Odabrane teme iz didaktike 5.1. Uvod Socijalnim oblicima rada se označavaju socijalni odnosi u koje nastavnici i učenici, kao i učenici međusobno, mogu stupiti za vrijeme nastave9, a uređuju prostornu i komunikacijsku strukturu odnosa u nastavi sa svojom vanjskom i unutarnjom stranom10. Najpoznatiji socijalni oblici rada su frontalna nastava, grupni rad, rad u parovima i individualni rad. Socijalni oblici rada se koriste u svrhu poučavanja za koje se može reći da je uvijek pomaganje drugima da uče (u našem slučaju, ti "drugi" su zapravo učenici, a nastavnici su ti koji poučavaju i kombiniraju različite socijalne oblike rada).11 Učenje je proces koji nikada ne staje – čovjek nikada ne prestaje učiti. Učenici se međusobno razlikuju po načinu i stilu kako uče i razmišljaju. Dva učenika, jednakih sposobnosti, mogu biti različito uspješni u svladavanju gradiva, odnosno, jedan može imati lošije rezultate jer nema razvijeni stil učenja, ne da mu se ili nema plan, a drugi može imati bolje rezultate jer želi nešto naučiti i zna kako da to napravi.12 Za učenje se ne može reći da je samo pamćenje informacija – to je proces koji čovjeka prati kroz cijeli život. Postoji velik broj stilova učenja. Svaki učenik razvija i koristi svoj dominantni stil, ali često koristi i kombinaciju stilova u ovisnosti o gradivu koje je potrebno savladati jer svako gradivo zahtijeva (više-manje) drugačiji pristup. Učenik koji je uspio razviti svoj stil učenja bit će uspješniji kako u školi, tako i dalje u životu (a na radnom mjestu pogotovo). Dominantni stil učenja učeniku najviše odgovara, omogućava mu pamćenje veće količine informacija te mu omogućava lakše savladavanje novih informacija. Učenik koji lakše savladava nove informacije, motiviraniji je za daljnje učenje, a samim time se otvara mogućnost osobnog razvoja i samoostvarenja – ono što je učenik naučio svojim dominantnim stilom učenja, on dalje može i reproducirati, a takvo znanje je trajno.13 Učenici više nisu pasivni u nastavi (ili barem to ne bi trebali biti), više nisu samo oni koji u nastavi "primaju" znanja i interpretiraju ih samo zbog ocjene, već su uključeni u nastavu, razmišljaju, smišljaju kako doći do rješenja, zaključuju i stvaraju trajna znanja koja ne samo da mogu interpretirati već i koristiti kasnije u životu.14
9
Terhart [16: 33]
10 Terhart [16: 35] 11 Jarvis [6: 44] 12 Mattes [12: 133]; 13
The Art of Communication, 2011. Desforges [2: 9]; Šprljan, Rosandić [15: 10]; Žagar [18: 134] 14 Itković [5: 15]
-71-
