HAS TO BE

SVI SU DOBRODOŠLI ZA NAŠ STOL

SVI SU DOBRODOŠLI ZA NAŠ STOL

Vjerujemo da naše zajednice i naš planet možemo učiniti zdravijim mjestom s više okusa

Vjerujemo da naše zajednice i naš planet možemo učiniti zdravijim mjestom s više okusa

150+ GODIŠNJA TRADICIJA
150+ GODIŠNJA TRADICIJA

POSTANITE KORISNIK PREMIUM VISA KARTICE

• obročna otplata do 36 rata bez kamata i naknada

• Premium ponude • Premium Rewards program nagrađivanja • mobilno Apple Pay i Google Pay plaćanje • potrošnja bez unaprijed određenog limita

* Pogodnost vrijedi za prvu godinu korištenja, na redovne iznose članarine dostupne na www.pbzcard.hr, za pristupnice primljene od 15.3. do 14.7.2024. Ovaj oglas informativnog je karaktera i ne predstavlja obvezujuću ponudu za PBZ i PBZ Card. www.pbzcard-premium.hr www.pbz.hr BRINEMO O SVEMU ŠTO VAM ZNAČI. Bez upisnine i uz 50% popusta na članarinu!*

Logistikaiodrživa mobilnost

Urednik:

prof.dr.sc.KrešimirBuntak

UDK339,ISSN1330-0180,CODENSUTREE,VOL.49 www.suvremena.hr DODATAK BROJU 2-2024 Suvremena trgovina STRUČNI ČASOPIS ZA TRGOVINU

CODEN SUTREE ISSN 1330-0180

Izdavač:

Seniko studio d.o.o.

Urednik: prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Autori tekstova:

Nikola Biškup, univ. mag. ing. traff.

izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek prof. dr. sc. Krešimir Buntak

Andreja Demeterfi

Nives Domjan Kačarević, univ. mag. ing. traff. izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača

Ante Klečina, mag. ing. traff.

Iva Kolarić

izv. prof. dr. sc. Dora Naletina

Jovana Nikolić, mag. oec. doc. dr. sc. Saša Petar

izv. prof. dr. sc. Kristina Petljak Srećko Sertić

Petra Tišler, mag. oec.

Grafičko oblikovanje:

Seniko studio d.o.o.

Tisak:

Tiskara Zelina d.o.o.

Dodatak časopisu Suvremena trgovina broj 2-2023.

Vol. 49, dodatak br. 2 str. 1-48 Zagreb, travanj 2024.

Logistika i održiva mobilnost

S a d r ž a j

Tema broja - uvodnik: Održiva logistika i mobilnost - perjanice uspješnog poslovanja i zanimanja budućnosti prof.dr.sc. Krešimir Buntak 4

Urbana logistika 4.0 Nikola Biškup, univ.mag.ing.traff., Petra Tišler, mag.oec. 6 Humanitarna logistika 2030.

Model prevencije štete uslijed poremećaja u lancima opskrbe u budućim krizama (aspekt nacionalne ekonomije)

izv.prof.dr.sc. Kristina Petljak izv.prof.dr.sc. Dora Naletina 8

izv.prof.dr.sc. Miroslav Drljača

Uticaj Industrije 5.0 na lanac opskrbe: izazovi i prilike Jovana Nikolić, mag.oec.

Procjena utjecaja nove TEN-T mreže na razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj

Janaf: Najviši svjetski standardi u pružanju usluga transporta i skladištenja

Klečina, mag.ing.traff.

City Zürich Nives Domjan Kačarević, univ.mag.ing.traff.

Orbico: Značajno proširenje poslovnih aktivnosti i nova radna mjesta

položaj i značaj Republike Hrvatske izv.prof.dr.sc. Predrag Brlek

i Lagermax Autotransport

nastupa na sajmovima

Logistika – ključni dio globalne ekonomije

produktivnosti i ekološke odgovornosti

logistics: Potražnja za logističkim uslugama eksponencijalno se povećava

Logistics - Croatia: Logistika najbrža rastuća djelatnost u svijetu

Saša Petar

www.suvremena.hr 3 UDK
339
STRUČNI ČASOPIS ZA TRGOVINU
Suvremena trgovina
12
17
22
Ante
Srećko Sertić 24
28
Smart
Uredništvo 30 Geoprometni
32 Lagermax
34 Logistika
doc.dr.sc.
36
38 Vizija
40 Quehenberger
42 Transport u hladnom
Iva Kolarić 44 Rail Cargo
46
Logistics Croatia
cargo-partner:
Andreja Demeterfi
lancu

Održiva logistika i mobilnost – perjanice uspješnog poslovanja i zanimanja budućnosti

Logistika i transport sastavne su komponente upravljanja lancem opskrbe, koji obuhvaća planiranje, provedbu i kontrolu učinkovitog protoka robe, usluga i informacija od točke podrijetla do točke potrošnje. Logistika uključuje koordinaciju različitih aktivnosti kao što su upravljanje zalihama, skladištenje, transport i distribucija kako bi se osigurao nesmetan rad opskrbnog lanca, no, ni u kojem slučaju logistiku ne smijemo promatrati samo kroz tu prizmu.

U konačnici, kada govorimo o logistici, govorimo o svim procesima podrške temeljnim procesima u organizaciji i vrlo često ju stavljamo u kontekst poslova organizacije. Naime, važno je razumjeti da se logistika pojavljuje u svim sektorima u raznim oblicima i ulogama. Promet se, s druge strane, usredotočuje na fizičko kretanje roba i ljudi s jedne lokacije na drugu, koristeći različite načine prijevoza kao što su cesta, željeznica, zrak i more. Tradicionalni logistički i transportni sustavi suočeni su s mnoštvom izazova koji ometaju njihovu učinkovitost i održivost. Problemi poput zagušenja, emisija i neučinkovitosti muče ove sustave, što dovodi do povećanja troškova, kašnjenja i utjecaja na okoliš. Gužve na cestama i u lukama mogu rezultirati kašnjenjima u isporuci robe, dok visoke razine emisija iz transportnih vozila pridonose onečišćenju zraka i klimatskim promjenama. Neučinkovitost prometnih ruta i organizacija dodatno pogoršavaju ove izazove, naglašavajući potrebu za inovativnim rješenjima za rješavanje ovih problema. Koncept održi-

ve logističke i transportne prakse vrti se oko usvajanja ekološki prihvatljivih i društveno odgovornih strategija za smanjenje negativnog utjecaja logističkih i transportnih aktivnosti na okoliš i društvo. Održive prakse imaju za cilj smanjiti emisije ugljika, optimizirati korištenje resursa i promicati korištenje čistih izvora energije u logistici i transportu, odnosno mobilnosti. Integriranjem održivosti u logističke i transportne procese, organizacije mogu poboljšati svoju operativnu učinkovitost, smanjiti troškove i doprinijeti zelenijoj i održivijoj budućnosti. Posebnu pažnju potrebno je usmjeriti na održivu mobilnost i njenu povezanost s urbanim sredinama i njihovim pravcima razvoja prema održivim, odnosno, pametnim gradovima.

Održiva mobilnost odnosi se na koncept pružanja pristupačne, učinkovite i ekološki prihvatljive prijateljske opcije prijevoza koje smanjuju negativne utjecaje na okoliš. Obuhvaća načine prijevoza koji daju prednost korištenju obnovljivih izvora energije, smanjuju emisije stakleničkih plinova i promiču održivi urbani razvoj. Važnost održive mobilnosti leži u njenoj sposobnosti da odgovori na goruće ekološke izazove koje postavljaju tradicionalni prometni sustavi poput: onečišćenja zraka, zagušenja i emisije ugljičnog dioksida. Promicanjem održivih načina prijevoza možemo značajno smanjiti svoj ugljični otisak i stvoriti zdravije gradove pogodnije za život za buduće generacije. Održiva mobilnost obuhvaća širok raspon načina prijevoza koji daju prioritet ekološkoj održivosti i energetskoj učinkovito-

sti. Električna vozila (EV) pojavila su se kao obećavajuća alternativa tradicionalnim automobilima, nudeći prijevozna rješenja s nultom emisijom koja smanjuju onečišćenje zraka i ovisnost o fosilnim gorivima. Sustavi javnog prijevoza igraju ključnu ulogu u promicanju održive mobilnosti pružajući pristupačne, učinkovite i dostupne mogućnosti prijevoza za gradske stanovnike. Biciklizam i hodanje održivi su načini mobilnosti koji ne samo da smanjuju emisije ugljičnog dioksida, već i promiču tjelesnu aktivnost, poboljšavaju javno zdravlje i poboljšavaju ukupnu kvalitetu urbanog života.

Diverzifikacijom mogućnosti prijevoza i promicanjem održivih načina putovanja možemo stvoriti otpornije i ekološki prihvatljivije prijevozne sustave koji će koristiti i pojedincima i zajednicama. Usvajanje prakse održive mobilnosti nudi širok raspon prednosti koje nadilaze smanjenje utjecaja na okoliš. Prelaskom na održive načine prijevoza možemo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, ublažiti onečišćenje zraka i poboljšati kvalitetu zraka u urbanim područjima. Inicijative održive mobilnosti također pridonose poboljšanoj urbanoj životnosti smanjenjem prometnih gužvi, zagađenja bukom i oslanjanja na osobne automobile. Promicanjem hodanja, vožnje biciklom i javnog prijevoza, gradovi mogu stvoriti okruženja pogodnija za pješake, smanjiti prometne nesreće i poboljšati ukupnu kvalitetu života stanovnika. Osim toga, rješenja održive mobilnosti mogu pomoći u rješavanju društvenih nejednakosti pružanjem cjenovno

uvodnik
4 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

Rezultati poslovanja poduzetnika u 2022. godini

prihvatljivih i pristupačnih opcija prijevoza za zajednice koje nemaju dovoljno usluga. Općenito, dobrobiti održive mobilnosti su dalekosežne i imaju potencijal transformirati naše gradove u održivije, otpornije i životnije prostore za sve.

Posljednjih godina, područje logistike i transporta svjedočilo je ne samo brzom razvoju, već i značajnom pomaku prema održivosti, potaknutom novim tehnologijama i inovativnim rješenjima. U tom smislu pojavili su se novi trendova koji oblikuju budućnost održive logistike i mobilnosti, uključujući između ostalog autonomna vozila, dostavu dronovima i inicijative pametnih gradova.

Pojava autonomnih vozila dovela je do revolucije u načinu prijevoza robe, nudeći povećanu učinkovitost, smanjene troškove i manje emisije štetnih plinova. Tvrtke sve više ulažu u autonomna transportna i dostavna vozila kako bi pojed-

nostavile svoje poslovanje i smanjile utjecaj na okoliš. Integracija umjetne inteligencije i naprednih senzora u autonomna vozila utrla je put sigurnijim i pouzdanijim transportnim sustavima. Dronovi su se pojavili kao preokret u logističkoj industriji, posebno u segmentu dostave do zadnje milje. Korištenjem tehnologije bespilotnih letjelica, tvrtke mogu prevladati tradicionalne izazove kao što su prometne gužve i kašnjenja u isporuci zadnje milje. Dostava dronom ne samo da povećava brzinu i učinkovitost logističkih operacija, već također smanjuje ugljični otisak povezan s tradicionalnim metodama dostave. Regulatorni okviri se razvijaju kako bi se prilagodili upotrebi dronova u komercijalnoj logistici, otvarajući nove mogućnosti za održiva transportna rješenja. Pametni gradovi su na čelu inicijativa održivog prijevoza, iskorištavajući analitiku podataka, IoT ure-

đaje i međusobno povezanu infrastrukturu za optimizaciju urbane mobilnosti. Implementacijom pametnih prometnih sustava gradovi mogu smanjiti prometne gužve, poboljšati kvalitetu zraka i poboljšati ukupnu kvalitetu života stanovnika. Inicijative kao što su inteligentno upravljanje prometom, infrastruktura za punjenje električnih vozila i zajedničke usluge mobilnosti, mijenjaju sustave gradskog prijevoza i promiču prakse održive mobilnosti.

Analizirajući nove trendove u održivoj logistici i mobilnosti naglašava se važnost prihvaćanja tehnološkog napretka i inovativnih rješenja za rješavanje izazova okoliša i povećanje operativne učinkovitosti. Iskorištavanjem potencijala autonomnih vozila, dostave dronovima i inicijativa za pametne gradove, logistička industrija može otvoriti put održivijem i otpornijem prometnom ekosustavu.

ST
Šifra ili područje Opis djelatnosti Vlasništvo Broj subjekata Ukupni prihodi Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE Domaće vlasništvo 6.499 43.146.837.953 kn 1.457.770.714 kn H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE Mješovito vlasništvo 51 3.477.848.738 kn 154.882.388 kn H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE Strano vlasništvo 419 7.703.668.918 kn 139.605.801 kn H4920 Željeznički prijevoz robe Domaće vlasništvo 14 1.113.807.053 kn 459.668 kn H4920 Željeznički prijevoz robe Mještovito vlasništvo 2 29.749.022 kn 0 kn H4920 Željeznički prijevoz robe Strano vlasništvo 8 196.561.244 kn 4.019 kn H4941 Cestovni prijevoz robe Domaće vlasništvo 3.326 16.786.354.447 kn 323.893.019 kn H4941 Cestovni prijevoz robe Mještovito vlasništvo 12 343.683.618 kn 9.970 kn H4941 Cestovni prijevoz robe Strano vlasništvo 116 856.488.922 kn 55.914.142 kn H5020 Pomorski i obalni prijevoz robe Domaće vlasništvo 39 1.880.291.159 kn 901.206 kn H5020 Pomorski i obalni prijevoz robe Mještovito vlasništvo 2 1.570.151.594 kn 38.982.396 kn H5020 Pomorski i obalni prijevoz robe Strano vlasništvo 7 78.901.340 kn 586.898 kn H5121 Zračni prijevoz robe Domaće vlasništvo 7 23.248.789 kn 0 kn H5121 Zračni prijevoz robe Mještovito vlasništvo 1 995.561 kn 0 kn H5121 Zračni prijevoz robe Strano vlasništvo 4 32.524.380 kn 3.358 kn H5210 Skladištenje robe Domaće vlasništvo 69 1.470.362.264 kn 1.767.283 kn H5210 Skladištenje robe Mještovito vlasništvo 3 30.398 kn 426.707 kn H5210 Skladištenje robe Strano vlasništvo 21 568.871.149 kn 232.111 kn Izvor: Fina
www.suvremena.hr 5

Urbana logistika 4.0

Urbane sredine susreću se s brojnim izazovima u njihovom funkcioniranju. Izazovi se pojavljuju i u gradskoj, odnosno urbanoj logistici koja zadnjih nekoliko godina konstantno raste. Taj rast je zabilježen najviše u postpandemijsko vrijeme nakon što se povećala web kupnja pa tako i sama dostava naručene robe. Urbanizacija je usko povezana s budućnošću logistike. Razvoj mega gradova diljem svijeta potaknut će novu potražnju za logističkim uslugama unutar urbanih područja. Tu su još i izazovi poput zagušenja koje je jedan od glavnih urbanih problema.

Prometne gužve, labirinti uskih ulica i tokovi pješaka, pretvaraju jednostavnu dostavu u noćnu moru za svakog prijevoznika ili kurira.

Semaforska raskrižja mogu stvoriti uska grla čime se stvaraju dodatni problemi u dostavi. Navedeno može izazvati kašnjenja u dostavi, kao i povećati rizik od prometne nesreće čime se može oštetiti roba. Problemi se javljaju i kod pronalaženja parkirnih mjesta, jer su često zone utovarnih i istovarnih mjesta ograničene. Dostavljači time gube vrijeme kružeći u pronalasku parkirnih mjesta.

Često se dostavljači sa svojim vozilima parkiraju na mjesta koja nisu za to propisana (pješačke zone, biciklističke staze/trake, zelene površine i dr.). Izazov u distribuciji „posljednje milje“ javlja se u onom trenutku kada se posljednje točke u dostavi nalaze unutar urbanih sredina do kojih se potrebno kretati uskim ulicama, visokim stambenim i poslovnim zgradama te uz određena ograničenja, čime vremenski gledano najkraća udaljenost može biti i najduža.

mo u urbanoj logistici. Urbanu logistiku 4.0 karakterizira optimizacija vremena i resursa, sljedivost lanca, sigurnost i cjelovitost podataka, te odgovarajuća interoperabilnost između različitih ljudskih i digitalnih aktera. Ovaj digitalni ekosustav također olakšava inovacije i stvaranje novih usluga te poslovnih modela temeljenih na znanju koji potiču društveno i ekološki održivije poslovanje. Tehnologije Urbane logistike 4.0. imaju potencijal za integraciju informacija te lakšu međuoperativnost s drugim proizvodnim i distribucijskim sustavima, pa čak i sa inteligentnim transportnim sustavima (ITS), čime se postavlja jasna komunikacija između proizvodnih aktera, uređaja i logističke infrastrukture. Pozitivni rezulatati takvih tehnologija kroz interoperabilnost omogućuju smanjenje vremena, troškova te negativnih društvenih i ekoloških vanjskih učinaka.

Urbane sredine susreću se s brojnim izazovima u njihovom funkcioniranju. Izazovi se pojavljuju i u gradskoj, odnosno urbanoj logistici koja zadnjih nekoliko godina konstantno raste. Taj rast je zabilježen najviše u postpandemijsko vrijeme nakon što se povećala web kupnja pa tako i sama dostava naručene robe. Urbanizacija je usko povezana s budućnošću logistike. Razvoj mega gradova diljem svijeta potaknut će novu potražnju za logističkim uslugama unutar urbanih područja. Tu su još i izazovi poput zagušenja koje je jedan od glavnih urbanih problema. Prometne gužve, labirinti uskih ulica i tokovi pješaka, pretvaraju jednostavnu dostavu u noćnu moru za svakog prijevoznika ili kurira. Semaforska raskrižja mogu stvoriti uska grla čime se stvaraju dodatni problemi u dostavi. Navedeno može izazvati kašnjenja u dostavi, kao i povećati rizik od prometne nesreće čime se može oštetiti roba. Problemi se javljaju i kod pronalaženja parkirnih mjesta, jer su često zone utovarnih i istovarnih mjesta ograničene. Dostavljači time gube vrijeme kružeći u pronalasku parkirnih mjesta. Često se dost vljači sa svojim vozilima parkiraju na mjesta koja nisu za to propisana (pješačke zone, biciklističke staze/trake, zelene površine i dr.). Izazov u distribuciji „posljednje milje“ javlja se u onom trenutku kada se posljednje točke u dostavi nalaze unutar urbanih sredina do kojih se potrebno kretati uskim ulicama,

Izvor: Food Logistics

Danas nam Urbana logistika 4.0 omogućuje bezbroj tehnologija koja nude rješenja brojnim izazovima s kojima se susreće -

Inovativna rješenja u urbanoj logistici promijenila su način transporta i isporuke robe. Već sada urbanom logistikom dominiraju povezana, dijeljena, autonomna i električna rješenja. IoT, Big Data, prediktivna analitika, Cloud tehnologija, platforme za prikupljanje podataka i povezani uređaji već su

6 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika
Nikola Biškup, univ. mag. ing. traff. i Petra Tišler, mag. oec.
Danas
bezbroj tehnologija koja nude rješenja brojnim izazovima s
se susrećemo u urbanoj logistici. Urbanu logistiku 4.0 karakterizira optimizacija vremena i resursa, sljedivost lanca, sigurnost i cjelovitost podataka, te odgovarajuća interoperabilnost između različitih ljudskih i digitalnih aktera. Ovaj digitalni ekosustav također olakšava inovacije i stvaranje novih usluga te poslovnih modela temeljenih na znanju koji potiču društveno i ekološki održivije poslovanje Tehnologije Urbane logistike 4.0. imaju potencijal za integraciju informacija te lakšu međuoperativnost s drugim proizvodnim i distribucijskim
visokim stambenim i poslovnim zgradama te uz određena ograničenja, čime vremenski gledano najkraća udaljenost može biti i najduža.
Izvor:
Food Logistics
nam Urbana logistika 4.0 omogućuje
kojima

se

više

rješenje autonomnog robota za dostavu (bot) koji će dominirati u urbanim isporukama. Jednostavnost funkcioniranja i niži troškovi tehnologije čine robote za dostavu atraktivnijim prijedlogom u usporedbi s bespilotnim letjelicama, posebno za dostavu unutar radijusa od pet milja.

smanjiti troškove rada i povećati sigurnost. Dok je široko usvajanje još na pomolu, razne tvrtke

vile urbane transportne procese. Dok se očekuje da će dronovi u nekoj fazi biti naširoko korišteni,

Izvor: Medium

Slika 1. Dron za isporuku tereta

Slika 1. Dron za isporuku tereta

Izvor: Medium

sada prisutni u urbanoj logistici. U gusto naseljenim urbanim područjima, gdje se izazovi često čine nemogućima, pojavile su se inovacije urbane logistike koje će neke od njih biti spomenute u nastavku.

Jedna od njih je inteligentno usmjerevanje gdje napredni algoritmi za usmjeravanje koriste snagu podataka u stvarnom vremenu, uključujući prometne obrasce, zatvorene ceste i vremenske uvjete, kako bi iscrtali najučinkovitiju rutu za isporuku. Dinamičkim prilagođavanjem ruta ovi sustavi pomažu u izbjegavanju zagušenja i uskih grla, osiguravajući da se roba brzo kreće kroz urbani labirint. Rezultat je smanjeno vrijeme isporuke i manji utjecaj na okoliš kroz smanjenu potrošnju goriva.

Autonomna vozila i dronovi dobivaju na značaju u logistici. Ova vozila mogu povećati učinkovitost,

nje rješenje autonomnog robota za dostavu (bot) koji će dominirati u urbanim isporukama. Jednostavnost funkcioniranja i niži troškovi tehnologije čine robote za dostavu atraktivnijim prijedlogom u usporedbi s bespilotnim letjelicama, posebno za dostavu unutar radijusa od pet milja.

AI i strojno učenje koriste se za optimizaciju planiranja rute, prediktivno održavanje i predviđanje potražnje. Ove tehnologije mogu analizirati ogromne količine podataka, omogućujući logističkim tvrtkama donošenje odluka temeljenih na podacima, minimiziranje potrošnje goriva i smanjenje operativnih troškova. AI također igra ključnu ulogu u automatizaciji zadataka koji se ponavljaju i poboljšanju korisničke usluge putem chatbotova i virtualnih asistenata.

Alati za analizu podataka koriste se za dobivanje informacija iz golemih podataka generiranih transportnim i logističkim operacijama. Sustavi prediktivnog održavanja pomažu identificirati potencijalne kvarove opreme prije nego što se dogode, smanjujući vrijeme zastoja i troškove održavanja. Ovaj proaktivni pristup osigurava glatkije i pouzdanije usluge urbane logistike.

na uslugu. Visoka razina umreženosti osigurava veću transparentnost u opskrbnom lancu i optimizira suradnju. Decentralizirana kontrola logističkih procesa povećava fleksibilnost. Umjesto krutog lanca vrijednosti, razvija se inteligentna mreža koja se fleksibilno i otporno prilagođava promjenama. Sposobnost rada u stvarnom vremenu omogućuje kontrolu, nadzor i kontinuirano poboljšavanje procesa u stvarnom vremenu. Važno je osigurati visoku kvalitetu podataka i procijeniti informacije na strukturiran način.

Tu ne smijemo zaboraviti spomenuti i koncept digitalnih blizanaca koji u urbanoj logistici mogu ponuditi najbolji način za kontrolu kroz vizualizacije, analize, predviđanja i simulacije.

Urbana logistika 4.0 ima 4 cilja, a to su umrežavanje, decentralizacija, spo sobnosti u stvarnom vremenu i usmjerenosti

Tržište e-trgovine i besprijekorno povezane tehnologije rezultirat će pružateljima transportnih i logističkih usluga isporukom paketa u stvarnom vremenu. Vodeći inovatori, kao i novi start-upovi, pokreću inovativna rješenja putem aplikacija i platformi, što je ključno za dostave paketa u urabnim područjima. Cilj je da se trgovci, potrošači, pružatelji usluga spoje u zajedničku platformu kako bi stvorili ogromnu vrijednost u smislu ekonomije razmjera koju bi takva rješenja trebala generirati. Uz rastuću online kupnju, kupci postaju sve zahtjevniji, što rezultira potrebom za sve većom prilagodbom. Prema tome, postoji potreba za zadovoljenjem različitih potreba kupaca i pružanjem pravovremenih rješenja. Model dijeljenih usluga može pružiti učinkovitost procesa u proizvodnji, a istovremeno rasteretiti opskrbni lanac i logističke funkcije.

U godinama koje dolaze, održivost će i dalje imati važan utjecaj na budućnost urbane logistike. Važnost održivosti unutar industrije samo nastavlja rasti, a to ima očigledan utjecaj na svaki aspekt našeg ekosustava.

www.suvremena.hr 7
pojednostavile
procese.
se očekuje da će
urbane transportne
Dok
dronovi
u nekoj fazi biti naširoko korišteni, danas sve spominje Slika 2. Roboti za dostavu Izvor: The Food Institute AI i strojno učenje koriste se za optimizaciju planiranja rute, prediktivno održavanje i predviđanje potražnje. Ove tehnologije mogu analizirati ogromne količine podataka, omogućujući logističkim tvrtkama donošenje odluka temeljenih na podacima, minimiziranje potrošnje goriva i smanjenje operativnih troškova. AI također igra ključnu ulogu u automatizaciji zadataka koji se ponavljaju i poboljšanju korisničke usluge putem chatbotova i virtualnih asistenata Alati za analizu podataka koriste se za dobivanje informacija iz golemih podataka generiranih transportnim i logističkim operacijama. Sustavi prediktivnog održavanja Izvor: The Food Institute Slika 2. Roboti za dostavu ST

Humanitarna logistika 2030.

izv. prof. dr. sc. Kristina Petljak i izv. prof. dr. sc. Dora Naletina Katedra za trgovinu i međunarodno poslovanje, Ekonomski fakultet Zagreb

Stručni članak: UDK: 061.23:502.131.1(100)

Uvod

Uslijed sve češćih nastupa neželjenih događaja (prirodne katastrofe, napadi terorista i sl.) raste značaj humanitarne logistike. U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo sve češćim i intenzivnijim prirodnim katastrofama poput uragana, poplava, potresa i suša. Humanitarna logistika upravo u ovim situacijama ima ključnu ulogu u brzom odgovoru na ove hitne situacije, pružajući pomoć poput hrane, vode, lijekova i skloništa onima koji su pogođeni. Nažalost, humanitarne krize postaju sve složenije, a često obuhvaćaju sukobe, izbjegličke krize, siromaštvo i bolesti. Upravljanje ovim složenim situacijama zahtijeva sofisticirane logističke sustave koji mogu koordinirati distribuciju resursa u različitim uvjetima i okruženjima. Upravo zbog toga, aktivnosti koje uključuju pružanje pomoći te saniranje šteta imat će sve veći prioritet u budućnosti, što će doprinijeti poboljšanju uspješnosti poslovanja sudionika uključenih u poslove humanitarne logistike (Tadić, Zečević i Petrović-Vujačić, 2013.). Ključno je naglasiti kako brzina reakcije u humanitarnoj logistici ima najvažniju ulogu obzirom da je cilj pogođenim područjima u što kraćem roku pružiti potrebnu potporu i pomoć. Humanitarne potrebe rastu bržim tempom nego što se dodjeljuju sredstva za humanitarno financiranje, što rezultira povećanim brojem neispunjenih potreba ranjivih osoba. Stoga, potreba da se dopre do ljudi u potrebi i dostavi pomoć na vrijeme, uz smanjenje troškova, nikada nije bila toliko hitna (European Commission, January 2022.). Humanitarna logistika jedan je od primjera specifičnog transportnog lanca obzirom da podrazumijeva posebnu organizaciju transporta. Uspostava veće održivosti u humanitarnoj logistici važna je zbog dugoročne sposobnosti pružanja pomoći i podrške, a što uključuje primjenu ekološki prihvatljivih praksi, smanjenje otpada i emisija stakleničkih plinova, te jačanje lokalnih kapaciteta kako bi se za-

jednice ugrožene krizama mogle samostalnije nositi s budućim izazovima.

Općenito o humanitarnoj logistici

Humanitarna logistika obuhvaća raznovrsne operacije koje se provode u različitim vremenskim razdobljima kao odgovor na različite katastrofe. Sve te operacije imaju zajednički cilj: pomoći ljudima u preživljavanju. S time da se operacije humanitarne logistike najčešće odvijaju u okruženju u kojem je infrastruktura destabilizirana, odnosno, ili nema električne energije i/ili je prometna infrastruktura oštećena (Kovacs i Spens, 2007.). Humanitarna logistika je najčešće najpotrebnija za vrijeme prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih djelovanjem čovjeka. Trendovi proteklih godina pokazuju rast prirodnih katastrofa, dok su katastrofe uzrokovane djelovanjem čovjeka rjeđe (Simpson, Tacheva i Kao, 2018.).

Humanitarna logistika je proces planiranja, provedbe i kontrole učinkovitog protoka i skladištenja robe i materijala, kao i povezanih informacija, od mjesta podrijetla do točke potrošnje za svrhu ublažavanja patnje ugroženih ljudi (Daud i suradnici, 2016.).

Bitno je razlikovati dva glavna toka humanitarne logistike (Kovacs i Spens, 2007.):

1. pružanje kontinuirane pomoći (pr. vođenje izbjegličkih kampova)

2. pružanje pomoći u područjima zahvaćenim prirodnom katastrofom.

Humanitarna logistika razvija se trenutno pod utjecajem sve većeg i ponavljajućeg broja prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka.

8 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

Uslijed nastupa ovih neželjenih događaja dolazi i do razvoja drugih vrsta poremećaja što rezultira raseljavanjem velikog broja pogođenog stanovništva (Sabri, 2018.). Humanitarne operacije predstavljaju jedinstveni izazov za služenje neizvjesnim situacijama, te hitnoj potražnji u vrlo dinamičnim okruženjima, a gdje se uspjeh istih oslanja na koordinaciju unutar opskrbnih lanaca. Globalna svijest o potrebi za pomoći u hitnim situacijama i podrška onima koji su ugroženi raste. Kroz humanitarnu logistiku, međunarodna zajednica može brzo i učinkovito odgovoriti na krize diljem svijeta, iskazujući solidarnost i pružajući podršku onima koji su u potrebi. Napredak u području humanitarne logistike dijelom ovisi o boljem razumijevanju zašto je ovaj proces u nekim slučajevima uspješniji u usporedbi s drugima, a što ovisi o sposobnosti proučavanja složenih i promjenjivih logističkih odnosa (Simpson, Tacheva i Kao, 2018.).

Doprinos humanitarne logistike ostvarenju ciljeva održivog razvitka

U humanitarnom sektoru sve je izraženija suglasnost da bi trebalo doći do temeljne promjene, u pogledu transparentnosti, zajedničkog korištenja i dijeljenja resursa i informacija između svih sudionika na ovom tržištu. Kao odgovor na humanitarne potrebe, pojedinačni dionici se na terenu mogu naći u situaciji da dupliciraju iste logističke napore koje provode i drugi dionici. Stoga bi humanitarne organizacije trebale zajednički raditi, dijeleći logističke resurse, kao što su zajedničko korištenje skladišta, transporta ili informacija o zalihama i lokalnom tržištu iskorištavajući na taj način ekonomiju obujma (European Commission, January 2022).

Ukoliko dionici dijele kamione za transport robe, to smanjuje troškove transporta i smanjuje broj kamiona na cesti, smanjuje potrebu za sigurnosnim postav-

kama i omogućava veću fleksibilnost putem promocije zajedničkih procedura i češćih transporta. Model upravljanja potrebnih za dijeljenje resursa može varirati od neformalnih dogovora, bilateralnih sporazuma do stvaranja novih struktura ili udruženja. Slično, ali različito od dijeljenja usluga je koncept zajedničkih usluga. Kroz zajedničke usluge, više humanitarnih aktera može outsourcati logistiku iskusnom i specijaliziranom pružatelju usluga, što vodi do efikasnijeg upravljanja resursima. Procjenjuje se kako upotreba zajedničkih transportnih usluga donosi uštede od 22%, kao i smanjenje vremena isporuke za 6% (European Commission, January 2022).

Sve humanitarne operacije ovise o logistici i logistici bi trebalo pristupiti kao ključnom prioritetu u svim humanitarnim projektima. Humanitarna zajednica već dugo prepoznaje potrebu za ažuriranjem pristupa logistici kako bi podržala efikasniju i učinkovitiju dostavu pomoći, te kako bi smanjila negativan utjecaj na okoliš prilikom dostave pomoći (European Commission, January 2022). Optimizacija logistike u humanitarnim akcijama omogućila bi uštede na godišnjoj razini od 1.1 do 1.5 milijardi dolara (European Commission, January 2022).

Cestovni prijevoz pruža mnoštvo prednosti u odnosu na ostale oblike transporta, jer se istim putovima mogu prevoziti gotovo svi oblici tereta. U izvanrednim situacijama vrlo je jednostavno pronaći alternativni put te se cijeli transport može odviti u kratkom vremenu. Veliki nedostatak je nekonzistentnost cestovne infrastrukture te visoke varijacije u kvaliteti. Povezivanje s lokalnim tržištem može pomoći dionicima u uštedi troškova i smanjenju emisija ugljičnog dioksida te upotrebe ambalaže na dugim transportnim rutama. Suradnja s lokalnim tržištima u zemljama u kojima organizacija nema sjedište može predstavljati izazov, posebice kada je potrebno brzo nabaviti određene proizvode za humanitarnu pomoć.

Trendovi u humanitarnoj logistici do 2030.

Humanitarna logistika kontinuirano je, za razliku od komercijalne logistike, suočena s visokom nesigurnošću glede ponude i potražnje (Van Wassenhove, 2006.), ali i nedostatkom koordinacije (Jahre i sur., 2015.). Slijedom toga, kod humanitarne logistike očekuje se primjena drukčijeg pristupa rješavanju problema. Na područja pogođena određenom katastrofom u pravilu se usmjeravaju tisuće donacija. No, poslane donacije nužno ne moraju biti potrebne, odnosno, u skladu s očekivanjima tamošnjeg stanovništva.

www.suvremena.hr 9

povećana upotreba tehnologije

inovacije i agilnost suradnja i partnerski odnosi prilagodba na klimatske promjene

HUMANITARNA LOGISTIKA 2030

automatizacija procesa skladištenja i distribucije

održivost

Upravo je radi toga potrebno raditi na poboljšanju integracije (Christopher i Tatham, 2014.). Za razliku od komercijalne logistike, očekuje se da će humanitarni lanci opskrbe pružiti vrijednost za krajnjeg korisnika iz pogođenih zajednica, a ne za kupca u tradicionalnom smislu (Blanco i Goentzel, 2006., p. Sabri, 2018). Svaka katastrofa spaja novi skup dionika s različitim resursima i obvezama (Tomasini i Van Wassenhove, 2009.).

Kako se svijet mijenja i razvija, tako se i humanitarna logistika mora prilagoditi novim trendovima na tržištu kako bi ostala učinkovita i relevantna u pružanju pomoći ljudima u nevolji širom svijeta.

Neki od mogućih trendova koje možemo očekivati u humanitarnoj logistici u bliskoj budućnosti su:

1. Povećana upotreba tehnologije: Tehnološka rješenja kao što su Internet stvari (IoT), umjetna inteligencija (AI) i blockchain sve više će se koristiti u praćenju, upravljanju i isporuci humanitarne pomoći. Ovo će omogućiti veću transparentnost, učinkovitost i brzu reakciju na hitne situacije.

ju ruta dostave humanitarne pomoći. Navedeno može rezultirati smanjenjem troškova prijevoza i vremena dostave, što je ključno za brzu i učinkovitu reakciju u hitnim situacijama. Na kraju, velika je prednost Interneta stvari da omogućava bolje praćenje zdravstvenih podataka (to mogu biti zdravstveni podatci o izbjeglicama ili stanovništva pogođenog krizom).

Umjetna inteligencija (AI) postaje sve važnija za humanitarnu logistiku, jer AI može analizirati velike količine podataka kako bi identificirala uzorke i trendove, što pomaže organizacijama za hitne intervencije da bolje razumiju potrebe ljudi u kriznim situacijama. AI može koristiti prognostičke modele kako bi predvidjela buduće katastrofe ili krizne situacije na temelju postojećih podataka. Navedeno omogućava humanitarnim organizacijama da se pripreme unaprijed i pruže brzu i učinkovitu reakciju kada se katastrofa dogodi. AI može optimizirati raspodjelu resursa poput hrane, lijekova i medicinskih potrepština na temelju stvarnih potreba i ograničenih resursa. To pomaže u osiguravanju da se resursi koriste na najučinkovitiji način i da se zadovolje potrebe što većeg broja ljudi.

Internet stvari (IoT) postaje sve važniji u humanitarnoj logistici, jer omogućava praćenje lokacije i stanja različitih resursa poput hrane, lijekova, vode itd. To omogućuje organizacijama za hitne intervencije da bolje upravljaju tim resursima, osiguravajući da su dostupni tamo gdje su najpotrebniji. Potom, IoT senzori omogućuju brže otkrivanje i praćenje prirodnih katastrofa poput potresa, poplava ili uragana. Ovo omogućuje bržu reakciju humanitarnih organizacija kako bi pružile pomoć onima koji su pogođeni katastrofom. Integracija IoT tehnologije u transportne sustave omogućava optimizaciju ruta dostave humanitarne pomoći. Navedeno može rezultirati smanjenjem troškova prijevoza i vremena dostave, što je ključno za brzu i učinkovitu reakciju u hitnim situacijama. Na kraju, velika je prednost Interneta stvari omogućava bolje praćenje zdravstvenih podataka (to mogu biti zdravstveni podatci o izbjeglicama ili stanovništva pogođenog krizom). Umjetna inteligencija (AI) postaje sve važnija za humanitarnu logistiku, jer AI može analizirati velike količine podataka kako bi identificirala uzorke i trendove, što pomaže organizacijama za hitne intervencije da bolje razumiju potrebe ljudi u kriznim situacijama. AI može koristiti prognostičke modele kako bi predvidjela buduće katastrofe ili krizne situacije na temelju postojećih podataka. Navedeno omogućava humanitarnim organizacijama da se pripreme unaprijed i pruže brzu i učinkovitu reakciju kada se katastrofa dogodi. AI može optimizirati raspodjelu resursa poput hrane, lijekova i medicinskih potrepština na temelju stvarnih potreba i ograničenih resursa. To pomaže u osiguravanju da se resursi koriste na najučinkovitiji način i da se zadovolje potrebe što većeg broja ljudi. Automatizacija procesa - AI može automatizirati rutinske zadatke poput obrade podataka, praćenja zaliha i upravljanja transportom. To oslobađa ljudske resurse

Internet stvari (IoT) postaje sve važniji u humanitarnoj logistici, jer omogućava praćenje lokacije i stanja različitih resursa poput hrane, lijekova, vode itd. To omogućuje organizacijama za hitne intervencije da bolje upravljaju tim resursima, osiguravajući da su dostupni tamo gdje su najpotrebniji. Potom, IoT senzori omogućuju brže otkrivanje i praćenje prirodnih katastrofa poput potresa, poplava ili uragana. Ovo omogućuje bržu reakciju humanitarnih organizacija kako bi pružile pomoć onima koji su pogođeni katastrofom. Integracija IoT tehnologije u transportne sustave omogućava optimizaci -

Automatizacija procesa – AI može automatizirati rutinske zadatke poput obrade podataka, praćenja zaliha i upravljanja transportom. To oslobađa ljudske resurse potrebne za složenije zadatke i omogućava bržu i precizniju logističku podršku u hitnim situacijama.

Analiza slika i videa – AI može analizirati slike i videozapise kako bi identificirao krizom pogođena područja, procijenio razmjere štete te može pratiti napredak obnove nakon katastrofe. Navedeno pruža vrijedne informacije koje pomažu u usmjeravanju humanitarnih napora i prilagodbi strategija intervencije.

2. Automatizacija procesa skladištenja i distribucije: Razvoj autonomnih vozila, bespilotnih letjelica (dronova) i robotike omogućit će automatizirane procese u skladištima i distribucijskim centrima. Navedeno će ubrzati procese dostave i smanjiti troškove distribucije, posebno u teško pristupačnim područjima.

3. Naglasak na održivosti kao ključnom prioritetu: Sve veća svijest o klimatskim promjenama potaknut će humanitarne organizacije da se usredotoče na održive prakse u humanitarnoj logistici. To uključuje smanjenje emisija stakleničkih plinova, upotrebu obnovljivih izvora energije i smanjenje otpada.

4. Prilagodba na klimatske promjene: Humanitarne organizacije će u nadolazećoj budućnosti biti Povećana upotreba tehnologije: Tehnološka rješenja kao što su Internet stvari (IoT), umjetna inteligencija (AI) i blockchain sve više će se koristiti u praćenju, upravljanju i isporuci humanitarne pomoći. Ovo će omogućiti veću transparentnost, učinkovitost i brzu reakciju na hitne situacije.

10 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

primorane prilagoditi logističke strategije kako bi se nosile s češćim i intenzivnijim prirodnim katastrofama uzrokovanim klimatskim promjenama. Stoga u budućnosti možemo očekivati pojačane napore u području planiranja zaliha, prilagodbu dostavnih ruta i jačanje otpornosti infrastrukture.

5. Suradnja i partnerski odnosi: Suradnja između humanitarnih organizacija, privatnog sektora, vlada i lokalnih zajednica postat će sve važnija za uspješno provođenje logističkih operacija. Partnerstva omogućuju dijeljenje resursa, ekspertize i financijskih sredstava kako bi se bolje odgovorilo na složene humanitarne izazove.

6. Fokus na inovacijama i agilnosti: Humanitarne organizacije će sve više koristiti inovativne pristupe logistici kako bi bile u mogućnosti brzo reagirati na promjenjive situacije i potrebe na terenu. Agilnost u planiranju i provedbi bit će ključna za pružanje brze i učinkovite pomoći.

Navedeni trendovi oblikovati će budućnost humanitarne logistike, pri čemu će tehnološki napredak, održivost, prilagodba klimatskim promjenama i suradnja biti ključni čimbenici u poboljšanju učinkovitosti humanitarnih operacija do 2030. godine.

Zaključak

Humanitarna je logistika važna jer omogućuje učinkovito i brzo pružanje pomoći u hitnim situacijama kao što su prirodne katastrofe, sukobi ili zdravstvene krize. Logistički sustavi omogućuju transport, skladištenje i distribuciju humanitarne pomoći tamo gdje je ista najpotrebnija.

Bez dobro organizirane logistike, pružanje pomoći može biti usporeno ili čak i nedjelotvorno, što može dovesti do povećanja broja pogođenih krizom ili pogoršanja situacije na pojedince u kriznim područji -

ma. Stoga je humanitarna logistika ključna za pružanje pravovremene i učinkovite pomoći ljudima u nevolji. Humanitarna logistika kontinuirano se prilagođava promjenama na tržištu.

U bliskoj budućnosti u području humanitarne logistike možemo očekivati povećanu upotrebu tehnologije (umjetna inteligencija pruža alate i tehnike koji mogu poboljšati učinkovitost, preciznost i brzinu humanitarnih logističkih operacija, što omogućava bolju pripremljenost i pružanje učinkovite pomoći onima koji su pogođeni krizama i katastrofama), automatizaciju procesa skladištenja i distribucije, povećani fokus na održivosti, inovacijama i agilnosti logističkih procesa, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanu suradnju i partnerske odnose između svih dionika u humanitarnom lancu.

Izvori

Christopher, M., Tatham, P. (Ur.). (2014). Humanitarian logistics: Meeting the challenge of preparing for and responding to disasters., 2. izdanje, London: Kogan Page Publishers.

Daud, M. S. M., Hussein, M. Z. S. M., Nasir, M. E., Abdullah, R., Kassim, R., Suliman, M. S., & Salu-Din, M. R. (2016). Humanitarian logistics and its challenges: The literature review. International Journal of Supply Chain Management , 5 (3), 107-110.

European Commission (January 2022). DG ECHO Thematic Policy Document. Humanitarian Logistics Policy, Luxembourg: Publications Office of the European Union. Dostupno na: https://ec.europa.eu/echo/files/policies/sectoral/humanitarian_logistics_thematic_policy_ document_en.pdf (04.10.2023.).

Jahre, M., Ergun, O., Goentzel, J. (2015). One size fits all? Using standard global tools in humanitarian logistics. Procedia Engineering, 107, 18-26.

Kovács, G., Spens, K. M. (2007). Humanitarian logistics in disaster relief operations. International journal of physical distribution & logistics management, 37(2), 99-114.

Sabri, Y. (2018.). Deploying collaborative management research approaches in humanitarian supply chains: an overview and research agenda, U: Kovács, G., Spens, K., Moshtari, M. (Ur.). The Palgrave handbook of humanitarian logistics and supply chain management. Springer.

Simpson, N., Tacheva, Z., Kao, T. (2018) Social Network Analysis in the Context of Humanitarian Logistics, U: Kovács, G., Spens, K., & Moshtari, M. (Ur.). The Palgrave handbook of humanitarian logistics and supply chain management. Springer.

Tadić, S., Zečević, S., Petrović-Vujačić, J. (2013). Globalni trendovi i razvoj logistike. Ekonomski vidici, 18 (4), 519-532.

Tomasini, R., Van Wassenhove, L. (2009). Humanitarian logistics. Springer.

Van Wassenhove, L. N. (2006). Blackett Memorial Lecture. Humanitarian Aid Logistics: Supply Chain Management in High Gear. Journal of the Operational Research Society, 57(5), 475-489. ST

www.suvremena.hr 11

Model prevencije štete uslijed poremećaja u lancima opskrbe u budućim

krizama (aspekt nacionalne ekonomije)

izv. prof. dr. sc. Miroslav Drljača, Hrvatsko društvo menadžera kvalitete, Zračna luka Zagreb d.o.o., Sveučilište Sjever, IAQ – Academician, E-mail: mdrljaca@unin.hr

Nije upitno da li će do novih kriza doći, već kada. Primjenom Modela prevencije štete u budućim krizama, uslijed poremećaja u lancima opskrbe, države upravljaju rizicima i stvaraju pretpostavke za veću otpornost na utjecaj budućih kriza. Osiguravanje odvijanja lanaca opskrbe u budućim krizama s aspekta države, moguće je ukoliko se definiraju i usvoje nove strategije i razvije model prevencije štete. U ovom radu prikazan je inicijalni model kojeg treba kontinuirano razvijati u svim njegovim strukturnim elementima. Važno je kontinuirano pratiti i razumjeti kontekst i pravovremeno primijeniti postavke modela.

Stručni članak: UDK: 316.48

1. Uvod

Na ravnotežu ponude i potražnje na globalnom tržištu utječe niz okolnosti. Ne istražujući daleko u prošlosti, od početka 21. stoljeća bilo je nekoliko okolnosti koje su značajno utjecale na promjenu konteksta i posljedično, poremećaje u odvijanju lanaca opskrbe. Teroristički napad u New Yorku 2001., pojava zagonetne bolesti znane kao SARS, rat u Iraku 2003. godine, ekonomska kriza 2008. godine, erupcija vulkana Ejafjalajokul na Islandu 2010. godine, pandemija korona virusa (COVID-19) u 2019/2020 označena kao nova respiratorna bolest. Na promjenu konteksta u novije vrijeme utjecale su i druge okolnosti, a to su blokada Sueskog kanala uslijed nasu -

kavanja broda Ever Given 2021. godine, rat u Ukrajini koji je započeo 2022. godine i rat na Bliskom Istoku koji je započeo 2023. godine.

Navedene okolnosti utjecale su na promjene konteksta što je nužno dovelo do sasvim novog pogleda na odvijanje lanaca opskrbe, obrnute procese u odnosu na razdoblje prije 40 ili 50 godina i potrebu fleksibilnijeg tumačenja nekih koncepata kvalitete. Promjene su značajne i dovele su do nove paradigme u odvijanju globalnih lanaca opskrbe.

Činjenica da se promijenio kontekst uzrokovala je poduzimanje niza aktivnosti na svim razinama: 1) mikrorazina poduzeća, 2) razina država i 3) globalna razina. Sve su imale za cilj sprječavanje ekonom -

ske krize i katastrofe te stvaranje pretpostavki za odvijanje globalnih lanaca opskrbe.

Unatoč promjenama konteksta i poremećaja u lancima opskrbe, kupci, ali i ostale zainteresirane strane, teško odustaju od svojih uobičajenih zahtjeva za kvalitetom proizvoda i usluga. To je značajan problem koji vlade svih zemalja trebaju pokušati riješiti.

2. Pojmovno određenje krize

Ima više definicija krize. „Kriza ( grč. krisis) znači preokret, obrat, nastupanje odlučnog, presudnog trenutka.“ 1 Nadalje, „Kriza (engl. crisis, njem. Krise), znači iznenadni neočekivani događaj koji zahtijeva neposredno djelovanje i akci -

1 Šime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović, Rječnik stranih riječi, SANI-PLUS, Zagreb, 1998.

12 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

Oblik krize Uzroci krize Karakteristike krize Trajanje krize

– Predvidivi – Nepredvidivi Vanjski Unutarnji Dolazi polako Dolazi iznenada

ju.“ 2 Primjena navedenih pojmovnih određenja krize na poslovanje dovodi do fenomena poslovne krize. „Poslovna kriza (engl. business crisis, njem. Geschäftskrise, Betriebskrise) točka preokreta u razvoju poduzeća, promjena jedne ili više temeljnih varijabli, što dovodi u opasnost ostvarenje dosadašnjih osnovnih poslovnih normi i ciljeva, čime se dovodi u pitanje opstanak poduzeća.“ 3 Kad poslovna kriza postane pravilo u nekoj zemlji, može se govoriti o krizi nacionalne ekonomije.

Za nacionalnu ekonomiju ili državu, karakteristične mogu biti: ekonomska kriza, politička kriza, kriza identiteta, posebne krize i dr. Svaka od navedenih kriza zapravo čini grupu kriza i ima pojavne oblike krize. Neke krize mogu se predvidjeti jer dolaze postepeno, kao što je ekonomska kriza i ratovi, dok neke druge, poput onih koje su izazvane prirodnim katastrofama poput potresa, pandemije, dolaze iznenada i ne mogu se predvidjeti. Uzroci krize mogu biti unutarnji, uzrokovani poremećajima unutar sustava upravljanja neke zemlje, ali ovi uzroci nisu predmet ovog rada. Vanjski uzroci puno su kompleksniji i utječu na promjenu konteksta.

Nadalje, predvidive krize obično dolaze polako i omogućuju vladama država da se pripreme, dok iznenadne krize najčešće uzrokuju veliku štetu jer dolaze iznenada. Kriza može trajati različito, ograni -

čeno kratko ili ograničeno dugo, ili može biti permanentna.

Bez obzira na oblike, uzroke, karakteristike i trajanje krize, države koje djeluju preventivno imaju viši stupanj vjerojatnosti prevencije štete uslijed poremećaja u lancima opskrbe izazvanih krizom.

Ono što se sa sigurnošću može prihvatiti jest činjenica da će do veće ili manje krize, prije ili kasnije, sigurno doći. Iz tog razloga države trebaju učiniti sve što mogu kako bi sustav upravljanja bio spreman u kratkom vremenu prilagoditi se djelovanju u krizi i opstanku na globalnom tržištu.

Polazište uspješnog upravljanja u krizama izazvanim okolnostima koje mijenjaju globalni kontekst ne leži u smanjivanju vjerojatnosti pojave okolnosti, jer većina država uglavnom ne može na njih utjecati, niti otklanjanje uzroka jer su uzroci u globalnim neravnotežama. Stoga, država treba biti spremna na način da ima izgrađen i implementiran sustav anticipativnog upravljanja krizom, da uočava njezino približavanje, ako je i kad je to moguće, odnosno, da ima uspostavljen automatizam prelaska na krizno upravljanje u trenutku dolaska krize koja se nije mogla predvidjeti

3. Lanac opskrbe

Definicije lanca opskrbe su brojne. Ovdje se navode samo neke. Pre -

Ograničeno kratko Ograničeno dugo Permanentno

ma ISO 28001:2007: „Lanac opskrbe je povezani skup resursa i procesa koji nakon ispostavljanja narudžbenice započinje nabavom sirovina i proteže se kroz proizvodnju, obradu, rukovanje i isporuku robe i povezanih usluga kupcu. Lanac opskrbe može uključivati dobavljače, proizvodne pogone, pružatelje logističkih usluga, interne distribucijske centre, distributere, veletrgovce i druge subjekte uključene u proizvodnju, obradu, rukovanje i isporuku robe i s njima povezanih usluga.“

Svjetski ISO standardi daju još nekoliko definicija lanca opskrbe. Prema ISO 22095:2020: „Lanac opskrbe je niz procesa ili aktivnosti uključenih u proizvodnju i distribuciju materijala ili proizvoda kroz koje on prolazi od izvora. Lanac opskrbe se obično sastoji od niza različitih organizacija.“

U nekim definicijama lanca opskrbe, prijevoz se izričito spominje, kao što je u ISO 28002:2011: „Lanac opskrbe je povezan skup resursa i procesa koji počinje s nabavom sirovina i proteže se kroz isporuku proizvoda ili usluga do kraja korisnika u svim načinima prijevoza.“

Na kraju, može se reći da: „… Lanac opskrbe je tok roba, usluga i informacija od dobavljača, preko transporta, proizvođača, distributera i trgovaca do krajnjeg kupca.“4

Za suvremeni pristup tumačenju lanca opskrbe potrebno je razumjeti potrebu za postojanjem po -

2 Fikreta Bahtijarević Šiber, Pere Sikavica, Leksikon menedžmenta, Masmedia, Zagreb, 2001.

3 Šime Anić, Nikola Klaić, Želimir Domović, Rječnik stranih riječi, SANI-PLUS, Zagreb, 1998.

4 Miroslav Drljača, “Reversible Supply Chain in function of competitiveness,” Journal Production Engineering Archives, 2019, 22, pp. 30-35.

www.suvremena.hr 13
Tablica 1. Karakteristike krize Izvor: Izradio autor.

vratne veze. Naime, tradicionalni pristup lancu opskrbe karakterizira jednosmjerno kretanje od sirovina, nabave sirovina, proizvodnje, skladištenja i distribucije do krajnjih korisnika. Smatralo se da lanac opskrbe završava isporukom krajnjem korisniku. Međutim, praksa pokazuje da suvremeni pristup lancu opskrbe podrazumijeva i postojanje povratne veze, jer potrošnja proizvoda od strane krajnjeg korisnika nije završetak životnog ciklusa proizvoda, jer lanac opskrbe nastavlja se stvaranjem otpada. 5 Također, otpad nastaje u svim fazama lanca opskrbe, od eksploatacije sirovina do isporuke krajnjem korisniku. Prema načelima kružne ekonomije, otpad treba selektivno prikupljati (reciklirati) i dijelom ponovno koristiti kao sirovinu u novom proizvodnom ciklusu.

Kako bi se lanac opskrbe odvijao fazno, od nabave sirovina, preko proizvodnje, skladištenja i distribucije do krajnjih korisnika, te mogao ostvariti povratnu informaciju kada je u pitanju gospodarenje otpadom koji nastaje u svim fazama razvoja lanca opskrbe, potrebno je povezati sve te faze logističkim procesima od kojih je posebno važan proces transporta.

3.1.

Izloženost i ranjivost lanca opskrbe

Različiti resursi (sirovine) nalaze se u različitim dijelovima planete. To je jedan od razloga koji određuje da neki lanac opskrbe započinje u jednom dijelu svijeta, a završava u sasvim drugom ili pak završava širom svijeta. Ova okolnost utječe na dužinu lanca opskrbe i značajno određuje njegovo trajanje.

Što je lanac opskrbe duži, u pravilu je duže i vrijeme njegova trajanja. Pored toga, u globalnim lancima opskrbe sudjeluje veliki broj

Izvor: Izradio autor.

Slika 1. Suvremeni pristup lancu opskrbe

Kako bi se lanac opskrbe odvijao fazno, od nabave sirovina, preko proizvodnje, skladištenja i distribucije do krajnjih korisnika te mogao ostvariti povratnu informaciju kada je u pitanju gospodarenje otpadom koji nastaje u svim fazama razvoja lanca opskrbe, potrebno je povezati sve te faze logističkim procesima od kojih je posebno važan proces transporta.

subjekata i odvija se niz poslovnih procesa.

3.1. Izloženost i ranjivost lanca opskrbe

• pogrešna strategija,

• problemi u sustavu upravljanja rizicima,

• nepripremljenost za slične situacije,

• dominantna ovisnost o jednom dobavljaču strateških proizvoda,

Različiti resursi (sirovine) nalaze se u različitim dijelovima planete. To je jedan od razloga koji određuje da neki lanac opskrbe započinje u jednom dijelu svijeta, a završava u sasvim drugom ili pak završava širom svijeta. Ova okolnost utječe na dužinu lanca opskrbe i značajno određuje njegovo trajanje. Što je lanac opskrbe duži, u pravilu je duže i vrijeme njegova trajanja. Pored toga, u globalnim lancima opskrbe sudjeluje veliki broj subjekata i odvija se niz poslovnih procesa.

• dominantna ovisnost o jednom kupcu strateških izvoznih proizvoda,

Što je veća duljina lanca opskrbe, broj sudionika, vrijeme trajanja, viši stupanj intermodalnosti, povećava se stupanj izloženosti i ranjivosti lanca opskrbe. Kvaliteta lanca opskrbe ovisi o kvaliteti sustava upravljanja svakog pojedinog sudionika lanca opskrbe jer svaki sudionik obavlja neku od aktivnosti ili više njih, u nekoj fazi lanca opskrbe. Do poremećaja u odvijanju lanca opskrbe može doći u bilo kojoj njegovoj fazi.

Što je veća duljina lanca opskrbe, broj sudionika, vrijeme trajanja, viši stupanj intermodalnosti, povećava se stupanj izloženosti i ranjivosti lanca opskrbe. Kvaliteta lanca opskrbe ovisi o kvaliteti sustava upravljanja svakog pojedinog sudionika lanca opskrbe, jer svaki sudionik obavlja neku od aktivnosti ili više njih, u nekoj fazi lanca opskrbe. Do poremećaja u odvijanju lanca opskrbe može doći u bilo kojoj njegovoj fazi.

• nisu osigurani alternativni pravci lanaca opskrbe,

• nisu razvijeni alternativni proizvodi,

Dođe li do poremećaja u procesu transporta u bilo kojoj fazi lanca opskrbe, taj će poremećaj utjecati na kvalitetu cijelog lanca opskrbe. To će uzrokovati značajnu štetu državama čiji sustav upravljanja nije osposobljen za djelovanje u uvjetima krize uzrokovane poremećajem u lancu opskrbe. Za takve situacije karakteristični su slijedeći problemi:

• nerazumijevanje konteksta,

• nepostojanje kriznog upravljanja,

• nedostatak upravljačkog znanja,

Dođe li do poremećaja u procesu transporta u bilo kojoj fazi lanca opskrbe, taj će poremećaj utjecati na kvalitetu cijelog lanca opskrbe. To će uzrokovati značajnu štetu državama čiji sustav upravljanja nije osposobljen za djelovanje u uvjetima krize uzrokovane poremećajem u lancu opskrbe. Za takve situacije karakteristični su slijedeći problemi:

• nerazumijevanje konteksta,

• nepostojanje kriznog upravljanja,

• nedostatak upravljačkog znanja,

• ljudske pogreške u donošenju odluka,

• nerazumijevanje koncepta virtualne logistike, etc.

4. Model prevencije štete

U bližoj i daljoj budućnosti nastajat će okolnosti koje će promijeniti kontekst do te mjere da će utjecati na odvijanje lanaca opskrbe. Ako je riječ o promjeni globalnog konteksta, nacionalna ekonomija (država) kao entitet ne može spriječiti poremećaj, ali može prevenirati veliku štetu uslijed prekida ili poremećaja u odvijanju lanaca opskrbe.

To može postići primjenom i razvojem modela prikazanog sli -

5 Ronald J. Kopicki, Berg, M. J., Leslie L. Legg, Dasapa, V., Maggioni, C., Reuse and Recycling Reverse Logistic Opportunities. Oak Brook, IL: Vijeće za upravljanje logistikom, 1993, pp. 94-95

14 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika
Slika 1. Suvremeni pristup lancu opskrbe Izvor: Izradio autor.

Izvor: Izradio autor.

Izvor: Izradio autor.

Slika 2. Model prevencije štete u budućim krizama uslijed poremećaja u lancima opskrbe (aspekt nacionalne ekonomije)

– Visoki stupanj samodostatnosti (strateške sirovine, proizvodi, hrana, energija i dr.),

– Strateški savezi (sklapati strateške ekonomsko-političke saveze),

– Primjenjivati načelo „simplify the business“ (pojednostavniti procedure),

– Primijeniti kvalitetu kao strategiju u ostvarivanju svoje vizije i provođenju misije države.

4.2. Alati kvalitete

To može postići primjenom i razvojem modela prikazanog slikom 2. Model je slojevit i ima četiri segmenta, od kojih svaki sadrži određene mjere ili aktivnosti koje se trebaju poduzeti, kako

kom 2. Model je slojevit i ima četiri segmenta, od kojih svaki sadrži određene mjere ili aktivnosti koje se trebaju poduzeti, kako bi se sustav upravljanja države pripremio za buduće krize, na način da smanji stupanj ranjivosti. To su ovi segmenti: 1) metode koje treba primijeniti, 2) alati kvalitete koje treba koristiti, 3) pokazatelji koje tre -

ba računati i 4) mjere koje treba poduzeti.

4.1. Metode

Da bi država prevenirala štetu u budućim krizama uslijed poremećaja u lancima opskrbe, trebala bi primijeniti najmanje slijedeće metode:

U rješavanju svakodnevnih problema u upravljanju državom, osobito kada je riječ o donošenju odluka, potrebno je imati kvalitetnu analitičku podlogu. Da bi se stvorila takva podloga potrebno je primijeniti alate kvalitete. Alata kvalitete ima velik broj. Norma ISO/ DIS 10009 – Quality management –Guidance for quality tools and their application (Upravljanje kvalitetom – Vodič za alate kvalitete i njihovu primjenu) donosi dvanaest grupa i pedeset sedam različitih alata kvalitete, plus tzv. „ostali relevantni resursi.“ Nije realno očekivati da će državne institucije primijeniti sve ili većinu od ovih alata kvalitete. Također nije primjereno niti potrebno im nametati primjenu samo nekolicine alata kvalitete. Državne institucije imaju mogućnost same odabrati koje alate kvalitete će koristiti za rješavanje pojedinih problema. Edukacija za primjenu alata kvalitete tu može pomoći.

4.3. Pokazatelji

Svaka od navedenih grupa pokazatelja prikazanih na slici 2. ima određeni broj konkretnih pokazatelja koje treba periodično računati i pratiti njihov trend, odnosno promjene, kako bi se moglo zaključiti o prihvatljivosti utvrđenog stanja ili potrebi reakcije na promijenjeno stanje, u svrhu prevencije štete. Sustav pokazatelja treba biti diza -

www.suvremena.hr 15
uslijed prekida ili poremećaja u odvijanju lan
Slika 2 Model prevencije štete u budućim krizama uslijed poremećaja u lancima opskrbe (aspekt nacionalne ekonomije)

jniran na način da kod određenih, unaprijed utvrđenih vrijednosti, podrazumijeva određenu reakciju.

4.4. Mjere

Da bi država bila što spremnija na dolazak krize i poremećaje u lancima opskrbe, trebala bi pravovremeno poduzeti određene mjere čija bi se učinkovitost trebala pokazati upravo u vrijeme buduće krize.

– Utvrditi i dogovoriti alternativne pravce odvijanja lanaca opskrbe;

– dizajnirati i razviti alternativne proizvode koji ispunjavaju zahtjeve korisnika, a čija bi se proizvodnja mogla odvijati i u uvjetima poremećaja lanaca opskrbe;

– osigurati alternativne dobavljače strateških sirovina i proizvoda;

– osigurati alternativna tržišta kupaca strateških izvoznih proizvoda;

– uspostaviti sustav upravljanja virtualnom logistikom, koja se temelji na informacijama o raspoloživosti resursa, njihovoj lokaciji i uvjetima nabave, a ne na skladištenju zaliha.

Okolnosti koje utječu na promjenu konteksta treba pratiti kontinuirano. Razumijevanje geopolitičkog konteksta važno je zbog potrebe donošenja pravovremenih i ispravnih odluka koje se temelje na činjenicama. Neke odluke donose se i na temelju intuicije i one se mogu pokazati ispravnima. Ali takve odluke trebaju biti iznimka, a ne pravilo.

Uključivost državnih institucija od osobite je važnosti. Institucije trebaju u što većoj mjeri biti servisom građana i gospodarstva, osobito u razdoblju krize i poremećaja u lancima opskrbe.

Ovisno o promjeni geopolitičkog konteksta, model se treba stalno

dorađivati i poboljšavati u svim svojim strukturnim elementima. Pri tom treba primijeniti jedno od načela upravljanja kvalitetom, PDCA ciklus ili Demingov krug.

5. Zakjučak

Na globalnoj razini poduzete su brojne mjere u cilju prilagodbe i omogućavanja normalizacije odvijanja lanaca opskrbe. Da bi se problem riješio bilo je potrebno izvršiti reviziju strategija. Tako su, u cilju smanjenja rizika od poremećaja u lancima opskrbe sirovinama, poluproizvodima i gotovim proizvodima, brojne organizacije, ali i države, sudionici globalnog tržišta, promijenile svoje dotadašnje strategije poduzimajući slijedeće:

1. skraćivanje lanaca opskrbe,

2. insourcing,

3. utvrđivanje alternativnih pravaca odvijanja lanaca opskrbe,

4. ugovaranje više dobavljača, smanjenje ovisnosti o dominantnom dobavljaču,

5. pronalaženje novih tržišta i kupaca, smenjenje ovisnosti o dominantnom kupcu,

6. dizajniranje i razvoj supstituta za proizvode i dr.

Promjena strategija rizičan je zahvat, a poduzima se u cilju anticipativnog upravljanja budućim krizama uslijed kojih će doći do poremećaja u odvijanju lanaca opskrbe. Poduzima se radi zadržavanja dostignute kvalitete poslovanja i života građana te poboljšavanja.

Nije upitno da li će do novih kriza doći, već kada. Primjenom Modela prevencije štete u budućim krizama uslijed poremećaja u lancima opskrbe države upravljaju rizicima i stvaraju pretpostavke za veću otpornost na utjecaj budućih kriza te opstanak na tržištu. Na taj način doprinose kvaliteti vlastitih institucije i sustava upravljanja.

U ovom radu prikazan je inicijalni model kojeg treba kontinuirano razvijati u svim njegovim strukturnim elementima. U tom smislu treba nastaviti daljnja istraživanja.

Važno je kontinuirano pratiti i razumjeti kontekst i pravovremeno primijeniti postavke modela.

Literatura

Cleveland Clinic, Health essentials, https://health.clevelandclinic.org/ heres-how-the coronavirus-pandemic-has-changed-our-lives/ (pristup 20.1.2021.).

WHO objavio: Završila je pandemija koronavirusa - Poslovni dnevnik (pristup 7.5.2023.).

Anić, Š., Klaić, N. i Ž. Domović, Rječnik stranih riječi, SANI-PLUS, Zagreb, 1998.

Bahtijarević Šiber, Fikreta i P. Sikavica, Leksikon menedžmenta, Masmedia, Zagreb, 2001.

Drljača, M., „Anticipativno upravljanje krizom zračne luke,“ Suvremeni promet , Vol. 37, No. 5-6, Hrvatsko znanstveno društvo za promet, Zagreb, 2017 & XXIV International Transport Symposium Transport Systems 2017, Croatian Scientific Society for Transport, Zagreb, 2017.

Drljača, M., „Upravljanje karijerom u funkciji kvalitete sustava upravljanja“, Menadžment i sigurnost, Upravljanje ljudskim resursima i sigurnost / Taradi, Josip (ur.). Čakovec: Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti, 2012.

Drljača, M., „Quality as a Global Strategy,“ 2nd IAQ World Quality Forum Future Impact of Quality, IAQ –International Academy for Quality, Bled, Slovenia, 2017.

Kopicki, R. J., Berg, M. J., Legg, L. L., Dasapa, V. and C. Maggioni, Reuse and Recycling Reverse Logistic Opportunities, Oak Brook, IL: Vijeće za upravljanje logistikom, 1993.

Satyendra, K. S. and A. Bhat, “Supply chain risk management dimensions in Indian automobile industry: A cluster analysis approach,” Benchmarking : An International Journal, 21(6), Emerald Insight, Bingley, UK, 2014. ST

16 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

Uticaj Industrije 5.0 na lanac opskrbe: izazovi i prilike

Uvod

Industrijske operacije dugo su se u velikoj mjeri oslanjale na upravljanje lancem opskrbe kako bi se omogućio nesmetan transfer resursa i roba od dobavljača do krajnjih korisnika. Veliki napredak u optimizaciji lanca opskrbe donijela je Industrija 4.0, koja je oblikovana kombinacijom automatizacije i digitalne tehnologije. Međutim, napredak i nastavak rasta prema Industriji 5.0, rezultira revolucionarnom promjenom koja još više naglašava međusobnu povezanost između uređaja tj. sustava, donošenje odluka zasnovano na podacima i spajanje digitalnih i fizičkih sustava. Iz svega navedenog proizlazi da su suvremene metode optimizacije lanca opskrbe kritične u okruženju koje se stalno menja zbog promjena koje se javljaju zbog promjene tehnologija.

Industrija 5.0 novo je doba determinirano integracijom sofisticirane analitike, umjetne inteligencije i industrijskog interneta stvari (IIoT) u konvencionalnom industrijskom okruženju. S ovakvom promjenom paradigme, lanci opskrbe nikada ranije nisu videli mogućnosti za optimizaciju koja će povećati njihovu održivost, otpornost i agilnost. Dionici uključeni u lanac opskrbe mogu koristiti tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji i analizi podataka u svoju korist, jer linije između stvarnog i digitalnog svjeta postaju sve manje jasne. Primjena opisanih tehnologija omogućuje brzu prilagodbu promenljivim zahtevima potrošača i tržišnim okolnostima.

Industrijske revolucije

Prva industrijska revolucija (Industrija 1.0) označila je početak ge -

Stručni članak: UDK: 658.7

neriranja mehaničke energije putem vode, pare i fosilnih goriva, postavljajući temelje za modernu industriju.1 Kako je svjet ušao u period između 1871. i 1914. godine, došlo je do prelaska na Industriju 2.0, koja je imala karakteristike bržeg prijenosa ljudi i inovacija zahvaljujući masovnoj proizvodnji i razvoju transportne infrastrukture. Ova era donjela je ekonomski rast i povećanje produktivnosti, ali kao posljedicu ima i rast nezaposlenosti, jer strojevi i automatizirani sustavi počinju supstituirati ljudski rad u tvornicama. 2

Skoro vijek kasnije, tijekom 1970ih, pojavom elektronike i računala u proizvodnji, započela je Treća industrijska revolucija (Industrija 3.0). Ova era uvela je mikroprocesore, informacijske tehnologije i robote, doprinoseći visokoj razini automatizacije u proizvodnji. Ubr-

1 Nahavandi, S., (2019), Industry 5.0—A Human-Centric Solution, Sustainability 2019, Vol. 11, No. 16, Institute for Intelligent Systems Research and Innovation, Deakin University, p. 1.

2 Amr, A., (2022), Future of industry 5.0 in society: human-centric solutions, challenges and prospective research areas, Nature Public Health Emergency Collection, Vol. 11, No. 1, dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC9454409/ (08.03.2024.)

www.suvremena.hr 17

zala je globalizaciju i dovela do eksternalizacije proizvodnje zbog pristupa kvalificiranoj radnoj snazi i nižim troškovima proizvodnje. 3

Industrija 4.0 predstavlja sljedeći korak u evoluciji, fokusira se na integraciju inteligentnih strojeva i sustava koji transformiraju proizvodne procese radi povećanja efikasnosti. Karakterizirana je upotrebom cyber-fizičkih sustava, interneta stvari (IoT), tzv. cloud computinga, kognitivnog računarstva i umjetne inteligencije. Industrija 4.0 donosi otpornu tehnologiju, nove načine rada i naglašava ulogu ljudi u industrijskim procesima. 4

Industrija 4.0 uvela je nekoliko tehnologija koje su imale značajan utjecaj na upravljanje lancem opskrbe, kao što su Internet stvari (IoT), analitika velikih podataka, umjetna inteligencija (AI) i napredna robotika. Industrija 5.0 je termin koji se koristi da opiše sljedeću fazu industrijskog razvoja koja se zasniva na temeljima Industrije 4.0. 5 Industrija 5.0 mogla bi unaprijediti ovaj napredak i donjeti sa sobom sustavniji pristup koji naglašava suradnju ljudi i strojeva, prilagođavanje i održivost.6

Industrija 5.0 predstavlja nadolazeći val koji teži k unaprjeđenju i konceptu stvaranja inteligentnih strojeva tj. pretvaranju strojeva prethodne generacije u tzv. SMART strojeve, fokusirajući se na efikasnost. Ovaj koncept, razmatran od strane istraživačkih i tehnoloških organizacija pod pokroviteljstvom

Europske komisije 2020. godine, naglašava kritične pravce promena za ostvarivanje održivije i humanocentrične industrije.7

Industrija 5.0 i lanac opskrbe

Peta industrijska revolucija veliki je potencijal za optimizaciju lanca opsrkbe.

Uspostava sustava temeljenog na ljudima i organizacijama koji rade zajedno na prebacivanju dobara i usluga iz sirove faze u finalnu potrošnju poznat je kao lanac opskrbe, a svaka situacija bez presedana koja uzrokuje poremećaj lanaca opskrbe i njegovog rada poznata je kao poremećaj lanaca opskrbe. Za svako poduzeće, lanac opskrbe srce je njegovog poslovanja, a pojava bilo kojeg kritičnog globalnog događaja može dovesti u opasnost njegovo normalno funkcioniranje. 8 Nadalje, ako se usporedi Industrija 5.0 i prijašnje industrijske revolucije, Industrija 5.0 je promjena. Isti -

če kako ljudski talenti, materijalna imovina i digitalna tehnologija besprijekorno funkcioniraju u sinergiji. Iako je još uvek u povoju, ideja o Industriji 5.0 obećava poboljšanje odziva lanca opskrbe, fleksibilnost i povezanost.9

Industrija 5.0 donosi novi val tehnološkog napretka koji stavlja naglasak na interakciju između čovjeka i strojeva, teži ka većoj personalizaciji i fleksibilnosti u proizvodnji. U ovom kontekstu, planiranje operacija značajno će se promijeniti. Fokus će se pomaknuti s tradicionalne masovne proizvodnje na proizvodne procese koji su u mogućnosti da se brzo prilagođavaju i odgovore na individualne zahtjeve kupaca.

Prihvaćanje naprednih digitalnih tehnologija poput umjetne inteligencije, strojnog učenja i interneta stvari, bit će ključno u ovom prijelazu. Ove tehnologije omogućiti će integraciju ljudske kreativnosti i inovacija u proizvodni proces,

3 https://www.columbusglobal.com/en/blog/role-of-humans-in-industry-5.0 (08.03.2024.)

4 Grabowska, S., Saniuk, S., Gajdzik, B., (2021), Industry 5.0: improving humanization and sustainability of Industry 4.0, Scientometrics, Vol. 127, Akadémiai Kiadó, Budapest, p. 3119.

5 https://www.linkedin.com/pulse/implementing-industry-50-its-impacts-supply-chain-badulescu-ph-d/ (08.03.2024.)

6 https://www.linkedin.com/pulse/impact-industry-50-supply-chain-management-bhushan-suryawanshi/ (08.03.2024.)

7 Breque M., De Nul L., Petridis A., (2021), Industry 5.0 Towards a sustainable, human-centric and resilient European industry, p. 7.

8 Agrawal, S., Agrawal, R., Kumar, A., Luthra, S., Reyes, J., (2023), Can industry 5.0 technologies overcome supply chain disruptions? —a perspective study on pandemics, war, and climate change issues, Operations Management Research, Spinger, p. 2.

9 Vatin, N., Vivek, J., Nangia, R., Kumar, M., Prasanna, Y., (2024), Supply Chain Optimization in Industry 5.0: An Experimental Investigation Using Al, BIO Web of Conferences, No. 86, EDP Sciences, p. 2.

18 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

stvarajući tako jedinstvene i prilagođene proizvode. Ovakav pristup podrazumijeva promjene u lanacu opskrbe, koji mora postati značajno odgovorniji i prilagodljiviji.10

Planeri lanaca opskrbe susrest će se s izazovom da prate promjenjive zahtjeve tržišta u realnom vremenu i da koriste podatke kako bi mogli oblikovati svoje odluke. Integracija spomenutih digitalnih tehnologija omogućit će im da efikasno analiziraju podatke, predviđaju trendove i brzo reagiraju na promjene.11

Pored tehnoloških inovacija, Industrija 5.0 zahtjeva i jaču suradnju između proizvođača, dobavljača i kupaca. Razvoj novih partnerstava zasnovanih na zajedničkim vrijednostima, posebno u kontekstu održivosti, postaće sve važniji. Takva sinergija između različitih aktera u lancu opskrbe dozvolit će veću agilnost i sposobnost zadovoljenja specifičnih potreba i želja krajnjih korisnika.

Industrija 5.0 ne samo da će transformirati način na koji se proizvode i distribuiraju proizvodi, već će isto tako promijeniti prirodu rada, zahtjevajući nove vještine i pristupe kako u upravljanju tako i u izvođenju operacija. Pored toga, tzv. SMART roboti i SMART sustavi utjecat će lance opskrbe bez presedana, ističući da je lanac opskrbe 5.0 trend koji uključuje tri glavne perspektive:12 kolaborativni rad između ljudi i robota (kobota), masovno prilagođavanje i personalizaciju za kupce i super pametno društvo (Društvo 5.0).

Industrija 5.0 zahtjevati će veći fokus na održivost i društvenu odgovornost u planiranju poslovanja. Ovo će uključivati optimizaciju proizvodnih procesa kako bi se smanjio otpad, minimizirao uticaj na životnu sredinu i promoviralo društveno blagostanje. Također će zahtijevati veći naglasak na transparentnosti i etičkoj praksi u cijelom lancu opskrbe. Štoviše, Industrija 5.0 zahtjevati će veći nagla -

sak na kreativnosti i inovacijama u planiranju lanca opskrbe. Planeri lanca opskrbe moraju biti u stanju promišljati van okvira i kreirati nove ideje i pristupe za optimizaciju procesa proizvodnje i lanca opskrbe. Ovo će zahtijevati promjenu načina razmišljanja s tradicionalnih metoda planiranja na inovativnije i agilnije pristupe.

Prednosti primjene industrije 5.0 u lancu opskrbe

Jedna od ključnih prednosti Industrije 5.0 za upravljanje lancem opskrbe je povećana efikasnost i brzina. Integracijom IoT-a i AI, organizacije mogu steći uvid u funkcioniranje svojeg lanca opskrbe u realnom vremenu, omogućavajući im da brzo odgovore na sve probleme koji se mogu pojaviti. Ova povećana vidljivost i kontrola također će omogućiti organizacijama da smanje troškove kroz smanjenje otpada, minimiziranje grješaka i racionalizacijom procesa.13

Industrija 5.0 može uticati na upravljanje lancem opskrbe:14

1. Suradnja ljudi i strojeva: Industrija 5.0 predviđa budućnost u kojoj će ljudi i strojevi raditi zajedno. Ovo može uticati na lance opskrbe uključivanjem ljudske ekspertize u procese donošenja odluka uz analitiku vođenu umjetnom inteligencijom. Ovaj zajednički pristup mogao bi dovesti do boljeg predviđanja, upravljanja rizikom i prilagodljivijih odgovora na poremećaje.

2. Prilagođavanje i personalizacija: Industrija 5.0 mogla bi se

10 https://www.linkedin.com/pulse/implementing-industry-50-its-impacts-supply-chain-badulescu-ph-d/ (08.03.2024.)

11 Badulescu, Y., hameri, A., Cheikhrouhou, N., (2021), Sustainable partner selection for Collaborative Networked Organisations with risk consideration in the context of COVID-19, Journal of Global Operations and Strategic Sourcing ahead-of-print , Faculty of Business and Economics, University of Lausanne, p. 3.

12 Frederico, G., (2021), From Supply Chain 4.0 to Supply Chain 5.0: Findings from a Systematic Literature Review and Research Directions, Logistics 2021, Vol. 5, No. 49., MDPI, p. 3.

13 https://www.linkedin.com/pulse/future-supply-chain-management-era-industry-50-bruhati/ (08.03.2024.)

14 https://www.linkedin.com/pulse/impact-industry-50-supply-chain-management-bhushan-suryawanshi/ (08.03.2024.)

www.suvremena.hr 19

fokusirati na masovno prilagođavanje proizvoda, omogućavajući proizvođačima da proizvode prilagođene proizvode u velikom obimu. Ovo može uticati na lance opskrbe zahtijevajući fleksibilnije proizvodne procese i agilne mreže opskrbe sposobne da odgovore na individualne zahtjeve kupaca.

3. Decentralizirana proizvodnja: Industrija 5.0 mogla bi potaknuti decentralizaciju proizvodnje s manjim proizvodnim jedinicama koje se nalaze bliže krajnjim tržištima. Ovo bi moglo dovesti do kraćih lanaca opskrbe, smanjenih troškova transporta i potencijalno održivijih operacija.

4. Održivost i zeleni lanci opskrbe: Kako održivost postaje glavna briga, Industrija 5.0 bi mogla da integrirati ekološki prihvatljive prakse u cijelom lancu opskrbe. Ovo može uključivati korištenje umjetne inteligencije i analizu podataka za optimizaciju potrošnje energije, smanjenje otpada i minimiziranje uticaja na životnu sredinu.

5. Deljenje podataka u realnom vremenu: Industrija 5.0 mogla bi promovirati dijeljenje podataka u realnom vremenu u cijelom lancu opskrbe, omogućavajući bolju vidljivost i transparentnost. Ovo bi moglo poboljšati suradnju, minimizirati kašnjenja i poboljšati ukupnu efikasnost.

6. Otpornost i upravljanje rizikom: Industrija 5.0 mogla bi staviti veći naglasak na izgradnju otpornih lanaca opskrbe koji se mogu brzo prilagoditi poremećajima, kao što su pandemije, geopolitički događaji ili prirodne katastrofe.

Izazovi

Implementacija Industrije 5.0 u lancima opskrbe predstavlja izazov, a posebno za male i srednje organizacije zbog ograničenosti s aspekta finansijskih sredstava za ulaganje.15 Osim toga, neki od izazova s kojima se organizacije suočavaju u implementaciji Industrije 5.0 u lancima ospkrbe mogu se svesti na:16

• Financijska sredstva: Tehnologije Industrije 5.0 mogu biti skupe za implementaciju.

• Sigurnost podataka: Povećana upotreba podataka u Industriji 5.0 može izazvati brigu i izazove vezane uz sigurnost podataka.

• Kompetentnost: Postoji nedostatak kompetentnih radnika sa znanjem i stručnošću za implementaciju tehnologija i koncepata Industrije 5.0.

• Otpor promjenama: U nekim organizacijama može se javiti otpor na promjene koji može rezultirati nemogućnosti sustavnog pristupa implementaciji promjena.

• Uprkos prednostima Industrije 5.0 za upravljanje lancem opskrbe, postoji i nekoliko izazova koje treba prevladati. Jedan od najvećih izazova je potreba za značajnim ulaganjima u novu tehnologiju i infrastrukturu. Pored toga, postoji rizik da bi povećana automatizacija mogla dovesti do gubitka posla i povećanje nezaposlenosti s jedne strane, a s druge strane nedostupnost dovoljnog broja kompetentnih radnika.17

Uprkos ovim izazovima, potencijalne prednosti industrije 5.0 za lanac opskrbe su značajne. Organizacije koje su u stanju uspješno primijeniti ove tehnologije mogu steći konkurentsku prednost i poboljšati svoj poslovni rezultat.

Zaključak

Industrija 5.0 predstavlja evoluciju Industrije 4.0, fokus stavlja na suradnju između ljudi i pametnih sustava, naglašava personalizaciju, održivost i efikasnost, teži ka

15 Movahed, A., Movahed, A., Nozari, H., (2024), Opportunities and Challenges of Smart Supply Chain in Industry 5.0, In book: Information Logistics for Organizational Empowerment and Effective Supply Chain Management (pp.108138), IGI Global, p. 109.

16 https://www.linkedin.com/pulse/impact-industry-50-supply-chain-management-bhushan-suryawanshi/ (08.03.2024.)

17 https://www.linkedin.com/pulse/future-supply-chain-management-era-industry-50-bruhati/ (08.03.2024.)

20 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

optimizaciji resursa i unaprijeđenju radnih mjesta kroz humanizaciju tehnologije.

Industrija 5.0 omogućava organizacijama proizvodnju personaliziranih proizvoda i usluge, odgovarajući na specifične potrebe kupaca. Ovo povećava zadovoljstvo kupaca i lojalnost, a lance opskrbe čini fleksibilnijim u odgovoru na promjenjive zahteve tržišta. Fokus na održivost znači optimizaciju korištenja resursa i smanjenje otpada, što može dovesti do povećanja učinkovitosti.

Implementacija pametnih tehnologija može pomoći u praćenju i upravljanju potrošnjom resursa, smanjujući ekološki otisak.

Tehnologije kao što su IoT (Internet stvari), umjetna inteligencija i robotika omogućavaju bolju komunikaciju i integraciju između različitih dijelova lanca opskrbe, što dovodi do veće transparentnosti i efikasnosti. Humanizacija tehnologije i fokus na radnoj snazi može poboljšati uvjete rada, sigurnost i zadovoljstvo zaposlenih, što dovodi do veće produktivnosti.

Kada je reč o izazovima Industrije 5.0 na lanac opskrbe može se zaključiti da implementacija naprednih tehnologija zahtijeva značajna početna ulaganja u softver, hardver, i obuku zaposlenih, što može biti izazov za manje organizacije.

Industrija 5.0 pruža velike prilike za unaprjeđenje lanaca opskrbe, čineći ga fleksibilnijim, održivijim i efikasnijim. Međutim, organizacije se mogu susresti s izazovima koji

zahtijevaju pažljivo planiranje, investicije i adaptaciju kako bi maksimalno iskoristile prednosti koje Industrija 5.0 nudi. Budućnost lanaca opskrbe u eri Industrije 5.0 ispunjena je mogućnostima za organizacije svih veličina. Prihvaćanjem naprednih tehnologija kao što su IoT, umjetna inteligencija i robotika, organizacije mogu povećati efikasnost, smanjiti troškove i poboljšati zadovoljstvo kupaca.

Literatura

Nahavandi, S., (2019), Industry 5.0— A Human-Centric Solution, Sustainability 2019, Vol. 11, No. 16, Institute for Intelligent Systems Research and Innovation, Deakin University, p. 1.

Amr, A., (2022), Future of industry 5.0 in society: human-centric solutions, challenges and prospective research areas, Nature Public Health Emergency Collection, Vol. 11, No. 1, dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih. gov/pmc/articles/PMC9454409/ (08.03.2024.)

https://www.columbusglobal.com/ en/blog/role-of-humans-in-industry-5.0 (08.03.2024.)

Grabowska, S., Saniuk, S., Gajdzik, B., (2021), Industry 5.0: improving humanization and sustainability of Industry 4.0, Scientometrics, Vol. 127, Akadémiai Kiadó, Budapest, p. 3119.

https://www.linkedin.com/pulse/ implementing-industry-50-itsimpacts-supply-chain-badulescu-ph-d/ (08.03.2024.)

https://www.linkedin.com/pulse/ impact-industry-50-supplychain-management-bhushansuryawanshi/ (08.03.2024.)

Breque M., De Nul L., Petridis A., (2021), Industry 5.0 Towards a sustainable, human-centric and resilient European industry, p. 7.

Agrawal, S., Agrawal, R., Kumar, A., Luthra, S., Reyes, J., (2023), Can industry 5.0 technologies overcome supply chain disruptions? —a perspective study on pandemics, war, and climate change issues, Operations Management Research, Spinger, p. 2.

Vatin, N., Vivek, J., Nangia, R., Kumar, M., Prasanna, Y., (2024), Supply Chain Optimization in Industry 5.0: An Experimental Investigation Using Al, BIO Web of Conferences, No. 86, EDP Sciences, p. 2.

https://www.linkedin.com/pulse/ implementing-industry-50-itsimpacts-supply-chain-badulescu-ph-d/ (08.03.2024.)

Badulescu, Y., hameri, A., Cheikhrouhou, N., (2021), Sustainable partner selection for Collaborative Networked Organisations with risk consideration in the context of COVID-19, Journal of Global Operations and Strategic Sourcing ahead-of-print, Faculty of Business and Economics, University of Lausanne, p. 3.

Frederico, G., (2021), From Supply Chain 4.0 to Supply Chain 5.0: Findings from a Systematic Literature Review and Research Directions, Logistics 2021, Vol. 5, No. 49., MDPI, p. 3.

https://www.linkedin.com/pulse/ future-supply-chain-management-era-industry-50-bruhati/ (08.03.2024.)

https://www.linkedin.com/pulse/ impact-industry-50-supplychain-management-bhushansuryawanshi/ (08.03.2024.)

Movahed, A., Movahed, A., Nozari, H., (2024), Opportunities and Challenges of Smart Supply Chain in Industry 5.0, In book: Information Logistics for Organizational Empowerment and Effective Supply Chain Management (pp.108-138), IGI Global, p. 109.

https://www.linkedin.com/pulse/ impact-industry-50-supplychain-management-bhushansuryawanshi/ (08.03.2024.)

https://www.linkedin.com/pulse/ future-supply-chain-management-era-industry-50-bruhati/ (08.03.2024.) ST

www.suvremena.hr 21

Procjena utjecaja nove TEN-T mreže na razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj

Od veljače 2024. godine nova Uredba Europske unije o europskim prometnim koridorima donijela je mnoga unaprjeđenja u odnosu na Uredbu i mrežu koridora iz 2013. godine. Hrvatska je, zahvaljujući naporima MMPI i svojih europarlamentaraca ostvarila to da je sada još više i postojećih, ali i planiranih željezničkih pruga, dio što osnovne, što sveobuhvatne europske mreže željezničkih koridora. Povećanje mreže TEN-T na prostoru Hrvatske znači nove prilike za financiranje tih prometnih pravaca i za osnaživanje hrvatske željezničke mreže i ekonomije generalno.

Općenito o TEN-T mreži i njenoj reviziji, te promjenama za Hrvatsku

Transeuropska mreža prometnica i ključnih prometnih čvorova jest mreža koju je Europska unija uspostavila kako bi se države članice što bolje povezale međusobno, ali i sa ostalim državama svijeta. Ova mreža obuhvaća cestovnu i željezničku mrežu, mrežu unutarnjih plovnih putova (riječne plovidbe) te pomorskih koridora. Uz samu mrežu prometnih koridora tu su još i čvorovi koji su predodređeni kao prioritet za razvoj u pomorskom, zračnom i riječnom prome -

tu. Mreža se sastoji od 9 glavnih (core) prometnih koridora, te još puno većeg broja sveobuhvatnih (pomoćnih, comprehensive) prometnih koridora.

Ulaskom u Europsku uniju 2013. godine i Hrvatska je ušla u mrežu TEN-T koridora. Isprva je samo manji broj važnih hrvatskih željezničkih pravaca ušao u ovu mrežu, no zadnja revizija Uredbe TENT donijela je značajna povećanja za nas. Dana 13. travnja 2023. godine, održana je revizija TEN-T mreže pri čemu je Odbor za turizam i promet Europske unije usvojio prijedloge koji se odnose na Hrvatsku, te su

objavljene Izmjene i dopune prijedloga uredbe Europskog parlamenta (dalje: Uredba) i Smjernica Vijeća za razvoj transeuropske prometne mreže, kojom se mijenjaju Uredbe (EU) 2021/1153 i Uredbe (EU) br. 913/2010 te stavlja izvan snage Uredba (EU) 1315/2013. Nova Uredba vezana za TEN-T koridore potvrđena je u veljači 2024. i sada se i novi pravci, jednako kao i oni koju su u mreži već bili, mogu kao prometni prioriteti sufinancirati europskim novcem kada je u pitanju njihova modernizacija ili gradnja potpuno novih pravaca. Hrvatska je u ovoj reviziji od strane Europske unije, uz vrlo kvalitetno i ozbiljno

22 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika
Ante Klečina, mag. ing. traff., Sveučilište Sjever

zalaganje MMPI i naših europarlamentaraca, dobila značajna povećanja kilometara željezničkih koridora u odnosu na mrežu definiranu Uredbom iz 2013.

To konkretno znači da je 450 novih kilometara hrvatske željezničke mreže postalo europskim prometnim prioritetom.

Koji su novi željeznički koridori dio TEN-T-a u Hrvatskoj

Mediteranski koridor se kroz Hrvatsku i dalje proteže od Mađarske preko Koprivnice do Zagreba i Rijeke, uz ogranak Zagreb – Ljubljana. Osnovni koridor Baltičko more – Jadransko more produžen je od Zagreba do Rijeke i od Zagreba do Splita. Rijeka se tako našla na dva važna koridora, a Split je postao dio osnovne europske mreže. Velika novost je i uvođenje potpuno novog koridora Zapadni Balkan –Istočni Mediteran. Taj koridor se Hrvatskom prostire od slovenske granice do Zagreba prema Vinkovcima i granici sa Srbijom, uz ogranak prema Doboju i Sarajevu. Novost je i to da se taj koridor proširio i na zemlje koje još uvijek nisu članice EU, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju i Kosovo.

U sveobuhvatnoj mreži koridora ostale su i dalje dalmatinske pruge koje nisu dio pravca Zagreb –Split, pruga Zagreb – Sisak – Novska i dionica Rijeka – slovenska granica – Pivka. I u ovoj kategoriji Hrvatska je dobila značajna proširenja. Sve pruge u Istri i budući tunel kroz Učku, kojim se istarske pruge spajaju s Rijekom i ostatkom Hrvatske, sada su također dio ove mreže. Dionica od Siska i Sunje prema granici s Bosnom i Hercegovinom postala je također dio te mreže, a tu je ušla i cijela podravska pruga, od Čakovca, preko Varaždina i Koprivnice, do Osijeka i granice sa Srbijom također.

Što će Hrvatska dobiti s novim pravcima

Svi pravci koji se nalaze u TEN-T prometnoj mreži prioritet su za sufinanciranje sredstvima Europske unije. Za njih se mogu pripremati projekti i te se pruge mogu obnoviti na način da postanu pravci visokog kapaciteta za putnički i teretni prijevoz. To znači i veće brzine prometovanja, od najmanje 160 km/h za putnički te 100 km/h za teretni prijevoz. Tu je još i uređenje kolodvora i stajališta za putnički prijevoz te terminala za prekrcaj tereta.

TEN-T pravce svakako ne treba promatrati samo kao međunarodne poveznice za protok ljudi i roba. Kvalitetno obnovljene pruge mogu se dobro iskoristiti i za brzi regionalni promet putničkih vlakova, te promet gradsko-prigradskih vlakova. Najvažniji međunarodni pravci najčešće su i važni pravci za regionalni i gradsko-prigradski promet putnika. Te kategorije prometa izuzetno su značajne za kvalitetan život ljudi, jer omogućavaju putovanja na posao, školu, brojne druge obaveze i rekreaciju. Time ta putovanja najviše utječu na stvaranje BDP-a i ekonomski razvoj.

Osim razvoja željezničke mreže TEN-T Uredba definira i glavne regionalne čvorove kao centre regionalnog i gradsko-prigradskog prometa. Ti gradovi obavezni su napraviti planove održive urbane mobilnosti te u konačnici razviti održivi prometni sustav za svoju metropolitansku i gravitacijsku regiju, a gdje gradsko-prigradska željeznica čini glavni prometni mod. Ti centri u Hrvatskoj su osim Zagreba još i Split, Rijeka, Osijek i Varaždin.

U teretnom prijevozu dobre međunarodne željezničke veze velika su prilika za razvoj hrvatskih luka. Protezanje koridora Baltičko more – Jadransko more do Splita otvara mogućnost razvoja i srednjojadranskih luka za puno veće količine pretovara tereta. I ovdje je lokalna komponenta važna.

Uz razvijene magistralne pravce otvara se prilika za gradnju multimodalnih teretnih centara u kojima se roba lako pretovara sa željeznice na cestu i obrnuto, te se tako otvaraju brojne logističke i ekonomske mogućnosti razvoja za domaće regije.

Hrvatska sada mora uložiti napore kako bi dodatno povećala mogućnosti za razvoj ljudi i tvrtki koje tada moraju pripremiti i prijaviti što veći broj projekata za razvoj željezničkih TEN-T pravaca u Hrvatskoj. ST

www.suvremena.hr 23

Najviši svjetski

standardi u pružanju

usluga transporta i skladištenja

Naftovodi su učinkoviti i ekonomični sustavi za transport sirove nafte, te su ključni energetski infrastrukturni objekti za sigurnost opskrbe energijom koji povezuju rafinerije s uvoznim naftnim lukama i kopnenim izvorištima nafte. Naftovodno-skladišnim sustavom u Republici Hrvatskoj, koji je izgrađen kao međunarodni sustav transporta nafte od Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u jugoistočnoj i srednjoj Europi, upravlja Jadranski naftovod d.d. Temeljne djelatnosti JANAF-a su transport nafte, skladištenje nafte i naftnih derivata te prekrcaj tekućih tereta. JANAF-ov naftovodno-skladišni sustav predstavlja stratešku infrastrukturu i ima status pravne osobe od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Europska komisija proglasila je JANAF strateškim naftovodom Europske unije, čime je postao energetsko čvorište za ovaj dio Europe.

Siguran i pouzdan partner

JANAF je siguran i pouzdan partner svim korisnicima naftovod -

no-skladišnog sustava te može u potpunosti osigurati energetsku neovisnost kako Republike Hrvatske, tako i Europske unije i zemalja u okruženju. Korisnici JANAF-ovih usluga transporta i skladištenja su domaće i inozemne naftne kompanije i trgovci naftom i naftnim derivatima kojima JANAF kao svojim poslovnim partnerima omogućuje stabilno poslovanje. Svojim geografskim položajem i značajem u naftnom sektoru JANAF je izrastao u kompaniju koja zauzima strateško mjesto na energetskoj karti Europe. U 50 godina postojanja i 45 godina rada naftovodnim sustavom prevezeno je više od 265 milijuna tona nafte, te je prihvaćeno 3.500 tankera.

Naftovodni sustav JANAF-a projektiran je i građen u razdoblju od 1974. do 1979. godine kao moderan, pouzdan, siguran i učinkovit sustav transporta nafte za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj.

Projektirani kapacitet naftovoda iznosi 34 milijuna tona (MTG) nafte godišnje, a instalirani 24 MTG. Sustav je izgrađen za potrebe rafine -

rija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, kao i korisnika u Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj.

Ukupni kapacitet spremničkog prostora danas iznosi 2.100.000 m3 za sirovu naftu i 242.000 m3 za naftne derivate.

Sustav se sastoji od:

• prihvatno-otpremnog Terminala Omišalj na otoku Krku, s dva priveza za prihvat tankera, spremničkim prostorom za naftu i derivate, pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama, te autopunilištem za ukrcaj derivata u kamionske cisterne;

• prihvatno-otpremnih terminala u Sisku, Virju i Slavonskom Brodu sa spremničkim prostorom za naftu na terminalima Sisak i Virje, te pripadajućim pumpnim i mjernim stanicama;

• cjevovoda dugačkog 631 km, s dionicama:

- Omišalj - Sisak

- Sisak - Virje - Gola (granica s Mađarskom)

- Virje - Lendava (granica sa Slovenijom)

24 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika Janaf

- Sisak - Slavonski Brod

- Slavonski Brod - Sotin (granica sa Srbijom)

- Slavonski Brod - Bosanski Brod (granica s Bosnom i Hercegovinom)

- Podmorski naftovod OmišaljUrinj (INA Rafinerija nafte Rijeka)

• Terminala Žitnjak u Zagrebu, za skladištenje naftnih derivata sa željezničkim i kamionskim pretakalištima za dopremu, prihvat i otpremu derivata.

Dio transportnog sustava su i Pumpna stanica Melnice, Odušna stanica Dobra i Mjerna stanica Sotin.

U cilju poboljšanja sigurnosti transporta, kao i zaštite okoliša, JANAF je izmjestio postojeći naftovod s Krčkog mosta te izgradio podmorski naftovod između Krka i kopna.

Terminal Omišalj, koji se nalazi na sjevernoj strani otoka Krka, ulazna je točka JANAF-ovog transportnog sustava te služi za prihvat, skladi -

štenje i otpremu sirove nafte i naftnih derivata korisnicima JANAFovog transportnog sustava. Područje Terminala Omišalj obuhvaća dva veza za prihvat i otpremu tankera sa sirovom naftom ili naftnim derivatima te pripadajućom opremom.

Svaki je vez opremljen istakačkim rukama 4x16” za naftu i istakačkim rukama 2x12” za naftne deri -

vate. Velike su prednosti Terminala njegova prirodna zaklonjenost od jakih udara bure i dubina mora u Omišaljskom zaljevu koja uz vezove iznosi otprilike 30 metara, te je zbog toga tankerska luka sigurna za prihvat tankera 24 sata dnevno, tijekom cijele godine.

Luka ima potreban prostor za uplovljavanje, manevar, pristajanje i isplovljavanje čak i najvećih

www.suvremena.hr 25

dosad izgrađenih tankera, nosivosti i do 500.000 tona. Spremnički prostor za sirovu naftu na Terminalu Omišalj iznosi 1.400.000 m3 , a za naftne derivate 80.000 m3 . Od Terminala Omišalj nafta se transportira do Terminala Sisak, dok se malim podmorskim naftovodom transportira do Rafinerije nafte Rijeka. U glavnoj zgradi Terminala nalazi se Kontrolni centar za upravljanje naftovodno-skladišnim sustavom. Na ulazu u Omišaljski zaljev postavljena je potpuno nevidljiva zračna zavjesa kao efikasna mjera zaštite mora i okoliša koja sprječava da se nafta iz Omišaljskog zaljeva širi na otvoreno more.

Terminal Sisak čvorište je naftnih koridora jugoistočne i srednje Europe te služi za prihvat sirove nafte iz pravca Terminala Omišalj i Terminala Virje, njeno skladištenje i daljnju otpremu prema Rafineriji nafte Sisak, Terminalu Virje i dalje prema Goli (granica s Mađarskom) te Terminalu Slavonski Brod i dalje prema Bosanskom Brodu i Mjernoj stanici Sotin. Spremnički prostor za sirovu naftu na Terminalu Sisak sastoji se od 13 spremnika ukupnog kapaciteta 660.000 m3 .

Pumpanje sirove nafte prema terminalima Virje i Slavonski Brod obavlja se preko pumpnih stanica koje se sastoje od predpumpi i glavnih pumpi. Na Terminalu Sisak nalazi se Glavni kontrolni centar za upravljanje transportom cijelog naftovodnog sustava.

Na trasi JANAF-a iz pravca Siska prema sjeveru smjestio se Terminal Virje. Funkcije Terminala Virje su prihvat i otprema nafte iz smjera Siska i Mađarske, mjerenje količina sirove nafte, mogućnost prepumpavanja sirove nafte iz Terminala Virje prema Lendavi i skladištenje nafte.

Spremnički prostor na Terminalu Virje iznosi 40.000 m3 . Dionica naftovoda od Terminala Sisak preko Terminala Virje do Százhalombatte (Mađarska) je reverzibilna, odnosno, osigurana je mogućnost transporta nafte u oba smjera.

Ključna točka istočnog kraka naftovoda je Terminal Slavonski Brod koji ima isključivo funkciju čvorne, odnosno prespojne i mjerne stanice naftovoda. Naftovod se od Terminala grana u dva smjera, istočni krak vodi do mjerne stanice Sotin

(granica sa Sribijom), a južni krak vodi do granice s BiH.

Terminal Žitnjak, smješten u istočnom dijelu grada Zagreba, jedan je od najsuvremenijih terminala za naftne derivate u ovom dijelu Europe. Spremnički prostor na Terminalu Žitnjak sastoji se od 35 spremnika za skladištenje derivata kapaciteta 162.000 m3 , 3 spremnika aditiva ukupnog kapaciteta 30 m3 i 6 spremnika biogoriva kapaciteta 480 m3 . Otprema i doprema naftnih derivata na terminal moguće su putem autocisterni i vagoncisterni.

Ukrcaj autocisterni odvija se na suvremenom autopunilištu (četiri ukrcajna otoka) gdje se gorivo otprema preko filterske stanice uz mogućnost in-line dodavanja aditiva i biogoriva. Autopunilište je opremljeno uređajem za rekuperaciju para ugljikovodika. Na vagonpretakalištu Terminala Žitnjak moguće su doprema i otprema derivata vagoncisternama te doprema derivata autocisternama. Na Terminalu je instaliran sustav automatske vatrodojave i zaštite od požara integriran sa sustavom tehničkog video nadzora.

26 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika Janaf

Pumpna stanica Melnice svojim instaliranim crpkama omogućava transport nafte iz dolaznog cjevovoda s Terminala Omišalj prema odlaznom cjevovodu prema Terminalu Sisak. Odušna stanica Dobra smještena je na mjestu prijelaza naftovoda iz brdskog u nizinsko područje, te je izgrađena zbog zaštite nizvodnog dijela cjevovoda od eventualnog povećanja tlaka do kojega bi moglo doći u posebnim uvjetima, poput zatvaranja blok ventila nizvodno na trasi naftovoda prema Terminalu Sisak. Mjerna stanica Sotin ima funkciju kontrolne i mjerne točke prilikom isporuke nafte u prekogranični naftovod prema Srbiji.

Najstroži standardi mjera zaštite okoliša

JANAF upravlja sustavom od 631 kilometra ukopanih cijevi i prateće opreme naftovoda, blok-stanicama za brzo zatvaranje svih dionica naftovoda, pumpnim stanicama za pumpanje nafte kroz naftovod, mjernim stanicama te spremnicima nafte na naftnim terminalima. Trasa naftovoda prolazi kroz područja različitih karakteristika – od mora, šuma, ravnica, naseljenih i nenaseljenih područja, vodoopskrbnih zona do prijelaza ispod cesta, rijeka i željeznica. Sukladno svojstvima okoline, primijenjeni su najstroži standardi mjera zaštite okoliša. Sustav JANAF-a izgrađen je i redovito održavan u

skladu s međunarodno važećim standardima naftne industrije, te je potpuno osuvremenjen sustavima nadzora i upravljanja, kao i najmodernijim sustavima protupožarne zaštite.

Transport nafte naftovodom najsigurniji je način transporta nafte. Temelj pouzdanosti takva sustava jest izbjegavanje oštećenja cijevi naftovoda te se stoga cijevi naftovoda u naseljenim krajevima ukopavaju u zemlju. U cilju zaštite tako ukopanih cijevi od korozivnih oštećenja, JANAF poduzima niz preventivnih mjera te su sve cijevi naftovoda proizvedene od visokokvalitetnog čelika i zaštićene od korozije izdržljivim i kvalitetnim izolacijskim slojem te suvremenim sustavom katodne zaštite.

Unutrašnjost cjevovoda redovito se ispituje tehnološki najmodernijim uređajima za unutrašnju inspekciju stijenke cijevi tzv. „inteligentnim pigom“, koji se periodički šalje kroz cijev. Iskapanja cijevi naftovoda zbog provedbe preven -

tivnih pregleda i popravaka dio su redovitih postupanja u održavanju naftovoda u svijetu te je tako i u JANAF-u. Također, prisutnost osposobljenih i informiranih osoba duž trase naftovoda važna je mjera zaštite naftovoda i zaštite okoliša koja se primjenjuje u cijelom svijetu. Sukladno tome JANAF-ovi zaposlenici redovito nadziru trasu naftovoda, a mjesna dobrovoljna vatrogasna društva redovito pregledavaju koridor služnosti trase naftovoda.

Visoke sigurnosne mjere

JANAF odlučno provodi visoke sigurnosne mjere kojima se osigurava zaštita zdravlja radnika, stanovništva, objekata i okoliša te ima propisane unutarnje i vanjske planove postupanja u slučaju nastanka izvanrednih događaja. Redovito se provode vježbe djelovanja po propisanim planovima i postupcima u slučaju izvanrednog događaja, a zaposlenici su stručni i osposobljeni za sva postupanja.

Izgradnje, rekonstrukcije, dogradnje, odnosno općenito modernizacija sustava, imaju jasnu svrhu kontinuiranog poboljšanja sustava transporta nafte i pružanja usluga skladištenja nafte i naftnih derivata. Sigurnost sustava temelji se na načelu i vjerovanju da je iznenadne događaje u velikoj mjeri moguće spriječiti. Misao kojom se kompanija vodi je „Sustav bez iznenadnih događaja“, što ju usmjerava i omogućuje joj postizanje najviših svjetskih standarda u pružanju usluga transporta i skladištenja. S.S.

www.suvremena.hr 27

Smart City Zürich

Prema definiciji, grad se smatra najvećom i najsloženijom kompozicijom oblika u prostoru, a tek se u njihovom jedinstvu i skladu postiže njegova najveća vrijednost. Grad ima vodeću ulogu u povijesti i razvoju ljudskih zajednica, jer upravo on udovoljava potrebama pojedinca i društva iz čega proizlaze i njegove najvažnije funkcije: stanovanje, rekreacija, industrija i promet. Transformacija gradova uzrokovana je globalizacijom, starenjem stanovništva, ulaskom interneta u sve pore društva, ali i razvojem urbane ekonomije što je natjeralo stručnjake da u vrlo kratkom vremenu odgovore na navedene probleme. Ideja o pametnim gradovima potiče iz potrebe za efikasnijim korištenjem resursa, smanjenjem emisija stakleničkih plinova, poboljšanjem mobilnosti građana te optimizacijom gradskih usluga. Kroz integraciju naprednih tehnologija, poput pametnih senzora, internet stvari, umjetne

inteligencije, blockchain tehnologije i ostalih digitalnih alata, pametni gradovi imaju potencijal da transformiraju način života u urbanim sredinama. Stoga je nastanak takvih gradova čvrsto povezan s tehnološkim napretkom i potrebama današnjeg društva. Kao takav, rezultat je globalnih demografskih promjena i ubrzane urbanizacije. Procjenjuje se da će do 2050. godine više od 66% svjetske populacije živjeti u gradovima što postavlja velike izazove za gradsku infrastrukturu, ali i upravljanjem resursima, stoga primjena pametnih tehnologija u urbanom okruženju donosi brojne koristi poput: smanjenja troškova gradskih operacija, povećanje razine sigurnosti, bolje prilagođavanje gradskih usluga potrebama građana, stvaranje održive infrastrukture te poticanje ekonomskog razvoja. Također, pametni gradovi mogu doprinijeti smanjenju ekološkog otiska, unaprjeđenju kvalitete zraka i vode, te smanjenju buke i zagađenja.

Ipak, uz sve navedene prednosti, postoji i niz izazova vezanih uz implementaciju pametnih tehnologija u gradskom okruženju. Jedan od najvećih izazova je osiguravanje sigurnosti podataka i privatnosti građana te zaštita od cyber napada. Također, bitno je osigurati inkluzivnost i pristupačnost digitalnih tehnologija za sve građane, bez obzira na socijalni, ekonomski ili dobni status. Nastanak pametnih gradova odgovor je na izazove modernog urbanog života i prilika za unaprjeđenje kvalitete života građana. Kroz tehnološki napredak i integraciju digitalnih alata, gradovi imaju priliku postati učinkovitija, održivija i ugodnija mjesta za život. Međutim, važno je naglasiti potrebu za transparentnošću, inkluzivnošću i respektom prema privatnosti građana, kako bi se osiguralo da pametni gradovi zaista služe dobrobiti svih svojih stanovnika. Najveće trgovačko i financijsko sjedište, a ujedno i glavni grad Švicar-

28 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika
Slika 1. Grad Zürich (izvor: SmartCitiesWorld) Slika 1. Grad Zürich (izvor: SmartCitiesWorld) Nives Domjan Kačarević, univ. mag. ing. traff.

ske Konfederacije je Zürich koji trenutno broji oko 400.000 stanovnika. Prema IMD Smart City Indexu grad je, uz Oslo (Norveška) i Canberru (Australija) proglašen pametnim gradom 2023. godine zbog svoje sveobuhvatne strategije koja se usmjerava na inovativna rješenja za promet, energiju, upravljanje otpadom i javne usluge. Ovaj grad nije samo napredan u tehničkom segmentu, već ima napredne politike koje promiču cjelokupnu održivost. Jedan od ključnih razloga zašto je Zürich proglašen pametnim gradom je zbog njegove sposobnosti da koristi tehnologiju kako bi poboljšao kvalitetu života građana. Grad je implementirao inovativne sustave za upravljanje prometom, koji smanjuju gužve i poboljšavaju sigurnost na cestama. Također, Zürich ima napredne sustave za upravljanje energijom koji potiču upotrebu obnovljivih izvora energije. Osim toga, Zurich se ističe svojom politikom upravljanja otpadom, koja promiče reci -

kliranje i smanjuje količinu otpada koji se deponira. Grad također ima napredne sustave za pružanje javnih usluga, kao što su sustavi za informiranje građana o događanjima, raznim uslugama ili pomoć u slučaju hitnih situacija. Sve ove inovacije čine Zürich gradom koji je spreman za budućnost i koji brine o svojim građanima. Dodatno, Zürich se ističe i po svojoj politici održivosti koja se odnosi na zaštitu okoliša, društvenu inkluzivnost i ekonomsku održivost. Grad aktivno promiče održivu gradnju i transport te radi na smanjenju emisija stakleničkih plinova. Osim toga, Zürich se zalaže za pravednost, te radi na smanjenju društvenih nejednakosti kako bi svaki građanin imao jednake mogućnosti. Uz sve navedeno, Zürich je i centar inovacija i tehnološkog razvoja, što ga čini poželjnim mjestom za život i rad. Grad će ulagati u istraživanja i razvoj inovativnog visokotehnološkog poduzetništva. Grad je privukao mnoge stručnjake te

različita poduzeća koje žele surađivati s lokalnom zajednicom i implementirati najnovije tehnologije. Sve ovo zajedno čini Zürich gradom budućnosti, znajući da slijedi najnovije trendove i tehnologije kako bi poboljšao kvalitetu života svojih građana.

„Strategija grada Zürich 2035“ ambiciozan je plan koji ima za cilj uspostaviti grad kao jedan od najnaprednijih i najodrživijih gradova na svijetu. Ova strategija fokusira se na različite aspekte grada, uključujući urbanistički razvoj, održivost, ekonomski rast, kvalitetu života građana i povezanost s ostalim gradovima na globalnoj razini. Jedan od ključnih elemenata strategije je održivi urbanistički razvoj. Grad Zürich će se fokusirati na izgradnju energetski efikasnih zgrada, razvoj održivog javnog prijevoza i povećanje zelene površine u gradu. Također, grad će se fokusirati na razvoj obrazovnih i kulturnih institucija, kao i na unaprjeđenje javnih usluga.

Zaključno, proglašenje Züricha pametnim gradom 2023. godine potvrđuje njegovu predanost inovacijama te održivom razvoju što potvrđuju i ostali projekti kao: „Zürich 2030“, „Zürich Smart City“, „Zürich Lake Promenade“ i „Zürich Housing Initiative“. Zahvaljujući naprednim tehnologijama, inovativnim politikama i održivim praksama, Zürich svakako zaslužuje titulu pametnog grada i postavlja standarde za ostale gradove širom svijeta. Važno je da se razvoj pametnih gradova provodi promišljeno, uz uvažavanje svih potreba i zahtjeva građana kako bi se postigla ravnoteža između tehnološkog napretka i ljudskih potreba. U konačnici, pametni gradovi imaju potencijal za donošenje pozitivnih promjena u društvu, ali je ključno da se prilikom implementacije tehnologija vodi računa o etičkim i moralnim pitanjima kako bi se osiguralo da napredak bude koristan za sve, a ne samo za pojedince. ST

www.suvremena.hr 29
Slika 2. Digitalni informacijski totem (izvor: ST Digital) Slika 2. Digitalni informacijski totem (izvor: ST Digital )

Predstavljamo DC Zdenčina novi logističko distributivni centar Orbico Grupe

Značajno proširenje poslovnih aktivnosti i nova radna mjesta

DC Zdenčina novi je logističko distributivni centar Orbico Grupe, nalazi se u poslovnoj zoni Gornja Zdenčina i predstavlja najveći svoje vrste unutar 20 zemalja u kojima posluje Orbico. Projekt se sastoji od dvije faze ukupne površine 64.000m2 s kapacitetom od više od 100.000 paletnih pozicija.

Gradnja i opremanje su u završnoj fazi. Postavljanje regalnih segmenata, IT infrastrukture, IT sustava, sigurnosnih sustava uglavnom je odrađeno i trenutno je u fazi testiranja. Obzirom da su radovi i opremanje u završnoj fazi, uz pripremljeni tim, preuzimanje LDC-a i start operacije s lokacije Zdenčina može se očekivati ubrzo, u drugom kvartalu ove godine.

Gradnja centra predstavlja značajno proširenje poslovnih aktivnosti što posljedično podrazumijeva i dodatna zapošljavanja, ali i ši -

renje portfolija novih partnera te razvoj dodanih usluga koje nudimo našim partnerima.

Sam centar biti će opremljen raznim sustavima automatizacije s primarnim fokusom na shuttle sustav skladištenja i sekundarnim na autonomnu robotsku tehnologiju.

Shuttle, odnosno zatvoreni sustav, omogućava brže i preciznije slaganje robe, smanjujući prazni hod operatera prilikom vožnje i slaganja robe po tradicionalnom modelu. Isti zamjenjuje naprednim tehničkim rješenjem gdje sustav dovozi robu do operatera, što gene -

rira nekoliko puta veću poslovnu učinkovitost. Spomenuto rješenje pogodno je za B2C korisnike, jer omogućava kratko vrijeme za pripremu i isporuku robe.

Autonomna robotska rješenja omogućavaju svojevrsni ‘plug and play’ princip, odnosno jednostavnu implementaciju, te su sposobna odrađivati zadatke u suradnji s radnom snagom. Samim time olakšavaju se i ubrzavaju svakodnevne aktivnosti transporta, slaganja i pripreme robe na siguran način.

LDC Zdenčina bit će centar distributivnih aktivnosti za Hrvatsku i

30 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

Sloveniju s naglaskom na distributivni segment robe široke potrošnje i kozmetike, ali isto tako i za brojne partnere segmenta ugovorne logistike.

Isti će uz DC Ivanić Grad i DC Ljubljanu činiti velik oslonac za najbolji i najveći lanac opskrbe u regiji uz ukupni skladišni kapacitet od 110.000 m2 , više od 130.000 pa -

letnih pozicija, velik broj djelatnika, dostavnih vozila te napredna tehnička rješenja i sustave automatizacije.

Uredništvo

www.suvremena.hr 31

Geoprometni položaj i značaj Republike Hrvatske

Ndor (Salzburg – Graz – Ljubljana –Zagreb – Beograd – Niš – Skoplje – Veles – Solun) ogranak A (Graz –Maribor – Zagreb).

Geoprometni položaj i značaj Republike Hrvatske

a tri Pan-Europske prometne konferencije održane od 1991. do 1997. definirano je deset paneuropskih koridora, čiji cilj je bio razvoj infrastrukture prioritetnih koridora, bolja komunikacija među zemljama obuhvaćenim na pojedinom koridoru kako bi se unaprijedio protok na graničnim prijelazima, te poticanje razvoja intermodalnog transporta. Republika Hrvatska tada se našla na tri koridora, a to su V koridor (Venecija – Trst/Kopar – Ljubljana – Budimpešta – Bratislava – Užgorod –Lavov) ogranak B (Rijeka – Zagreb – Budimpešta), VII koridor, ujedno i jedini riječni (unutarnji plovni put Beč – Crno more) te X kori-

Razvojem tih koridora te pristupom Europskoj uniji dodatnih zemalja, 2013. donesene su smjernice Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, s ciljem jedinstvene i integrirane europske prometne mreže, a koja bi uklonila razlike među istočnim i zapadnim dijelovima Unije. Transeuropska prometna mreža EU (TEN-T) obuhvaća željeznice, unutarnje plovne putove, priobalne plovne putove i ceste koje povezuju gradska čvorišta, morske i riječne luke, zračne luke i terminale.

Definirana je dvoslojna struktura i to kao Sveobuhvatna mreža (sastoji se od svih postojećih i planiranih prometnih infrastruktura transeuropske prometne mreže, kao i od mjera kojima se promiče učinkovita i društveno i ekološki održiva upotreba takve infrastrukture) te Osnovna mreža (sastoji se od onih dijelova sveobuhvatne mreže koji su od najveće strateške važnosti za postizanje ciljeva za razvoj transeuropske prometne mreže).

Na tri Pan-Europske prometne konferencije održane od 1991. do 1997. definirano je deset pan-europskih koridora, čiji cilj je bio razvoj infrastrukture prioritetnih koridora, bolja komunikacija među zemljama obuhvaćenim na pojedinom koridoru kako bi se unaprijedio protok na graničnim prijelazima, te poticanje razvoja intermodalnog transporta. Republika Hrvatska tada se našla na tri koridora, a to su V koridor (Venecija – Trst/Kopar – Ljubljana – Budimpešta – Bratislava –Užgorod – Lavov) ogranak B (Rijeka – Zagreb – Budimpešta), VII koridor, ujedno i jedini riječni (unutarnji plovni put Beč – Crno more) te X koridor (Salzburg – Graz – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Niš – Skoplje – Veles – Solun) ogranak A (Graz – Maribor – Zagreb).

Slika 1. Pan europski prometni koridori (Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, 1999)

Slika 1. Pan europski prometni koridori (Izvor: Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, 1999)

Tom je prilokom definirano devet koridora Osnovne prometne mreže EU kao okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 38 ključnih zračnih luka (s uključenom zračnom lukom Zagreb te Lukom Rijeka) sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja. Tih devet koridora postali su prioritet prometne politike Europske unije. Hrvatska, tada još nije bila članica EU, i prema toj Uredbi bila je pozicionirana na dva europska koridora. Mediteranski koridor je cestovna i željeznička mreža koja povezuje jug Iberijskog poluotoka, preko španjolske i francuske obale preko Alpa prema mađarsko-ukrajinskoj granici, a njegov sastavni dio je i bivši Vb koridor, odnosno pravac Rijeka – Zagreb – Budimpešta. Rajna-Dunav koridor povezuje Strasbourg, Frankfurt, Beč, Bratislavu, Budimpeštu, a kroz RH čine riječne dionice

32 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika
Razvojem tih koridora te pristupom Europskoj uniji dodatnih zemalja, 2013. donesene su smjernice Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, s ciljem
izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek, Sveučilište Sjever

Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod.

Revizijom Uredbe, a stupanjem na snagu u travnju 2024. uvršteno je novih 802 km pruga te novih 706 km autocesta na Europske prometne koridore (ETC). Cilj revizije je učiniti prometnu mrežu EU-a sigurnijom, održivijom, bržom i prikladnijom za njezine korisnike. Naglašeno je da više ljudi treba ići vlakom, a više robe treba prevoziti željeznicom, unutarnjim plovnim putovima i pomorskim prijevozom na kraćim relacijama.

Tako sada koridor Baltičko more – Jadransko more obuhvaća dionicu autoceste Zagreb-Split (Bosiljevo-Split) te dionicu željezničke pruge Zagreb – Split (dio OštarijeSplit), a time su luke Split i Ploče postale luke osnovne mreže. Isto tako, u sveobuhvatnu mrežu do-

dano je novih 356 km željezničkih pruga (npr., istarske i podravske dionice pruga), 250 km cesta (npr., Zagvozd – Imotski – DG), 8 novih

TEN-T-a trebale bi biti dostupne usluge za povrat tereta. Svi veliki gradovi trebali bi razviti održive urbane akcijske planove za promicanje mobilnosti s nultom stopom emisija.

luka (Korčula, Stari Grad, Hvar, Supetar, Preko, Rogač, Rab i Cres uz već postojeće Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Ploče, Dubrovnik i Split) i 5 novih urbanih čvorova (Osijek, Varaždin, Zagreb, Rijeka i Split), čime Republika Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi.

Ovime je Republika Hrvatska dodatno učvrstila svoj geoprometni položaj, a time se pružaju dodatne mogućnosti za daljnji razvoj cijelog prometnog sustava.

Kako bi se riješile veze koje nedostaju i modernizirala cijela mreža, trebalo bi poboljšati standarde kvalitete. U tu bi svrhu glavne željezničke pruge TEN-T-a trebale omogućiti vlakovima da putuju brzinom od 160 km/h ili brže do 2040. Kanali i rijeke moraju osigurati dobre uvjete plovidbe tijekom minimalnog broja dana godišnje.

Trebalo bi poboljšati terminale za pretovar, a na željezničkoj mreži TEN-T-a trebale bi biti dostupne usluge za povrat tereta.

Slika 2. Osnovna transeuropska prometna mreža (izvor: ec.europa.eu)

Slika 2. Osnovna transeuropska prometna mreža (izvor: ec.europa.eu)

Svi veliki gradovi trebali bi razviti održive urbane akcijske planove za promicanje mobilnosti s nultom stopom emisija.

www.suvremena.hr 33
ST

Lagermax Logistics Croatia i Lagermax Autotransport

L agermax Logistics Croatia dio je Lagermax Grupe koja je na hrvatskom tržištu prisutna od 1998. godine. Djelovala je najprije kao specijalizirana tvrtka za logistiku vezanu uz automotive segment (transport i logistika novih automobila) – Lagermax Autotransport, a do danas je, prevezla više od 1,100.000 vozila u RH i Europi.

2000. godine osnovana je i druga tvrtka – Lagermax Logistics Croatia koja danas, osim sjedišta u Luci pokraj Zagreba, posluje u regionalnim centrima u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku i Koprivnici, te su zaslužili lidersko mjesto na području logistike, transporta, skladištenja i distribucije različitih roba.

Cijela grupacija u Hrvatskoj trenutno zapošljava 550 djelatnika,

s ukupnim ostvarenim prometom od 53,4 milijuna eura u 2022. godini i do sada je investirala na hrvatskom tržištu više od 85 milijuna eura.

Prepreke u radu i prednosti rada u RH

Od 2000. godine prema danas, zahtjevi klijenata su se drastično izmijenili – od nekadašnjeg izmješta -

nja proizvodnje i zaliha na Daleki Istok do danas suprotnog trenda – klijenti zahtijevaju da im roba bude bliže kupcu.

Stoga su, osluškujući tržište krenuli u investiranje u nova skladišta.

Na području RH prisutan je, u tom periodu, nedostatak kvalitetnih skladišta koja bi svojim značajkama odgovarala uvjetima velikih međunarodnih klijenata.

34 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika Lagermax Grupa

Prepreku poslovanja čini i nedostatak radne snage, posebice djelatnika skladišta i vozača kojima je omogućena veća mobilnost te odlaze u druge zemlje.

Svakako treba naglasiti kako sve to uzrokuje pad kvalitete i manju produktivnost u radu.

Velika je prepreka i snažna sezonalnost poslovanja u Hrvatskoj uzrokovana turističkom sezonom što još više produbljuje problem nedostatka kvalitetne radne snage u vrhuncu sezone.

Strateške odrednice i pozicioniranje

Strateške su odrednice fokus na razvoju ekoloških rješenja u cilju očuvanja okoliša. Stoga su već izgradili solarnu elektranu (na krovu novog skladišta u Luci), ukupne jačine 480 kw što zadovoljava po -

trebe Lagermax grupe u RH. Investicija u solarnu elektranu u skladu je sa jednim od primarnih strateških ciljeva RH ekološke i energetske tranzicije za klimatsku neutralnost. Time će Lagermax pokriti 80% potrošnje električne energije energijom iz obnovljivih izvora.

Lagermax Logistics Croatia kupcima konstantno nudi nove inovacije u sektoru logistike, što se u posljednje vrijeme odražava i na prodaju paleta iz vlastite proizvodnje. Drvene palete najčešće su korištena transportna ambalaža u svijetu i mogu se lako reciklirati ili popraviti bez negativnog utjecaja na okoliš. Strateški cilj za iduću 2025. godinu je plan izgradnje novog skladišta u Rijeci čime bi s postojećih 8.000 m2 povećali svoje skladišne kapacitete za dodatnih 20.000 m2 . Proširenje kapaciteta bazira se na intenciji izgradnje novog kontejnerskog terminala u Rijeci. Time će se značaj -

no povećati kapacitet u prihvatu kontejnera, a služit će kao glavna ulazna točka u zemlje i tržišta zaleđa Europe. Početak radova planira se za početak 2025.

Otvaranje novih skladišnih kapaciteta rezultat je intencije da klijentima pruže najbolje logističke koncepte kojima će ostati tržišni lider u logistici, transportu skladištenju i nacionalnoj distribuciji različite robe. Uz prilagođena logistička rješenja, biti će proaktivni faktor u budućnosti koji donosi tehnološki napredak i e-mobilnost u opskrbnim lancima.

Područje logistike kao struke, njen razvoj i budućnost

Napredna tehnološka rješenja utjecala su na snažan razvoj logističkog poslovanja. Žestokim razvojem tržišta – posebice eCommerce-a, pred logističare se postavljaju sve veći zahtjevi za brzom i točnom isporukom. Kupci žele biti obaviješteni o svakom statusu svojih narudžbi, žele fleksibilnost i informacije.

Danas je više nego ikada potrebno pronaći učinkovita rješenja i reagirati promptno (anticipirati i dati rješenja za izazove) kao odgovor na zahtjeve uzrokovane stalnim promjenama lanaca opskrbe (radi bolesti, ratova, kriza, klimatskih nepogoda).

Posljedica toga su tehnološka rješenja pod „palicom“ razvoja umjetne inteligencije, automatizacije skladišnih procesa, digitalizacije poslovanja. Upravo tim putem treba krenuti svaki ozbiljan logističar kako bi mogao dodatno analizirati i preusmjeriti logističke operacije radi optimiziranih radnih procesa i produktivnosti i time nadomjestiti nedostatak radne snage.

Budućnost logistike u tom pogledu je izazovna i sveobuhvatna te uključuje nove tehnologije, nova radna mjesta i usmjerenost za nove solucije i rješenja. ST

www.suvremena.hr 35

Logistika nastupa na sajmovima

Sajmovi su jedan od najsigurnijih načina stjecanja poslovnih kontakta, izlaganja proizvoda, predstavljanje usluga, upoznavanja sa konkurencijom i svjetskim trendovima i, naravno, sklapanja poslova.

Svake godine deseci tisuća poduzeća izlažu svoje proizvode na stotinama tisuća kvadratnih metara, pred više milijuna posjetitelja svjetskih sajmova. Prisustvo na domaćim i međunarodnim sajmovima jedan je od osnovnih načina putem kojeg se poduzeće može predstavi postojećim klijentima (nudeći nove proizvode) i potencijalnim klijentima (nudeći cjelovita rješenja i proizvode).

Specifičnost je sajmova što u kratkom vremenu od nekoliko dana (koliko obično traju sajmovi) prodajni predstavnici poduzeća mogu

sresti brojne (potencijalne) partnere, za što bi im trebalo puno vremena i puno prijeđenih kilometara. Ovako, sajmovi su rijetka prigoda kada kupci (klijenti) dolaze prodavačima. Stoga je logistika nastupa na sajmovima važan dio organizacije nastupa.

Istraživanja pokazuju da u prosjeku, bez obzira na veličinu sajma, posjetitelji zapamte samo 10 do 12 izlagača. Što to znači za tvrtke koje plaćaju prostor da bi predstavile svoje proizvode ili usluge potencijalnim kupcima? Kako da nastup sajmu bude logistički precizno organiziran, da bi postigao očekivani uspjeh?

Planiranje i odabir sajma

Organiziranje nastupa na sajmu složen je i dugotrajan proces koji

često počinje i godinu dana prije početka manifestacije na kojoj želite izlagati. Prije nego što odlučite na kojim sajmovima ćete izlagati dobro je da ih prije toga posjetite ili da temeljito proučite web stranicu i objave na društvenim mrežama sajmova na kojima izlažu poduzeća iz istog ili sličnih poslovnih sektora.

Pogledajte dobro kako su se druga poduzeća predstavila, što je to što privlači pozornost te kako izgledaju njihovi promotivni materijali. Pogledajte što je to što drugi rade i provjerite je li vaše poduzeće spremno poduzeti taj marketinški korak. Kad ste odlučili da možete izlagati na sajmu, kao i da je to potrebno, sljedeći korak je odabir odgovarajućeg sajma. Saznajte koji su sve sajmovi na kojima se predstavljaju poduzeća iz sektora vašeg po -

36 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika
doc. dr. sc. Saša Petar

duzeća, kao i kakvog su karaktera (lokalni, regionalni ili medjunarodni, da li su usko specijalizirani ili široka javnost ima pristup i dr).

Poželjno je da kontaktirate organizatore sajma i zamolite ih da vam pruže sve neophodne informacije o njemu. Oni će vam poslati paket informacija koje sadrže plan sajma, troškove, instrukcije za prijevoz eksponata, upit za hotelsku rezervaciju, prijavu i pravila sajma. Prvi kontakt s organizatorima, u velikom broju slučajeva, potrebno je uspostaviti najmanje godinu dana unaprijed.

Nakon što izaberete sajam na kojem želite nastupiti, sljedeći je korak zakup prostora. Prije nego što pošaljete prijavu organizatoru provjerite sve uvjete izlaganja na sajmu, kao i uvjete za otkaz zakupljenog prostora. Potvrdu o prijemu prijave dobit ćete od organizatora sajma, a uz potvrdu često stiže i profaktura za plaćanje zakupa prostora.

Štand

Nakon što ste izabrali koji prostor želite zakupiti, potrebno je odlučiti o izgledu štanda na kojem ćete predstaviti vaše poduzeće. Štand na sajmu često će biti prvo što će posjetitelji, potencijalni partneri, saznati o vašem poduzeću. Tip i dimenzije štanda koji ćete na tom prostoru izgraditi zavisi od vrste i količine proizvoda koje ćete izlagati, ali i od budžeta koji planirate potrošiti. Dok prostor isključivo možete zakupiti od organizatora sajma, kod dizajna i konstrukcije štanda imate veći izbor. Veliki broj sajmova brojnim povlasticama ili tipskim paketima (zakup prostora, konstrukcija i izgradnja štanda, dodatni namještaj, itd.) dodatno stimulira poduzeća da izlažu na taj način.

Također, možete izabrati da vaš štand projektiraju i izgrade specijalizirane agencije koje pružaju

širok spektar usluga (projektiranje i izgradnju štanda, dizajn i tisak promotivnih materijala i reklama, usluge prevoditelja i hostesa, itd).

Osoblje

Osoblje koje predstavlja vaše poduzeće treba svojom pojavom, znanjem i poslovnošću upotpuniti cjelokupan natup kojim se vaše poduzeće želi predstaviti (potencijalnim) klijentima. Da bi vaše poduzeće bilo najbolje predstavljeno, potrebno je da osoblje na štandu bude kvalificirano, da zna jezik koji se koristi na sajmu i da bude dobro informirano o proizvodima koje predstavlja, cijenama i uvjetima prodaje.

Izlaganje na sajmu predstavlja mogućnost da vaši poslovni partneri vide vaše poduzeće tako kako vi želite. Prilikom izlaganja, potrebno je obratiti pažnju i na sitnije detalje koji će pokazati vašu profesionalnost.

Šest sajamskih grijeha

Sajamski nastup je idealna prilika za svakog izlagača da velikom broju zainteresiranih kupaca kroz izravan kontakt pokaže najbolje strane svojeg proizvoda ili usluge. Ipak, unatoč svim pripremama za što kvalitetnije izlaganje, izlagači često znaju upasti u zamku te napraviti neke osnovne grješke pri izlaganju.

Najmanje je šest velikih grješaka (sajamskih grijeha) koje možemo eliminirati primjenom znanja iz ovog teksta.

1. Zanemarivanje ciljeva izlaganja – za svako je izlaganje na sajmu izrazito bitno postavljanje ciljeva koji se izlaganjem namjeravaju ostvariti. Upravo bi ciljevi izlaganja trebali ujediniti korporativne marketinške ciljeve, te poslužiti kao temelj za njihovo ostvarivanje.

2. Nepoznavanje pravila izlaganja – izrazito je važno čitati priruč-

nik za izlagače, rasporede izlaganja, predavanja, informacije o prijavi, svim dodatnim uslugama, dostavi robe, promociji i oglašavanju na sajmu. Upravo će informiranost i pravovremena prijava za izlaganje donijeti znatne uštede, ponekad i do 20%.

3. Nepripremljenost prodajnog osoblja – često se događa da uloženo vrijeme, novac i trud u organizaciju izlaganja na sajmu padnu u drugi plan zbog lošeg odabira i nepripremljenosti prodajnog osoblja. Ljudi koji predstavljaju tvrtku njeni su ambasadori i upravo radi profesionalnog imidža tvrtke koji se želi projicirati prema javnosti trebaju biti pripremljeni i obučeni za izlaganje.

4. Negostoljubivost – svi su posjetitelji sajma vaši gosti, unatoč činjenici da se većina njih zadrži samo nekoliko minuta na vašem štandu. Izrazito je važno fokusirati se na potrebe svakog posjetitelja postavljajući mu pitanja koja će vam omogućiti da otkrijete koji su mu interesi i kakve informacije o vašoj tvrtki i proizvodima posjetitelja zanimaju.

5. Neznanje – koja je svrha posjedovanja najnovije opreme ako nitko od vašeg osoblja na sajmu ne zna kako se njom rukuje? Svakako komunicirajte s članovima svojeg prodajnog tima i osigurajte da svi poznaju proizvode koje prezentirate, te da su upoznati sa izvedbenim mogućnostima svakog proizvoda.

6. Lijenost – vaš posao ne prestaje kada sajam završi. Izrazito je važno kontaktirati sa svim zainteresiranim posjetiteljima nakon sajma, jer je upravo ostvarivanje novih kontakata jedan od temeljnih ciljeva izlaganja. Jedan je od imperativa izlaganja svakako odrediti načine i metode uz pomoć kojih će se poslijesajamski kontakti razvijati. ST

www.suvremena.hr 37
U cargo-partneru zamolili smo za par riječi o njima i njihovom pogledu na budućnost logistike

Logistika

ključni dio globalne ekonomije

Cargo-partner je vodeća međunarodna tvrtka u logistici i špediciji s gotovo 40 godina iskustva, posvećena pružanju opsežnih rješenja za skladištenje te zračni, pomorski, cestovni i željeznički transport. Naša tvrtka se ističe kroz visok standard kvalitete usluge, stalne inovacije i održivost. Nedavno smo otvorili i Logistički centar u Zagrebu, suvremeni objekt koji simbolizira našu predanost napretku i tehnološkoj integraciji u sve segmente našeg poslovanja. Ovaj

centar predstavlja ključnu točku u našoj strategiji za daljnje jačanje logističkih operacija u regiji.

Počeci u Hrvatskoj?

cargo-partner započeo je svoje poslovanje u Hrvatskoj 1996. godine i brzo se etablirao kao jedan od vodećih pružatelja logističkih usluga. S centralom u Zagrebu, tvrtka danas broji više od 100 zaposlenika raspoređenih na tri lokacije širom zemlje. Zahvaljujući strateškoj poziciji i modernoj infrastruk-

turi, uspješno povezujemo lokalno tržište s globalnim tokovima robe, što našim klijentima osigurava efikasnost i pouzdanost u svim segmentima logističkog lanca.

Prepreke i prednosti

Među najvećim preprekama u našem radu su složene carinske procedure, infrastrukturni izazovi i poteškoće u dostavi robe do krajnjih destinacija, koje otežavaju brzu distribuciju i zahtijevaju stalnu inovaciju i prilagodbu. Inten -

38 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

zivna konkurencija na tržištu logistike u Hrvatskoj dodatno potiče potrebu za inovativnošću kako bismo ostali relevantni i konkurentni. Složeni regulatorni okviri mogu predstavljati izazov, posebno u područjima poput carinskih procedura i radnih propisa. Međutim, strateška pozicija Hrvatske na raskrižju ključnih europskih prometnih koridora nudi značajne prednosti, omogućavajući efikasan transport robe unutar Europe. Postojeća infrastruktura poput luka i željezničkih pruga olakšava transport robe, dok kvalitetna radna snaga s iskustvom u logistici čini Hrvatsku povoljnim mjestom za daljnji razvoj našeg poslovanja. Ove prednosti pružaju temelj za daljnje unaprjeđenje i rast u sektoru logistike, posebno s obzirom na rastuću e-trgovinu i potrebu za efikasnim logističkim rješenjima.

Strateške odrednice

cargo-partner u Hrvatskoj ima nekoliko ključnih strateških odrednica koje oblikuju našu strategiju i pozicioniranje na tržištu. Osnovne odrednice uključuju inovaciju i tehnologiju, kvalitetu usluge, globalnu prisutnost te održivost. Kontinuirano ulažemo u nove tehnologije kako bismo unaprijedili naše usluge i procese, čime nastojimo pru -

žiti vrhunsku uslugu našim klijentima. Fokusirani smo na pružanje pouzdanih i efikasnih logističkih rješenja koja zadovoljavaju potrebe naših klijenata, s naglaskom na smanjenje negativnog utjecaja na okoliš i povećanje efikasnosti operacija. S preko 160 ureda u više od 40 zemalja, naša globalna prisutnost omogućuje nam da pružamo

usluge visoke kvalitete širom svijeta. Kao članica japanske NX grupe, cargo-partner osigurava dodatnu pokrivenost i mrežu partnera i kontakata globalno, što pojačava naše pozicioniranje na tržištu. Ovaj međunarodni doseg kombiniran s lokalnim znanjem i resursima omogućuje nam da se izdvojimo kao pouzdan partner za sve vrste logističkih potreba u Republici Hrvatskoj, osiguravajući konkurentnost i pružanje vrhunskih logističkih rješenja prilagođenih budućnosti logistike.

vremenu, optimizaciju ruta, upravljanje zalihama i poboljšanje sigurnosti. Očekuje se da će budućnost logistike obilježiti autonomna vozila, dronovi za dostavu, pametna skladišta i potpuno povezani logistički lanci, što omogućuje brže, jeftinije i ekološki prihvatljivije prijevoze robe. U cargo-partneru pratimo ove trendove i implementiramo nove tehnologije kako bismo optimizirali logističke procese i poboljšali kvalitetu usluga. Naš logistički centar u Zagrebu, koji se prostire na 20.000 m², primjer je kako primjenjujemo te tehnologije u praksi, čime se izdvajamo na tržištu i pružamo vrhunska rješenja prilagođena budućnosti logistike.

Logistika će i dalje biti ključna za uspjeh mnogih industrija, a mi logističari moramo ostati fleksibilni, inovativni i spremni na stalno učenje kako bi se prilagodili promjenama i iskoristili nove prilike koje tehnologija donosi.

Logistika, kao ključni dio globalne ekonomije, danas igra važnu ulogu u svakodnevnom životu, a s porastom e-trgovine i globalne povezanosti nudi izazove, ali i prilike za inovacije i napredak. Razvoj tehnologija poput Interneta stvari (IoT), umjetne inteligencije (AI) i blockchain tehnologija potpuno transformira ovu branšu, omogućujući praćenje pošiljki u stvarnom ST

www.suvremena.hr 39

Logistika budućnosti

Vizija produktivnosti i ekološke odgovornosti

Uvod

Logistika, vitalna osnova međunarodne trgovine i poslovanja, stoji na rubu velikih promjena. Pogledom prema bližoj budućnosti, mogu se uočiti ključni obrasci i tehnološke inovacije spremne revolucionirati logistiku. U ovom članku istražit će se kako bi logistika uskoro mogla izgledati, s naglaskom na to kako će inovacija, održivost i automatizacija preoblikovati načine transporta, skladištenja i dostavu robe.

Promišljanje i sustavno sagledavanje lanaca opskrbe kao i promjene paradigme u okolini organizacije koja je oblikovana novim tehnologijama koje proizlaze iz tehnologija Industrije 4.0 i Industrije 5.0 neophodno je kako bi se osigurala konkurentnost organizacija u dugom roku. Treba naglasiti i imperativ održivosti i naglašavanja važnosti smanjenja zelenog otiska tj.

upotrebu resursa iz zelenih i ekološki prihvatljivih izvora.

Drugim riječima, okolina u kojoj posluju današnje organizacije dinamički je turbulentna i podložna je promjenama koje su prouzročene globalnim krizama, odnosno geopolitičkim i geoekonomskim napetostima. Sve nabrojeno predstavlja izazov kako za organizacije tako i za lance opskrbe.

Izazovi današnjice

Jedan od temeljnih izazova s kojima se susreću današnje tvrtke kao dionici lanca opskrbe pravovremeno je osiguranje svih resursa neophodnih za normalno funkcioniranje lanca opskrbe. Zbog geopolitičkih događaja kao i stanja vezanog uz međunarodno trgovinsko poslovanje, prijašnjeg trenda stvaranja produženih lanaca opskrbe, jedan od izazova je i osiguranje optimalne razine učinkovitosti lanca

opskrbe što podrazumijeva između ostaloga i upravljanje kapacitetima s jedne strane, a s druge strane upravljanje troškovima.

Nadalje, postepeno sazrijevanje tehnoloških inovacija sadržanih u Industriji 4.0 i prelazak na koncept Industrije 5.0 sa sobom donosi i značajne promjene koje su vezane uz kompetentnost ljudskih potencijala, odnosno kompetentnost organizacije u cjelini s obzirom na to da implementacija novih tehnologija koje se temelje na Industriji 4.0 te Industriji 5.0 posljedično rezultiraju i potrebnom za drukčijim kompetencijama zaposlenika.

No, kao jedna od važnijih tehnologija koja se spominje danas u kontekstu optimizacije procesa i sposobnosti tvrtki koje su uključene u lanac opskrbe za predviđanje i prilagodbu novonastalim uvjetima je umjetna inteligencija i stvaranje tzv. big data baza na temelju ko -

40 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

jih umjetna inteligencija može provoditi analizu scenarija i predlagati potencijalne pravce djelovanja, odnosno optimalne alternative.

Također treba naglasiti i imperativ održivosti koji je sve više naglašen s obzirom na izazove vezane uz emisije štetnih plinova u atmosferu kao i imperativ zelene tranzicije lanaca opskrbe. U tom kontekstu tvrtke se susreću s izazovima vezanim uz zeleno promišljanje svojeg rasta i razvoja potrebnom analize zelenog otiska svojih dobavljača s jedne strane, a s druge strane i cjelokupnog lanca opskrbe.

Osim toga, pandemija SARS CoV-2 virusa ukazala je na slabosti produženih lanaca opskrbe i naglasila važnost promišljanja skraćenog lanca opskrbe tj. fokusa na dobavljače koji se nalaze u neposrednoj blizini organizacije. Skraćivanje lanaca opskrbe donosi sa sobom i izazov upravljanja kapacitetima s obzirom na to da uključivanje novih dobavljača sa sobom donosi izazov njihove pouzdanosti s aspekta mogućnosti da zadovolje, s aspekta količine, potrebe za resursima koje imaju organizacije koje ih angažiraju.

Što donosi budućnost?

Kroz 10 godina, lanci nabave postat će izuzetno efikasni, potpomognuti sofisticiranom analizom podataka, prediktivnim formulama i Internetom stvari (IoT). Tvrtke će imati trenutačni pristup informacijama

o cijelom svom lancu nabave, što će im omogućiti optimizaciju ruta, smanjenje vremena tranzita, minimiziranje troškova nošenja zaliha i brzu prilagodbu promjenjivim tržišnim okolnostima. Ta preciznost povećat će isplativost te zadovoljstvo kupaca.

Područje logistike doživjet će značajan porast u upotrebi autonomnih vozila za transport. Samovozeći kamioni transformirat će prijevoz tereta na dugim relacijama, smanjujući troškove radne snage i poboljšavajući sigurnost. Bespilotni zračni i zemaljski dronovi bit će korišteni za kraću dostavu u gradskim područjima, povećavajući brzinu i produktivnost te smanjujući prometne gužve i onečišćenje.

Skladišta će se transformirati u visoko automatizirane, inteligentne operacije. Robotika i tehnologija automatizacije brinut će se o poslovima poput odabira, pakiranja i praćenja inventara, dok će se ljudi koncentrirati na važnije poslove poput nadzora i rješavanja problema. Takva pametna skladišta bit će strategijski smještena blizu gradskih centara, smanjujući vrijeme dostave.

Do kraja ovog desetljeća, održivost će biti ključna u logističkim aktivnostima. Dostavna vozila koja ne proizvode emisije, pokretana električnom energijom ili obnovljivim gorivima, postat će norma. Tvrtke će primjenjivati cirkularne procedure u lancu nabave, prioritetizirajući recikliranje, ponovnu upotrebu i smanjenje otpada. Eko-prijateljski materijali za pakiranje zamijenit će jednokratnu plastiku, smanjujući ekološko onečišćenje.

bave. Svaka faza logističkog procesa, od proizvodnje do otpreme, bit će dokumentirana u neizmjenjivom zapisu, smanjujući mogućnost prijevare i jamčeći legitimnost proizvoda. Pametni ugovori će se automatizirati, pojednostavljujući procese plaćanja i rješavanja.

Logistika će se morati prilagoditi kako bi se 3D printanje i proizvodnja po zahtjevu proširili. Umjesto da transportiraju gotove proizvode diljem svijeta, tvrtke će moći poslati digitalne nacrte u lokalne 3D tiskare. To će smanjiti troškove dostave, vrijeme čekanja i ekološki utjecaj konvencionalne proizvodnje i dostave.

Narednih 10 godina, kooperativne poslovne mreže transformirat će logistiku. Tvrtke će sklapati više partnerstava kako bi dijelile resurse poput skladišta i flota dostavnih vozila, poboljšavajući efikasnost i smanjujući troškove. Model ekonomije dijeljenja proširit će se na logistiku, omogućavajući manjim tvrtkama da se natječu s vodećim igračima u industriji.

Zaključak

Pogled na logistiku u budućnosti obećava okolinu definiranu neusporedivom efikasnošću, održivošću i inovacijama. Lanac nabave bit će čvrsto povezan, vođen podacima i optimiziran za brzinu i isplativost.

Blockchain sustavi omogućit će transparentnost i sigurnost tijekom cijelog lanca na -

Automatizacija će pojednostaviti procese, smanjujući potrebu za ljudskim sudjelovanjem u rutinskim zadacima. Održivost će biti neupitni dio logistike, s fokusom na smanjenje emisija i otpada.

Dok logistički sektor prihvaća ove transformacijske promjene, igrat će ključnu ulogu u oblikovanju održivijeg i povezanijeg globalnog tržišta. Da bi uspjeli u ovoj budućnosti, tvrtke će se morati brzo prilagoditi te ulagati u tehnologiju i održivost. ST

www.suvremena.hr 41

Na nekoliko pitanja odgovore smo dobili u tvrtki Quehenberger logistics

Potražnja za logističkim uslugama eksponencijalno se povećava

ST: Molim vas predstavite vašu cijenjenu organizaciju i ključna područja poslovanja, te vaše najveće poslovne uspjehe.

QL: Quehenberger logistics zajedno sa Geis grupom, kao većinskim vlasnikom na tržištu Europe, pruža logističke usluge na ukupnim kapacitetima od 2.500.000 m2 i s više od 15.000 zaposlenika. Tvrtka je certificirana i posluje prema najvišim standardima upravljanja - ISO 9001 standard kvalitete, ISO 14001 standarda koji podrazumijeva sustav upravljanja okolišem,

standard ISO 45001 odnosi se na sustave upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu, te dodatno uže specijalizirani standardi koji se primjenjuju na industriju u kojoj poslujemo - SQAS, AEO-F, GDP. Tvrtka Quehenberger logistics nudi kompletna logistička rješenja, a u Hrvatskoj zapošljava preko 500 zaposlenika i posluje na više od 70.000 m2 skladišnog prostora.

Što se poslovnih uspjeha tiče, uz one financijske mjerljive brojkama, smatram da su naši najveći uspjesi održavanje suradnje s du -

gogodišnjim klijentima, ostvarivanje novih poslovnih partnerstava te iznad svega – zadovoljstvo naših zaposlenika na kojem radimo kroz sve segmente poslovanja.

ST: Kada ste počeli s radom i kako ste organizirani u Republici Hrvatskoj

QL: Prošle je godine naša tvrtka obilježila 30 godina postojanja u Hrvatskoj. U Hrvatskoj poslujemo na 5 lokacija, u Zagrebu i Svetoj Nedelji, na kojima se nalaze logistički centri, a naša transportna mreža redovitim isporukama po -

42 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

kriva kompletnu Adria regiju i Albaniju. Poduzeće Quehenberger logistics d.o.o. prema kategorizaciji iz Međunarodnih računovodstvenih standarda ima status srednjeg poduzeća, a prema kategorizaciji Porezne uprave kao samostalne upravne organizacije Ministarstva financija Republike Hrvatske, poduzeće ima status velikog poduzeća.

Glavne značajke Quehenberger Logistics-a svakako su velika fleksibilnost, brzo donošenje odluka, know-how pristup i najvažnije od svega - odlična međusobna suradnja.

ST: Koje su najveće prepreke u radu koje vi vidite, a koje su prednosti u Republici Hrvatskoj

QL: Regulatorne postavke i infrastrukturni izazovi nedvojbeno su neke od glavnih prepreka poslovanja u Hrvatskoj, uz nepredvidivost u lancima opskrbe koja, zbog geopolitičkih prilika, nije ograničena samo na Hrvatsku.

Ako pak govorimo o prednostima, od velike je važnosti činjenica da Hrvatska geografski zauzima strateški važan položaj između Jadranskog mora i središnje Europe olakšavajući tako trgovinu i transport robe. Pristup kompletnom europskom tržištu bez carinskih barijera omogućen kroz članstvo u Europskoj uniji također je jedna od prednosti poslovanja u Republici Hrvatskoj, a razvijena turistička industrija naše zemlje pruža dodatne prilike logističarima u opskrbi turističkih destinacija.

ST: Koje su vaše strateške odrednice poslovanja i kako vidite svoje pozicioniranje na tržištu Republike Hrvatske

QL: Poslovanje gradimo kroz nekoliko glavnih aspekata – kvalitetnu uslugu, partnerstva i suradnje, te kroz kontinuirano korištenje novih i naprednijih tehnologija za poboljšanje učinkovitosti uz naglašenu svijest o održivosti. Vodeći se

ovim odrednicama, te uvažavajući specifične zahtjeve i potrebe naših klijenata, stvorili smo temelje za uspješno pozicioniranje naše logističke tvrtke na tržištu Republike Hrvatske, ali i šire.

ST: Kako vi danas vidite područje logistike kao struke, njen razvoj i budućnost

QL: Područje logistike kontinuirano se razvija globalno i u Hrvatskoj. Za primjer, rast e-trgovine za sobom povlači prilagodbu logističkih tvrtki brzom protoku robe, a potražnja za logističkim uslugama povećava se eksponencijalno. Sve ovo nosi opterećenja na postojeću infrastrukturu, pa s tim u skladu, razvoj logistike neminovno tra -

ži optimizaciju prometnih koridora i luka, što bi, posljedično, trebalo poboljšati učinkovitost logističkih operacija. Održivost je nastavila biti važan dio poslovanja, pa tako tvrtke za cilj imaju i, između ostalog, smanjiti svoj utjecaj na okoliš i prilagoditi se ekološki prihvatljivim praksama u lancima opskrbe. Potreba za prilagodbom globalnim poremećajima postala je imperativ i dio svakodnevice, a što ujedno potiče tvrtke na razvijanje otpornijih strategija za suočavanje s neočekivanim izazovima. Nadalje, fokus jest i ostat će na digitalnoj transformaciji kao i na daljnjoj implementaciji naprednih tehnologija te jačanju integracije s održivim praksama. ST

www.suvremena.hr 43

Transport u hladnom lancu

Uvod

Transport u hladnom lancu igra ključnu ulogu u očuvanju kvalitete namirnice od proizvodnje do potrošača. Možemo reći da je to proces prijevoza i skladištenja osjetljivih proizvoda poput hrane na kontroliranim temperaturama kako bi se očuvala kvaliteta i sigurnost. To obično uključuje upotrebu rashladnim ili zamrzivačkih sustava tijekom transporta kako bi se spriječilo kvarenje ili propadanje proizvoda. Održavanje hladnog lanca za vrijeme transporta vrlo je važno za neku proizvodnju. Od samog početka proizvodnje do samog kraja konzumacije, hladni i smrznuti proizvodi stalno trebaju biti na odgovarajućoj temperaturi. Ako je jedan dio u lancu opskrbe slabiji ili nedostaje, onda cijeli sustav propada. Za hladni lanac možemo reći da je određen prirodom proizvoda te pravnim zahtjevima i kvalitetom, te također moraju biti sigurni, efikasni i održavati proizvod u odgovarajućom stanju. U samome procesu upotrebljavaju se vozila s rashladnim uređajima, da se kontrolira temperatura unutar tovarnog prostora, skladišta i proizvoda, također svaki se proces prati s odgovarajućom dokumentacijom i informacijskim sustavom. Cilj logistike je u što kraćem vremenu isporučiti prehrambene proizvode i lijekove i time zadovoljiti sve zahtjeve potrošača.

Temperatura

i vrijeme prijevoza kod hladnog lanca

Temperatura u transportnom hladnom lancu obično se održava na određenim razinama kako bi se osigurala svježina i sigurnost proizvoda tijekom transporta. Točna temperatura ovisi o vrsti proizvo -

da koji se transportira. Kod prijevoza robe potrebno je redovito pratiti temperaturu na mjestima gdje se mogu zamijetiti ekstremne vrijednosti te putem mjerenja voditi evidenciju o stanju temperature. U slučaju ako dođe do neodgovarajuće temperature potrebno je propisati radnje koje se moraju odmah poduzeti kako bi se zaštitila kvaliteta i ispravnost prehrambenih proizvoda. S određenim vremenom svaki proizvod, a pogotovo ako se radi o proizvodima u hladnom lancu, mogu biti izloženi riziku od gubitka kvalitete. Uz osiguranje pravilnih uvjeta transporta koji podrazumijevaju transport na točno određenoj temperaturi rizik se značajno smanjuje. Primjerice, na temperaturi od 37°C dolazi do najvećeg broja rasta bakterija koje uzrokuju trovanje hranom, dok se na temperaturi nižoj od 5°C bakterije ne mogu razmnožavati i uzrokovati trovanje hranom. Drugim riječima, u svim dijelovima hladnog lanca temperatura treba biti ispod 5°C, a nikako ne bi smjela prelaziti više od 8°C, jer bi došlo do odstupanja i povećanja rizika od kvarljivosti proizvoda. Kod nekog voća i povrća to može biti izuzetak, te se mogu skladištiti i transportirati na nešto višim temperaturama, poput banana od kojih mogu biti na temperaturi do 15°C.

Zašto je važan nadzor temperature kod hladnog lanca?

Nadzor temperature ključan je za osiguranje sigurnosti, kvalitete i pouzdanosti hladnog lanca u distribuciji hrane i lijekova. Održavanje odgovarajuće temperature sprečava razvoj bakterija i mikroorganizama koji mogu uzrokovati kvarenje hrane. U mnogim zemljama posto -

je propisi koji zahtijevaju da se hrana skladišti na određenoj temperaturi kako bi se osigurala sigurnost potrošača. Pravilna temperatura osigurava da hrana i lijekovi zadrže svoju teksturu, okus, miris i nutritivnu vrijednost. Zato se danas koriste uređaji poput „Data Loggera“, pomoću kojih se može mjeriti temperatura u npr. tovarnom prostoru vozila u slučaju da takav prostor nije opremljen zasebnom temperaturnom sondom. Neadekvatna temperatura može dovesti do brzog razmnožavanja bakterija kao što su Salmonela ili Escherichia coli, koje mogu uzrokovati trovanje hranom kod ljudi koji konzumiraju kontaminiranu hranu.

Izazovi transporta u hladnom lancu

Implementacija i održavanje hladnog lanca može iziskivati značajne financijske resurse zbog potrebe za posebnom opremom, poput sustava koji se koriste za osiguranje mikroklimatskih uvjeta u tovarnom prostoru, skladišta i uređaja koji se koriste za kontrolu temperature. Također može doći do tehničkih problema poput prekida hlađenja ili kvarova opreme tj. kvarova koji mogu izazvati propadanje namirnica tijekom transporta, a što može dovesti do gubitka robe i financijskih gubitaka.

Brzina transporta ključna je u očuvanju svježine namirnica. Produženi transportni vremenski periodi mogu povećati rizik od propadanja, posebno u slučajevima kada se mora prevaliti velika udaljenost. Postoje strogi propisi i standardi koji reguliraju transport i skladištenje namirnica u hladnom lancu. Nedostatak usklađenosti s tim propisima može rezultirati kazna -

44 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

ma i gubitkom reputacije. Tokom prijevoza bitno je svaki proizvod osigurati, pažljivo transportirati i uvesti stroge higijenske mjere, što može biti izazovno u dinamičnom okruženju transporta.

Što ako dođe do kvara kod rashladnog sustava?

Kvar rashladnog sustava tijekom transporta u hladnom lancu može predstavljati ozbiljan problem koji zahtijeva brzu i efikasnu intervenciju kako bi se spriječile štete na namirnicama. Ako dođe do kvara, vozač ili osoblje odgovorno za transport odmah trebaju obavijestiti odgovorne osobe u svojoj organizaciji o kvaru rashladnog sustava kako bi se poduzele hitne mjere. Kod nekih vozila možemo naići na pomoćne uređaje ako dođe do kvara, a to su uređaji za hlađenje ili korištenja hladnih gelova ili leda kako bi se održala niža temperatura, a ako se kvar ne može brzo riješiti, može biti potrebno premjestiti namirnice u drugo vozilo s ispravnim rashladnim sustavom ili u hladno skladište kako bi se očuvala njihova svježina. Brza reakcija, koordinacija između uključenih strana i pravilno upravljanje situacijom, ključni su faktori u minimiziranju štete u slučaju kvara rashladnog sustava tijekom transporta u hladnom lancu. Pad temperature tijekom transporta hladnog lanca može imati

ozbiljne posljedice po sigurnost i kvalitetu namirnica. Nakon što se temperatura stabilizira, potrebno je provjeriti namirnice i ocijenite jesu li još uvijek sigurne za konzumaciju ili prodaju. Ako su namirnice pretrpjele štetu, treba ih adekvatno označiti i odvojiti od zdravih namirnica. Također je važno informirati kupce o bilo kakvim promjenama u uvjetima skladištenja i osigurati transparentnost u vezi s kvalitetom proizvoda.

Važnost data loggera

Data loggeri su nezamjenjivi alati za prikupljanje podataka o temperaturi transporta. Njihova sposobnost kontinuiranog praćenja i snimanja podataka pruža korisne informacije za analizu, planiranje i donošenje odluka. Drugim riječima, to je uređaj koji automatski prikuplja, pohranjuje i prikazuje podatke iz okoline. Obično su izvedeni kao samostalni uređaji s ugrađenom memorijom ili mogućnošću povezivanja s računalom ili drugim uređajem radi preuzimanja podataka. Njihova velika prednost je u tome što mogu kontinuirano snimati podatke bez potrebe za stalnim nadzorom. U svijetu proizvodnje bitni su u očuvanju sigurnosti hrane, praćenju temperature tijekom prijevoza i skladištenja kako bi se osiguralo da hrana ostane svježa i sigurna za konzumaciju.

Napajanje jednog loggera izvedeno je preko ugrađene baterije koja može najviše trajati do 500 dana i potrebno ga je konfigurirati preko računala. Kod transporta data logger se stavlja u kutiju te prati uvjete u kojima se zapakirani proizvodi transportiraju. Podaci dobiveni iz data loggera ukazuju na kretanje temperature u transportu, a dobiveni ispis je dokaz da je proizvod bio u kontroliranim uvjetima prilikom transporta.

Zaključak

Temperatura u tovarnom prostoru vozila u hladnom lancu od posebnog je značaja ako se govori o očuvanju kvalitete proizvoda. Uz oscilaciju temperature dolazi i do pojave rizika povezanog uz mogućnost topljenja zamrznutih proizvoda čime se ujedno javlja i rizik od pojave prisutnosti bakterija ili drugih patogena koji bi mogli ugroziti sigurnost konzumacije hrane. Osim toga, temperaturni istupi mogu rezultirati i reklamacijom, odnosno pritužbom kupca što za organizaciju znači i mogućnost pojave novih troškova vezanih uz rješavanje reklamacija, odnosno potencijalnu potrebu neškodljivog odlaganja proizvoda.

Organizacije koje provode transport s toga moraju voditi računa o temperaturi prilikom transporta, te moraju imati razvijene mehanizme pomoću kojih će moći osigurati da uvjeti u transportu ne odstupaju od zadanih vrijednosti. Treba naglasiti i potrebu za procjenom rizika temeljem koje će se identificirati na kojim mjestima se može pojaviti rizik koji može rezultirati temperaturnim istupima, a što može biti temelj za definiranje mjera za povećanje pouzdanosti transporta tj. hladnog lanca. Dakle, upravljanje rizicima je ključ i organizacije koje se bave transportom u hladnom lancu moraju biti svjesne rizika i prilika vezanih uz isto budući da su rizici i upravljanje rizicima ključ osiguranja pouzdanog i ekonomičnog hladnog lanca. ST

www.suvremena.hr 45

Rail Cargo Logistics – Croatia

Logistika najbrža rastuća djelatnost u svijetu

Rail Cargo Logistics – Croatia bavi se međunarodnom organizacijom prijevoza, špedicijiom, carinjenjem i skladištenjem. Imaju ukupno 62 zaposlenih, te urede u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Vinkovcima.

Tijekom godina prevezli su znatne količine raznih roba za velike kupce, ponajviše u segmentu prijevoza žitarica, naftnih derivata, željeza i željeznih prijevoza, te raznih roba u kontejnerima. 1992. formirano je Predstavništvo RCA za jugoistočnu Europu koje 2004. postaje Raabersped d.o.o.

2010. spajanjem firmi Raabersped i Transeuropa nastaje Express-Interfracht Croatia, koji je 2014. u skladu sa korporativnom politikom

RCA preimenovan u Rail Cargo Logistics – Croatia. U Zagrebu je sjedište, gdje se nalaze željeznički, kamionski, zračni i carinski odjeli, te skladištenje, a u Rijeci kontejnerski i pomorski odjel.

Trenutne prepreke u poslovanju predstavljaju im konjunktura tržišta, velike amplitude u potražnji određenih roba, ograničen broj kupaca u RH koji koriste željeznički prijevoz, te zatvori pruga na ključnim pravcima (trenutno ima puno ulaganja u infrastrukturu te samim time i puno radova na prugama, što usporava željeznički prijevoz).

Najveća prednosti ime je što pripadaju velikom koncernu (Rail Cargo Austria), koordinacija s drugim tvrtkama, te potpora i korištenje

resursa iz grupacije. Također, imaju mogućnost direktnog povezivanja više vidova prijevoza (željeznica, cesta, morski i avio prijevoz).

Strateške odrednice su ulaganje u vlastiti vagonski park, razvoj kontejerskog i prekomorskog prometa, vlastita produkcija preko sestrinske tvrtke u Hrvatskoj Rail Cargo Carrier – Croatia. Iako je logistika najbrža rastuća djelatnost u svijetu, nestabilna geopolitička situacija i moguća promjena smjera robe koje se mogu dogoditi (rat u Ukrajini, blokiranje kontejnerskih prijevoza kroz Sueski kanal, itd.) uvelike utječu na razvoj logistike, te strategije tvrtki. Budućnost se vidi u još većim ulaganjima u željeznički prijevoz, radi održivog razvoja i zelene tranzicije. ST

46 Suvremena trgovina 2(49) – dodatak Logistika

ŠIVANJE PO MJERI

ZAGREB

NAMA, Ilica

NAMA, Kvaternikov trg

KRAPINA

KOTKA, prodavaonica br. 1, Krambergerova 2

ZADAR

SMOKVICA, Fashion Square, Trg sv. Stošije 3

KONFEKCIJA KRAPINA

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook

Articles inside

Logistika najbrža rastuća djelatnost u svijetu

1min
page 124

Transport u hladnom lancu

5min
pages 122-124

Potražnja za logističkim uslugama eksponencijalno se povećava

2min
pages 120-121

Logistika budućnosti Vizija produktivnosti i ekološke odgovornosti

3min
pages 118-120

Logistika ključni dio globalne ekonomije

2min
pages 116-118

Logistika nastupa na sajmovima

4min
pages 114-116

Lagermax Logistics Croatia i Lagermax Autotransport

2min
pages 112-114

Geoprometni položaj i značaj Republike Hrvatske

3min
pages 110-112

Značajno proširenje poslovnih aktivnosti i nova radna mjesta

1min
pages 108-109

Smart City Zürich

3min
pages 106-108

usluga transporta i skladištenja

6min
pages 102-105

Procjena utjecaja nove TEN-T mreže na razvoj željezničke mreže u Hrvatskoj

3min
pages 100-102

Uticaj Industrije 5.0 na lanac opskrbe: izazovi i prilike

10min
pages 95-99

krizama (aspekt nacionalne ekonomije)

11min
pages 90-95

Humanitarna logistika 2030.

10min
pages 86-90

Urbana logistika 4.0

4min
pages 84-86

Rezultati poslovanja poduzetnika u 2022. godini

1min
page 83

Logistikaiodrživa mobilnost

3min
pages 79-83

LOGISTIKA

1min
pages 76-78

Tanja Baran: Hrvatska vinska kultura

7min
pages 72-75

paneuropski način plaćanja

4min
pages 70-71

Internacionalna metrika i pojmovi

11min
pages 64-69

Održano 11. državno natjecanje Poslovni izazov – Poreč 2024.

9min
pages 58-64

Izlog za trendove i inovacije

2min
pages 56-57

Simbioza poslovnih događaja - (MICE) i sajamske industrije

6min
pages 52-56

Nužne inovacije u odnosima s industrijskim partnerima

2min
pages 50-51

turizma

7min
pages 46-50

Hoće li komercijalizacija uništiti humanost?

4min
pages 44-46

Programi vjernosti u maloprodaji kao odgovor na inflaciju

5min
pages 41-44

King Cross kreće u sveobuhvatnu rekonstrukciju

1min
pages 40-41

Legendarni Camel proširuje svoju obitelj

0
page 39

Industrijska simbioza –COST LIAISE ACTION

4min
pages 36-39

Pitanja bitna za poslovanje društva i donošenje odluka uprave društva

8min
pages 32-35

Deset vodećih načela za post-digitalni svijet

8min
pages 28-30

Vrijeme je za... KVIZ

0
pages 27-28

Tržnice Zagreb sa strateškim smjernicama razvoja 2024

5min
pages 24-26

Unatoč izazovnim vremenima potrošači se nastavljaju snalaziti

5min
pages 20-23

Tržište trgovine na malo mješovitom robom

13min
pages 14-20

Potreban brži razvoj eksperimentalne ekonomije

4min
pages 12-14

uspjeh

5min
pages 8-11

Zapostavljena domena poduzetništva

3min
pages 6-8
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.